Sportska fiziologija

1. FIZIOLOGIJA SPORTA I
VJEŽBANJA
-tjelesna i zdravstvena kultura
Antonela Mikulic,1g, Odjel za matematiku

2. 2
ŠTO JE FIZIOLOGIJA SPORTA I VJEŽBANJA?
Fiziologija sporta i
vježbanja je dio
medicine sporta (grane
medicine koja se bavi
prevencijom ozljeda,
dijagnozom, liječenjem i
rehabilitacijom te
poboljšanjem
sposobnosti sportaša
kroz određene vježbe,
pravilnu prehranu i
psihološke aspekte), i bavi se proučavanjem organizma i tjelesnih funkcija
vezanih uz odgovor i prilagodbu na tjelesnu aktivnost.
ZNAČAJ POZNAVANJA FIZIOLOGIJE SPORTA I VJEŽBANJA
Dobro poznavanje fizioloških procesa vezanih uz sportski trening i
natjecanja, omogućuje sportašima i trenerima bolje rezultate, kvalitetnije
treninge te ojačan metabolizam i zdravlje. Razumjevanje fiziologije sporta i
vježbanja, te shvaćanje zašto se primjenjuje određeninačin vođenja momčadi
i treniranja pravi razliku između profesionalnih trenera i onih koje bez
razumjevanja rješavaju zadatke trenerskog posla.

3. 3
ENERGIJA I SPORT
Ljudski pokret i tjelesnu aktivnost omogućuje oslobađanje energije u
mišićima; specifičnim trenažnim postupcima povećavaju se energetski
kapaciteti i sposobnost njihove upotrebe i regeneracije. Kvalitetan trenažni
program zahtijeva poznavanje energetskih procesai kapaciteta, načina na koji
se oni troše i obnavljaju u određenom sportu i tjelesnoj aktivnosti.
Količina energije u jednom zatvorenom sustavu je konstantna i može
prelaziti iz jednog oblika u drugi ,no nema gubitka energije. Izvor života potječe
od nuklearne energije koja nastaje nuklearnim procesima na Suncu i kao
svjetlosna energija dolazi do Zemlje. U procesufotosinteze svjetlosna energija
se pretvara u kemijsku energiju. Kemijska se energija iz hranjivih tvari u našem
tijelu djelovanjem mišića pretvara u mehaničku i toplinsku energiju, te u
električnu energiju pri prijenosu živčanih impulsa.
U fiziologiji sporta i vježbanja najbitnija je mehanička energija, koja se
oslobađa i manifestira pri tjelesnoj aktivnosti.
Fiziološka jedinica za rad i energiju je litra kisika. Hranjive tvari, kada se
oksidiraju s litrom kisika, u organizmu oslobađaju točno određenu količinu
energije (tzv. kalorijski ekvivalent):
1 L O2 = 5.05 Kcal = 21 KJ (ugljikohidrati)
1 L O2 = 4.7 Kcal = 19.6 KJ (masti)
Oksidacijom masti oslobađa se značajno više energije:
1 gram masti = 9 Kcal
1 gram ugljikohidrata = 4.1 Kcal
Čovjek u stanju mirovanja (za tzv. bazalnimetabolizam-rad srca,mozga,
disanja) u jednom danu potroši oko 360 L O2, odnosno oko 1600 Kcal.
Mehanička efikasnost kod ljudskih aktivnosti (hodanje, trčanje i vožnja
bicikla) oko 20 do 25% (ostatak, od oko75% kemijske energije se gubi u obliku
topline). Odgovarajući treninzi mogu dovesti do povećanja mehaničke
efikasnostiza određenu aktivnost te dovodi do fiziološke prilagodbe organizma
na specifična opterećenja, ali i do poboljšanja koordinacije.

