1. POSLOVNI PLAN
Proizvodnja biganog željeza
NAZIV KOLEGIJA:Poslovni plan
PREDAVAČ:Marijan Milinović,prof
STUDENT:Ana Kraljević 31B
Zagreb,lipanj 2015
2. 2
Sažetak poslovnog plana
Poduzetnik se odlučio na izradu ovog poslovnog plana jer je uočio prilike na tržištu koje kada
kombiniramo sa njegovim dosadašnjim iskustvom u obiteljskom poduzeću koje u
gređevinskoj industriji i proizvodnji gređevinskog materijala može odlično iskoristiti.
U ovome poslovnom planu je provjeravao svoju poslovnu ideju,dakle da li bi ona bila
isplativa,moguća i sl.Poduzetnik živi na području Dubrovačko-neretvanske županije,a ta
županija obiluje građevinskim projektima među kojima je jedan krucijalni a to je izgradnja
Pelješkog mosta.Ideja se sastoji u tome da bi poduzetnik otvorio svoje vlastitio poduzeće tipa
d.o.o. u kojem bi se bavio proizvodnjom bigane armature tj,biganog željeza.Bigano željezo
ima široku paletu primjene a samim time je i potražnja za tim proizvodom ogromna ii ma vrlo
velik broj kupaca u inozemstvu i našoj zemlji iako je konkurencija velika.
U poduzeću bi bilo zaposleno 22 osobe,od kojih su 20 osoba u proizvodnji, a dvije osobe u
upravi i prodaji.Od dvadeset osoba u proizvodnji najveći dio otpada na pomoćnike
majstora,njih deset te nešto malo manje na same majstore kojih će biti osam.Također u
proizvodnji trebamo imati jednog poslovođu,a pošto će se raditi u dvije smjene treba nam i
pomoćnik poslovođe.
U poslovnom planu je poduzetnik došao do zaključka da je razdoblje povrata ulaganja vrlo
kratko,tj da bi se uloženi kapital vratio već u drugoj godini poslovanja te da je indeks
profitabilnosti dosta visok.
Poduzetnik planira podići kredit u iznosu od 2.600.000,00kn kod Hrvatske banke za obnovu i
razvitak.Kamatana stopa za taj kredit bi iznosila 4%.Pošto se poduzetnik bavi različitim
vrstama privatnog posla on bi u novo poduzeće unio i neku svoju imovinu koja iznosi
približno 4.000.000,00.
3. 3
O poduzetniku
Poduzetnik Željko Kraljević je rođen 20. studenog 1959.godine u Kupresu (BiH).Pohađao je
Osnovnu školu Stjepana Radića u Metkoviću.Nakon završetka Osnovne škole,odlučio se na
daljnje školovanje u metkovskoj gimnaziji.Pošto tadašnji obrazovni sustav nije zahtijevao
bolje učenje stranih jezika te informatika kao znanost je tek bila u povojima,nakon mature je
upisao vansjku trgovinu na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Dubrovniku,gdje je dobio
adekvatnije znanje što se tiče informatike i osnovnog znanja stranih jezika (engleski i
talijanski)
Jedna od najvećih poduzetnikovih prednosti je u tome što je dugi niz godina pomagao raditi u
obiteljskom poduzeću koje se bavilo transportom različitih dobara te je cijeli svoj život bio
okružen poduzetničkim idejama i poduzetničkom klimom.Smatra da mu je to poduzetničko
okruženje pomoglo pri donošenju odluke o diverzifikaciji posla.
Poduzetnik posjeduje vozačku dozvolu te je ovlašten za vožnju nekoliko različitih
kategorija,u koje spadaju A,B,M,H i još neke druge kategorije.
4. 4
Opis poslovne ideje
Glavna djelatnost poduzeća bi bila proizvodnja bigane armarure odnosno armiračkog željeza
za cestovne projekte.Ta bigana armature se proizvodi tako što bi uvozili željezne šipke iz
Italije (PETINI) i BiH (Mital) i u našem pogonu bi ih obrađivali u namjenske.Uz stručni kadar
i vrhunske armiračke strojeve koje bi uvezli iz Švicarske garantiraju brzu i kvalitetnu izradu
armature (vilice,jahači,koševi is l)
Kapacitet armiračnice bi bio 30-50t dnevno.Lager od 2000 t čbr.svih profila i armaturne
mreže Q i R preko 1000t jamči u svakom trenutku poštivanje preuzetih obaveza.
