Azijska TržIšTa Transformiraju Svjetsko Gospodarstvo
1. GORAN JURUM
Azijska tržišta transformiraju svjetsko gospodarstvo
Autor/izvor: Goran Jurum, Finalis projekt, izvršni direktor ; bivši savjetnik za gospodarstvo, misija RH pri EU
http://www.seebiz.eu/hr/komentari/azijska-trzista-transformiraju-svjetsko-gospodarstvo,10567.html
KOMENTAR - Posljednja dva desteljeća azijski kontinent doživljava ubrzanu gospodarsku transformaciju i potiče
interes kreatora svjetskih procesa, prvenstveno SAD i EU za pračenjem, analiziranjem i aktivnijim uključivanjem
u društvene i ekonomske procese koji se tamo odvijaju.
Gospodarstva azijskih zemalja sudjeluju sa više od 50 % u svjetskom BDP i 21. stoljeće definitivno označava buđenje azi-
jskog kontinenta u području gospodarstva. U Aziji se nalaze gospodarstva sa vrlo značajnim i velikim unutarnjim tržištima:
Kina, Indija, Rusija, Japan, Južna Koreja kao i države ASEAN-a, koja su u znatnoj mjeri uključena u svjetske trgovinske i
financijske tokove, a sve više i u investicijske, i to ne samo kao primateljice FDI, nego se počinju pojavljivati i u ulozi in-
vestitora.litičari smatraju da je vremenski horizont u kojem se kreće razmišljanje amerikanaca kratak i da obuhvaća deset-
godina unaprijed (vrijeme nešto više od 2 politička ciklusa), za razliku od dugoročnog horizonta koji je prisutan u razmišl-
janju azijskih naroda. Kako će onda izgledati odnos snaga u svijetu 2030. godine?
U Bruxellesu 10. ožujka 2008. održana je konferencija u organizaciji Europske Komisije i Azijske razvojne banke: "Europs-
ka i Azijska integracija – postignuća i ciljevi" posvećena dijalogu EU i azijskih država vezana na održivi razvoj i kao svo-
jevrsni "follow-up" azijske financijske krize nastale prije jednu dekadu. Na dnevnom redu konferencije bila je i tema finan-
cijske integracije, gdje je razmatran europski model intergacije unutar EMU i stvaranja jedinstvene valute u cilju povećanja
konkurentske prednosti i minimiziranja valutnog rizika vezanog na vanjske šokove u svjetskim gospodarskim tokovima.
Konferencija je nastojala doći do odgovora da li bi europski model financijske integracije bio primjenjiv i u azijskim
državama.
YES, VALUTE - Činjenica je da danas možemo govoriti o sintagmi YES (jen, euro, dolar) kao o valutama u kojima se
odvija svjetska trgovina. Dolar je još uvijek dominantan kao svjetska valuta u kojoj je nominirana vrijednost svjetske razm-
jene, iako u velikoj dugoročnoj krizi usljed vrlo velikog američkog vanjskog duga. Da li će dugoročno biti održivo pov-
jerenje institucionalnih investitora u dolar, usprkos velikom i rastućem američkom dugu ili će doći do krize svjetskih finan-
cija, sličnoj krizi u vrijeme sloma zlatnog standarda i velikom redistribucijom moći u svjetskim razmjerima? Neki analitičari
smatraju da je vremenski horizont u kojem se kreće razmišljanje amerikanaca kratak i da obuhvaća desetak godina unaprijed
(vrijeme nešto više od 2 politička ciklusa), za razliku od dugoročnog horizonta koji je prisutan u razmišljanju azijskih naro-
da. Kako će onda izgledati odnos snaga u svijetu 2030. godine?
UZDIZANJE KINDIJE - Mnogi analitičari složit će se u prognozi da će doći do znatnog uspona Kine i Indije (Chindia) na
svjetskoj gospodarskoj sceni. Kina u svojoj vanjskoj politici sa susjedima nastoji izgladiti povijesne nesuglasice. U poli-
tičkim odnosima sa Indijom prisutno je sve veće približavanje stavova dvaju divova, koje bi moglo rezultirati i većom
gospodarskom i znanstvenom suradnjom na istraživanju najsofisticiranijih (pa i svemirskih) tehnologija.
