2. 2
POPIS VJEŽBI
1. Uvodne vježbe – 3. str
Popis vještina
Brza debata
Jedna riječ je dovoljna
2. Vježbe konstrukcije argumenata – 4. str
Slaganje argumenta
Argument, potkrijepa i objašnjenje
3. Društvena uloga debate – 5. str
Debata u stvarnom svijetu
Analiza/profil publike
4. Priprema i analiza – 6. str
Brainstorming
Pronađi teze
Analiza teze
Imenuj tezu
Evaluacija teza
Definiranje pojmova
Vođeno istraživanje
Praćenje vijesti
5. Konstrukcija afirmacije – 9. str
Pronađi kriterij
6. Unakrsno ispitivanje – 10. str
Niz pitanja
Tajni cilj
7. Pobijanje i završne riječi – 14. str
Lopta pobijanja
Razvijanje pobijanja
Pobijanje u četiri koraka
Ponavljanje, "praznorječivost", otklon
8. Konkluzija argumenata – 12. str
Ključna mjesta
Vježba završnog govora
9. Stil i izvedba – 14. str
Govorni stil
Impromptu govorenje
Vježba naglašavanja
Spoji pojmove
10. Ostale vježbe – 15.str
Ispadanje iz balona
Uvjeri me
Osmislili: Ken Broda Bahm, Katalin Molnar,
Andras Golent, Plamenko Cvitić
Hrvatsko izdanje uredili: Plamenko Cvitić, Bojan Marjanović
3. 3
Uvodne vježbe
POPIS VJEŠTINA
Cilj: potaknuti učenike da prepoznaju vještine koje već vjerojatno imaju, a
koje će im biti potrebne u debati.
Metoda: Svakom učeniku dajte prazan list papira i uputu: "Napišite najmanje
tri vještine koje imate, a koje vam mogu pomoći u bavljenju debatom". Dajte
im neko vrijeme za razmišljanje i zapisivanje. Nakon toga, recite im da
podijele svoje odgovore s ostatkom grupe. Pišite vještine na ploču. Naglasite
odgovore poput: "Volim postavljati pitanja", "Uvijek se svađam s roditeljima",
"Samouvjeren/a sam" ili "Volim iskušavati nove stvari". Objasnite im da
debatiranje ne zahtijeva neke nove vještine, već se radi o načinu korištenja i
razvijanju mnogih vještina koje već imaju.
BRZA DEBATA
Cilj: upoznati učenike sa osmišljavanjem argumenata, postavljanjem pitanja i
ocjenjivanjem snage iskazanih argumenata.
Metoda: Napišite na ploču niz jednostavnih debatnih teza. Izaberite prva dva
učenika. Nakon što bace novčić, pobjednik odabire ili tezu (pa njegov oponent
bira stranu u debati) ili stranu u debati (a oponent tezu). Oba učenika imaju
pet minuta za pripremu. Nakon toga slijedi kratka debata: prvi afirmativni
govor (90 sekundi), unakrsno ispitivanje-N ispituje A (60 sekundi), prvi
negirajući govor (90 sekundi), unakrsno ispitivanje-A ispituje N (60 sekundi),
završni afirmativni govor (45 sekundi), završni negirajući govor (45 sekundi).
Da bi se vježba brže odvijala, dok traje jedna debata, drugi par se već
priprema. Dajući ovako kratko vrijeme za debatiranje, učenicima treba
naglasiti važnost odabira najjačih i najboljih argumenata, kao i jasnog i
preciznog izražavanja. Neki primjeri teza: Iskrenost je uvijek najbolji način
rješavanja sukoba, Ropstvo još uvijek postoji, Obrazovanje je ključ uspjeha,
Nasilje je ponekad opravdano, Životinje imaju razum, Život u gradu je bolji od
života na selu...
JEDNA RIJEČ JE DOVOLJNA
Cilj: potaknuti učenike da razumiju i naglase važne točke u određenoj debati
te da vode brigu o danom vremenu.
