1. Autor: Goran Jurum, Finalis projekt d.o.o.,
20. travanj 2009.
Prvi komentar na temu distribucijskih kanala i sam sam napisao u svom komentaru na objavljeni članak vezan na promotivnu
kampanju na stranicama www.islandreefjob.com na kojem se na inovativni način promovira australska država Queensland.
Na taj način stvara se konstantan informacijski "flow" i prisutnost na webu određene destinacije. Hrvatska je minorno
zastupljena baš u vidu (prikrivenog) oglašavanja vezanog za stvaranje destinacijskog interesa na webu. U tom zaostajemo
za državama koje imaju manji stupanj penetracije broadbanda od Hrvatske kao npr. Tajland, Tunis ili Turska. Sve 3 države
turistički sektor su počele razvijati posljednjih 20-ak godina, ali ima puno stvari koje bi mogli naučiti iz njihovih iskustava.
Tajlandski turizam nije doživio značajniji pad posjeta (do sada) usljed rastuće političke nestabilnosti u zemlji. Međutim pad će
se zabilježiti sa pojavom tekuće financijske krize i posljednjih događaja vezanih za ponovo odgađanje održavanja ASEAN
Summita. Rezultati koji bilježi Tunis i Turska su vrlo impresivni i treba ih se gledati u kontekstu turističke tradicije prisutne u
Hrvatskoj (koja ima tradiciju dulju od 120 godina organiniranih turističkih dolazaka na pojedinim destinacijama). Samo u tim
okvirima treba i promatrati hrvatski turizam i njegove dosege.
Ministarstvo turizma i HTZ imaju uhodane promotivne kanale nastupa na turističkim sajmovima na najznačajnijim
destinacijama. I ovogodišnja kampanja je dobra, ali nedostatna u odnosu na očekivanja koja se postavljaju pred turistički
sektor. Država se prema njemu još uvijek odnosi maćehinski. Isto se može reći i za prisutnu zabludu da nas turizam može
izvući i prevladati posljedice sveprisutne krize. Treba odbaciti i zabludu da turizam može biti motor razvoja hrvatskog
gospodarstva. Sektor je nisko-profitna djelatnost u našim uvjetima gdje puna sezona traje 2 mjeseca. Da li hotel, brod za
turistička krstarenja mogu biti profitabilni uz tako kratko Trajanje sezone ?
Turizam je komplekasn proizvod koji se ne može razvijati ako i pripadnici njegove zajednice ne žive život za gosta. Čak i
kada dođu turisti, trgovine ne rade. Ne mogu potrošiti ni punih 5 Eura koje su namjenili za turističku potrošnju u Dubrovniku.
A dolaze masovno cruiserima u grad koji nema kapacitete da bi prihvatio toliki broj turista. Latino-američke države imaju
razvijen takav tip turizma. Treba se zapitati da li lokalna zajednica ima i ekonomskih koristi od njega? Da li su se te države
razvile od svog turizma? Taj model neprihvatljiv je za Dubrovnik "kao za destinaciju bisera Mediterana", kao i za Kornatski
arhipelag. Trebamo još dosta učiniti u vezi destinacijskog managementa i brandinga destinacije. Istra je otišla najdalje u
brandiranju destinacije.
Profitabilan segment je lječilišni i kongresni turizam koji mogu puniti kapacitete i izvan glavne sezone. Tajland je država koja
ima certicicirane klinike po ISO standardima koje pružaju usluge estetske kirurgije, stomatoloških usluga, po konkurentnim
cijenama.