2. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Slika 1 - Rotunda 2CV, Mangualde, Portugal
UVOD
Prosurfala sam internetom u potrazi za savršenim kružnim raskrižjem i naišla na nekoliko
kvalitetnih primjera. Na moju sreću, zaboravila sam ih spremiti pa sam danas surfanje morala
ponoviti i otkrila nešto fenomenalno. Raskrižja koja sam odabrala posebna su po tome što
takvih primjera nema u mojoj bližoj okolici, izuzevši par lijepših primjera u Sloveniji. Za ovaj
seminar odabirala sam raskrižja za koja smatram da su kvalitetno izvedena, nastala u nešto
novije vrijeme kao spoj prikupljenog iskustva kroz zadnjih desetak godina. Najbolje
primjerke sačuvala sam za kraj. Uživajte!
3. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Kineski Lujiazui važno je financijsko središte u Pudongu, u Shanghaiu.U 2005. godini
država je potvrdila da je površina veličine 31.78 km2
jedina financijska i trgovačka zona
unutar 185 državnih razvojnih zona u Kini. Sam Šangai ima oko 23 miliona stanovnika pa je
dnevna količina vozila na kružnom toku velika, a opterećeni su svi smjerovi podjednako.
Slika koju vidite ispod nastala je 2007. godine kada je u središtu te zone formirano
šesterokrako kružno raskižje. Radijus raskiržja je velik jer je, osim za potrebe velike količine
prometa, bio građen u vrijeme kada se tek formiralo središte te trgovačke zone(vidljivo je na
slici ispod). Jedini formirani otok je onaj cestralni, koji je neprovozan, ostale površine su
šrafirane. Jedan je privoz jednosmjeran i ima mogućnost direktnog skretanja ulijevo ali u
dvostrukoj koliziji sa pješacima, moja je pretpostavka da postoje male količine takvog
prometa ili ako se povećaju količine pješaka na prijelazima da onda ta vozila uđu i prođu oko
otoka. Svi ostali smjerovi su dvosmjerni sa mogućnošću direktnog skretanja u desno. Ulazi i
izlazi su dvotračni, dok je kružni tok trotračan.
Slika 2 - Pudong, Shanghai
Zanimljivost kod ovog raskrižja je to da se povećavala izgrađenost trgovačke zone i samim
time povećavale su se količine pješaka ali i količine vozila koja su se kretala tim kružnim
tokom. Pogledom na sliku vidimo da se u Kini ne koriste pretjerano automobili (vjerojatno
zbog problema parkinga) već se zamjećuje prometna opterećenost autobusima. Slika ispod
pokazuje stanje 2007. ubrzo nakon izgradnje, dok slika ispod te prikazuje novo stanje nakon
izgradnje tornjeva. Čini mi se da vrijede pravila vožnje kao u Hrvaskoj-prednost imaju oni
unutar kružnog toka.
5. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Slika 5 - pogled s niže razine
Rekontrukcija kružnog toka podrazumijevala je izgradnju deniveliranje razine kružnog
toka za pješake koji više ne dolaze u koliziju sa vozačima. Širina tog deniveliranog toka je
oko 10-ak metara.
Smatram da je to idealno rješenje za grad sa puno stanovnika i središte trgovačke zone.
6. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Njemački Aschheim može se pohvaliti deniveliranim kružnim raskrižjem na kojeg se
vozila priključuju direkno sa zaobilaznice. Iako je ulaz sa zaobilaznice direktan i vozila koja
skreću u desno prolaze samo kroz jednu krivinu, zamjećujemo da su kvaliteta ovog kružnog
ras. krivine koje su izvedene odmah nakon izlaza, ili krivine na ulazu.
Slika 6 - Kružno raskrižje u Aschheimu
Slika 7- Situacija prije izgradnje
7. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Možemo komentirati da je raskrižje u razini šesterokrako sa četiri jednosmjerna
pivoza/odvoza. Deniveliran je samo onaj smer koji iz naselja vodi ravno na zaobilaznicu, a on
je dvosmjeran. Trokuti su lijevkasti jer se radi o većim brzinama na vangradskom raskrižju
gdje nema pješaka. Signalizacija je oskudna vjerojatno iz razloga što već imaju kulturu vožnje
u kružnim tokovima. Radijusi su dovoljno veliki za teretna vozila, možemo zaključiti da se
radi o srednjekružnom raskrižju.