4. 4
IZVORI ENERGIJE ZA MIŠIĆNI RAD
Osnovni i jedini izvor energije u tjelesnim stanicama je ATP (adenozin-
trifosfat). ATP je molekula bogata energijom.
Stvaranje i razgradnja ATP-a u organizmu odvijaja se izuzetno brzo, tako
da čovjek potrošiu jednom danu preko 40 kg ATP-a.
Mišićne zalihe ATP-a su vrlo ograničene. Da bi se koncentracija ATP-a u
mišićnoj stanici bila stalna koristi se energija iz kemijskih izvora uz ili bez
prisustva kisika.
1.ANAEROBNI IZVORI ENERGIJE ZA MIŠIĆNI RAD
a)Fosfageni(alaktatni)anaerobnisustav
-u sportu se očituje pri kratkim sprintevima, skokovima, promjenama
pravca kretanja i sličnim eksplozivnim aktivnostima
-ima mali kapacitet, ali veliki energetskitempo
b) Glikolitiĉki(laktatni) anaerobnisustav
-ograničeno zalihama mišićnog glikogena i puferskih sposobnosti
tjelesnih tekućina
-manja snaga od fosfagenog sustava, kapacitet dvostruko veći
-u sportu se očituje u aktivnostima trajanja 1-2 minute (npr. trčanje na
400 m)
2. AEROBNI IZVORI ENERGIJE ZA MIŠIĆNI RAD
- daje energiju za dugotrajnu tjelesnu aktivnost niskog ili srednjeg
intenziteta (zalihe dovoljne za 60-90 minuta maksimalne aerobne
aktivnosti)
- oslobađanje energije je sporije, ali ekonomičnije,ne remeti značajno
pH vrijednost i homeostazu organizma

5. 5
PRIMARNI ORGANSKI SUSTAVIKOJI SUDJELUJU U STVARANJU I
OSLOBAĐANJUENERGIJE ZA MIŠIĆNI RAD
1. SKELETNIMIŠIĆI
- pod utjecajem su naše volje
- odgovarajući dugotrajni i specifičnitrenažni proces doista može
dovestido transformacije tipa vlakana u mišićima, no taj je proces vrlo
ograničen
2. DIŠNI SUSTAV
- pri tjelesnoj aktivnosti povećava se frekvencija i dubina disanja
3. KRVOŽILNI SUSTAV
- primitak kisika linearno raste porastom intenziteta tjelesne aktivnosti,
sve do dostizanja maksimalnog aerobnog kapaciteta
AEROBNI KAPACITET (aerobnaizdržljivost)
– sposobnostobavljanja rada kroz duži vremenski period u uvjetima
aerobnog metabolizma
- parametri za procjenu :
maksimalniprimitak kisika – količina koju organizam može
potrošiti u roku od jedne minute
-dobar pokazatelj aerobne izdržljivosti
anaerobniprag – maksimalan primitak kisika, proporcionalan
brzini trčanja pri anaerobnom pragu (brzina koju se može
kontinuirano držati preko 30 minuta)

6. 6
ZONE INTENZITETATRENINGA
1. REGENERACIJSKA ZONA
- zona najmanjeg intenziteta
- iskusnim, dobro pirpremljenim sportašima pomaže u oporavku
nakon zahtjevog treninga
2. ZONA EKSTENZIVNOG AEROBNOG TRENENIGA
- zona izdržljivosti : 70%-90% intenziteta aerobnog praga
- brojne pozitivne fiziološke promjene (razvoj mišićne izdržljivosti,
smanjenje frekvencije srca u mirovanju, smanjenje količine
masnog tkiva... )
- vrsta opterećenjakoja se kod sportaša koristi u ranijoj pripremnoj
fazi, a kod rekreativaca za smanjenje udjela tjelesne masti
3. ZONA INTENZIVNOG AEROBNOG TRENINGA
- 90%-105% arerobnog praga
- maksimalna aktivacija aeribne produkcije energije
- dolazi do povećanja anaerobnog praga i jakosti
4. ZONA MAKSIMALNOGPRIMITKAKISIKA
- maksimalna energetskadopremau trajanju od 2-3 minute
- pretjerivanje u ovoj zoni može dovesti to pretreniranosti
- unaprijeđenje funkcije motoričkih jedinica, povećanje mišićne
jakosti
5. ZONA MAKSIMALNE IZVEDBE
- povećanje razine jakosti, snage i brzine

7. 7
PREHRANA I SPORT

8. 8
1. UGLJIKOHIDRATI
- daju tijelu energiju potrebnu za rad
- najdragocijenije „gorivo“ vrhunskih sportašajer troše manje kisika
pri razgradnji masti i proteina
- 60%-70% dnevnog energetskog unosa
- kruh, peciva, pahuljice, riža, tjestenina, krumpir, voće,mlijeko...
2. PROTEINI
- osiguravaju aminokiseline potrebne za rast i održavanje mišića
- 15% tjelesne mase
- meso,soja, koncentrati proteina, kapsule aminokiselina...
3. MASTI
- izvor energije u slučaju mirovanja, aerobnog treneninga ili
gladovanja
- 15% ukupne kalorijske dnevne potrošnje
- maslinovo ulje, ulje kukuruznih klica, maslac...
4. VITAMINII MINERALI
- neophodniza odvijanje biokemijskih procesau organizmu
- zaštita od bolesti(pretjerivanje ima negativne učinke)

