Skip to main content
GRADITELJSTVO RIMSKE CIVILIZACIJE
GRANICE RIMSKOG CARSTVA ZA VLADAVINE CARA TRAJANA         
GRANICE RIMSKOG CARSTVA ZA VLADAVINE CARA TRAJANA
VREMENSKA TABLICA
VREMENSKA TABLICA
KONSTRUKTIVNI OBLICI         
KONSTRUKTIVNI OBLICI
KONSTRUKTIVNI OBLICI         
KONSTRUKTIVNI OBLICI
KONSTRUKTIVNI OBLICI        
KONSTRUKTIVNI OBLICI
KONSTRUKTIVNI OBLICI         
KONSTRUKTIVNI OBLICI
URBANIZAM

RIMSKO URBANISTIČKO ZAKONODAVSTVO

ZAKON XII. PLOČA (sredina 5. st.pr.K.)
- širina i kategorija ulica:
     iter - pješačka ulica najmanje širine 0,66 m
                                           0 66
     actus - najmanje širine 1,35 m
     via - kolna ulica najmanje širine 2,70 m
- građevna crta
- dubina i visina izgradnje
- održavanje ulica
- građevno redarstvo, komunalna služba

LEX IULIA MUNICIPALIS (45. g.pr.K.)
- ustroj g
        j grada
- održavanje i oprema ulica
- raspored, izgradnja i popravak zgrada
- izvlaštenje (eksproprijacija) zemljišta
- javna sigurnost i higijena
URBANIZAM

Marcus Vitruvius
DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM


- oko 15 g.pr.K.
      15. g pr K
- pravila za ustroj i izgradnju grada
  * odabir mjesta za utemeljenje
    grada u odnosu na klimatske
    uvjete (osunčanje, vjetrovi,
    temperatura, vlažnost)
  * naputak o gradnji gradskih
    utvrda, ulica i trgova:
    prednost ima kružni oblik zidina
    i radiocentrična cestovna mreža
  * preporuke o estetici, proporciji
    i simetriji gradskoga prostora
URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI


-   7 stoljeća razvoja rimskoga grada (270. g.pr.K. – 476. g.)
-   preuzimanje principa etruščanskog urbanizma
-   jednostavnost tlocrtne sheme
-   monumentalnost ambijenta
-   dobar odabir mjesta: London Pariz Beč, Budimpešta Barcelona
                          London, Pariz, Beč Budimpešta,
URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIČKI STATUS


grad Rim

vojni gradovi - rimski vojni tabor - castra
  - castra stativa - stalni vojni tabor
  - castra aestiva - ljetni vojni tabor
  - castra hiberna - zimski vojni tabor
  - castron - manja vojna utvrda

gradovi kolonije na osvojenom teritoriju
  - novoutemeljeni gradovi
  - naslijeđeni gradovi iz predrimskoga doba
         j      g          p          g
        * žive u potpunoj ovisnosti o Rimu
        * 120. g.pr.K. utemeljeno već 80-ak gradova
           (Firenca, Lucca, Torino, Verona; Trier, Arles, Nimes …)
URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI - URBANISTIČKI USTROJ


romanizirani gradovi
  - etruščanski gradovi
  - latinske kolonije

novoutemeljeni gradovi
  - planirani gradovi
        - gradovi razvijeni iz kastruma
          Aosta, Torino, Beč, Strasbourg
        - gradovi tipa kastruma
          Bologna, Pariz, Firenca, Timgad
        - gradovi tipa urbs quadrata
          g          p       q
          Trier, Arles, Barcelona, London
  - gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih predložaka
        - gradovi različitih urbanističkih sustava
        - gradovi bez urbanističkog sustava i reda
URBANIZAM

USTROJ RIMSKOGA GRADA


-   gradograditeljski ustroj - predložak rastera
-   kastrametacija,
    kastrametacija centurijacija;
-   cardo - u smjeru sjever-jug
-   decumanus - u smjeru istok-zapad
URBANIZAM

KASTRAMETACIJA

planimetrijski i prostorni ustroj castruma (vojnoga tabora, logora)


castrum u
republikansko doba
- u obliku kvadrata
  (a = 6oo-7oo m)
- okružen grabištem,
  učvršćen palisadama
- glavni ulaz na istoku

castrum u
carsko doba (od 27.g.pr.K.)
- pravokutnoga oblika
- uža stranica =
  2/3 dulje stranice
URBANIZAM

CENTURIJACIJA

podjela zemljišta na centurije - kvadrate površine 50 ha
(stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes)

- agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici

- groma




               CENTURIJACIJA
                      ZADRA
URBANIZAM 
                                                    URBANIZAM

CASTRUM – VOJNI TABOR


cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)

1 SREDIŠTE TABORA SA
  SVETIŠTEM
2 ZAPOVJEDNIŠTVO –
            Š
  PRAETORIUM
3 ORUŽARNA
4 LAZARET
5 TRG I TRŽNICA - FORUM
6 SMJEŠTAJ ČASNIKA
7 UČIONA
8 ZAROBLJENICI
9 SMJEŠTAJ VOJNIKA
  VOJARNE - CANABAE
URBANIZAM

POŠTIVANJE LOKALNIH URBANISTIČKIH TRADICIJA

- prilagodba rimskoga grada etruščanskom, grčkom i
  helenističkom gradograditeljskom naslijeđu:
     - novi rimski grad u blizini postojećega grada
       (Atena, Emona, Tarsatica)
     - naslijeđeni urbani ustroj obogaćen monumentalnim
        građevinama i uresima grada
- u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podižu grad tipa castruma

  ATENA                                 EMONA (Ljubljana)
URBANIZAM

RIMSKI GRAD PRILAGOĐEN OBLIČJU TERENA



- malobrojni gradovi u
  sustavu templum celeste
  zbog prilagodbe terenu

- decumanus usporedan
  sa slojnicama

- cardo okomit na slojnice




                             TRIER
URBANIZAM
URBANIZAM 
URBANIZAM
URBANIZAM
URBANIZAM

JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA

-   kapitolij
-   forum
-   glavne ulice
-   parkovi, svete šume
                          FORUM ROMANUM, RIM     KAPITOLIJ, RIM
URBANIZAM   
                                             URBANIZAM

KAPITOLIJ (lat. Capitolium)

- posvećeni prostor, na povišenom
  mjestu, kompozicijski povezan
  s forumom
- hramovi Jupitera, Junone i Minerve
- ostali hramovi i svetišta
- naziv za jedan od sedam
  brežuljaka grada Rima

                              RIM




                                       RIM
URBANIZAM

FORUM                                      OSTIA



- gradski trg
   - jedini kod malih gradova
   - reprezentativan kod velikih gradova
   - sustav foruma u gradu Rimu
- forum najčešće u predjelu
   sjecišta carda i decumanusa
- forum u gradu = praetorium
   u castrumu
- tlocrtni oblik
   - najčešće pravokutnik
     (
     (odnos stranica često 3:2)
                              )
   - katkada izduženi pravokutnik
     (Ostia, Pompeji)
   - kvadrat, krug, elipsa –
     utjecaj helenizma
     (Antiohia, Gerasa, Palmira)
URBANIZAM

FORUM
JAVNE ZGRADE UZ FORUM

trijemovi, hram, vijećnica (curia), državna riznica, zatvor,
sudnica (basilica) tržnica trgovine (tabernae)
        (basilica), tržnica,

FORUM, POMPEJI                   FORUM, POMPEJI
URBANIZAM

ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA

- bogatiji nego u helenističkom gradu
- skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi
                       POMPEJI
                       FORUM




                                          EFEZ
                                  GLAVNA ULICA


                       MILET
                       FONTANA-NIMFEJ



                                          RIM
                                 KONSTANTINOV
                                     SLAVOLUK
URBANIZAM  
URBANIZAM
URBANIZAM
URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI U EUROPI



limes Sava-Drava-Dunav
   Ljubljana (Emona), Ptuj (Poetovio), Osijek (Mursa),
   Beograd (Singidunum), Budimpešta (Aquincum),
   Beč (Vindobona)

limes Dunav-Majna-Rajna
   Regensburg (Radasbona - Regina Castra),
   Mainz (Moguntiacum), Köln (Colonia Agripiensis),
   Trier (Augusta Treverorum)
URBANIZAM 
                                                   URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI U EUROPI



Francuska
   Pariz (Lutetia), Bordeaux (Burdigala),
   Narbonne (Narbo Martius), Arles (Paterna Arelate),
   Lyon (Longdunum Convenarum)

Iberijski poluotok
   Barcelona (Barcino), Lisabon (Felicitas Augusta Olisipo)

Velika Britanija
   London (Londinium), York (Eburacum), Chester (Deva),
           (         ),     (        ),         (    ),
   Glouchester (Glevum)
KUĆA
KUĆA
PALAČA
PALAČA
RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO
                              RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO

JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA


veće, raskošnije i raznovrsnije nego u grčkom i helenističkom gradu

- thermae - u sklopu termi:
   vježbaone, čitaone, igraone,
   trgovine, šetališta,
   trgovine šetališta vrtovi
- basilica - tržnica, sudnica
- theatrum - kazalište
- odeum - glazbena dvorana
- stadium - stadion
- palestra - rvalište
- templum - hram
       p
- amphitheatrum/arena - borilište
- circus - trkalište za konje i kola     RIM, KARAKALINE TERME
   (Circus Maximus u Rimu)
- naumachia - gledalište s vodenom površinom za natjecanja
RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO
                          RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO

JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA

          ARENA, VERONA        AMFITEATAR, POMPEJI




          KOLOSEUM, RIM        KOLOSEUM, RIM
BAZILIKA
BAZILIKA
TERME
DIOKLECIJANOVE TERME ‐
DIOKLECIJANOVE TERME ‐ RIM
DIOKLECIJANOVE TERME ‐
DIOKLECIJANOVE TERME ‐ RIM
KAZALIŠTE
AMFITEATAR
GRAĐEVINE ZA TRGOVINU I OBRT
GRAĐEVINE ZA TRGOVINU I OBRT
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
       PONT DU GARD ‐ NIMES
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
                                    INŽINJERSKE GRAĐEVINE

RIMSKE CESTE

                                     RIM
                               VIA SACRA



- Apeninski poluotok:
  Via Flaminia,Via Cassia,
        Flaminia Via Cassia
  Via Salaria
- Balkan–Mala Azija:
  Via Appia, Via Egnatia
- Sicilija–sjeverna Afrika:
  Via Valeria
- Srednja i zapadna
          j    p
  Europa: Via Emilia
- Germanija–Dunav–
  Dacija: Via Aquileia
- Galija-Iberijski poluotok:
  Via Aurelia
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
                                        INŽINJERSKE GRAĐEVINE

    GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA

    CARDO (Via Cardinalis, Via Principalis)
    - u polju primarna, u gradu sekundarna
    - širina: 7-8 m u gradu 100 stopa (=30 48 m) u polju
                      gradu,           (=30,48
    DECUMANUS (Decumanus Maximus, Via Decumanus)
    - glavna ulica grada
    - širina: 14-15 m (30 m) u gradu 50 stopa ( 15,24 m) u polju
              14 15            gradu,          (=15 24

DECUMANUS U POMPEJIMA, nekad         DECUMANUS U POMPEJIMA, danas
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
                                     INŽINJERSKE GRAĐEVINE

ULICA RIMSKOGA GRADA

- razmjerno uske stambene ulice:
   2,5-5 m
- ulice prekrivene kamenim pločama
- povišeni pločnici za pješake
- povišene kamene ploče na
   mjestima prijelaza pješaka
   “zebre”




GLAVNA ULICA U DAMASKU NEKAD           GLAVNA ULICA U DAMASKU DANAS
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
                                   INŽINJERSKE GRAĐEVINE

GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADA


vodovod
akvedukti; potrošnja u Rimu
1 m3/st./dan; potrošnja u
20. st. 0,5 m3/st./dan
odvodnja
glavni kolektor u Rimu
“Cloaca Maxima” izveden
509. g.pr.K.
protupožarna zaštita
u Rimu 7 postaja svaka
sa 7.000 vatrogasaca
               g
policija
u Rimu 7 postaja svaka
sa 1.000 policajaca
          p     j


                              OPSKRBA VODOM GRADA RIMA
SVETIŠTA
HRAM
CENTRALNA GRADNJA
CENTRALNA GRADNJA
CENTRALNA GRADNJA
CENTRALNA GRADNJA
GRAD RIM – URBS ROMA


- prema legendi Rim je osnovan 753. g.pr.K.
  prema etruščanskom ritualu na brežuljku Palatinu
- etruščanski Rim - Roma quadrata


  ROMA QUADRATA                  POGLED OD KAPITOLIJA PREMA PALATINU
URBS ROMA – Capitolium / Forum Romanum / Palatinus
GRAD RIM – URBS ROMA
GRANICE/POVRŠINA GRADA

-   zadnji etruščanski kraljevi (500. g.pr.K.), P=285 ha
-   Servijevi zidovi (387. g.pr.K., nakon provale Gala), P=427 ha
                     (387 g pr K                  Gala)
-   Aurelijevi zidovi (173. g.pr.K.), P=1400 ha
-   za vrijeme Augusta (27.-14. g.) zidovi dugi 22 km, P=2000 ha