POLIBEND-prerada betonskog čelika s koluta
U pogonu armiračnice postoji i EVG-ov stroj/automat za izradu vilica za preradu betonskog
čelika s koluta.Prikazuje se izrada jednostavnije savijene armature-vilica.Stroj ima kapacitet
proizvodnje od ca.5 tona vilica u jednoj smjeni.Poduzetnik Željko Kraljević ga je pribavio
kompezacijom iz željezare u Neuchatelu u Švicarskoj.
Izrada armature po nacrtu
Izrađivali bi armature na stroju za savijanje armaturnog čelika u šipci
Uz glavnu djelatnost bavili bi se i prodajom građevinskog materijala.U asortimanu bi bili
zastupljeni svi građevinski materijali,dosada smo prodavali sljedeću robu iz asortimana:
Fert gredice (vlastita proizvodnja) i montažni nadvoji (Wienerberger)
Opekarski proizvodi (Wienerberger,Unitherm)
Porobetonski blokovi (Ytong)
Pokrovni materijali (Tondach,Bramac)
Cement/žbuke (Kakanj cement,Rofix)
Termoizolacija (Austrotherm,Fragmat,Ursa)
Hidroizolacija (Katran,Orso)
Drvena građa
Betonski opločnici (Semmelrock)
Poduzetnik posjeduje zemljište i poslovne zgrade u kojima bi poduzeće poslovalo koje su u
blizini autocesta (A1,koridor 5C) te je u blizini Komarne tj gradilišta Pelješkog mosta.
5. 5
Ciljana tržišta i potrošači
Pošto bi poduzetnik proizvodio biganu armature,tj armiračko željezo koje ima vrlo široku
namjenu u građevinskom sektoru.Uglavnom su to velike građevinarske tvrtke koji izvode
veće radove.Naš pogon bi trebao nabdjevati sljedeća područja:južna Hrvatska (Split-
Dubrovnik),južna Bosna i Hercegovina te Crna Gora. Također bi ostvarili bitne ugovore a
velikim građevinarskim tvrtkama (Viadukt,Kamgrad) koji bi izvodili izgradnju Pelješkog
mosta.Armirački pogon ima ekonomsku opravdanost u krugu od nekih 200km zbog
transportnih troškova.Međutim danas je to sve poremećeno pa se dovozi bigano željezo do
gradilišta ii z udaljenijih destinacija
Glavni konkurenti na tržištu
U ovoj vrsti posla ima dosta konkurencije na području južne Dalmacije i zapadne
Hercegovine,ali kad se pogleda kolika je potražnja za ovakvim proizvodima ted a tržište ie
puno veće zahtjeve za ovakvim proizvodima nego što im se može ponuditi poduzetnik smatra
da ima prostora na tržištu za otvaranjem još jednog ovakvog poduzeća.
Poduzeća koja se bave ovim poslom su pretežno sa velikim kapacitetima proizvodnje kao što
je Mital d.o.o. (Zenica,BiH) koji ima vlastitu proizvodnju željeza al im nije u fokusu prerada
željeza,odnosno proizvodnja bigane armature,sljedeći konkurent je Fer Keš (Mostar,BiH) koji
nam je glavni konkurent,kapaciteta 30.000t.U Hrvatskoj su nam glavni konkurenti Inter til
(Spli) 20.000.t i Kanza d.o.o. (Split) istoga kapaciteta 20.000t.
Poduzetnik smatra da uvođenjem novih tehnologija i suvremenim procesima unutar tvrtke
može imati veću kvalitetu proizvoda uz niže troškove.
