S obzirom na kompleksnost poslovanja, veće zahtjeve prema zaposlenicima, trendove rada od kuće i ostale promjene vezane uz radno mjesto tema ravnoteže između privatnog i poslovnog života postaje sve zanimljivijom. Putem istraživanja tražio se odgovor kako spol i druge demografske varijable utječu na percepciju konflikta između privatnog i poslovnog života te kod kojih je zaposlenika stres na radnom mjestu najviše izražen.

1. KONFLIKT IZMEĐU PRIVATNOG I POSLOVNOG ŽIVOTA TE STRES NA RADNOM MJESTU1
Mirna Koričan, MBA, mag.psih.
Lucija Proroković, bacc. oecc.
SAŽETAK
S obzirom na kompleksnost poslovanja, veće zahtjeve prema zaposlenicima, trendove rada od kućei
ostale promjene vezane uz radno mjesto tema ravnoteže između privatnog i poslovnog života
postaje sve zanimljivijom. Putem istraživanja tražio se odgovor kako spol i druge demografske
varijable utječu na percepciju konflikta između privatnog i poslovnog života te kod kojih je
zaposlenika stres na radnom mjestu najvišeizražen.
UVOD
Prvi koji su definirali sukob obiteljskih i radnih obveza su Greenhaus i Beutell (1985) i to
kao oblik sukoba među ulogama u kojem su pritisci radnih i obiteljskih uloga višestruko
nespojivi. Sukob između poslovnog i privatnog života se odnosi na sukob među ulogama u
kojima se napor i poslovni zahtjevi miješaju s obavljanjem obiteljskim obvezama, dok se sukob
između privatnog i poslovnog života odnosi na sukob između napora i obiteljskih zahtjeva koji se
miješaju s obavljanjem poslovnih obveza (Netemeyer i sur., 1996).
Konflikt između poslovnog i privatnog života ima negativni učinak na posao i obiteljske
obveze, bilo da ste zaposlenik ili član obitelji. Negativna povezanost se odnosi na stavove o poslu
(Kossek i Ozeki, 1998; Netemeyer i sur., 1996), obavljanje posla (Frone i sur., 1997; Wayne i sur.,
2004) te ono najvažnije na zadovoljstvo obitelji (Carlson i sur., 2000; Frone i sur., 1997).
Konflikt između poslovnog i privatnog života se u Hrvatskoj prvi put pojavljuje iza Drugog
svjetskog rata (Obradović i Čudina – Obradović, 2009). Razlog tome je socijalizam koji je u
ponekim slučajevima zahtijevao zaposlenost oboje bračnih partnera. Početkom Domovinskog
rata socijalizam je propao te je započelo razdoblje kapitalizma koje je donijelo drastične
promjene. Privatizacija kompanija je dovela do rigoroznije radne discipline kao i dužeg radnog
vremena. Do izražaja su došle produktivnost i učinkovitost, što je konflikt između poslovnog i
privatnog života učinilo vidljivijim, društveno značajnijim te znanstveno interesantnijim i
relevantnijim (Obradović i Čudina – Obradović, 2009).
Stres je nuspojava koju pojedinac doživi kada je pod prevelikim pritiskom bilo kod kuće,
na poslu ili kao kombinaciju nekih drugih čimbenika. Stres je poznat kao bolest 21. stoljeća te je
jedan od uzročnika mnogih bolesti. On se može nakupljati kod pojedinca mjesecima pa čak i
godinama. Istraživanja pokazuju povezanost stresa i konflikta između poslovnog i privatnog
života (Obradović i sur., 2009).
Na koji način uspostaviti ravnotežu između privatnog i poslovnog života je pitanje na
koje mnogi pokušavaju dati odgovor. U današnje vrijeme globalizacije od zaposlenika se očekuje
da na radnom mjestu ostaju i nakon radnog vremena, a sve poslovne obveze obavljaju što brže i
efikasnije. Ponekad zbog kratkih rokova to zahtjeva nošenje posla doma. Sve su to uzroci stresa,
nezadovoljstva te depresije koji dovode do neravnoteže između privatnog i poslovnog života kao
1 Kratki prikaz šireg istraživačkog rada napravljen je na temelju završnog rada studentice Lucije Proroković pripremljenog 2014.
godine na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa

2. i do profesionalnog sagorijevanja na poslu. S druge strane, tu je i obitelj, privatni život koji se ne
smije zanemariti.