Kina i sa Rusijom nastoji voditi politiku dobrosusjedskih odnosa. Ne treba zaboraviti činjenicu da se Japan i Južna Koreja,
također kao značajni gospodarski činioci u međunarodnoj trgovini i investicijama također nalaze u Aziji. Da bi osigurala
neophodne energetske resurse za svoj razvoj Kina se sve više okreće i zaboravljenom kontinentu (Africi) od strane među-
narodne zajednice. Kina se u Africi pojavljuje kao značajan investitor, ali sve više i na svjetskoj investicijskoj sceni, naroči-
to nakon krize financijskog sektora u americi vezanog na krizu sekundarnih hipotekarnih kredita. Kina tu vidi mogućnost da
putem sada relativno povoljne kupovine jeftinih dionica dođe do dijela vlasništva u američkim investicijskim bankama i do
potrebnog "know how" u upravljanju svojim investicijskim portfeljem. se gleda razvoj automobilske industrije japanskim
proizvođačima trebalo je 30-ak godina da dosegnu kvalitetu europske produkcije, korejskim proizvođačima 20-ak, a proc-
jene za brojne kineske proizvođače u sektoru (100-tinjak) govore da bi Kinezi mogli dosegnuti kvalitetu europskih
proizvođača za 10-15 godina
Kada se gleda razvoj automobilske industrije japanskim proizvođačima trebalo je 30-ak godina da dosegnu kvalitetu eu-
ropske produkcije, korejskim proizvođačima 20-ak, a procjene za brojne kineske proizvođače u sektoru (100-tinjak) govore
da bi Kinezi mogli dosegnuti kvalitetu europskih proizvođača za 10-15 godina.
TJEŠNJA MONETARNA KONVERGENCIJA -Euro je druga valuta po volumenu transakcija u svjetskoj trgovini i
razumljiv je interes Europske Komisije za održavanjem dijaloga sa državama sa azijskog kontinenta. Iako azijske države i
gospodarstva još u velikoj mjeri ovise o raznim financijskim intermedijerima, čiji centri se nalaze izvan azijskog kontinenta,
prisutna je želja za većom regionalnom integracijom sa ciljem stvaranja tržišta bez barijera za protok roba, kapitala i ljudi.
Tješnja financijska integracija po uzoru na europsku može doći u nekoj kasnijoj fazi nakon konsolidacije ostalih tržišta.
2. Određena želja za tješnjom monetarnom konvergencijom postoji unutar grupacije ASEAN kao dugoročni projekt. Azijska
razvojna banka u svojoj dioničkoj strukturi ima i brojne druge države koje nisu domicilne na kontinentu, a SAD je jedan od
najvećih dioničara, čiji se interesi na određeni način moraju zadovoljiti unutar upravljačkih struktura banke. Japan je jedan
od većih dioničara, koji uobičajeno daje predsjednika banke, a sada tu funkciju obnaša g. Haruhiko Kuroda.
Kao što je prisutno sve tješnje regionalno povezivanje unutar azijskog kontinenta, sa Kinom koja se nametnula kao cen-
tripetalna regionalna sila, tako su prisutna i povezivanja na razini svjetskih mega-regija i dominantih valutnih područja
(dolara, eura i jena). Sve veću važnost dobiva i kineski juan, kojeg kinezi nisu revalvirali, unatoč čestim kritikama američke
strane da je precijenjen, kako bi zadržali globalnu konkurentsku prednost svog gospodarstva u međunarodnoj robnoj razm-
jeni sa SAD i EU. Kina se odlučila na vođenje suverene monetarne politike prvenstveno štiteći svoj interes.
Ograničenja koja se javljaju u kineskom razvojnom modelu, a to su energija (nafta) Kina rješava u suradnji s bogatim
afričkim kontinentom u kojem sve više gleda svoju sirovinsku osnovu. Određena ograničenja kineskom razvojnom modelu
mogla bi biti ekološka komponenta razvoja. Ako Kinezi uspiju na zadovoljavajući način ( i trošak) u svom razvojnom mod-
elu riješiti i tu komponentu na dulji rok uz rast gospodarstva u Indiji, to će dati dodatni dugoročni zamah visokim prosječn-
im stopama rasta u Aziji.