6. 6
Prognoza prodaje
U sljedećim tablicama se vidi da se planira raditi 3 vrste biganog željeza.Pošto je cijena
željeza uvjetovana stanjem na burzi te su velika odstupanja kalkulirat ćemo sa sadašnjom
cijenom koja iznosi 0,30kn/kg. Proizvodili bi 3 vrste biganog željeza a to su:prosto,srednje
složeno i složeno bigano željezo.U skladu s tim proizvodima smo i formirali cijene.
Tablica:Plan prodaje
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
1.Prosto
bigano
željezo
6.000 t 15.000t 36.000t 36.000t 42.000t
a) Prodajna
cijena
0,30kn/kg 0,30kn/kg 0,30kn/kg 0,30kn/kg 0,30kn/kg
b)Prihod 1.800.000 kn 4.500.000kn 10.800.000kn 10.800.000kn 12.600.000kn
Izračun: 1t-1.000kg
1.000kg*0,30kn=300kn/t
Za srednje složeno bigano željezo kalkulirat ćemo sa sadašnjom cijenom koja iznosi 0,50kn/
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
2.Srednje
složeno
bigano
željezo
3.200t 4.600t 6.800t 12.200t 14.500t
a)Prodajna
cijena
0,50kn/kg O,50kn/kg 0,50kn/kg 0,50kn/kg 0,50kn/kg
b)Prihod 1.600.000kn 2.300.000kn 3.400.000kn 6.100.000kn 7.250.000.kn
Izračun:
1t=1.000kg
1.000kg*0,50kn=500kn/t
7. 7
Za složeno bigano željezo uzeli smo sadašnju cijenu od 0,75kn/kg
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
3.Složeno
bigano željezo
2.800t 3.200t 4.600t 5.800t 6.400t
a)Prodajna
cijena
0,75kn/kg 0,75kn/kg 0,75kn/kg 0,75kn/kg 0,75kn/kg
b)Prihod 2.100.000kn 2.400.000kn 3.450.000kn 4.350.000.kn 4.800.000kn
Izračun
1t-1.000kg
1.000kg*0,75kn=750kn/t
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
4.Ukupan
prihod
5.500.000kn 9.200.000kn 17.650.000kn 21.250.000kn 25.650.000kn
8. 8
Tržišta nabave
Glavni dobavljač željezne sirovine bi nam bila željezara PETINI (Italija) od koje bi uzimali
70%, te ostatak bi uvozili iz željezare MITAL d.o.o. (Zenica,BiH). Željezo bi dolazilo
transportom ,tako što bi od PETINI željezare dolazilo brodom iz Barija (Italija) u Luku Ploče
te bi se transportiralo na kamione i dovozilo do našeg pogona koji je udaljen 24km od luke.Od
željezare Mital robu bi nam dovozili u kamionima. Željezo bi dolazilo u šipkama od 8,10,12 i
15m ,od 6Ø pa do 40Ø.
9. 9
Opis tehnološkog procesa
Kako smo u prethodnom poglavlju objasnili roba bi nam stizala u šipkama različite duljine i
presjeka.Prilokm istovara robe u našem pogonu prerada željeza u bigano željezo tekla bi u 3
faze:
1.faza:linija za rezanje (rezačica) šipke bi položili na liniju na kojem bi je stroj za sječenje
isjekao prema nacrtu narudžbe
2.faza:linija za prosto savijanje; nakon što bi na 1.liniji stroj izrezao na potrebnu
duljinu,željezne šipke bi se na ovoj liniji obradile jednim,najviše dvostrukim savijanjem.
3.faza:višestruko savijanje; “double bending” stroj koji posjedujemo u našem pogonu
omogućuje zadnju fazu proizvodnje biganog željeza koje bi željezne šipke koje su već
savinute dodatno savio prema nacrtu narudžbe.