Metoda: Odaberite određenu tezu. Podijelite učenike u parove. Dajte im
nekoliko minuta za pripremu. Nakon toga slijedi kratka debata jedan na jedan
i to u sljedećem formatu: afirmativni govor (2 minute), negirajući govor (2
minute), afirmativni govor (1 minuta), negirajući govor (1 minuta), afirmativni
govor (pola minute), negirajući govor (pola minute), afirmativni govor (jedna
rečenica), negirajući govor (jedna rečenica), afirmativni govor (jedna riječ),
negirajući govor (jedna riječ). Ova je vježba korisna jer potiče učenika da
prepozna glavne i najvažnije dijelove određene teme (teze), kao i osnovne
vrijednosti koje leže u pozadini te teme (obično se te vrijednosti iskazuju u
zadnjim govorima).
4. 4
Vježbe konstrukcije argumenata
SLAGANJE ARGUMENTA
Cilj: potaknuti učenike da razumiju proces slaganja ideja (argumenata) tako
da slijede logički niz te budu jasni i uvjerljivi.
Metoda: Sa nekog od prijašnjih turnira odaberite jedan jasan i čvrst argument,
s mnogo potkrijepa. Nakon toga ga razgradite tako da svaku sastavnicu
argumenta napišete na po jedan prazan list papira (tezu, obrazloženje,
pretpostavku, potkrijepa 1, potkrijepa 2, potkrijepa 3, ...). Zatim neka učenici
(u grupi ili individualno) pokušaju što bolje ponovno složiti argument.
Naglasite kako je moguće sastaviti više dobrih varijanti, a neke od njih mogu
biti i bolje od originalnog argumenta (naravno, učenici tijekom vježbe ne znaju
kako izgleda originalni argument; možete im ga pokazati na kraju).
ARGUMENT, POTKRIJEPE I OBJAŠNJENJE
Cilj: upoznati učenike s novim potkrijepama i objašnjenje ideje da podaci
moraju biti objašnjeni da bi osnažili (i učvrstili) argument.
Metoda: Dajte svakom učeniku po jedan citat s nekim podacima. Zadatak je
da svaki učenik ustane i: 1. Načini argument, u jednoj rečenici; 2. Osnaži
argument čitanjem citata; 3. Objasni o čemu citat govori, i zašto je važan za
tezu.
5. 5
Društvena uloga debate
DEBATA U STVARNOM SVIJETU
Cilj: potaknuti učenike da usporede edukativnu debatu (kojom se bave) i
debate koje se događaju u stvarnom svijetu politike i društva.
Metoda: Snimite na video kasetu neku društvenu debatu (sukobljavanje
političara: "Otvoreno", "U krupnom planu", "Latinica", ...). Na sastanku kluba
pustite traku, a za vrijeme snimke neka učenici vode "sudačke" bilješke: tko je
rekao što, je li bilo argumenata, protuargumenata, je li bilo pobijanja i kakvog,
dokaza i podataka... Osim toga, na kraju neka učenici pokušaju naći razlike i
sličnosti između edukativne i "stvarne" debate (gledano iz ugla pravila
edukativne debate): jesu li protivnici poštovali jedni druge, je li bilo upadanja u
riječ, korištenje vremena, ostala pravila...
ANALIZA/PROFIL PUBLIKE
Cilj: potaknuti učenike da razmišljaju o profilu publike kao o važnoj
komponenti u kreiranju argumenata za javne prilike.
Metoda: Odaberite situaciju u kojoj učenik treba iznijeti argumente određenoj
osobi ili grupi. Tada zatražite da: 1. Razmisle što mogu učiniti da saznaju za
vrijednosti i stavove recipijenata; 2. Odluče kako bi inkorporirali te informacije
u poruku koju žele prenijeti; 3. Iznesu nevedeni argument na "novi način".