METODOLOGIJA
Svrha i cilj istraživanja
Svrha provedenog istraživanja je bila odgovor na pitanja: (a) koji je spol skloniji konfliktu
između poslovnog i privatnog života; (b) Koje druge demografske varijable možemo povezati s
konfliktom između poslovnog i privatnog života; (c) što prouzrokuje veći stres, položaj pojedinca
ili godine radnog staža. Za potrebe istraživanja postavljene su slijedeće hipoteze:
H1: Muški ispitanici bit će skloniji pokazivanju konflikta između privatnog i
poslovnog života.
H2: Ispitanici će pokazivati različitu razinu konflikta između poslovnog i privatnog
života s obzirom na varijable godine starosti, ljubavni status, obrazovanje, radno
iskustvo, prosječno radno vrijeme, primanja, veličinu kompanije te broj djece.
H3: Zaposlenici koji rade na višoj razini menadžmenta te imaju manje staža su pod
većim stresom na radnom mjestu.
Uzorak
Primarno istraživanje je provedeno putem online anketnog upitnika te je odgovor
dobiven od 352 ispitanika zaposlenih u različitim kompanijama i odjelima kao što ljudskih
potencijali, administracija, financije, računovodstvo i drugo.
U istraživanju je sudjelovalo 69% žena te 31% muškaraca. Najveći broj ispitanika se kreće
između 31 i 40 godina (41%). Nadalje, 62% ispitanika je u braku. Čak 98 ispitanika nema djecu.
Ukupno 59% ispitanika ima MBA, magisterij (43%) te mr.sc. i dr.sc. (16%). Nadalje, ispitanici rade
prosječno 9 godina na trenutnom radnom mjestu.
REZULTATI I RASPRAVA
Hipoteza 1
Prva hipoteza je glasila da će muški ispitanici biti skloniji pokazivanju konflikta između
privatnog i poslovnog života. Zanimljivo je da je konflikt između posla i privatnog života u
prosjeku viši (x=3,26) od onog između privatnog života i posla (x=2,17) što znači da je posao
izvor većeg stresa (Tablica 1).
Tablica 1: Prikaz rezultata po spolu
VARIJABLA SPOL N M Std. Devijacija F-omjer Sig.
WLC (10 čestica) muški 109 2,79 0,61 4,895 p<0,05
ženski 238 2,64 0,55
Total 347 2,69 0,57
WLC (5 čestica) muški 109 3,30 0,82 0,623 p>0,05
ženski 238 3,22 0,84
Total 347 3,25 0,83
LWC (5 čestica) muški 109 2,28 0,72 7,365 p<0,05
ženski 238 2,06 0,70
Total 347 2,13 0,71

3. U prosjeku je ovaj konflikt nešto niži za ženske nego muške ispitanike. Dobiveni rezultati
pokazuju kako postoji statistički značajna razlika između rezultata na skali konflikta među
ženskim (X=2,64) i muškim ispitanicima (X=2,79) pri čemu je rezultat F=4,895 (p<0.05).
Podijelimo li rezultate na dvije podskale, rezultati analize varijance (F=7,365, p<0,05)
pokazuju da muški ispitanici pokazuju veću razinu konflikta na podskali utjecaja konflikata
privatnog života na poslovni (X=2,28) od ženskih ispitanika (X=2,06). Razlog tome je činjenica da
su većinom muški ispitanici ti koji se nalaze na višim pozicijama, a samim time imaju i veće
opterećenje na poslu, što dovodi do toga da im privatni život ometa posao. Mušura i sur. (2013)
došli su do istih, rezultata kako su muškarci skloniji konfliktu između privatnog i poslovnog
života. Međutim, postoje i oni čija istraživanja pokazuju kako su žene sklonije konfliktu između
poslovnog i privatnog života (Obradović i Čudina-Obradović, 2009; Šverko i sur., 2002).
Nadalje, ne postoji statistički značajna razlika između rezultata na podskali utjecaja
konflikata poslovnog života na privatni među ženskim (X=3,22) i muškim ispitanicima (X=3,30)
pri čemu je rezultat F=0,623 (p>0.05).
Navedena hipoteza je potvrđena s obzirom da muški ispitanici iskazuju značajnije više
konflikta na skali konflikta od ženskih ispitanika.
Hipoteza 2
Druga je hipoteza glasila da će ispitanici pokazivati različitu razinu konflikta između
poslovnog i privatnog života s obzirom na varijable godine starosti, ljubavni status, obrazovanje,
radno iskustvo, prosječno radno vrijeme, primanja, veličinu kompanije te broj djece.
