3. 1. intramembransko okoštavanje - kosti lica i lobanje, kratke kosti
a. primarni centar okoštavanja u mezenhimalnom tkivu
b. mezenhimalne ćelije se diferenciraju u osteoblaste
c. osteoblasti sintetišu osteoid
d.u osteoid se talože Ca soli
e. osteoblasti se zarobljavaju i postaju osteociti
4. 1A - mezenhimna ć.
2A - osteoblast
3A - osteoid
proces se iz centra nastavlja u
koncentričnim krugovima
1B – osteoid
2B – mezenhimna ć.
3B – osteoblast
1C – kalcifikovan matriks
2C – osteocit
3C – osteoblast
4C – krvni sud
4
izmedju centara okoštavanja ostaje
vezivo sa krvnim sudovima
7. PRIMARNI DIJAFIZARNI OSIFIKACIONI CENTAR
1. epifiza hrskavičavog modela
2. dijafiza hrskavičavog modela
3. koštana manžeta
- periostna osifikacija
8. PRIMARNI DIJAFIZARNI OSIFIKACIONI CENTAR
1A. koštana manžeta
(ometena ishrana difuzijom)
2A. epifiza
3A. intercelularni matriks
3B. zona umnožene hrskavice
(reaktivna hiperplazija)
4B. zona hipertrofisale hrskavice
(vakuolarna degeneracija)
9. PRIMARNI DIJAFIZARNI OSIFIKACIONI CENTAR
1A. osteoklasti fagocituju detritus
2A. uz krvni sud iz periosta pristižu osteogene ć.
3A. osteogeni sloj periosta
8B. osteogene ćelije daju osteoblaste
10B. osteoblasti migriraju ka zoni erozije
11B. zona kalcifikacije
12. Ovo sam dodao ja, Nikola, vaš junak-
lopov, koji je žrtvovao svoju čast i poštenje i
maznuo ovu prezentaciju za vreme pauze
na histologiji (dakle, ovo nije obavezno da
učite)… Nije mi namera (barem ne glavna)
da se pravim pametnijim nego što jesam ili
nisam ali imam neku neodoljivu potrebu
da, kada sam već i polu lopov polu
junak, budem i vaš prevodilac (to me onda
čini četvrt-lopov, četvrt-junak, četvrt-
prevodilac i četvrt-neki tamo random gari).
Naime, ovde levo na nemačkom piše:
TKIVO LJUDI I SISARA
Atlas za studije lekara i biologa
...
xD
13.
14. hrskavica se ne pretvara u koštano tkivo već ga
zamenjuje
nije metaplazija
15. I primarni dijafizarni osifikacioni centar
II sekundarni epifizarni osifikacioni centar (E)
zaostaje zglobna hrskavica
i epifizarna ploča
- za vreme rasta kosti u dužinu
16. 3. periostno okoštavanje
- nalazi se i na početku enhondralne osifikacije
- Pluripotentne hondrogene ćelije perihondrijuma diferenciraju se u osteogene ćelije pa u
osteoblaste
- apozicioni rast kosti na račun osteogenih ćelija periosta
- kost raste u debljinu
17. Kost se tokom života stalno razgradjuje i
izgradjuje
Kost je depo Ca i P
Stalna razmena Ca i P izmedju kostiju i krvi
Uticaj hormona na okoštavanje
Stimulativni efekat:
hormon rasta - STH- (hipofiza)
tiroksin -T4 - (tiroidna žlezda)
kalcitonin (parafolikularne ć tiroidne žl)- inhibiše aktivnost osteoklasta
Inhibitorni efekat:
Paratiroidni hormon - stimuliše aktivnost osteoklasta -razgradnja
Polni hormoni
ACTH (hipofiza)
kortizon (nadbubreg)
18. SPOJ MEĐU KOSTIMA - JUNCTURA
1. SYNARTHROSIS – kontunuirani spoj kostiju bez zglobne šupljine
a) syndesmosis
b) synchondrosis
c) synostosis
2. DIARTHROSIS – spoj kostiju sa zglobnom šupljinom
– junctura synovialis s articulatio
a. zglobna površina – facies articularis
zglobna hrskavica – hijalina hrskavica najčešće
(art temporomandibularis i art. sternoclavicularis – fibrocartilago)
Zglobna hrskavica je ogoljena - nema perihondrijum !!!
- nema sinovijalnu membranu !!!
19. 2. DIARTHROSIS – zglob
a) zglobna površina
b) zglobna čaura
c) zglobna šupljina
20. a. zglobna površina – facies articularis
zglobna hrskavica – hijalina hrskavica najčešće
(art temporomandibularis i art. sternoclavicularis – fibrocartilago)
Zglobna hrskavica je ogoljena
- nema perihondrijum !!!
- nema sinovijalnu membranu !!!
21. Zone u zglobnoj hrskavici 1a.
(slično kao u enhondralnoj osifikaciji)
1a. Površinska zona
- vretenasti hondrociti 2a.
- kolagena vlakna paralelna sa površinom
2a. Intermedijarna zona
- izogene skupine hondrocita
3a.
- lučna kolagena vlakna
4a.
3a. Kolumnarna zona
- uzdužne izogene grupe hondrocita
- kolagena vlakna upravna na površinu
4a. Zona kalcifikacije
- retki degenerisani hondrociti
- kalcifikovani matriks
22. b. Zglobna čaura – capsula articularis
Obavija zglob,
ne prelazi preko zglobnih površina !!!
1b. Membrana fibrosa – gusto vezivno tkivo
2b. Membrana synovialis
23. Membrana synovialis :
Unutrašnji sloj okrenut zglobnoj šupljini
- intima
ćelije tipa A – sekrecija sinovijalne
tečnosti, makrofagi (M – ćelije)
ćelije tipa B – sinteza molekula intercelularnog
matriksa , kao fibroblasti ( F ćelije)
Spoljašnji sloj okrenut membrani fibrosi –
subintima
areolarni tip sinovijalne membrane
fibrozni tip sinovijalne membrane
adipozni tip sinovijalne membrane
24. C. Zglobna šupljina – cavitas articularis
- između zglobnih površina
- obavijena zglobnom kapsulom
- ispunjena sinovijalnom tečnošću