Istovar robe
Rezanje šipki Prosto
savijanje
Višestruko savijanje
(double bending)
(
10. 10
Iz tablice “Plan proizvodnje” se vidi da je u početku stupanj iskorištenosti kapaciteta dosta
visok,ali kroz neko vrijeme planirano je da će se zaposlenici još više usavršiti u radu sa
strojevima te da će se samim time povećati iskorištenost kapaciteta.Napravili smo tablice za
sve tri vrste proizvoda
Tablica:Plan proizvodnje
1.Plan proizvodnje prostog biganog željeza
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
1.Tehnološki kapacitet
a)Planski dnevni kapacitet 22,7 t 56,8 t 136,3 t 136,3 t 159,1 t
b)Broj radnih dana u mjesecu 22 dana 22 dana 22 dana 22 dana 22 dana
c)Broj radnih mjeseci u godini 12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
d)Godišnji kapacitet 6.000t 15.000t 36.000t 36.000t 42.000t
2.Plan proizvodnje srednje složenog biganog željeza
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
1.Tehnološki kapacitet
a)Planski dnevni kapacitet 12,1 t 17,4 t 25,7 t 46,2 t 54,9 t
b)Broj radnih dana u mjesecu 22 dana 22 dana 22 dana 22 dana 22 dana
c)Broj radnih mjeseci u godini 12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
d)Godišnji kapacitet 3,200 t 4,600 t 6,800 t 12,200 t 14,500 t
3.Plan proizvodnje složenog biganog željeza
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
1.Tehnološki kapacitet
a)Planski dnevni kapacitet 10,6 t 12,1 t 17,4 t 21,9 t 24,1 t
b)Broj radnih dana u mjesecu 22 dana 22 dana 22 dana 22 dana 22 dana
c)Broj radnih mjeseci u godini 12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
d)Godišnji kapacitet 2,800 t 3,200 t 4,600t 5,800t 6,400 t
11. 11
4.Ukupan plan proizvodnje
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
1.Tehnološki kapacitet
a)Planski dnevni kapacitet 45,4 t 86,3 t 179,4 t 204,4t 238,1t
b)Broj radnih dana u mjesecu 22 dana 22 dana 22 dana 22 dana 22 dana
c)Broj radnih mjeseci u godini 12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
12
mjeseci
d)Godišnji kapacitet 12,000t 22,800t 47,400 t 54,000 t 62,900t
Analiza lokacije
Poduzeće se nalazi na sjeverozapanoj strani grada Metkovića,gdje vlasnik posjeduje zemljište
50.000m2 i od toga 6.000m2 zatvorenog prostora. Na samom zemljištu se nalazi poslovna
zgrada dvokatnica 550m2 sa uredskim prostorom i zatvoreni objekt (skladišni) gdje bi se
smjestio naš pogon iznosi 6.000m2. Lokacija nam je izuzetno povoljna pošto se nalazimo uz
granicu sa BiH (manje od 20km) gdje se nalazi koridor 5C (Budimpešta-Sarajevo-Ploče).Od
Luke Ploče smo udaljeni 24km što nam je bitno zbog transporta željeza. Također od Komarne
(kopnenog početka budućeg Pelješkog mosta) udaljenost je također manja od 20 km.
Lokacija je idealna za ovakvu vrstu djelatnosti jer se bitno smanjuju troškovi transporta.
Poslovni prostor
Poslovni prostor je smješten na zemljištu veličine 50.000m2 na kojem se nalazi proizvodna
hala veličine 6.000m2.Hala je uređena na taj način da se uz vrlo male prilagodbe može
prilagoditi svakoj proizvodnji pa tako i ovoj.Na zemljištu postoji još vrlo mnogo mjesta za
skladištenje gotovih proizvoda.
12. 12
Potrebna oprema
Pošto se radi o pokretanju novog poduzeća potrebno je nabaviti kopletnu opremu za
poduzeće.Potrebni su nam strojevi za obradu žekjeznih šipki,zatim tu je potreban vozni
park,tu sui razne građevinske dozvole,projekti,nacrti...
Pošto je poduzetnik novi u ovoj vrsti posla i tek kreće sa proizvodnjom odlučio je za vozni
park uzeti polovne viličare,utovarivač te polovni kamion kako bi smanjili troškove.U
budućnosti je planirano zamijeniti te stare viličare novima.