6. 6
Priprema i analiza
BRAINSTORMING
Cilj: "razbuditi" učenike, navesti ih na kreativno razmišljanje.
Metoda: Prezentirajte učenicima sljedeći scenarij: "Tvornica spajalica za papir
se prodaje, i vi je želite kupiti. Ipak, morate uvjeriti banku da vam odobri kredit
kako biste kupili tvornicu. Smislite što je moguće više ideja kako da to učinite!"
Potaknite učenike na proizvodnju ideja, naglašavajući neka osnovna pravila
brainstorminga: 1. Bez vrednovanja ideja (nema "dobrih", nema "loših"), 2.
Čudne i neobične ideje su prihvatljive, 3. Kvantiteta je najvažnija-sakupite što
je moguće više ideja, 4. Ne budite ozbiljni- ako se ne smijete, ne radite to na
pravi način. Naravno, za drugi sastanak kluba smislite neki novi scenarij.
PRONAĐI TEZE
Cilj: navesti učenike da brzo smisle debatnu tezu, shvaćajući da se o svemu
može debatirati.
Metoda: Na sastanak kluba donesite jedan primjerak nekih dnevnih novina.
Svakom učeniku dajte po jednu stranicu iz novina, i recite da na temelju
informacija (vijesti) koje se nalaze na toj jednoj stranici sastave 10 teza.
Objasnite im da svaka vijest ima svoju dublju pozadinu (najčešće je vijest
informacija o rješenju ili osviještenju nekog problema), i da se u svakoj od njih
krije barem jedna teza. Nakon što svi pronađu svojih deset teza (priznat
ćemo, poneke od njih bit će nezanimljive, prestručne, itd.), odaberite neke od
njih, i napravite debatu.
ANALIZA TEZE
Cilj: potaknuti učenike da razmišljaju o tezi u terminima: otkud dolazi
određena teza, zašto je važna, i kako bi se trebalo debatirati na nju.
Metoda:
- Ova teza je važna jer/zbog...
Odaberite potpuno novu tezu koju učenici tek trebaju debatirati (a
nikad je prije nisu debatirali!). Zatim neka na papir napišu sljedeće:
- Pozadina ove teze je važna jer/zbog...
- Ova teza sadrži nekoliko ključnih pojmova, koji su...
- Te bih pojmove definirao/la kao...
- Ova teza sadrži nekoliko ključnih mjesta (mogućih područja
sukoba), a to su...
- Afirmativna ekipa bi trebala pripaziti na...
- Negirajuća ekipa bi trebala pripaziti na...
Nakon ispunjavanja papira, učenici mogu raditi u parovima ili u manjim
grupama, pokušavajući analizirati dobivene ideje, i moguće razvijanje novih.
Na kraju, svi odgovori mogu biti komentirani unutar cijele grupe.
7. 7
IMENUJ TEZU
Cilj: potaknuti učenike da razumiju tri opća tipa teza i pokrenuti raspravu o
razlikama u pristupu svakoj od tri vrste.
Metoda: Podijelite učenicima listu od deset teza, a njihov je zadatak da za
svaku odrede vrstu - koja je faktična, koja je vrijednosna, a koja je policy
(policy teza bavi se određenim koracima koje bi trebalo/ne bi trebalo poduzeti
radi ostvarenja nekog cilja, bavi se određenom akcijom. U sebi uvijek nosi dva
ključna mjesta: je li cilj vrijedan i opravdan, i ako jest, jesu li ili nisu koraci
valjani). Izmislite svoje teze ili koristite sljedeće:
Bića s drugih planeta su posjetila zemlju (F),
Predsjednik Clinton je uspješan lider (V),
Psi su bolji od mačaka (V),
Ljudi ne bi smjeli jesti životinje (P),
Ekspanzija NATO-a promovira mir i stabilnost u Europi (F),
Država treba osigurati obrazovanje samo na službenom jeziku (P),
Ova država bi trebala imati otvorene granice (P),
Zagađanje prirode uzrokuje globalno zatopljenje (F),
Autonomija pojedinca važnija je od zajednice (V)...
