Sidrom sagorijevanja na poslu ili burnout sindrom u Hrvatskoj je slabo istražen pojam stoga je cilj rada bio istražiti sagorijevanje kod mladih zaposlenika u Hrvatskoj. Hrvatska prati trend zapadnih zemalja, gdje posao postaje prioritet u životu pojedinca i gdje se zanemaruje izloženost stresu i naporima. Maslach sagorijevanje na poslu odvaja u tri dimenzije: emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i smanjeno osobno ispunjenje. Individualne karakteristika kao i okruženje organizacije utječu na zaposlenika što rezultira negativnim posljedicama na zdravlje i učinkovitost na poslu. U primarno istraživanje su uključeni mladi zaposlenici u dobi između 20-30 godina starosti (N=103) jer se upravo ta demografska varijabla kroz nekoliko studija pokazala rizičnom. Analiza donosi odnos između socio-demografskih varijabli (spol, stručne sprema, godine radnoga staža) i razine sagorijevanja kod mladih zaposlenika u Republici Hrvatskoj.

1. Mirna Koričan, Koraljka Spremić

2.  UVOD
 Elementi izgaranja na poslu
 Varijable koje utječu na izgaranje na poslu
 METODOLOGIJA
 Cilj i hipoteze
 uzorak
 REZULTATI
 Hipoteza 1
 Hipoteza 2
 Hipoteza 3
 ZAKLJUČAK
 Ograničenja istraživanja

3.  Sidrom sagorijevanja na poslu ili burnout
sindrom u Hrvatskoj je slabo istražen pojam
 Glagol „to burn out“ znači „ne uspjeti, biti
iscrpljen zbog nedostatka energije, snage i volje“
 Prema Maslach (2001), izgaranje se proučavalo
kao odgovor na stres na poslu u kojem
emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i
smanjeno osobno ispunjenje proizlazi iz različitih
radnih zahtjeva

4. Emocionalna
iscrpljenost
• podrazumijeva osjećaje
emocionalno prenategnutog
i iscrpljujućeg načina rada
Depersonalizacija
• se odnosi na cinizam i
negativni odnos prema
klijentima
Negativni odnos
prema radu
• se definira kao
nedostatak osobnog
ispunjenja

5.  Kod mlađih zaposlenika razina sagorijevanja je
znatno veća nego kod zaposlenika koji prelaze
30 i 40 godina starosti
 postoji pretpostavka da žene postižu veće razine
iscrpljenosti
 rezultati su povezani s rodnim stereotipima, stoga
nisu potpuno dosljedni.
 S obzirom na bračni status, oni koji su oženjen
(posebno muškarci) skloniji su izgaranju u
usporedbi s onima koji nisu u braku.
 Razvedeni pojedinci su, također, skloniji izgaranju.

6.  Utvrditi koji demografski faktori mogu utjecati
na sindrom sagorijevanja kod mlađih
zaposlenika
 Hipoteza I: Mladi zaposlenici u Hrvatskoj u dobi od 20-
30 godina starosti potencijalni su kandidati
sagorijevanja na poslu;
 Hipoteza II: Mladi zaposlenici ženskoga roda izloženiji
su izgaranju od muškaraca;
 Hipoteza III: Mladi zaposlenici u Hrvatskoj sa
završenom visokom stručnom spremom izloženiji su
stresu, a time i izgaranju.

7.  Konačni uzorak činilo je 103 ispitanika
 Online anketa
 Prigodni uzorak

8.  Hipoteza I pretpostavlja da su mladi zaposlenici u Hrvatskoj u dobi od 20-
30 godina starosti potencijalni kandidati sagorijevanja na poslu
N Mean
Std.
Deviation
F Sig.
Psihička manifestacija
do 26 god 48 1,64 0,313 0,425 0,516
od 26 do 30 god 55 1,59 0,380
Total 103 1,61 0,349
Ponašajna manifestacija
do 26 god 48 1,60 0,273 0,050 0,821
od 26 do 30 god 55 1,59 0,312
Total 103 1,60 0,293
CBI work
do 26 god 48 2,89 0,822 0,046 0,831
od 26 do 30 god 55 2,86 0,844
Total 103 2,87 0,830
CBI personal
do 26 god 48 2,84 0,697 0,773 0,381
od 26 do 30 god 55 2,96 0,696
Total 103 2,90 0,695

9.  Hipoteza II glasila je: „Mladi zaposlenici ženskoga roda izloženiji su
izgaranju od muškaraca”.
N Mean Std.
Deviation
F Sig.
Psihička
manifestacija
muški 47 1,595 0,359 0,302 0,584
ženski 56 1,633 0,343
Total 103 1,616 0,349
Ponašajna
manifestacija
muški 47 1,587 0,313 0,197 0,658
ženski 56 1,613 0,278
Total 103 1,601 0,293
CBI work muški 47 2,847 0,794 0,108 0,743
ženski 56 2,901 0,865
Total 103 2,877 0,830
CBI personal muški 47 2,857 0,675 0,493 0,484
ženski 56 2,954 0,715
Total 103 2,909 0,695

10.  Hipoteza III pretpostavlja da su mladi zaposlenici u Hrvatskoj sa završenom
visokom stručnom spremom izloženiji stresu, a time i izgaranju
N Mean Std.
Deviation
F Sig.
Psihička manifestacija
SSS 25 1,5300 0,38406 3,069 0,050
VŠS 27 1,5370 0,31549
VSS 51 1,7010 0,33548
Total 103 1,6165 0,34975
Ponašajna
manifestacija
SSS 25 1,5520 0,32290 7,963 0,001
VŠS 27 1,4519 0,29138
VSS 51 1,7046 0,23972
Total 103 1,6013 0,29357
CBI work
SSS 25 3,0000 0,92045
VŠS 27 3,1543 0,74238 3,533 0,033
VSS 51 2,6699 0,78775
Total 103 2,8770 0,83037
CBI personal
SSS 25 2,8743 0,84749
VŠS 27 3,0423 0,64962 0,664 0,517
VSS 51 2,8571 0,64079
Total 103 2,9098 0,69584

11.  Analiza literature i istraživanja pokazuje da
individualne karakteristike demografskih varijabli još
uvijek nisu značajno istraženo područje sagorijevanja
 Niti jedna od ispitivanih varijabli (spol, radni staž, dob,
stručna sprema) nije značajno povezana sa
sagorijevanjem
 Dob ispitanika usko je povezana s radnim stažom.
Također, vidi se jača prisutnost sagorijevanja u osoba
ženskoga spola, iako nije značajna. Stručna sprema
također utječe na sagorijevanje, no drugačije nego li je
pretpostavljeno.

12.  relativno mali uzorak ispitanika
 veći dio ispitanika sa završenom visokom
stručnom spremom
 Upitnik je distribuiran putem elektroničke
pošte poslan na adrese poznanika
 rezultati nisu reprezentativni za zaključivanje
na čitavom nivou Hrvatske, ali su indikativni