65%
18%
6%
5% 6%
Ulaganje u dugotrajnu imovinu
1. Zemljište (50000m2 x 45kn)
2. Građevinski objekti
3. Oprema
4. Vozni park
5.Nematerijalna imovina
13. 13
Tablica:Ulaganje u dugotrajnu imovinu
Opis Iznos %
1.Zemljište (50000m2x45kn) 2.250.000,00 kn 6%
2.Građevinki objekti 20.750.000,00 kn 65%
2.1.Proizvodna hala (6000m2 x 3000kn) 18.000.000,00 kn
2.2.Uredi (550m2 x 5000kn) 2.750.000,00 kn
3.Oprema 6.322.000,00 kn 18%
3.1.Proizvodna oprema 6.287.000,00 kn
3.1.1. Biger automati od Ø6 do Ø14 (2x) 2.000.000,00 kn
3.1.2.Automat "double bending" 750.000,00 kn
3.1.2.Stolne savijačice (5x) 375.000,00 kn
3.1.3.Rezačica za rezanje od Ø6 do Ø50 1.500.000,00 kn
3.1.4.Kran (2x 3,2t) 600.000,00 kn
3.1.5.Kran (5t) 450.000,00 kn
3.1.6.Kranska staza 300.000,00 kn
3.1.7.Istovarni građevinski kran 73.000,00 kn
3.1.8.Laka prenosiva rezačica od 6Ø do 20Ø (5x) 80.000,00 kn
3.1.9.Laka prenosiva rezačica od 6Ø do 40Ø (5x) 60.000,00 kn
3.1.10.Raznovrsni tokarski strojevi 20.000,00 kn
3.1.11.Raznovrsni ručni alat 20.000,00 kn
3.1.12.Vatrogasni aparat (15 x 1000kn) 15.000,00 kn
3.1.13.Strojevi za oštrenje pila (rezačica) 44.000,00 kn
3.2. Uredska oprema 35.000,00 kn
3.2.1. Informatička i komunikacijska oprema 20.000,00 kn
3.2.2.Namještaj 15.000,00 kn
4.Vozni park 359.000,00 kn 6%
4.1. Viličar 5t 110.000,00 kn
4.2.Viličar 3t 51.000,00 kn
4.3.Utovarivač 88.000,00 kn
4.4.Kamion 110.000,00 kn
5.Nematerijalna imovina 300.000,00 kn 5%
5.1.Građevinska dozvola,projekt,nacrti 300.000,00 kn
Ukupno ulaganje u dugotrajnu imovinu 21.444.000,00 kn
14. 14
Plan nabave sirovina
Plan nabave sirovina poduzetnik radi za radi za razdoblje od 5 godina te u kladu s time
poduzetnik potpisuje ugovor s dobavljačima na godišnjoj razini.U tome planu je uzeto u obzir
da je iskoristivost željeznih šipki 98% min.
Opis Godina
I. II. III. IV. V.
Željezne šipke
1.Količina 154,4t 86,3t 179,4t 204,4t 238,1 t
2.Nabavna cijena 3.60kn/kg 3,60kn/kg 3,60kn/kg 3,60kn/kg 3,60kn/kg
3.Trošak materijala u kn
(1x2) 555,84 kn 310,68 kn 645,84 kn 735,84 kn 857,16 kn
15. 4.Potrebni radnici
Broj radnika u poduzeću je dosta velik jer se radi o proizvodnji biganog željeza.Iako strojevi dosta pomažu radnicima i olakšavaju im posao,ipak
je potreban velik broj radnika koji će raditi na tim strojevima.Potrebno je dosta majstora koji će raditi na strojevima i pomoćnika koji će
pomagati majstorima u donošenju i odnošenju radnog pribora i rada na traci.Zatim,potreban je i jedan poslovođa te jedan pomoćnik poslovođe
kako bi proizvodnja u cijelome svome toku bila nadzirana jer se radi u dvije smjene.
Tablica:Obračun plaća
Godina
Opis Neto plaća Koeficijent Mjesečni trošak Broj radnika I. II. III. IV. V.