Slika 8 – Denivelirano kružno raskiržje
8. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Ulica koja vodi do čudnog spomenika sagrađenog 1958 za istraživanje svemira sadrži jedan
nespecifični kružni tok. Čini se kako je to četverokrako raskrižje , na dva vidljiva privoza
odvojeno širokim otocima koji služe kao šetalište (na donjem dijelu). Raskižje je srednje
veličine, a provozne trake su dovoljne da prođu dva vozila isovremeno . Situacija je
primirena i vidljivo je jako malo prometa. Pješaci imaju prednost nad vozilima, a na donjoj
su strani iscrtkane trake za bicikliste u svakom smjeru. Trake na ulazu /izlazu jako su široke te
je omogućeno bočno parkiranje. Rasvjetna tijela daju konturu kružnom toku ali centar nije
osvijetljen.
Slika 9 - Atomium, Bruxelles, Belgique
9. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Slika 10 - prikaz kružnog raskrižja prije spomenika
Iz ptičje perspektive jasnije je vidljiv četvrti krak, doima se kao da postoji i peti ali to je
krak koji vodi bicikliste i pješake sa pješačkog prijelaza u park.
Slika 11 – Jasnija situacija
10. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Slijedeće je kružno raskiržje s šest krakova prilagođeno biciklistima i pješacima. Dobro je
rješenje s obzirom na to da na malom mjestu ima mnogo privoza, a nema mnogo prometa.
Kako se to malo kružno raskiržje nalazi u centu naselja dovolja je jedna traka sa prevoznim
otokom u sredini za potrebe dostavnih ili komunalnih vozila. Privozi su svi vođeni okomito
na kružni tok, sadrže male otoke koji su samo nacrtani i prepolovljeni radi biciklista koji, uz
male količine pješaka, obilaze kružni tok.
Slika 12 - kružno raskižje u Mürschnitzu, u Sonnerbergu
Slika 13 - Ptičja perspektiva Sonnerberg
11. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
U Austriji se skrilo jedno vrlo zanimljivo malo kružno raskrižje. Poseban je po tome da
„sam radi za sebe“. Po danu je to obično kružno raskiržje s prevoznim otokom u sredini, a po
noći je to sjajno kružno raskiržje. Da, to kružno raskrižje ima ugrađene kolektore koji
prikupljaju energiju za noćno osvijetljavanje čvorišta.
Slika 14 - Bömmeldinger die im Wind
Raskrižje je trokrako, a jedan krak služi kao okretna ulica autobusnog kolodvora. Uz jedno
od krakova omogućeno je parkiranje sa izravnim, okomitim ulazom u kružni tok.
Slika 15 - Wind, kružno s kolektorima
12. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Slijedeće raskrižje tek se planira graditi. U planu je kao postojeća zamjena T raskrižju.
Lokacija raskrižja je na zapadnoj obali SAD-a u Anacortes, Skagit,blizu Seattlea u državi
Washington. Kod njega mi se sviđa to što bi se izvedbom izgubile mnoge kolizijske točke do
kojih dolazi skretanjem na bočnu stranu iz glavnog smjera. Vozači imaju mogućnost prolaska
ravno bez ulaska u kružni tok i to jednim površnim putem te jednim deniveliranim putem.
Ulazi i izlazi su dvotračni jer se radi o velikoj količini prometa koji dnevno prolazi tim
čvorištem. Biciklisti također imaju mogućnost prelaska na površinskom dijelu skupa sa
pješacima. Kako je raskrižje tek u planu, nije vidljiva vertikalna signalizacija pa nisam
sigurna koji uvijeti vožnje tu vladaju. Raskrižje u sredini ima dvije trake također.
Slika 16 - Anacortes, Skagit, Washington
Slika 17 - Sadašnje stanje
13. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Stvarnost ili iluzija ???
