SlideShare a Scribd company logo
1 of 3
NASTANAK BERZE
Naziv berza vezuje se za ime jednog bankara iz Briza, Van den
Burse i grb koji je bio isklesan iznad vrata njegovog lokala, u obliku kese
(lat. bursa). U XX veku trgovci Briza okupljali su se u lokalu porodice
Van den Burse i pocinjali da upotrebljavaju rec berza kao oznaku za
svoje sastanke.
Prve organizovane berze, sa redovnim sastancima javljaju se u XV
veku. Smatra se da je prva berza osnovana u Anversu 1460.god. a 1531.
smestena je u posebnu zgradu koju je opstina podigla i stavila na nju
natpis da je zgrada namenjena trgovcima svih naroda i jezika.
U Londonu je berza osnovana 1566., u Parizu 1563., u Njujorku
1817. kada su se brokeri i dileri formalno organizovali i uselili u zgradu u
ulici Wall Street br. 40.
Na osnovu zakona o javnim berzama Kraljevine Srbije, osnovana
je Beogradska berza 1894. To je bila prva berza na Balkanu, inace berza
mesovitog tipa na kojoj se trgovalo valutama, devizama, efektima, zlatom
i produktima. Berza je funkcionisala po evropskim standardima, a nadzor
nad radom vrsio je komesar koga je imenovalo Ministarstvo trgovine i
industrije. Prekinula je sa radom 1941. g. a odlukom vlade iz 1953. i
formalno prestala da postoji.
U Novom Sadu je osnovana ,,Novosadska produktna i efektna
berza.” 5. marta 1921.g. koja je prestala da funkcionise 1941. ali je njen
rad obnovljen 1959.
KARAKTERISTIKE BERZE I NJENO
OSNIVANJE I FUNKCIONISANJE U SRBIJI
Berza je akcionarsko drustvo koje, preko ovlascenog lica, organa,
trguje, promptno ili terminski, tipiziranim pokretnim stvarma prema
precizno utvrdjenim pravilima (cl. 77 st. 1 i 13 Zakona o trzistu hartija od
vrednosti i drugih finansijskih instrumenata – ZOT).
1
Berzu mogu da osnuju Republika Srbija, domace i strano, pravno i
fizicko lice ukoliko se steknu odredjeni subjektivni, materijalni i
kadrovski uslovi za osnivanje i pribavljanje radne dozvole. Osnivacki akt
moze da ima formu odluke ili ugovora, a moze da je osnuje jedan ili vise
osnivaca. Minimalan iznos novcanog dela osnivackog kapitala ne moze
da bude manji od 1.000.000 eura u dinarskoj protivvrednosti po
zvanicnom srednjem kursu dinara NBS na dan uplate. Kadrovski uslov za
osnivanje berze je najmanje tri lica zaposlena na neodredjeno vreme, koja
imaju dozvolu za obavljanje poslova brokera (a koja im ranije nije
oduzimana). Clanovi uprave berze moraju da budu strucno osposobljena i
iskusna lica, koja nisu clanovi uprave drugih konkurentskih institucija i
nisu ranije osudjivana.
DELATNOST BERZE
Delatnost berze je organizovana trgovina berzanskim materijalima,
tj. organizovanje javne ponude, kao i povezivanje ponude i traznje za
berzanske materijale, objavljivanje informacija o ponudi, traznji, trzisnoj
ceni berzanskog materijala, utvrdjivanje i objavljivanje kursnih lista i to u
najmanje dva dnevna lista koja se prodaje na trzistu citave zemlje.
Berza ne moze da trguje berzanskim materijalom, da daje savete o
trgovini i prodaji, ili o izboru berzanskih posrednika, niti da obavlja
poslove koji spadaju u delatnost berzanskog posredovanja.
Predmet prodaje na berzi su akcije, duznicke hartije od vrednosti,
odnosno obveznice i dr. hartije od vrednosti izdate u seriji, varanti
(hartije od vrednosti koje imaocu daju pravo na kupovinu odnosno
prodaju hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata), depozitne
potvrde (hartije od vrednosti koje izdaju ovlascene banke, kao ekvivalent
za inostrane hartije od vrednosti koje banke poseduju u inostranstvu) i
druge hartije od vrednosti (to ne mogu da budu hartije koje nisu
standardizovane, ili hartije koje se izdaju povodom prometa robe i usluga
– menica, cek, konosman, tovarni list, skladisnica), finansijski derivati,
robe. Predmet prodaje ne mogu da budu finalni proizvodi zbog njihove
raznolikosti, vec samo sirovine i proizvodi prvog stepena obrade koji se
mogu tipizirati, dakle samo stvari koje mogu da se standardizuju,
tipiziraju i kojih ima u velikoj kolicini (sto omogucava kontinuirano
berzansko trziste i pogodne su da se izvrsi njihova kotacija).
2
Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i
Pomoćna Literatura.
RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I
DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.
www.diplomski-radovi.com
www.seminarskirad.org
www.magistarski.com
www.maturskiradovi.net
www.maturski.net
www.seminarskirad.info
www.maturski.org
www.essaysx.com
NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI,
DIPLOMSKI ILI MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI
EDUKATIVNI MATERIJAL.
ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV
SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO
VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI,
DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU
POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NAĐETE RAD
KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI TEKST NA
LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE.
3