A. Proizvodnja
1. Poslovođa 3.500 2 7.000 1 84.000 84.000 84.000 84.000 84.000
2. Pomoćnik poslovođe 2.500 2 5.000 1 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000
3. Majstori 2.500 2 5.000 8 480.000 480.000 480.000 480.000 480.000
4. Pomoćnici 2.000 2 4.000 10 480.000 480.000 480.000 480.000 480.000
Ukupno 1.104.000 1.104.000 1.104.000 1.104.000 1.104.000
B. Uprava
1. Direktor 10.000 2 20.000 1 240.000 240.000 240.000 240.000 240.000
2. Tajnica 2.000 2 4.000 1 48.000 48.000 48.000 48.000 48.000
Ukupno 288.000 288.000 288.000 288.000 288.000
C. Ukupno A+B 22.500 45.000 22 1.392.000 1.392.000 1.392.000 1.392.000 1.392.000
16. U obračunu amortizacije je sva oprema i vozni park amortiziran na pet godina,uredski material na deset godina a samo su gređevinski objekti i
uredi amortizirani na pedeset godina.
Tablica:Amortizacija
Opis Nabavna
vrijednost
Vijek
trajanja u
godinama
Stopa Godina
Ukupan
otpis
Ostatak
vrijednosti
A. Proizvodnja I. II. III. IV. V.
1.Zemljište (50000m2x45kn) 2.250.000 2.250.000
2.Građevinki objekti 18.000.000 50 2% 360.000 360.000 360.000 360.000 360.000 1.800.000 16.200.000
3. Proizvodnaoprema 6.287.000 5 20% 1.257.400 1.257.400 1.257.400 1.257.400 1.257.400 6.287.000 0
3.2.2.Namještaj 15.000 5 20% 3.000 3.000 3.000 3.000 3.000 15.000 0
4.4.Kamion 110.000 5 20% 22.000 22.000 22.000 22.000 22.000 110.000 0
Ukupno 1.642.400 1.642.400 1.642.400 1.642.400 1.642.400 8.212.000 18.450.000
B. Uprava i prodaja
1. Uredi 2.750.000 50 2% 55.000 55.000 55.000 55.000 55.000 275.000 2.475.000
2. Uredski namještaj 20.000 10 10% 2.000 2.000 2.000 2.000 2.000 10.000 10.000
3. Inform.i kom.oprema 35.000 5 20% 7.000 7.000 7.000 7.000 7.000 35.000 0
Ukupno 64.000 64.000 64.000 64.000 64.000 320.000 2.485.000
C. UkupnoA+B 29.467.000 1.706.400 1.706.400 1.706.400 1.706.400 1.706.400 8.532.000 20.935.000
17. 5.Plan marketinga i prodaje
5.a Formiranje cijena
Cijena se formira na osnovu nekoliko elemenata koji na nju utječu.Jedan od najbitnijih
elemenata su iznos troškova.U cijenu konačnog proizvoda se ubroje svi oni troškovi koji su
bili tijekom proizvodnje nekog komada proizvoda,dodamo određeni postotak marže i kao
takvu prezentiramo našem kupcu.
5.b Način promocije
Pošto bi se poduzeće bavilo takvom vrstom posla u kojoj ne proizvodi robu za
maloprodaju,nego za veleprodaju i to većinom tvrtkama koje izvode veće građevinske radove
u južnoj Dalmaciji,Crnoj Gori te jugozapadnoj BiH poduzetnik smatra da se ne treba osloniti
na klasičnu promociju.Smatra da poduzeće mora imati kvalitetnu web stranicu na kojoj će
kupci moći pronaći sve potrebne informacije pomoću kojih će ih kontaktirati.Tamo bi trebali
naći i popis proizvoda i usluga kojima se poduzeće bavi.
Poduzetnik bi također svake godine ulagao u promotivne poklone za svoje suradnike i
kupce,kao što sun pr.rokovnici,kemijske olovke,majice,kalendari,upaljači,radna odijela itd. Sa
logo mi podacima o tvrtci.
Troškovi
izrade
proizvoda
Marža Cijena
18. 2
5.c Način distribucije
Kada govorimo o prodaji biganog željeza,tu poduzetnik planira koristiti kanale jedne
razine.Njih prodaje velikim građevinskim tvrtkama koji izvode radove na spomenutom
području koji nemaju vlastiti pogon za proizvodnju biganog željeza ili jednostavno nemaju
tehnologiju za sve tri vrste.