                                     RIM UNUTAR SERVIJEVIH I
ANTIČKI RIM NA 7 BREŽULJAKA          AURELIJEVIH ZIDOVA
GRAD RIM – URBS ROMA
URBANISTIČKA OBILJEŽJA

- spontani razvitak prilagođen obličju terena
- odstupanje od urbanističkih pravila i predloška “urbs quadrata”
                                                   urbs quadrata
- mjestimično uvođenje geometrijskoga reda:
  urbanističko-arhitektonski sklopovi javne namjene
GRAD RIM – URBS ROMA
VELIKI URBANISTIČKI ZAHVATI

- započinju u vrijeme Cezara,
  nastavljaju se u godinama Carstva
  (1. i 2. stoljeće)
- nastaju brojne građevine Rima i
  veliki urbanističko-arhitektonski potezi:
         urbanističko arhitektonski
  * niz carskih foruma
  * Campus Martius - nova gradska četvrt
  * sklop carskih palača na Palatinu
  * Capitolium - posvećeni prostor
  * Viminalis i Esquilinus - bogate vile
  * Trastevere - gusto naseljeno p
                   g          j   područje
                                         j

- u carsko doba u Rimu je bilo:
  9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika,
  856 javnih kupališta, 10 foruma,
  1.352 fontane s pitkom vodom
GRAD RIM – URBS ROMA
VELIKI URBANISTIČKI
ZAHVATI –
JAVNE GRAĐEVINE

7    HIPPODROMUS
8    AMPHITEATRUM FLAVIUM
10   CIRCUS MAXIMUS
11   THERMAE TRAIANI
12   THERMAE CONSTATINI
14   ARA PACIS
15   SOLARIUM
16   TEMPLUM DIVI HADRIANI
18   THERMAE AGRIPPAE
19   PANTHEON
20   THERMAE NERONIANAE
21   STADIUM
22   THEATRUM ET PORTICUS
     POMPEIANAE
23   CIRCUS FLAMINIUS
24   THEATRUM MARCELO
25   PORTICUS OCTAVIAE
26   TEMPLUM AESCULANII
GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM

spontani razvoj: izvorno močvara, nekropola, mjesto vjerskih
obreda,
obreda prostor okupljanja i trgovanja (od etruščanskoga doba)
                                                         doba),
forum od 5. st.pr.K. (hramovi, zgrade, spomenici, kipovi…)
GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM
GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM
GRAD RIM – URBS ROMA
  FORUM ROMANUM




FORUM ROMANUM – REKONSTRUKCIJA   FORUM ROMANUM – DANAŠNJI IZGLED
GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI



carski forumi unijeli urbanistički red
u nepravilno gradsko tkivo

  _   Forum Iulium Cesaris (110x70 m)
  _   Forum Augusti (125x90 m)
  _   Forum Pacis Vespaziani
  _   Forum Nervae
  _   Forum Traiani (280x200 m)
      p
      prema p j
             projektu arhitekta
      Apollodorusa iz Damaska -
      helenistički utjecaj
GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI




                       TRAJANOV FORUM
GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI
U DANAŠNJEM TKIVU GRADA
GRAD RIM – URBS ROMA
PERIVOJNA ARHITEKTURA


- veliki carski perivoji
  smješteni rubom grada
  (unutar i izvan
  gradskoga zida)

- ukupna površina 350-400 ha
  (30% površine grada)
  * veliki perivoji carskih vila
  * perivoji na Campus Martius
  * svete šume
  * perivoji vila u gradu
    i u okolici grada
GRAD RIM – URBS ROMA
STAMBENA IZGRADNJA


- velika gustoća stambene izgradnje
- pretežito nekvalitetna izgradnja
- individualno stanovanje: domus i insula
   insula – pretežit urbani supstrat
                            supstrat,
   siromašni i kratkotrajni materijali,
   česte graditeljske mijene
- višestambene zgrade: 4-5 katova
                          4 5


- nakon požara 64. g Neron donosi
         p          g.
                                              RIM, l
                                              RIM plan dij l grada, 3 t
                                                       dijela   d 3.st.pr.K.
                                                                          K
  propise o stambenoj izgradnji:
    * ograničenje visine: najviše 70 stopa (21,33 m = P+4/5)
    * minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od požara
GRAD RIM – URBS ROMA
PROMETNI SUSTAV

- zvjezdolik sustav -
  zrakasto postavljene ulice bez
  koncentričnoga povezivanja
- sve glavne ceste vode u
  središte grada i završavaju na
  gradskim forumima




                                   RIM, VIA APPIA ANTICA