More Related Content

More from grujam

Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanjeBanke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanjegrujam
 
Banke pojam i vrste
Banke pojam i vrsteBanke pojam i vrste
Banke pojam i vrstegrujam
 
Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2grujam
 
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijaBanke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijagrujam
 
Banking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandBanking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandgrujam
 
Bankomati
BankomatiBankomati
Bankomatigrujam
 
Barbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatiBarbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatigrujam
 
Barok 2
Barok 2Barok 2
Barok 2grujam
 
Barokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradaBarokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradagrujam
 
Barokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropiBarokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropigrujam
 
Baruch de spinoza ij
Baruch de spinoza   ijBaruch de spinoza   ij
Baruch de spinoza ijgrujam
 
Baselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardiBaselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardigrujam
 
Baselski odbor i standardi hr
Baselski odbor i standardi  hrBaselski odbor i standardi  hr
Baselski odbor i standardi hrgrujam
 
Baze podataka
Baze podatakaBaze podataka
Baze podatakagrujam
 
Baze podataka 2
Baze podataka 2Baze podataka 2
Baze podataka 2grujam
 
Baze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemiBaze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemigrujam
 
Baze podataka i sql informatika
Baze podataka i sql   informatikaBaze podataka i sql   informatika
Baze podataka i sql informatikagrujam
 
Baze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjeBaze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjegrujam
 
Bazepodataka bl
Bazepodataka  blBazepodataka  bl
Bazepodataka blgrujam
 

More from grujam (20)

Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanjeBanke i bankarski sistem u srbiji   finansijsko poslovanje
Banke i bankarski sistem u srbiji finansijsko poslovanje
 
Banke pojam i vrste
Banke pojam i vrsteBanke pojam i vrste
Banke pojam i vrste
 
Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2Banke pojam i vrste 2
Banke pojam i vrste 2
 
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucijaBanke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
Banke, bankarski poslovi i poslovi finansijskih institucija
 
Banking sector of switzerland
Banking sector of switzerlandBanking sector of switzerland
Banking sector of switzerland
 
Bankomati
BankomatiBankomati
Bankomati
 
Barbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivatiBarbiturna kiselina i njeni derivati
Barbiturna kiselina i njeni derivati
 
Barok
BarokBarok
Barok
 
Barok 2
Barok 2Barok 2
Barok 2
 
Barokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradaBarokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beograda
 
Barokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropiBarokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropi
 
Baruch de spinoza ij
Baruch de spinoza   ijBaruch de spinoza   ij
Baruch de spinoza ij
 
Baselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardiBaselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardi
 
Baselski odbor i standardi hr
Baselski odbor i standardi  hrBaselski odbor i standardi  hr
Baselski odbor i standardi hr
 
Baze podataka
Baze podatakaBaze podataka
Baze podataka
 
Baze podataka 2
Baze podataka 2Baze podataka 2
Baze podataka 2
 
Baze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemiBaze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemi
 
Baze podataka i sql informatika
Baze podataka i sql   informatikaBaze podataka i sql   informatika
Baze podataka i sql informatika
 
Baze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjeBaze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanje
 