Nakon identifikacije teza, možete upitati učenike pitanja poput "Što treba
dokazati da bi se obranila navedena teza?", koja imaju za cilj ukazati da
različite vrste teza zahtijevaju različite pristupe i zadaće koje ekipe moraju
obaviti.
EVALUACIJA TEZA
Cilj: potaknuti učenike da se fokusiraju na ono što tezu čini dobrom odnosno
lošom.
Metoda: Podijelite učenicima listu od desetak mogućih teza - uključujući neke
koje su nejasne, neke koje nisu debatabilne, neke koje se koriste
kontroverznim riječima, neke koje sadrže nekoliko ideja (a ne samo jednu),
neke koje su potpuno nezanimljive. Neka učenici proanaliziraju svaku od teza,
ocjenjujući je li prikladna za debatiranje ili ne, naravno uz objašnjenje
prihvaćanja/odbijanja. Na kraju možete zajednički napraviti zaključak o tome
što čini dobru tezu.
DEFINIRANJE POJMOVA
Cilj: naviknuti učenike na upotrebu rječnika i enciklopedija kao sredstava za
definiranje i pojašnjavanje pojmova.
Metoda: Nabavite što više raznih rječnika, enciklopedija, priručnika i slično.
Odaberite prikladnu tezu, i recite učenicima neka pronađu što više raznolikih
definicija ključnih pojmova u navedenoj tezi. Neka svaki učenik iznese svoje
definicije, a ostali ih mogu ocjenjivati sljedećim ocjenama: najrazumnija,
najneočekivanija ali razumljiva, najčudnija, najbeskorisnija, itd... Možete i
započeti debatu između dva debatanta na tezu koja je od dviju definicija
8. 8
prikladnija za tezu. Cilj cijele vježbe je naglasiti kako debatanti trebaju iznijeti
što kraću i jasniju definiciju, koja će pridonijeti što boljoj debati.
VOĐENO ISTRAŽIVANJE
Cilj: naglasiti ideju "čitanja sa svrhom", koja karakterizira istraživanje.
Metoda: Podijelite učenicima kratak članak (što kraći, to bolji) vezan uz tezu
koju će debatirati. Prolazite s njima kroz članak, rečenicu po rečenicu,
raspravljajući je li određena ideja, podatak ili citat koristan za debatu.
PRAĆENJE VIJESTI
Cilj: naučiti učenike "praćenju" (odabiru važnog i zapisivanju) i uočavanju
tekućih događanja u isto vrijeme.
Metoda: Recite učenicima da prate vijesti ili dnevnik na radiju ili televiziji
(dobra je ideja da svi učenici prate isti sadržaj, recimo prvih deset minuta
večernjeg Dnevnika na HRT-u u petak - bit će zanimljivo vidjeti kako se
razlikuju zabilješke o istim događanjima!), bilježeći kao da sude debatu.
Svaku priču neka bilježe kao novi argument. Na sastanku kluba svaki
debatant iznosi: 1. Naslov priče (npr. "Vlada odlučila o proračunskim
davanjima za nevladine organizacije"), 2. Važne informacije vezane uz priču
(npr. "nevladine organizacije dobit će ukupno 2 milijuna kuna iz državnog
proračuna"), 3. Navođenje osoba koje su spomenute u prilogu (npr. "ministar
financija, dr. Mato Crkvenac...").
9. 9
Konstrukcija afirmacije
PRONAĐI KRITERIJ
Cilj: uvjeriti učenike da mnoge tvrdnje u sebi sadrže određene vrijednosti
(odnosno kriterij), i da je kriterij prirodna komponenta svakog argumenta.
