3. Vrste mišićnih tkiva
1.Poprečno-prugasto mišićno tkivo nalazimo u uobičajenim skeletnim mišićnim skupinama i mišićima koji se nalaze ispod kože
i daju oblik tijelu, a njegovim kontrakcijama upravlja središnji živčani sistem i pod utjecajem je naše volje.
2.Glatko mišićno tkivo nalazi se stijenci šupljih organa kao što su npr. crijeva mokraćni mjehur, krvne žile, maternica gdje
stvara naslage ili slojeve te je pod izravnom kontrolom autonomnog (vegetativnog) živčanog sistema koji neovisno o našoj
volji upravlja radom ovih mišića.
3.Srčano mišićno tkivo je također poprečno prugasto, gradi srčani mišić, a njegovim kontrakcijama upravlja autonomni živčani
sustav.
4.Poprečnoprugasto mišićno tkivo izgrađeno je od velikog broja izduženih cilindričnih stanica (vlakana) koje formiraju
snopove. Vlakna su okružena vezivnim tkivom koje okružuje i vanjske rubove mišića formirajući ovojnicu (epimizij). Mnoga
mišićna vlakna dosežu dužinu od 10 centimetara i imaju hiljade jezgri. Mišićno vlakno povezano je s živčanim vlaknom
(aksonom) formirajući tako strukturu poznatu kao neuro-mišićna ploča. Dužina jedne mišićne stanice-vlakna odgovara dužini
samog mišića između dvije mišićne tetive. Ćelijska membrana mišićne ćelije naziva se sarkolema, a citoplazma sadrži puno
mitohondrija potrebnih za kontrakcije i naziva se sarkoplazma. U citoplazmi mišićnih ćelija nalaze se dugi proteinski lanci-
miofilamenti koji formiraju snopove tzv. mišićna vlakanca-miofibrile
4. Sekundarna podjela mišića
Mišiće još možemo podijeliti na:
1. vretenasti, m. fusiformis, koji su stanjeni na oba kraja i imaju duge tetive.
2. ravni, m. rectus, kojima mišićne niti idu usporedno, a završavaju kratkim tetivnim završecima prije hvatišta na kost. Primjer
su ravni mišići očne jabučice, m. recti bulbi
3. pločasti, m. planus, koji su tanki i obično završavaju tetivnom pločom, aponeurozom.
5. KONTRAKCIJA SKELETNOG MIŠIĆA
''Tri glavna događaja karakterišu mehanizam kontrakcije glatkog mišića: 1.vezivanje kalcijuma za kalmodulin,
2.aktivacija miozin kinaze i 3.fosforliacija miozina.''5Skeletni mišić pretvara hemijsku energiju u mehanički
rad vrlo efikasno, samo 30-50% energije se gubi u obliku topline. Mehanički rad ostvaruje se kontrakcijom.
Kontrakcijom se smanjuje dužina svijetle pruge dok tamna pruga ostaje iste dužine. Ova pojava je objašnjena
klizanjem filamenata (Huxley). Mišić crpi energiju za kontrakciju iz hidrolize ATP-a. Interesantno je da ne
postoji nikakva razlika između razine ATP-a mišića koji miruje i koji radi. Za to je odgovoran izuzetno efikasan
sistem obnavljanja ATP. U tom procesu sudjeluju fosfokreatin kinaza koja katalizira reakciju između
fosfokreatina i ADP u kojoj nastaje ATP i kreatin. Može se reći da je fosfokreatin kinaza jedna vrsta
baterije koja čuva energiju potrebnu za mišićni rad. Hidroliza ATP-a tijekom kontrakcije mišića izravna je
posljedica međudjelovanja aktina i miozina. Miozin je po svojoj funkciji ATP-aza. Bez prisustva aktina
miozinska enzimska aktivnost vrlo je spora ali dodatkom aktina ona se izuzetno ubrzava. Dio miozina koji
hidrolizira ATP i veže se za aktin globularna je glava miozina. Mišićna kontrakcija je posredovana interakcijom
između miozina i pripadajućih aktinskih filamenata. Tijekom interakcije miozinska glava hidrolizira ATP.
Hidroliza ATP-a i posljedično odvajanje čvrsto vezanog ADP i fosfata izaziva seriju alosteričkih promjena
miozina. Time se dio energije pretvara u gibanje. Proces kontrakcije je voljni proces. Signal se širi niz nabore
membrane (T-tubuli) prelazi u sarkoplazmatski retukulum koji čini sistem kanala koji okružuju svako
mišićno vlakance. Razmak između T-tubula i sarkoplazmatskog retikuluma samo je 10-20 nm i između njih se
nalaze dva proteina (rianodin) koji omogućuju ulaz Ca+ u citosol. Zbog takve organizacije sve sarkomere
kontrahuju se u istom trenutku. Porast koncentracije kalcija u citosolu je prolazan jer ga kalcij ATP-aza u
membrani brzo ispumpa nazad u sarkoplazmatski retikulum.