Bazepodataka bl
Bazepodataka  blBazepodataka  bl
Bazepodataka bl
 

Berza i berzanski posrednici

  • 1. NASTANAK BERZE Naziv berza vezuje se za ime jednog bankara iz Briza, Van den Burse i grb koji je bio isklesan iznad vrata njegovog lokala, u obliku kese (lat. bursa). U XX veku trgovci Briza okupljali su se u lokalu porodice Van den Burse i pocinjali da upotrebljavaju rec berza kao oznaku za svoje sastanke. Prve organizovane berze, sa redovnim sastancima javljaju se u XV veku. Smatra se da je prva berza osnovana u Anversu 1460.god. a 1531. smestena je u posebnu zgradu koju je opstina podigla i stavila na nju natpis da je zgrada namenjena trgovcima svih naroda i jezika. U Londonu je berza osnovana 1566., u Parizu 1563., u Njujorku 1817. kada su se brokeri i dileri formalno organizovali i uselili u zgradu u ulici Wall Street br. 40. Na osnovu zakona o javnim berzama Kraljevine Srbije, osnovana je Beogradska berza 1894. To je bila prva berza na Balkanu, inace berza mesovitog tipa na kojoj se trgovalo valutama, devizama, efektima, zlatom i produktima. Berza je funkcionisala po evropskim standardima, a nadzor nad radom vrsio je komesar koga je imenovalo Ministarstvo trgovine i industrije. Prekinula je sa radom 1941. g. a odlukom vlade iz 1953. i formalno prestala da postoji. U Novom Sadu je osnovana ,,Novosadska produktna i efektna berza.” 5. marta 1921.g. koja je prestala da funkcionise 1941. ali je njen rad obnovljen 1959. KARAKTERISTIKE BERZE I NJENO OSNIVANJE I FUNKCIONISANJE U SRBIJI Berza je akcionarsko drustvo koje, preko ovlascenog lica, organa, trguje, promptno ili terminski, tipiziranim pokretnim stvarma prema precizno utvrdjenim pravilima (cl. 77 st. 1 i 13 Zakona o trzistu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata – ZOT). 1
  • 2. Berzu mogu da osnuju Republika Srbija, domace i strano, pravno i fizicko lice ukoliko se steknu odredjeni subjektivni, materijalni i kadrovski uslovi za osnivanje i pribavljanje radne dozvole. Osnivacki akt moze da ima formu odluke ili ugovora, a moze da je osnuje jedan ili vise osnivaca. Minimalan iznos novcanog dela osnivackog kapitala ne moze da bude manji od 1.000.000 eura u dinarskoj protivvrednosti po zvanicnom srednjem kursu dinara NBS na dan uplate. Kadrovski uslov za osnivanje berze je najmanje tri lica zaposlena na neodredjeno vreme, koja imaju dozvolu za obavljanje poslova brokera (a koja im ranije nije oduzimana). Clanovi uprave berze moraju da budu strucno osposobljena i iskusna lica, koja nisu clanovi uprave drugih konkurentskih institucija i nisu ranije osudjivana. DELATNOST BERZE Delatnost berze je organizovana trgovina berzanskim materijalima, tj. organizovanje javne ponude, kao i povezivanje ponude i traznje za berzanske materijale, objavljivanje informacija o ponudi, traznji, trzisnoj ceni berzanskog materijala, utvrdjivanje i objavljivanje kursnih lista i to u najmanje dva dnevna lista koja se prodaje na trzistu citave zemlje. Berza ne moze da trguje berzanskim materijalom, da daje savete o trgovini i prodaji, ili o izboru berzanskih posrednika, niti da obavlja poslove koji spadaju u delatnost berzanskog posredovanja. Predmet prodaje na berzi su akcije, duznicke hartije od vrednosti, odnosno obveznice i dr. hartije od vrednosti izdate u seriji, varanti (hartije od vrednosti koje imaocu daju pravo na kupovinu odnosno prodaju hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata), depozitne potvrde (hartije od vrednosti koje izdaju ovlascene banke, kao ekvivalent za inostrane hartije od vrednosti koje banke poseduju u inostranstvu) i druge hartije od vrednosti (to ne mogu da budu hartije koje nisu standardizovane, ili hartije koje se izdaju povodom prometa robe i usluga – menica, cek, konosman, tovarni list, skladisnica), finansijski derivati, robe. Predmet prodaje ne mogu da budu finalni proizvodi zbog njihove raznolikosti, vec samo sirovine i proizvodi prvog stepena obrade koji se mogu tipizirati, dakle samo stvari koje mogu da se standardizuju, tipiziraju i kojih ima u velikoj kolicini (sto omogucava kontinuirano berzansko trziste i pogodne su da se izvrsi njihova kotacija). 2
  • 3. Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i Pomoćna Literatura. RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI. www.diplomski-radovi.com www.seminarskirad.org www.magistarski.com www.maturskiradovi.net www.maturski.net www.seminarskirad.info www.maturski.org www.essaysx.com NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL. ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI TEKST NA LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE. 3