3. ZBRINJAVANJE OTPADA
• 1977. - The Swedish Nuclear Fuel and Waste Management Company
• Klasifikacija radioaktivnog otpada (IAEA)
- trajnost zračenja
- rastući intenzitet zračenja
- količina topline koju otpad oslobađa
• Odlagališta za radioaktivni otpad
privremena skladišta
odlagališta za nisko i srednje-radioaktivni otpad
odlagališta za visoko-radioaktivni otpad
• Odlagališta: CLAB, SFR
4. CLAB (1985.)
• Privremeno skladište za iskorištena goriva
• 1985. godine, na lokaciji Oskarshamn
• Kapacitet – 8000 tona
• Zbog velike radioaktivnosti i topline istrošeno se gorivo prvo odlaže u
bazene (dubine 30 m)
• Kasnije se prevozi u odlagalište na poluotoku Simpevarp
• Odlagalište može primiti 300 tona uranija/god (nuklearni reaktor proizvodi
od 15 do 25 tona/god)
5. SFR
• Završno skladište za kratkotrajni
radioaktivni otpad
• 1988. godine, Forsmark
• Kapacitet: 60 000 m3
• Otpad se pakira u metalne ili betonske
spremnike i skladišti u kamenim
trezorima
na dubini od 50 m
• Pod stalnim nadzorom
• Ovdje se skladišti i otpad iz zdravstva,
industrije i istraživačkih postrojenja
7. CANISTER LABORATORY
• Mjesto gdje se razvija tehnologija
izrade bakrenih posuda u kojima
se odlaže potrošeno nuklearno
gorivo.
8. ÄSPÖ HARD ROCK LABORATORY
• Podzemni laboratorij za ispitivanje
stijena na otoku Äspö.
• Nalazi se na dubini od 460 m.
• Mjesto gdje se provode testiranja u
stvarnom okruženju.
• Objekt u potpunosti nalikuje na
buduće odlagalište.
• Otvoren je za javnost.
9. • Laboratorij je dio Äspö laboratorija.
• Provode se testiranja bentonitne gline pri različitim količinama
vode.
BENTONITE LABORATORY
10. TRANSPORT
• Smještaj nuklearnih elektrana uz obalu
Nuklearna elektrana FORSMARK
ŽUTA LINIJA – nisko i srednje jak
radioaktivan otpad
CRVENA LINIJA – nuklearno gorivo
11. TRANSPORT – Brod SIGYN
• DULJINA: 90 m
• ŠIRINA: 18 m
• NOSIVOST: 2.044 t
• BRUTO TEŽINA: 4.166 t
• TOVARNI KAPACITET: 1.400 t
• GAZ S PUNIM OPTEREĆENJEM: 4 m
• BRZINA: 12 čvorova
• BROJ ČLANOVA POSADE: 12
12. TRANSPORT
Bačve za temeljne komponente:
oMASA: 70 t
oDULJINA: 6.15 m
oPROMJER: 1.95 m
oDEBLJINA STIJENKE: 33 cm
oMATERIJAL: Kovani čelik
oKAPACITET: 5 t
Kontejner za operativni otpad:
oMASA: 58 t
oMASA SA TERETOM: 120 t
oDULJINA: 7.28 m
oŠIRINA: 3.70 m
oDEBLJINA STIJENKE: 7-20 cm
oMATERIJAL: Čelik
oKAPACITET: 12 modula
3 betonska spremnika
13. TRANSPORT
Bačve za nuklearno gorivo:
oMASA: 80 t
oDULJINA: 6.15 m
oPROMJER: 1.95 m
oDEBLJINA STIJENKE: 32 cm
oMATERIJAL: Kovani čelik sa nehrđajućim premazom
oKAPACITET: 17 BWR spremnika za gorivo
7 PWR spremnika za gorivo
BWR: PWR:
14. TRANSPORT - UKRCAJ
• Koristi se metoda RO-RO (roll on/roll off)
• Teret se ukrcava u brod preko krmene rampe
ili podići ga dizalicom na brod
• Po ukrcaju teret se sidri
• Kapacitet skladišnog prostora:
• - do 10 bačvi
• - 1-2 terminalna vozila
• - do 6 kontejnera
• Zidovi teretnog prostora ne propuštaju zračenje
• Razina zračenja se prati instrumentima
• Godišnje brod obavi 30-40 putovanja
19. Metoda konačnog odlaganja
Metoda se temelji na tri zaštitne barijere.
Iz privremenog skladišta do konačnog odlagališta
Privremena pohrana istrošenog nuklearnog goriva je na privremenom skladištu
(Clab) u Oskarshamn, gdje se nalazi u velikim bazenima koje hlade goriva i štite
okoliš od zračenja.
Nakon privremenog skladištenja gorivo će biti prebačeno u SKB-ov zatvoreni
objekt i smješteni u nepropusnim bakrenim posudama s umecima lijevanog
željeza.
Biti će prevezeni do konačnog spremišta koje se planira graditi u Forsmarku.
Posude s otpadnim gorivom će se potom spustiti u sustavu horizontalnih tunela,
na dubinu od oko 450 m.
Konačno odlaganje
Tuneli će biti dugi oko 250 metara, udaljeni oko 40 metara. U podnožju tunela bit
će rupe za odlaganje udaljene šest metara. Bakrene posude će biti smještene u
rupama za odlaganje i ugrađene u tampon od bentonitne gline.
20. KONCEPT
Posude
Bakrene posude će biti duge 5 m i promjera 1 m. Težiti će 25 i 27 tona kada se napune
nuklearnim otpadom. Vanjsko kućište je 5cm debeli sloj bakra za zaštitu od korozije, a
unutra je sloj od lijevanog željeza koji mu daje dodatnu snagu.
Spremnik je dizajniran da izdrži korozije i sve mehaničke sile uzrokovane kretanja u
stijeni.
21. Tampon
Prije nego se posuda upušta u konačno
odlagalište, otpad se posloži u rupe u blokovima
koji sadrže prstenove od bentonitne gline.
Zadatak tampona u posljednjem odlagalištu je da:
1. Spriječi korozivne tvari da dopru do kanistra.
2. Zaštiti spremnik u slučaju malih pokreta u stijeni.
3. Odgoditi širenje radioaktivnih tvari koje mogu
isteći iz posude koja je postala propusna.
Stijena
Stijena će izolirati otpad od čovjeka i okoliša.
Švedsko kristalno podzemlje nije neprobojno.
Postoje prijelomi u stijeni kroz koju prolazi
podzemna voda na različite načine. Ove zone
također djeluju kao amortizeri za apsorpciju
prirodnih pokreta u stijeni.