6. Mehanizam mišićne kontrakcije
Izometrička (statička) kontrakcija - dužina napregnutog mišića se ne mijenja, tako da
se, termodinamički posmatrano, utrošena hemijska energija transformiše samo u
Toplotu.
Izotonička (dinamička) kontrakcija - mišić se skraćuje, dolazi do pomjeranja tijela, ali
napregnutost mišića ostaje nepromijenjena. U procesu izotoničke kontrakcije hemijska
energija se djelimično troši na vršenje rada, a jedan dio se transformiše u toplotu.
Realna kontrakcija mišića je kombinacija ove dvije vrste kontrakcije. Najveća i najmanja
dužina mišića stoje u odnosu 1 : 3.
8. Ramena:
Musculus deltoideus ili rameni mišić je troglavi trouglasti mišić koji se sastoji od prednjeg, srednjeg i zadnjeg dijela. Funkcija
ramenog mišića jeste podizanje ruke u stranu (abdukcija), podizanje ruke naprijed i nazad, i jednim dijelom rotiranje ruke
u ramenu.
9. Prsa
Mišići prsa ili pektoralni mišići se sastoje od dva osnovna dijela i nekoliko sekundarnih. Ta dva osnovna dijela su i najbitnija, a
radi se o musculus pectoralis major (veliki grudni mišić) i musculus pectoralis minor(mali grudni mišić). Veliki grudni mišić
privodi ruku, uvrće je i postavlja ispred grudnog koša. Podignutu ruku on snažno vraća nadole. Mali grudni mišić povlači rame
naprijed i nadole ili, ako je rame fiksirano, podiže rebra i djeluje kao udisač. Još jedan bitan dio prsnih mišića su tzv. unutrašnji
pektorali koji se nalaze na dnu velikog prsnog mišića, iznad sternuma.
10. Leđa
Leđa se sastoje od nekoliko slojeva mišića, a u funkcionalnom smislu je najbolje da se podijele u
tri grupe. Prvi veliki leđni mišić bi bio musculus trapezius koji je trapezoidnog oblika i prostire
se od zadnje ivice vratne veze i završava negdje otprilike na sredini leđa. Njegova funkcija je da
snažno zabacuje ramena unazad, a njegovi gornji snopovi podižu ramena i sprječavaju njihovo
spuštanje pod teretom. Druga grupa leđnih mišića bi bila također jedna od velikih mišićnih
grupa, a to su mišići latissimus dorsi ili popularni ''trokut''. Gornjim krajem svoje baze se
podvlači pod trapezoidni mišić, a njegova baza se spaja sa sa šest posljednjih grudnih i svih
slabinskih pršljenova. Njegova funkcija je da privodi i uvrće nadlakticu. Također igra veliku
ulogu u da drži čovječije tijelo ili da ga diže prilikom svoje kontrakcije. I treća jako bitna mišićna
grupa leđa je m.erector spinae koja se pruža s obe strane kičme i tako je drži uspravnom i štiti
je. Njegova funkcija je također da pri obostranoj kontrakciji snažno opruža cijeli kičmeni stub i
glavu, a pri jednostranoj kontrakciji on savija bočno kičmeni stub i glavu.
11. Noge
Kao što je poznato, mišići nogu čine jedan od najbitnijih dijelova lokomotornog sitema koji je
odgovoran za pokret čovjeka. Ako uzmemo najbitnije mišićne grupe nogu, mogli bismo ih
podijeliti na gornji i donji dio. Gornji dio mišića nogu obuhvataju: kvadriceps (četveroglavi
mišić), zadnju ložu (nožni biceps) i mišiće zadnjice (glutealne mišiće), dok u donji dio mišića
nogu spadaju listovi (m. gastrocnemius).
12. Ruke
Ruka je podijeljena na gornji i donji dio, a u gornji dio ruke (nadlaktica) spadaju biceps
(dvoglavi mišić) i triceps (troglavi mišić). U donji dio ruke (podlaktica) spadaju mišići
podlaktice (fleksori i ekstenzori).
Trbušni (abdominalni) mišići
Abdominalni mišići bi se u anatomskom pogledu mogli podijeliti na dva dijela: rectus
abdominis (nama poznatiji kao six-pack trbušni zid) i bočni trbušni zid m.obliques. Oni imaju
funkciju da upravljaju truplom, fleksiraju ga i ekstenziraju.
