lesson plan for art teacher CRO

1. NASTAVNICA/NASTAVNIK: Igor Fućkar Razred Datum
PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVNOG SATA
LIKOVNE KULTURE
5.
26.5.2017.
OBRAZOVNI ZADATCI
a) Stjecanje znanja
Uočiti, istražiti, izraziti i spoznati kromatske intenzitete i dinamiku toplih i hladnih boja.
Usvojiti način rada sa temperama.
b) Stjecanje sposobnosti
Poticati sposobnost divergentnog mišljenja i poticanje osjetljivosti boje.
Osvijestiti i istražiti kontrast toplih i hladnih boja na izabranim umjetničkim djelima.
Razvijati motoričku spretnost i sposobnost likovnog izražavanja temperama.
ODGOJNI ZADATCI
Razvijati pozitivan odnos prema radu i likovnom izrazu.
Otkrivati estetičke vrijednosti svjetlosnih vrijednosti čistih boja u motivu i izvedbi.
Razvijati pravilno vrednovanje svojeg i tuđih likovnih radova.
ISHODI UČENJA
Učenik će navesti koje se boje nalaze u prstenu boja, te koje su boje tople, a koje hladne.
Učenik će prikazati na svojem likovnom radu kontrast toplih i hladnih boja.
Učenik će koristiti tehniku tempera na zadovoljavajući način.
Učenik će prepoznati i imenovati razlike i sličnosti na učeničkim radovima.
NAČINI RADA:
1. prema promatranju
2. nakon promatranja
3. prema sjećanju
4. prema zamišljanju
5. prema izmišljanju.
OBLICI RADA:
1. frontalni
2. individualni
3. rad u parovima
4. grupni.
NASTAVNA JEDINICA
1. Cjelina: BOJA
2. Nastavna tema: Čiste boje, kontrast toplo- hladno
3. Nastavno područje: Slikanje
3. Likovni problemi (ključni pojmovi): Slikarske teksture, karakter površine, tople i hladne
boje
4. Motiv: a) vizualni:
b) nevizualni: rumunjska narodna melodija
c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:
5. Likovno tehnička sredstva i likovne tehnike: Tempere
NASTAVNE
METODE:
1. analitičko
promatranje
2. demonstracija
3. razgovor
4. metoda scenarija
5. rad s tekstom
6. kombiniranje
7. variranje
8. građenje
9. razlaganje.
Nastavno sredstvo – reprodukcija: Paul Gauguin, Tržnica (Ta matete), 1892. NASTAVNA
SREDSTVA I
POMAGALA:
1. reprodukcija
2. izravno umjetničko
djelo
3. prirodni oblici
4. načinjeni oblici
5. dijapozitivi
6. fotografije
7. grafoskop
8. televizor
9. video
10. ploča, kreda
11. ostalo: glazba
PLANPLOČE:
KORELACIJA:
glazbena kultura,
geografija, povijest

2. ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA
1. PRIPREMA
Učenici pripremaju pribor za rad. Za to vrijeme razgovaramo s učenicima o slikarskim tehnikama. Upućujemo učenike
na zadanu tehniku. Objašnjavamo da je tempera gusta, neprozirna, pokrivna boja. Kod miješanja na paleti boju
razrjeđujemo vodom do gustoće slične jogurtu. Boju posvjetljujemo miješanjem s bijelom bojom. Temperom možemo
dobiti jednolične namaze, ali i dinamične plohe. Sloj boje ne bi smio biti predebeo jer se tada boja ljušti Poželjno je
izbjegavati "čiste", sirove boje iz tube i što više ih miješati na paleti. Temperu nanosimo na hrapavi papir.
2. MOTIVACIJA
Upoznajemo učenike s pojmom kontrast i objašnjavamo da je kontrast suprotnost, naglašena različitost. Ističemo im
da razlika mora biti vrlo velika da bi nešto bilo u kontrastu i navodimo primjere: dva su cvijeta različita, ali su cvijet i
mrav kontrastni.
Tražimo od učenika da otvore udžbenik na 28. stranici. Usmjeravamo njihovu pozornost na prikaz spektralnih prstena.
Usmjeravamo pažnju na boje na lijevom spektralnom prstenu koje nas podsjećaju na vodu i led te ih nazivamo hladnim
bojama. Boje na desnoj strani spektralnog prstena podsjećaju nas na sunce i vatru i nazivamo ih toplim bojama.
Učenicima naglašavamo da riječ kontrast upotrebljavamo kada je razlika između nečega vrlo velika. Voda i vatra su
kontrastni, isto tako su i hladne boje kontrastne toplim bojama.
Nakon toga puštam im glazbu rumunjske narodne melodije. Upućujem ih da dobro poslušaju jer će im zadatak
biti naslikati ono što su čuli. Kojim će tonovima dodijeliti koje boje ovisi o njima
3. NAJAVA ZADATKA
Učenicima zadajemo likovni zadatak: „Tehnikom tempere naslikaj glazbu koju čuješ koristeći toplo-hladni
kontrast.“ Još jedanput učenicima naglašavamo da rade na hrapavoj strani papira, da pripaze na gustoću boje,
te da sloj boje ne bi smio biti predebeo jer se boja tada ljušti.
Napominjem im i da će svi uradci biti poslani u Rumunjsku a radovi njihovih rumunjskih vršnjaka slikani toplo-
hladnim kontrastom ,a za čiji je poticaj korišena tradicionalna hrvatska narodna glazba našeg kraja, će biti
poslani u Hrvatsku. Cilj je vidjeti razlike i sličnosti u likovnom izričaju.
4. REALIZACIJA (rad)
Učenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima. Potičemo ih na originalnost. Cijelo vrijeme rada tiho se čuje
melodija na temelju koje učenici stvaraju.
5. ANALIZA I VREDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PRODUKATA
Postavljamo na ploču reprodukciju umjetničkog djela Paula Gauguina Tržnica (Ta matete). Postavljamo pitanja: „Koje
boje uočavaš na slici?“, Nabroji ih i opiši gdje ih je slikar upotrijebio.“
Analiziramo likovne uratke postavljajući pitanja:
Što je bio današnji zadatak? Je li na svim radovima uspješno izvršen današnji zadatak?
Uočavaš li rad na kojem nema toplo-hladnog kontrasta?
Na kojem je radu najbolje upotrijebljen kontrast toplo – hladno? Zašto?
Kojim si tonovima dodijelio hladne boje, zašto? A tople, zašto?
Na kojem radu se najbolje vide obilježja tehnike tempera? Gdje su boje najviše miješane? Gdje je gustoća najbolja?
Koji su radovi posebno originalni? Objasni zašto.
Ima li „prepisivanja“ i kopiranja?
Tko se najviše trudio pri slikanju, a tko najmanje?