Hipoteza je djelomično potvrđena (Tablica 2). Ispostavilo se kako najveći utjecaj na
razinu konflikta između poslovnog i privatnog života imaju varijable obrazovanje, prosječno
radno vrijeme kao i broj djece. Prve dvije varijable iziskuju povećani napor kod zaposlenika,
prekovremeni rad što na kraju utječe na privatni život zaposlenika, jer smanjuje vrijeme koje isti
mogu iskoristiti za svoje hobije i/ili posvetiti obitelji. Također, treća varijabla koja ima najveći
utjecaj na konflikt je broj djece, odnosno da li ispitanici imaju djecu ili ne. Ispitanici s djecom
imaju puno više obveza, jer konstantno moraju balansirati između posla i vremena posvećenog
odgoju djece, kao i obveza koje imaju kao roditelji.
Tablica 2: Prikaz rezultata prema testiranim varijablama
Varijabla Kategorije N M
Std.
Devijacija
F-omjer Sig.
Godine starosti
20-30 47 2,62 0,69 0,449 p>0,05
31-40 142 2,69 0,58
41-50 99 2,67 0,49
51-60 53 2,73 0,59
61 i više 9 2,86 0,53
Total 350 2,69 0,57
Ljubavni status
slobodan, razveden, udovac 57 2,60 0,50 1,496 p>0,05
u vezi, u braku 290 2,70 0,58
Total 347 2,69 0,57
Obrazovanje Završena srednja škola 35 2,58 0,53 2,898 p<0,05

4. Završenprvi stupanj fakulteta (3-4 godine) 108 2,63 0,60
Završena 5. godina fakulteta (MBA, Magisterij) 148 2,67 0,56
Mr.sc. (7 godina fakulteta) i dr.sc. 58 2,87 0,52
Total 349 2,68 0,57
Radno iskustvo
do 1 godinu 1 1,40 . 1,295 p>0,05
1-5 godine 31 2,62 0,65
6-10 godine 68 2,65 0,63
11-15 godina 85 2,74 0,55
16-20 godina 68 2,68 0,57
Više od 20 godina 96 2,70 0,52
Total 349 2,69 0,57
prosječno
dnevno radno
vrijeme
(unatrag
mjesec dana)
Do 4 sata 2 2,70 0,57 9,864 p<0,05
Od 4 sata do8 sati 41 2,32 0,62
Od 8 do 9 sati 152 2,62 0,54
Od 9 do 10 sati 111 2,78 0,56
Više od 10 sati 40 3,01 0,47
Total 346 2,68 0,57
Primanja
< 4 000 kn 12 2,44 0,69 1,096 p>0,05
4 000-8 000 kn 102 2,64 0,60
8 000-12 000 kn 112 2,65 0,56
12 000-15 000 kn 51 2,69 0,52
>15 000 kn 62 2,77 0,55
Total 339 2,67 0,57
Veličina
kompanije
manje od 10 61 2,62 0,66 0,333 p>0,05
11 do 50 71 2,69 0,66
Od 51 do 250 59 2,70 0,43
Više od 250 156 2,70 0,54
Total 347 2,69 0,57
Imate li djece
ne 149 2,56 0,59 12,004 p<0,05
da 201 2,78 0,54
Total 350 2,69 0,57
Hipoteza 3
Nadalje, treća hipoteza je glasila da zaposlenici koji rade na višoj razini menadžmenta te
imaju manje staža su pod većim stresom na radnom mjestu. Ovaj e hipoteza djelomično
potvrđena, a rezultati analize su prikazani su u Tablici 3.
Rezultati pokazuju da postoji statistički značajna razlika po spolu s obzirom na razinu
stresa kojoj su podložni ženski (X=3,31) i muški ispitanici (X=3,14) pri čemu je rezultat analize
varijance F=4,595 (p<0.05). Muški ispitanici iskazuju značajnije manje stresa od ženskih
ispitanika. Među osobama ženskog spola zabilježeno je da imaju veću količinu stresa što se
direktno dovodi u korelaciju s dodatnim obvezama koje iste imaju kao majke, domaćice, itd.
Rezultati analize varijance (F=4,597, p<0,05) pokazuju da su ispitanici pod većom
razinom stresa s obzirom na kojem položaju se nalaze, nego koliko godina radnog staža imaju. Iz
čega je vidljivo kako je količina stresa direktno povezana s radnim mjestom koje ispitanik
obnaša, odnosno s odgovornošću koje to mjesto nosi.

5. Također, zabilježeno je da su zaposlenici s više od 20 godina radnog staža prosječno
najmanje pod stresom (X=3,14, SD=0,62). Ovakvi rezultati mogu biti objašnjeni činjenicom da su
ispitanici do sad već upoznali sebe te su naučili vladati u kriznim i stresnim situacijama. Nadalje,
moguće je da su posložili prioritete te je velika vjerojatnost da su riješili neka životna pitanja,
kao što je npr. stambeno pitanje, ali i da više nemaju malu djecu što im olakšava fokusiranje na
posao.
