2. Potreba za novim strateškim
dokumentom
Potreba za novim strateškim dokumentom, koji će odgovoriti na nedostatke u postojećem
dokumentu „Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine“ tj. bolje odgovoriti na ključne
izazove koji su pred BiH:
obaveze prema Energetskoj zajednici, direktivama EU-a, potpisanim sporazumima poput
Pariškog sporazuma,
Uzeti u obzir kretanja na tržištu električne energije, poput očekivanog povećanja cijene
CO2 u budućnosti, smanjenje veleprodajne cijene električne energije i uticaja smanjenja
cijene tehnologije u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE)
niz drugih faktora koji se moraju u jednom koheretnom pristupu uzeti u obzir, kako bi se
odredio strateški put za BiH u elektroenergetskom sektoru.
3. Nedostatak strateškog pravca
Dokument „Okvirna energetska strategija“ čak ne pravi jasan izbor ka
prezentiranom blago obnovljivom scenariju.
Kao prioritet, komponenta održivog razvoja energetike u Strategiji donekle
zaostaje iza principa sigurnosti snabdijevanja i dostupnosti (cijene) energije.
4. Energetski proizvodni miks
Uspostava berze električne energije dan unaprijed i tokom dana za Bosnu i Hercegovinu
U dostavljenim podacima za scenarije 1. i 2. u Strategiji ova činjenica nije adekvatno
uvažavana. To ukazuje da kod ključnih (političkih i tržišnih) aktera još uvijek preovladava
konvencionalna paradigma razvoja EES-a (razvoj EES-a s geografskim monopolom), u kojoj se
uticaj tržišta značajno podcjenjuje.
U Strategiji se implicitno (definiranjem alternativnih scenarija 1.a i 2.a te posebno izborom
scenarija 3. – blaže obnovljivog scenarija) pokušalo ukazati na izazove koji prate izgradnju novih TE
na lokalni ugalj u tržišnom okruženju, a posebno na opasnost od tzv. ''nasukanih'' investicija.
Zbog neuvažavanja kompleksnosti procesa zamjene TE na ugalj s OIE (posebno s obzirom na
pravičnu socioekonomsku tranziciju regionâ koji zavise od rudarstva), kao i nedovoljno
argumentovane ekonomske prednosti scenarija 3. nad scenarijima 1. i 2. željeni cilj nije
realizovan, te nema izbora povoljnog scenarija Strategije energetskog razvoja BiH.
5. Energetski proizvodni miks
Hasovic et. al. (2015) korištenjem modela EnergyPLAN istražuju trenutne i planirane investicije u nova
energetska postrojenja u Bosni i Hercegovini i uticaj istih na energetski sektor, CO2 emisije i međunarodno
ugovorene ciljeve za energiju iz obnovljivih izvora do godine 2020.
Osnovni zaključak je da energetski sistem može biti značajno afektiran odgađanjem investicija ali kako bi
BiH ispoštovala ciljeve vezano za obnovljive izvore energije (OIE) trebat će značajnije uključiti i istražiti
proizvodnju iz drugih izvora obnovljive energije.
Scenariji prezentirani u dokumentu Okvirne strategije su samo polazna tačka za modeliranje.
6. ishod u optimalnom energetskom proizvodnom miksu za 2020. i 2030 . pod određenim pretpostavkama
7. Energetski proizvodni miks
U prezentaciji scenarija ne odgovara se na suštinska pitanja kako se ishodi iz
modela razlikuju u svakom datom scenariju kada se mijenjaju osnovne ulazne
pretpostavke:
kretanja u veleprodajnoj cijeni električne energije na tržištu,
Cijeni CO2 emisija
Cijena tehnologije dobijanja električne energije iz OIE
Cijena termalnih elektroenergetskih postrojenja.
Kako bi se ukazalo na značaj ovih faktora, potrebno je modelirati uticaj istih na
energetski sektor u BiH u više izabranih polaznih scenarija koji će uzeti u obzir
sve obaveze koje je BiH preuzela kada je energetski sektor u pitanju.
8. Preporuke i zaključci
U principu izgleda da BiH nije naročito ambiciozno definirala prioritet suzbijanja emisije
stakleničkih gasova.
Generalni je zaključak da je Strategija rađena na principu "supply management" više nego na
principu "demand management".
Tržište energije (električne energije, uglja, prirodnog gasa, naftnih derivata i toplotne
energije) je dato uglavnom deskriptivno i bez detaljne ocjene uticaja na ostvarenje
postavljenih ciljeva.
Potrebno je kod nekih energenata poboljšati detalje analize potencijala razvoja tržišnih
odnosa, uloge tržišta u domenu snabdijevanja i uticaja na cijenu energije i usluga, mjera za
poboljšanje likvidnosti i prioriteta integracije tržišta na regionalnom nivou.
