Dokument analizira različite tipove vrtova kroz povijest, s fokusom na razlike između zapadnog i istočnog shvaćanja vrta. Ističe značaj renesansnog razdoblja u razvoju vrtne arhitekture te promjene kroz povijest, od baroknih do modernih vrtova. Spominje istaknute vrtove i arhitektonske primjere iz različitih kulturnih konteksta, uključujući i Hrvatske vrtove.

1. HORTIKULTURA

2. Tipovi vrtova (zapadnjačko i istočnjačko shvaćanje prostora vrta) kineska vrtna umjetnost temelji se na filozofiji da je čovjek dio prirode, kineski vrt je krajnje spokojan i smiren Perzijancima je vrt raj, prostor donesen na Zemlju iz nekog drugog ili budućeg svijeta, pasivan i pitom Istočnjačko poimanje prostora vrta

3. Europsko – zapadno poimanje prostora vrta starim Grcima vrtovi nisu bili bitni, oni su uglavnom poznavali drvorede i gajeve srednjovjekovna ideja vrta zasnivala se na zatvorenom i nepristupačnom prostoru, samostanskom klaustru kao mjestu posvećenom usamljenosti i meditaciji renesansna Italija presudno je utjecala na daljni razvoj vrtne arhitekture. Talijanski renesansni vrt 15. i 16. stoljeća temeljen je na strogim arhitektonskim principima, zamišljen kao svečani ambijent na otvorenom. Renesansni vrt donosi NOVOST u vidu direktnog odnosa između vrta i vile ili palače. On potvrđuje čovjekovu dominaciju nad prirodom.

4. francuski barokni vrt 17. i 18. stoljeća više nije proširenje vile, kao što je slučaj kod talijanskog renesansnog vrta. Razvijajući renesansnu koncepciju, francuski barokni vrt poprima goleme dimenzije i postaje dio velike kompozicije u pejzažu u kojoj dominiraju prospekti. engleski park 18. stoljeća nastoji ukloniti razliku između kultivirane i nekultivirane prirode. Čovjek više ne podređuje prirodu sebi. Zbog navedenog engleski vrt ima više sličnosti s vrtnom umjetnošću Kine. romantizam (početak 19. stoljeća) kreira parkovne prostore “šumskije” od same prirode. Park gubi ograde, geometrijske strukture i simetriju. - histroricistički vrt (druga polovica 19. i početak 20. stoljeća) nastavlja s tekovinama klasične vrtne arhitekture. moderna (od 20-ih do 80-ih godina 20. stoljeća) odbacuje estetski motiv parkovnog oblikovanja i prihvaća funkcionalni. Parkovna arhitektura često se svodi na iznimno male površine, najčešće kao neposredni okoliš objekta, a prednost daje velikim zelenim površinama, lišenih parkovnog dizajna.

5. Talijanski renesansni vrt Villa Madama u Rimu, Raffaello 1519.

6. Villa Lante u Bagnai, Vignole 16. stoljeće

7. Villa Gamberaia u Settignanu (Firenza), 17. stoljeće

8. Villa Garzoni u Collodiju (Lucca), sredina 17. stoljeća Giardino di Boboli u Firenzi, Tribolo 1549.

9. Francuski barokni vrt Vaux le Vicomte, Andre Le Notre 1656.

10. Versailles

11. Versailles, kraj 17. stoljeća

12. Villandry, početak 17. stoljeća

13. Ham House (Petersham, London) Blenheim (Woodstock, Oxfordshire, Henry Wise početak 18. stoljeća

14. Njemačka Herrenhausen, dvorac vojvode od Hannovera

15. Sanssouci (Potsdam, Berlin), Dietrichs 1744.

16. Nizozemska Het Loo, Gelderland, 1685.

17. Španjolska La Granja de San Ildefonso u Segoviji, Esteban Boutelou 1727. Sultanova ljetna rezidencija u Granadi Vrtovi palače Alhambra u Granadi

18. Carska ljetna rezidencija u Sankt Petersburgu Carski vrt Bei Hai u Pekingu Vrt zadovoljstva rezidencije Wu Kuana, državnog tajnika dinastije Ming

19. Japanski vrt Vrt carske vile Shukagu – In pokraj Kyota, car Gomizuno 1660. Vrt kontemplacije Ryoan – Ji u samostanu Daiju – in u Kyotu, kraj 15. stoljeća

20. Hrvatska Renesansni vrt ljetnikovca Petra Sorkočevića na Lapadu, sredina 16. stoljeća Klaustar samostana Male braće u Dubrovniku, 14./15. stoljeće

21. Trsteno, renesansni perivoj uz ljetnikovac obitelji Gučetić, 1494.

22. Maksimir, Maksimilijan Vrhovac 1787.

23. Groblje Mirogoj u Zagrebu, Hermann Bolle 1876. Varaždinsko groblje, Herman Haller, prva polovica 20. stoljeća

24. Perivoj uz dvorac Brezovica

25. Perivoj uz dvorac u Valpovu, početak 19. stoljeća

26. Historicistički perivoj dvorca u Donjem Miholjcu Perivoj dvorca u Našicama

27. Lipik, lječilišni perivoji, druga polovica 19. stoljeća

28. Zrinjevac i trgovi-parkovi zelene potkove u Zagrebu, 1874. Krešimirov perivoj Botanički vrt Ribnjak, biskupski perivoj iz 1830.

29. Utvrda Trakošćan prije i nakon obnove

30. Vicko Andrić: Plan Splita s pojasom utvrđenja iz 17. stoljeća, oko 1847. 1 – Jardin de mr. Joseph Andrich, 2 – Jardin de mr. Alexander Brand, 3 – Marmontov perivoj, 4 – perivoji de Rossi, 5 – perivoj Karaman, 6 – perivoj na braniku Cornaro, 7 – vrt uz benediktinski samostan, 8 – perivoj na braniku Contarini, 9 – Gradski perivoj, 10 – vrt na braniku Priuli, 11 – perivoj na Starom pazaru, a – ostali vrtovi na Dobrom, Pisturi i Manušu koji su označeni na Andrićevu planu, a za koje ne postoje dokumentirani podaci u arhivskoj građi. SPLIT