Tablica 3: Rezultati istraživanja prema spolu, radnom stažu i položaju
VARIJABLA N M Std.
Devijacija
F-omjer Sig.
SPOL
muški 107 3,14 0,69
4,595 p<0,05ženski 235 3,31 0,67
Total 342 3,26 0,68
RADNISTAŽ 1,398 p>0,05
1-5 godine 30 3,41 0,66
6-10 godine 68 3,27 0,75
11-15 godina 84 3,36 0,70
16-20 godina 68 3,20 0,64
Više od 20 godina 93 3,14 0,62
Total 344 3,26 0,68
POLOŽAJ
administracija 60 3,36 0,76
4,597 p<0,05
niži menadžment 71 3,30 0,66
srednji menadžment 104 3,37 0,57
viši menadžment 104 3,07 0,68
Total 339 3,26 0,67
ZAKLJUČAK
Rezultati istraživanja pokazuju neke relevantne razlike u doživljavanju konflikta između
privatnog i poslovnog života s obzirom na demografske podatke, kao i razlike percipiranja stresa.
Te razlike svakako mogu utjecati na produktivnost zaposlenika te konačnu profitabilnost
kompanije.
U Hrvatskoj je praksa mjerenja konflikta između poslovnog i privatnog života tek u
začecima. Pozitivna stvar je što je navedeni problem prepoznat te je u ožujku 2014. godine
predstavljen projekt Mamforce company. Kompanije koje uspješno sprovedu navedeni program
dobivaju certifikat. Cilj je poboljšati uvjete rada na obostranu korist poslodavca i zaposlenika.
Konkretne mjere koje se odnose na spomenuto prilagođavanje uključuju: fleksibilno radno
vrijeme, rad u smjenama, vrtići u sklopu poslovnih prostora, mogućnost izostanaka zbog
obiteljskih obveza, stalni ili povremeni rad od kuće, mogućnost postepenog vraćanja na posao s
porodiljnog/rodiljnog dopusta i dr. Za sada su ponosni nosioci navedenog certifikata kompanija
Vip i Privredna banka Zagreb.
LITERATURA
1. Carlson, D. S., Kacmar, K. M . i Williams, L. J. (2000), Construction and initial validation of multidimensional
measure of work – family conflict,Journal of Vocational Behavior,Vol.56,pp. 249 – 276.
2. Frone, M. R., Yardley, J. K. i Markel, K. S. (1997), Developing and testing an integrative model of the work –
family interface,Journal of Vocational Behaviour,Vol.50, pp. 145 – 167.
3. Greenhaus, H. J., i Beutell, J. N. (1985), Sources of conflict between work and family roles. Academy of

6. Management Review, Vol. 10, No. 1, pp. 76 – 88.
4. Hart, P. (1994), Teacher quality of work life: Integrating work experiences, psychological stress and morale.
Journal of Occupational and Organizational Psychology,Vol.67, No. 1, pp. 109 – 132.
5. Kossek, E. E. i Ozeki, C. (1998), Work – family conflict, policies and the job – life satisfaction relationship: A
review and directions for organizational behavior human resources research, Journal of Applied
Psychology,pp. 359 – 375.
6. Mušura, A., Koričan, M. i Krajnović, S. (2013), Work-life and life-work conflicting Croatian companies: some
perspectives, International journal of organization theory and behavior,Vol. 16, No. 1, pp. 42 – 67.
7. Netemeyer, R. G., Boles, J. S. i McMurrian, R. (1996), Development and validation of work – family conflicts
and work – family conflictscales.Journal of Applied Psychology,Vol.81, pp. 400 – 410.
8. Obradović, J. i Čudina – Obradović, M. (2009), Work – related stressors of work – family conflict and stress
crossover on marriagequality,Društveno istraživanjeZagreb, svezak 18, br. 3, str. 437 – 460.
9. Rennar, H. (2007),In search of true work/life balance.Financial Executive,Vol. 23, No. 3, pp. 57 – 59.
10. Šverko, B., Arambašić, L. i Galešić, M. (2002), Work – life balance among Croatian employees: role time
commitment, work – home interference and well – being, Social Science Information, Vol. 41, No. 2, pp.
281 – 301.
11. Wayne, J. H., Musisca, N. i Fleeson, W. (2004), Considering the role of personality in the work – family
experience: Relationships of the Big Five to work – family conflict and facilitation. Journal of Vocational
Behavior,Vol. 64, pp. 108 – 130.
12. Women in Adria, http://www.womeninadria.com/predstavljene-prve-familiy-friendly-tvrtke-u-hrvatskoj/