Metoda: Pronađite neke vrijednosne tvrdnje (npr. u oglasima u novinama), i
zatražite od učenika da identificiraju vrijednosti koje se nalaze iza određene
tvrdnje. Na primjer, oglas koji reklamira određenu vrstu hrane (čokoladu,
primjerice), zato što "ima bolji okus", u sebi nosi ideju da je okus najvažnija
vrijednost hrane. Dakle, kriterij po kojem bismo trebali kupiti XY čokoladu
zbog njenog "odličnog okusa" u opreci je s ostalim mogućim vrijednostima
poput "dobrih nutricijskih karakteristika" ili "niske cijene". Nadalje, ta tvrdnja u
sebi nosi potencijalno upitnu pretpostavku, po kojoj je "okus" nešto
univerzalno, a ne nešto što se razlikuje od osobe do osobe. Ova se vježba
može primjenjivati na gotovo svaki argument, jer svaka tvrdnja u sebi nosi
određenu impliciranu vrijednost.
10. 10
Unakrsno ispitivanje
NIZ PITANJA
Cilj: vježbanje unakrsnog ispitivanja, timskog rada i razumijevanje da je
unakrsno ispitivanje najbolje kad je fokusirano na niz pitanja.
Metoda: Podijelite učenike u dvije grupe. Jedna grupa sastavlja jedan
argument za određenu tezu, a druga jedan argument protiv određene teze.
Nakon toga po jedan predstavnik svake grupe iznosi argument. Zatim prva
grupa odabire svog predstavnika ("odgovarača"), a druga grupa započinje s
ispitivanjem i to tako da isprva jedan član grupe nizom pitanja ispituje
oponenta. Čim mu ponestane pitanja uskače drugi član grupe sa svojim
pitanjima; kad mu ponestane pitanja nastavlja treći član grupe i tako redom.
Naglasak je na brzini - čim članovi grupe uoče da njihov kolega nema više
pitanja, brzo nastavlja drugi član. Isto tako, neka učenici pokušaju stvoriti
određenu strategiju - jedan član neka postavlja pitanja vezana samo uz
pretpostavku, drugi uz obrazloženja, itd...
TAJNI CILJ
Cilj: razumijevanje da unakrsno ispitivanje ima određenu svrhu, i
naglašavanje da je postavljanje nizova pitanja ključ ka dosegu te svrhe.
Metoda: isto kao u prošloj vježbi, ali prije početka unakrsnog ispitivanja svaka
grupa treba na papir napisati svoje "tajne ciljeve" (npr. "Želimo da priznaju da
njihova ideja u sebi nosi rizik jer nikad dosad nije isprobana u praksi" ili "Želim
uvjeriti suca da je njihova druga korist od te akcije logički prilično upitna", ...).
Ispitivanje završava: 1. kad jedna grupa zaključi da je uspjela dosegnuti svoj
cilj; 2. kad zaključi da nikad neće uspjeti u realiziranju tog cilja.
11. 11
Pobijanje i završne riječi
LOPTA POBIJANJA
Cilj: razvijanje brzog razmišljanja, razumijevanje pobijanja i osnaživanja
(nadograđivanja).
Metoda: Učenici stoje u krugu, bacite loptu prema jednom od njih. Učenik koji
uhvati loptu mora brzo sastaviti neki argument (prije toga možete zadati tezu,
ili im ostaviti na odabir). Nakon toga baca loptu prema nekom drugom
učeniku. Drugi učenik mora pobijati argument ili proširiti (ili dodatno osnažiti)
taj argument. Igra se nastavlja. Ako igrač ne zna kako odgovoriti (ili već dugo
igrate na samo jedan argument), dodajte i treću opciju: igrač treba sastaviti
novi argument na drugu tezu.
RAZVIJANJE POBIJANJA
Cilj: naglašavanje vještine pobijanja.
Metoda: Neka svaki učenik na list papira napiše argument koji je spreman
braniti. Nakon toga neka svi papiri cirkuliraju grupom i to tako da svaki učenik
pokuša napasti svaki argument (zapisujući ga na papir). Kad se svi izredaju,
papiri se vraćaju autorima, i oni ih pokušavaju obraniti.