5.d Organizacija prodaje
Odjel prodaje u poduzeću će biti organizirano na taj način da će za njega biti zadužen director
kojega će poslovođa svakodnevno izvještavati kakvo je stanje u pogonu i koliko je željeza
obrađeno.Planira se da roba odmah po završetku obrade bude transportirana do mjesta
ugradnje.
19. 3
6.Organizacija i upravljanje
6.a Pravni oblik
Poduzetnik smatra da bi najbolje bilo da poduzeće bude u d.o.o. obliku jer to najbolje
odgovara djelatnosti kojom se bavi.
6.b Organizacijska struktura
Direktor
Tajnica Knjigovodstvo Poslovođa
Pomoćnik
poslovođe
Majstori
Pomoćnici
majstora
20. 4
Na čelu poduzeća bi bio director,koji je zadužen za poslove sa
kupcima,dobavljačima.Zatim,pošto se poduzetnik želi specijalizirati za proizvodnju biganog
željeza odlučio je unajmiti vanjske suradnike koji će voditi knjigovodstvo te oni komuniciraju
sa direktorom i tajnicom.Izravno podređeni direktoru je poslovođa koji je zadužen za
proizvodnju i za sve one procese koji se u njoj odvijaju.On ima pomoćnika koji odgovara
njemu te majstore koji rade u proizvodnji i njemu odgovaraju.Majstori imaju svoje
pomoćnike koji su njima izravno podređeni i njima odgovaraju.Zbog velikog broja
zaposlenika bitno je znati tko kome točno odgovara da ne bi došlo do zabune i nejasnoća u
radu.
21. 7. Terminski plan (izvedbe projekta)
U sljedećoj tablici je poduzetnik samostalno predvidio na temelju dosadašnjeg iskustva koliko će trajati process od izrade potrebne
dokumentacije pa do početka poslovanja poduzeća.
Tablica:Terminski plan izvedbe projekta
Opis aktivnosti
Mjesec aktivnosti
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
Izrada projektne dokumentacije
osnivanje poduzeća
pribavljanjeizvorafinanciranja
izgradnjaprostora
nabavai montažarobe
zapošljavanjei izobrazbadjelatnika
probnaproizvodnja
početakposlovanja
22. 8.Potrebna ulaganja i izvori financiranja
U ovoj tablici su navedeni svi oni troškovi poslovanja koje je poduzetnik predvidio.
Tablica:troškovi poslovanja
Opis
Godina
I. II. III. IV. V.
1. Materijal 556 311 646 736 857
2. Energija 60.000 60.000 60.000 60.000 60.000
3. Održavanje 120.000 120.000 120.000 120.000 120.000
4. Plaće u proizvodnji 1.104.000 1.104.000 1.104.000 1.104.000 1.104.000
5.Amortizacijaproizpogona 1.642.400 1.642.400 1.642.400 1.642.400 1.642.400
Ukupni troškovi proizvodnje 2.926.956 2.926.711 2.927.046 2.927.136 2.927.257
B. Troškovi uprave i prodaje
1. Telefon 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000
2. Režije prostora 6.000 6.000 6.000 6.000 6.000
3. Uredski materijal 6.000 6.000 6.000 6.000 6.000
4. Računovodstvene usluge 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000
5. Ostali razni troškovi 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000
6. Plaće uprave i prodaje 288.000 288.000 288.000 288.000 288.000
7. Amortizacijaopreme 64.000 64.000 64.000 64.000 64.000
Ukupni troškovi uprave 400.000 400.000 400.000 400.000 400.000
C. Ukupni troškovi
poslovanja 3.326.956 3.326.711 3.327.046 3.327.136 3.327.257
23. 2
U sljedećoj tablici je napravljen plan otplate kredita.Poduzetnik namjerava uzeti kredit kod
Hrvatske banke za obnovu i razvoj.Kredit bi se otplaćivao u jednakim mjesečnim anuitetima u
trajanju od pet godina.
