2. * uvod
Vitamin C ili askorbinska kiselina je vitamin topljiv u vodi,
prisutan je svježem voću i povrću.
On je jedan od najispitanijih i najviše opisanih vitamina
te prvi sintetski dobiveni vitamin.
Ima ulogu u stvaranju kolagena, karnitina, hormona i
aminokiselina.
Ključan je za cijeljenje rana, a olakšava oporavak od opeklina.
Takođe je antioksidans,podupire funkciju imunološkog
sustava i olakšava apsorpciju željeza.
Naše tijelo ne može samo proizvoditi vitamin C i zbog toga
njegov unos moramo stalno obezbjeđivati pravilnim odabirom
prehrane.
Inače je vitamin C poznat po skorbutu, bolesti koja nastaje,
zbog njegovog nedostatka.
3. * nedostatak
Nedostatak vitamina C se naziva hipovitaminoza C, dok potpun
nedostatak vitamina C u organizmu se naziva avitaminoza C.
Izraziti nedostatak vitamina C dovodi do bolesti koja se zove
skorbut.
Do manjka može doći uz opću pothranjenost, no teški manjak
(koji uzrokuje skorbut) je rijedak.
Kod odraslih, primarni manjak je obično uzrokovan
neodgovarajućom prehranom.
Potreba za vitaminom C je povećana kod bolesti praćenih
vrućicom, upala (osobito bolesti s proljevom), aklorhidrije,
pušenja, tireotoksikoze, manjka željeza, stresa zbog topline ili
hladnoće, hirurških zahvata, opeklina i manjka bjelančevina
4. * simptomi i znakovi
Bez vitamina C sintetizirani kolagen je previše
nestabilan da bi mogao uspješno izvršiti svoju zadaću.
Najznačajnije se promjene zbivaju na kostima i u
krvnim kapilarama,kosti postaju lomljive, zglobovi
otiču, zubi postaju klimavi, a zubno meso je otečeno i
krvari.
Rani simptomi kod djece uključuju razdražljivost, bol
prilikom pokretanja, gubitak apetita i sporo dobivanje
na težini. Kosti su tanke, a zglobovi mogu postati osuti
čvorićima.Tipično je krvarenje ispod tkiva koje pokriva
kosti (pokosnica) i oko zubi.
Kod odraslih i mogu se pojaviti folikularna
hiperkeratoza, kovrčava kosa i perifolikularna
krvarenja. Zubno meso postaje nabubreno, crveno,
spužvasto i ranjivo,kod teškog manjka lako krvari.
5. U konačnici, zubi postaju klimavi i ispadaju. Mogu se razviti
sekundarne infekcije. Rane slabo cijele i lako se otvaraju, a može
doći i do spontanih krvarenja, osobito u obliku ekhimoza kože
donjih ekstremiteta i krvarenja u spojnicu oka. Osoba može
pasti u depresiju, biti umorna i slaba. Krvni tlak i frekvencija
srca se mijenjaju. Pretraga krvi pokazuje vrlo nisku razinu
vitamina C.
Drugi simptomi i znakovi obuhvaćaju femoralnu neuropatiju
zbog krvarenja u ovojnicu femoralnog živca (što može oponašati
duboku vensku trombozu), edem donjih ekstremiteta, krvarenje
u zglobove, izljeve i artralgije.
6. * dijagnoza
Dijagnoza se obično postavlja klinički kod bolesnika koji ima
znakove manjka vitamina C po koži i na zubnom mesu, a u
opasnosti je od manjka vitamina C.Može se raditi i
laboratorijsko dokazivanje. Česta je i anemija. Vrijeme
krvarenja i koagulacije te protrombinsko vrijeme su normalni.
Rendgen kostiju može pomoći pri dijagnozi skorbuta u
djetinjstvu (ali ne i u odrasloj dobi). Promjene su najočitije na
krajevima dugih kostiju, osobito u području koljena. Rane
promjene nalikuju atrofiji. Gubitak koštanih trebekula dovodi
do izgleda poput brušenog stakla, a korteks se stanjuje. U
području metafize može se vidjeti crta kalcificirane, nepravilne
hrskavice (Fraenkelova bijela crta). Proksimalno i paralelno s
njom može se uočiti područje razrjeđenja ili linearni prijelom u
vidu trokutastog defekta lateralnog ruba kosti, ali je nalaz
specifičan.
7. U obrazovnim središtima se ponekad izvodi laboratorijska
dijagnostika, za koju je potrebno mjerenje askorbinske
kiseline u serumu. Pad razine askorbinske kiseline u plazmi od
normalnih vrijednosti na <0,6 mg/dl (<34 μmol/L) se smatra
graničnim, a pad <0,2 mg/dl (<11 μmol/L) ukazuje na manjak
vitamina C. Mjerenje razina askorbinske kiseline u
leukocitnom sloju centrifugirane krvi nije široko dostupno niti
standardizirano.
U odraslih, skorbut treba razlikovati od artritisa, hemoragičnih
poremećaja, gingivitisa i bjelančevinsko–energetske
malnutricije. Hiperkeratotični dlačni folikuli okruženi
područjem hiperemije ili krvarenja su gotovo patognomonični.
Krvareće desni, krvarenje u spojnicu oka, većina petehija i
ekhimoza nisu specifični.
8. * liječenje
Kod skorbuta u odraslih se primjenjuje askorbinska kiselina
u dozi od 500 mg po jednom do četiri puta dnevno tijekom
1 do 2 tj., sve dok se znakovi ne povuku, nakon čega slijedi
hranjiva prehrana koja omogućuje unos 1 do 2 puta DRI
tijekom slijedećih nekoliko tjedana. Kod skorbuta, terapijske
doze askorbinske kiseline obnavljaju funkciju vitamina C
u roku od nekoliko dana. Simptomi i znakovi obično nestaju
za 1 do 2 tjedna. Kronični gingivitis s opsežnim potkožnim
krvarenjem traje dulje.
9. * prevencija
Dnevna doza vitamina C :
Za novorođenčad i djecu preporučuje se dnevni
unos do 50 mg.
Adolescenti trebaju dnevno unositi do 65 mg vitamina C.
Muškarci bi nakon svoje punoljetnosti trebali dnevno
unositi 90 mg vitamina C.
Ženama se preporučuje 75 mg vitamina C,
a i više ako su trudnice ili dojilje.
Ako ste ovisnik o nikotinu, unosite još dodatnih 35 mg
dnevno kako biste se suprotstavili negativnim učincima pušenja.