POBIJANJE U ČETIRI KORAKA
Cilj: razumijevanje da je dobro pobijanje slijed određenih postupaka.
Metoda: Podijelite učenike u grupice od po četiri učenika. Prezentirajte im
jedan argument. Svaka grupa ima zadatak iznijeti pobijanje i to na način da:
prva osoba kratko objasni (svojim riječima) navedeni argument, druga osoba
izriče tvrdnju koju će koristiti u pobijanju tog argumenta, treća osoba podupire
tu tvrdnju i četvrta osoba naglašava utjecaj pobijanja na snagu rečenog
argumenta.
PONAVLJANJE, "PRAZNORJEČIVOST", OTKLON
Cilj: izgrađivanje samopouzdanja u govoru, brzo razmišljanje stojećki,
razumijevanje potrebe da se bude koncizan, usredotočen na temu i
argumentiran.
Metoda: Odaberite tezu koja je poznata učenicima. Načinite grupu od 10-15
učenika, ostali neka budu suci. Prvi učenik započinje s govorom. Za to vrijeme
suci slušaju i traže tri pogreške: ponavljanje (tvrdnji ili podataka),
"praznorječivost" (govorenje bez dokaza i potkrijepa) ili otklon (od teze,
pričanje o nevažnim stvarima). Čim kod govornika uoče neku od pogrešaka,
prekidaju ga i govor nastavlja drugi učenik po redu. Govor se nastavlja sve
dok je gotovo nemoguće reći išta bez navedenih pogrešaka.
12. 12
Konkluzija argumenata
KLJUČNA MJESTA
Cilj: potaknuti učenike da pronađu ključno mjesto sukoba u određenoj debati.
Metoda: Na ploču napišite tezu "Pokusi na životinjama su opravdani".
Zatražite od učenika da pokušaju otkriti koje je ključno mjesto sukoba u toj
tezi, odnosno "o čemu se u ovoj tezi zapravo radi". Nakon toga, na ploču
napišite i ostale teze: "Trebalo bi zatvoriti zoološke vrtove", "Ljudi ne bi smjeli
jesti životinje" i "Ljudi ne bi smjeli ubijati životinje radi odjevnih predmeta".
Navedite ih na razmišljanje o određenim sličnim momentima u svim ovim
tezama. Nakon što se diskusija uspješno završi, predložite im da pokušaju
smisliti što više teza na sljedeće probleme: "odnos pojedinca i zajednice" i/ili
"pravo na život svakog čovjeka".
VJEŽBA ZAVRŠNOG GOVORA
Cilj: potaknuti učenike da razmisle o strategiji i odabiru važnih segmenata
debate za završni govor.
Metoda: Podijelite učenicima primjer scenarija vezanog uz debatu koja je
tobože u tijeku (npr. "oni su rekli ono", "mi smo rekli ovo"...). Nakon toga dajte
učeniku neko vrijeme da se pripremi, i nakog toga iznese govor.