Tablica:Plan otplate kredita
Godina Anuitet Kamate Otplatnakvota Ostatakduga
1 573.589,16 kn 93.558,66 kn 480.030,50 kn 2.119.969,50 kn
2 573.589,16 kn 74.357,44 kn 499.231,71 kn 1.620.737,79 kn
3 573.589,16 kn 54.388,18 kn 519.200,98 kn 1.101.536,81 kn
4 573.589,16 kn 33.620,14 kn 539.969,02 kn 561.567,78 kn
5 573.589,16 kn 12.021,38 kn 561.567,78 kn 0,00 kn
U tablici “Sastav ulaganja i izvori financiranja” se vidi da je dosta visok postotak vlastitog
kapitala koji bi poduzetnik uložio u poduzeće.
Tablica:Sastav ulaganja i izvori financiranja
Opis Razdoblje 0 %
Vrstaulaganja 21.370.817,43 kn
Dugotrajna
imovina 21.444.000,00 kn 100%
Radni kapital -73.183 0%
Izvori financiranja 21.370.817,43 kn
Vlastiti kapital 18.770.817,43 kn 88%
Krediti banke 2.600.000,00 kn 12%
Iznoskredita: 2.600.000,00 kn
Godišnjakamatna
stopa: 4%
Rok otplate: 5 godina
Broj rata godišnje: 12 mjeseci
Ukupan broj rata: 60 rata
Kamatnastopa po rati: 0,33%
Anuitet: 47.799,10 kn
32. 10.Ocjena učinka
U sljedećoj tablici,se vidi da je razdoblje povrata ulaganja u ovaj project dosta kratko.Projekt
se isplati već nakon 3,7 godina.
Tablica:Razdoblje povrata ulaganja
Opis
Razdoblje
0
Godina
I. II. III. IV. V.
Netonovčani tokprije
financiranja
-
21.370.817 3.534.206 6.578.971 13.244.546 16.116.672 39.264.927
Kumulativneto novčanog
toka
-
21.370.817
-
17.836.611
-
11.257.640 1.986.906 18.103.578 57.368.505
Tablica:Neto sadašnja vrijednost projekta
Opis
Razdoblje
0
Godina
I. II. III. IV. V.
Netonovčani tok
prije financiranja
-
21.370.817 3.534.206 6.578.971 13.244.546 16.116.672 39.264.927
Diskontnastopa 10%
Diskontni faktor 1,000000 0,909091 0,826446 0,751315 0,683013 0,620921
Diskontni neto
novčani tok
-
21.370.817 3.212.915 5.437.166 9.950.824 11.007.904 24.380.430
Netosadašnja
vrijednost 32.618.421
IP=2,53
33. 2
Tablica:Interna stopa povrata
Opis Razdoblje 0
Godina
I. II. III. IV. V.
Novčani tok
prije
financiranja -21.370.817 3.534.206 6.578.971 13.244.546 16.116.672 39.264.927
Diskontnastopa 65%
Diskontni faktor 1,00000 0,60606 0,36731 0,22261 0,13492 0,08177
Diskontirani
netonovčani tok -21.370.817 2.141.943 2.416.518 2.948.392 2.174.401 3.210.592
Netosadašnja
vrijednost -8.478.971
Diskontnastopa 66%
Diskontni faktor 1,000000 0,602410 0,362897 0,218613 0,131695 0,079334
Diskontirani
netonovčani tok -21.370.817 2.129.040 2.387.491 2.895.428 2.122.477 3.115.045
Netosadašnja
vrijednost -8.721.336
ISP=30,02%
35. 4
11. Rizici i poteškoće
U ovome radu je uzeta pretpostavka da će poduzetnik uspjeti sklopiti petogodišnji ugovor sa
Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj.Glavni rizik je u tome ako cijena željeza koja je u
padu bude dalje padala isplativost projekta.Jedan od rizika koji se može pojaviti su neki
nepredviđeni troškovi koji se mogu pojaviti uslijed nekih većih kvarova,nestručnog rukovanja
opremom...Zato se planiraju tjedni sastanci sa zapolenicima koje bi vodio poslovođa.