9. Preporuke i zaključci
Jasno je da je BiH dostavila nedovoljno ambiciozne ciljeve u kontekstu
UNFCCC COP-a (the U.N. Framework Convention on Climate Change,
Conference of the Parties (COP21) in Paris in December 2015) , čak u
poređenju i sa zemljama regiona, te treba hitno definirati inovirane NDC-e
(Nationally Determined Contributions) za period poslije 2020.
usvajanja inoviranih ciljeva smanjenja GHG emisija treba pristupiti izradi
strategije niskoemisionog/niskokarbonskog razvoja BiH, koja će biti u
skladu s obavezujućim ciljevima iz Pariškog sporazuma.
10. Preporuke i zaključci
Ekološki održivi strateški scenarij je u potpunosti izostavljen, iako je planiranje
energije i klime neizostavno u kontekstu pristupanja EU, ali i već preuzetih
obaveza koje BiH neće moći izbjeći.
Konkretni koraci za sprečavanje klimatskih promjena nisu eksplicitno prisutni
u Strategiji.
Stoga je neophodno ažurirati konkretne podatke o održivom razvoju i emisiji
stakleničkih gasova.
11. Preporuke i zaključci
U Strategiji BiH energijska efikasnost nije postavljena kao neophodan integralni dio
cjelokupne Strategije i ključni segment energetskog tržišta i lanca vrijednosti svih razmatranih
sektora (električna energija, nafta, gas) nego se posmatra izolovano, kroz poglavlje Energijske
efikasnosti.
Dakle, neophodno je povećanje energijske efikasnosti na odgovarajući način integrirati u
strateški cilj cjelokupnog energetskog sektora BiH i sve strateške prioritete.
Energijska efikasnost je interdisciplinarna oblast koja mora imati takav pristup. Zaštita
okoliša kroz EE, zelena radna mjesta, zelene javne nabavke, najnoviji zahtjev EU-a u vezi s tzv.
nearly zero-energy buildings (NZEB), edukacija koja prati razvoj novih tehnologija, kao i
građevinski sektor, koji je najveći potrošač ali i zagađivač, nisu adekvatno obrađeni.
EE podrazumijeva u svojoj definiciji kvalitet života i zdravlje, što, također, nije spomenuto ni
u jednoj rečenici u dokumentu „Okvirna energetska strategija BiH“.
12. PREPORUKE I ZAKLJUČCI
Pošto je nedvojbeno energijska efikasnost (EE) „no-regret-strategy“ i za BiH je
potrebno hitno pristupiti izradi NEEAP-a za period poslije 2018. i implementirati
već usvojene zakone za energijsku efikasnost i visokoefikasnu kogeneraciju (u oba
entiteta) donošenjem potrebnih podzakonskih akata, kao i osnivanje agencije za
energijsku efikasnost u BiH.
13. PREPORUKE I ZAKLJUČCI
Novi strateški dokument mora uzeti u obzir smjernice iz Strategije
jedinstvenog digitalnog tržišta Evropske komisije iz maja 2015.
Strategija treba da nudi okvir za usmjerenje na stvaranje odgovarajuće okoline
i uslova za uvođenje naprednih digitalnih mreža i usluga u energetskom sektoru.
14. PREPORUKE I ZAKLJUČCI
Energetsko siromaštvo u BiH uzrokovano niskim prihodima i energijski neefikasnim
stanovanjem.
Potrebno je utvrditi novi pristup zaštiti ranjivih potrošača, koji obuhvaća i pomaganje
potrošačima da smanje troškove energije za potrošače podupirući ulaganja u energijsku
efikasnost
Potrebno je dati smjernice da se dio mjera za energijsku efikasnost provodi kao prioritet u
kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom ili u socijalnom smještaju.
Nadalje, dokument treba da usmjeri i predloži određene proceduralne mjere zaštite prije
isključenja potrošača iz mreže.
15. Preporuke i zaključci
Potencijale biomase (postojeći šumski otpad, biomasa iz urbanog smeća, organska
industrija, poljoprivreda, strateška rekultivacija samoniklih šuma, kao i plantažna
proizvodnja) treba dodatno istražiti, a u novoj strategiji navesti i plansko
pošumljavanje u BiH.
16. Preporuke i zaključci
Na kraju, vizija razvoja energetskog sektora u Bosni i Hercegovini, uključujući i
tranziciju sektora ka dekarbonizaciji, mora se osmisliti kao održiva energetska politika,
koja uključuje aspekte klime, ekonomije i ekologije, gdje su kao ključni nosioci
reforme pojavljuju univerziteti i akademska zajednica u Bosni i Hercegovini, koji
moraju zajedno predvoditi razvoj energetskog sektora, uključujući i njegovu samu
tranziciju.