Iako neki govore da je riječ o optičkoj varci, meni se čini kao zgodna ideja za pristup
podzemnoj garaži u kojoj se nalazi parkiralište. Glavni smjer je trotračan i omogućuje direktni
ulazak u parkirnu garažu, a ima i drugu traku za zaobilaženje centralnog dijela nakon kojeg je
moguće skretanje ulijevo. Sporedni smjer je dvotračan za ulaz i izlaz i primjetno je bočno
parkiranje. Vidljiv je samo jedan pješački prijelaz ali možda bi na krupnijem planu situacija
izgledala drugačije ali nažalost zbog nedostatka podataka zaključujemo da je ovo samo iluzija
jer ulaz u samu garažu koristi premali radijus na prevelikom nagibu. ALI zgodna stvar ako se
opet trebate vratit u ulicu iz koje ste došli =)
Slika 18 - Escher à Nantes
14. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Ovo je denivelirano kružno raskrižje koje se nalazi na zaobilaznici grada Catanzara u
Italiji. Sam grad Catanzaro ima mnoga kružna raskrižja ranih obika. Možemo vidjeti malo
izbočeno kružno raskrižje velikog radijusa koje ima tri trake u samom „krugu“, a jedna od
njih služi za izravno skretanje u desnu stranu. Vidljiv je jedan izlazni radijus tangencijalnog
tipa da omogući brži izlazak. Nije vidljiv pješački prijelaz ali je svejedno izgrađen izdignuti
središnji dio otoka, dok je ostalo šrafirano.
Slika 19 - Zdjęcie: Rotatoria di Catanzaro
16. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Primjer semaforiziranog turbo - kružnog raskrižja pronalazimo u Portugalu. To je
peterokrako raskrižje na ulazu sa odvojenom trakom za desne skretače. Unutar kružnog ras.
nalaze se šrafirane crte za zaustavljanje vozila kada prednost imaju vozila na semaforiziranom
dijelu. Vidljivo je da se raskrižje nalazi van grada jer nema pješačkih prijelaza. Također iz
slike se vidi da je promet omogućen teškim teretnim vozilima koji zahtjevaju veće radijuse.
Turbo traka za lijeve skretače također je dvoračna sa iscrtanim zaustavnim krivuljama.
Savršeno raskrižje za veliki broj vozila ali se funkcija kružnog toka gubi semaforizacijom
koja je u ovom slučaju zaista potrebna.
Slika 22 - Turbo-kružno raskrižje u Portugalu
Slika 23 - TK Portugal ptičja perspektiva
17. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Rekonstrukciijom ovog složenog raskrižja koje spaja ulice Papsouwselaan (north leg),
Voorhofdreef (south leg), Martinus Nijhoflaan (west leg), and the minor street Minervaweg
(east leg), dobiven je siguran promet za pješake, bicikliste i moderan promet. Bilo je to
četverokrako raskrižje sa po tri ulazne trake (2009) i trake za tramvaje koje su skretale pod
kutem od 90 stupnjeva.
Slika 24 - Raskrižje u City of Delft, NL
Grad je odlučio to raskrižje zamijeniti jednim kružnim raskrižjem sa samo jednom trakom
unutar kružnog toka i jednom za ulaz i izlaz. To je bilo po preporukama Nizozemaca za
raskrižja koja imaju pješake i bicikliste. Stoga sada postoje zasebni ulazi samo za buseve i
tramvaje koji skreću pod kutem od 90 stupnjeva.
18. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Slika 25- Rebuilt Papsouwselaan featuring a modern roundabout with a two-way cycle track
Kružni tok sada pruža visoku razinu uslužnosti iako je glavna ulica sa 4 trake prešla u dvije.
Biciklisti prilaze cesti pod kutem od 90 što je vrlo važno za njihovu sigurnost jer pridonosi
preglednosti.Prije ulaska postoje znakovi koji se odnose na ograničenu brzinu u kružnom toku
Također je vrlo slično raskrižje u Španjolskoj koje dopušta arhitektima da se više poigraju
unutrašnjim otokom koji omogućava prijelaz pješacima preko unutarnjeg kružnog toka kako
bi mogli pristupiti tramvajnoj stanici.
Slika 26 - Alicante, Spain
19. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Ovaj grad je šećer na kraju. Grad Alicante u Španjolskoj vjerojatno drži poziciju grada sa
zapažajućim omjerom površine u odnosu na broj kružnih tokova.
Slika 27 - Pristupni centralni otok sa tramvajskom stanicom
20. Građevinski fakultet Rijeka
Kolegij: Cestovna čvorišta
2011./2012.
Slika 28 - Igra arhitekata na peronima
Kako mi je ostalo vrlo malo vremena do predaje pustit ću vas da samo uživate u pogledima iz grada
Alicantea. To je samo mali dijelić grada u povoijma. Bitno je samo naglasiti da se na nekim slikama
vidi kako je izgradnja kružnih tokova preduhitrila izgradnju stambenih naselja....
PREDIVNO !!!