9. 9

10. 10
KOLIČINA VODE U ORGANIZMU
- vodu treba piti prije, za
vrijeme i nakon
aktivnosti
- žeđ nije pouzdan
pokazatelj potrebe za
tekućinom
- korisno je pratiti boju i
količinu urina tokom
dana
(taman urin-potreba za
većim uzimanjem
tekućine)
- hladna voda najbolja
za nadoknadu
volumena tekućine jer
se brzo apsorbira
- dehidracija
(prekomjerni gubitak
vode) jedan je od
glavnih čimbenika koji
utječu na smanjenje
sposobnosti
nogometaša
(malaksalost, grčevi,
halucinacija, prestanak
rada srca i cirkulatorni
kolaps)
- uputno je piti manje
količine tekućine više
puta tijekom čitavog
treninga
- upotrebom sportskihnapitaka nadokanđuju se i
ugljikohidrati i elektroliti

11. 11
ŠTO JESTIPRIJE TRENINGA ILI NATJECANJA?
DORUČAK:
- obavezan
- corn flakes s obranim 1% -im mlijekom ili voćnim jogurtom, kuhani
bjelanjak, “kukuruzni kruh” ili pogača,voćna salata zaslađena
umjetnim sladilom
- izbjegavati slaninu, pečene kobasice,majonezu, punomasno
mlijeko, masne sireve, maslac ili margarin
GLAVNI OBROK:
- lagano jelo po mogućnostisastavljeno od sljedećihnamirnica:
kuhana riža, pečenikrumpir (ne u ulju!), umak od rajčice, pecivo,
tjestenina bez jaja, pečenapiletina ili puretina (na roštilju!),
tunjevina bez ulja, voćna salata bez šećera
- (primjer: juha od povrća, pečenapuretina (bijelo meso)sa pečenim
krompirom, crni kruh, zelena salata, voćni negazirani sok)
MEĐUOBROK:
- energetska pločica,suhe smokve...
 za vrijeme intenzivnih priprema i obrocisu obilniji s više
energenata

12. 12
SPORTSKAMASAŽA
- masaža ima dugu tradiciju uporabe u sportu
- sportska masaža je sastavni dio priprema svih vrhunskih sportaša
- uključuje nemedicinske postupke pa je mogu prakticirati sportaši i
treneri
- bazične tehnike masaže i samomasaže su relativno jednostavne
za usvojiti
- najčešće se koristi u rehabilitaciji kao dio fizikalne trapije
- efikasan način rješavanja problemakao što su napetost
mišića,istegnuća,uganuća...
Pet glavnih razlogaza primjenu sportskemasaže:

13. 13
- oporavak-poboljšavanje fizičkog i psihičkog oporavka poslije napornih
treninga ili utakmica
- ljekovitost-poboljšavaslabo stanje organizma
- rehabilitacija-poboljšavacijeljenje ozljeda
- održavanje-održavanje muskuloskeletalnog sustava u dobrom stanju
- natjecanje-pomaže u pripremi igrača za utakmicu i kasnijem oporavku
- poboljšanje cirkulacije, mišićna relaksacija, opće opuštanje, povećanje
pažnje i budnosti , deaktivacija bolnih točaka
- povećanje fleksibilnostii opsegapokreta, brži oporavak,smanjenje boli,
odgovarajuća razina emocionalne stimulacije
Masažu treba izbjegavati u svim slučajevima gdje njena primjena pogoršava
nastalo stanje, npr. ako je prisutna infekcija kože , potkožnog tkiva ili krvnih
žila, ako se sumnja na prijelom , direktno na otvorenu ranu ili opekotinu ,
kada postojimogućnostprijenosazaraznih bolestina sportaša ili masera.

14. 14
Treba biti oprezan kod osobakoje imaju dijabetes,bolest
bubrega,karcinom,srčane bolesti,jako visoki krvni tlak.
Oprez je također bitan kod osobasa prehladom,kao i kod onih koji se “baš i ne
osjećaju dobro”.Masažamože pogoršatisimptome ili izazvati krvarenje iz
nosa.
ŠTETNIUTJECAJIU SPORTU
1. DOPING
- kontrola upotrebe dopingase počelaozbiljnije provoditi tek 80-tih
godina prošlog stoljeća(atletika,plivanje,biciklizam,..)kada je upotreba
dopinga postala službena politika nekih država
- primjena dopinganegira osnovne vrijednosti i načela sporta
- doping je kršenje etičkih načela sporta i medicinske znanosti
- pod dopingom se podrazumjeva:
- primjena supstancikoje pripadaju zabranjenim farmakološko
ljekovitim skupinamasupstanci(stimulansi, narkotici,
antibiotici...)
- primjena razliĉitih zabranjenihmetoda(krvnidoping,
Stimulansi:
- povećavaju budnost, smanjuju osjećaj umora, mogu podizati
borbenost
- štetna djelovanja:anksioznost,pretjerana agresivnost, povećanje
frekfencije srca i vrijednosti krvnog tlaka dovode i do brže dehidracije
- lako prepoznatljivi simptomikoji navode da je sportaš uzeo neki od
stimulansa :proširene zjenice,pojačano znojenje,nervoza
,nemir,nesanica,visok tlak,gubitak na tjelesnoj težini.

15. 15
Krvnidoping:
- davanje krvi,eritrocita i sličnih pripravaka sportašu
- ovom postupku može prethoditi uzimanje krvi od sportaša koji nakon
toga nastavlja s treningom
Farmakološke,kemijske i fiziĉke manipulacije:
- zabranjuje se primjena tvari i metodakoje mijenjaju cjelokupnost i
vrijednost uzorka urina koji se koristi u doping kontroli
- primjeri zabranjenih metoda su kateterizacija,zamjena urina ili
miješanje urina...
Doping kontrola se može provestina natjecanju ili izvan natjecanja bez bilo
kakve prethodne najave sportašukojeg se testira.Izbjegavanje doping
kontrole ili odbijanje dobrovoljnog testiranja ima isti rezultat kao da je
sportaš bio pozitivan na testu što povlači i odgovarajuću kaznu.
2. ALKOHOL
- uživanje alkohola je u većini zemalja uobičajeno i sastavni je dio
kulture i običaja
- alkohol postupno oštećuje organizam i istovremeno se razvija
ovisnost o alkoholu
- alkoholizam je kronična, često progresivna bolestkoja može biti
kobna, uključuje okupiranost alkoholom i odsutnostkontrole unosa
alkohola u organizam usprkos mogućim opasnim
bolestima,poslovnim,obiteljskim i financijskim posljedicama
- predispozicije za postati alkoholičar: dob(adolescenti koji piju imaju
veliku mogućnostpostati alkoholičari) , spol(muškarci), genetski
faktori povećavaju rizik, obiteljska povijest, emocionalni poremećaji...
- prekomjerna konzumacija alkohola uzrokuje:oboljenja jetre,
kardiovaskularne probleme, bolestiprobavnog sustava , pojavu
šećerne bolestii upalu gušterače,gubitak seksualnih sposobnosti,
prirođene malformacije novorođenčadi,neurološke komplikacije

16. 16

17. 17
3. PUŠENJE
- uživanje duhanskog dima iz cigareta,cigara,lule ili pasivnim pušenjem
uzrokuje brojne promjene u organizmu koje dovode prvo do
nikotinske ovisnosti a potom i do razvoja širokog spektra bolesti
- nikotinska ovisnost označava fizičku i psihičku potrebu za duhanskim
dimom i njegovim sastojcima
- znaci nikotinske ovisnosti: jedan ili više neuspjelih pokušaja
odvikavanja od pušenja, neugodni simptomipri nedostatku cigareta,
pušenje usprkos prisutnim zdravstvenim problemima,prekidanje
socijalnih ili sportskih aktivnosti i kontakata zbog nemogućnosti
pušenja u određenim situacijama
- navika pušenja se obično stvara u pubertetu,gdje je ujedno vidljiva
potreba aktivnog preventivnog djelovanja.
- negativni učinci pušenja na zdravlje čovjeka: uzrok 87% slučajeva
karcinoma pluća, povećani rizik od kardiovaskularnih oboljenja,
umanjuje funkcionalne sposobnostikako običnih ljudi tako i sportaša,
može uzrokovati neplodnostkod žena kao i impotenciju kod
muškaraca, osjetila kao okus i miris su jako oslabljena kod pušača
Na djelatnicima u sportu leži odgovornostda vlastitim primjerom ukažu na
štetnosti pušenja i alkohola te ne toleriraju mogućnostda njihovi članovi
kluba postanu ovisnici o alkoholu ili nikotinu.

18. 18