Primjer scenarija: Ti si treći govornik negacije, i kasniš na debatu. Ulaziš u
učionicu bez daha i tvoj kolega ti kaže: "Gdje si dosad?! Hvala Bogu da si
stigao. Ti govoriš sljedeći. Teza glasi: Televizija smanjuje kvalitetu modernog
života. Mi dakle negiramo tezu i branimo televiziju. Oni su rekli da televizija
previše naglašava nasilje, prikazujući vijesti o ubijanju i bombardiranju, što
samo može potaknuti na još više nasilja u društvu. Mi smo im odvratili da su
vijesti vitalne za razumijevanje društva i politike, i rekli smo im da nisu dali
nikakve dokaze da vijesti utječu na povećanje nasilja. Oni nisu rekli ništa o
vitalnosti vijesti, ali su dali neki primjer o nekom luđaku koji je imitirao čin
nasilja koji je vidio na televiziji - mi nikad nismo čuli za taj primjer. Nakon toga
oni su spomenuli manjak edukativnih sadržaja na televiziji. Na žalost, mi smo
potpuno zaboravili na to i nismo to uopće spominjali u svojim govorima. U
svom završnom govoru stalno su to spominjali. Oni su također nešto pričali
kako televizija omogućuje političarima da lažu javnosti. Nisu dali nikakav
dokaz, ali su rekli da se to katkada događa. Mi smo rekli da televizija daje
medijima mogućnost da razotkriju laži - onda su nas oni napali da nemamo
nikakav primjer za to. Na žalost, nismo se mogli sjetiti nijednog primjera. Imali
su i problem s našom definicijom - mi smo rekli da moderan znači "u
sadašnjoj generaciji", a oni su rekli da to znači "u ovom stoljeću". E, da: još su
nešto rekli o nasilju - da se kriminal i nasilje povećavaju razmjerno povećanju
broja televizora u društvu - i imaju statističke podatke o tome. Mi smo rekli da
ne zvuči logično da kriminal i nasilje raste zbog televizije, ali oni su na to rekli
da oni imaju statističke podatke, a mi nemamo. Naš prvi argument bio je da
televizija informira društvo. Govorili smo o tekućim događajima, vremenskoj
prognozi, važnim obavijestima i slično. Sve što su oni rekli je da su informacije
obično prepune nasilja, netočne ili su političke laži. Naš drugi argument bio je
da je zabava vitalna društvena potreba, i da televizija zabavlja. Imamo citat
13. 13
nekog psihologa koji kaže da televizija relaksira ljude i smanjuje stres. Oni su
rekli da ne nalaze televiziju zabavnom, i da će radije pročitati koju knjigu."
Ova vježba otvara mogućnosti za odgovaranje na mnoga pitanja:
Koliko je ovdje ključnih sukoba?
Koji su to sukobi?
Koji sukobi su važni, a koji nevažni?
Kako se odnositi prema nečemu na što smo zaboravili reagirati na vrijeme?
Kako se odnositi prema jakim segmentima oponentske ekipe?
Kako reći sucu čija razmišljanja, dokazi i primjeri su bolji?
14. 14
Stil i izvedba
GOVORNI STIL
Cilj: objasniti učenicima da se način na koji govorimo razlikuje od načina na
koji pišemo (razlike pisani/govorni izraz).
Metoda: Odaberite nekoliko redaka (ili ulomak) iz knjige ili časopisa. Neka
učenici promjene odabrani ulomak tako da ga iz pisanog prevedu u govorni
izraz. Objasnite im da: 1. koriste aktiv (a ne pasiv), 2. koriste poznato i
konkretno umjesto formalnog i apstraktnog jezika, 3. koriste osobne
zamjenice, 4. koriste ponavljanje... Na kraju usporedite obje verzije i
raspravite koja je lakša za čitanje, a koja za slušanje.
IMPROMPTU GOVORENJE
Cilj: vježbanje razvijanja i brzog i jasnog organiziranja misli.
Metoda: Pripremite nekoliko mogućih tema - mogu to biti i književni citati ili
pitanja poput: "Koja ti je najdraža knjiga?" Učenici odabiru temu i imaju kratko
vrijeme za pripremu (2-5 minuta) prije izlaganja kratkog govora (5-7 minuta).
Cilj ove vježbe nije visoko kvalitetan sadržaj govora, koliko je važno naglasiti
sposobnost brzog razmišljanja, razlaganja teme na dva ili više bitnih
segmenata, i primjena osobnog znanja na temu govora.
VJEŽBA NAGLAŠAVANJA
Cilj: ukazati na mogućnost naglašavanja riječi i izraza u govornom stilu.
Metoda: Prva vježba jest podijeliti učenicima nekoliko pjesama, koje onda oni
trebaju recitirati vodeći računa o: naglašavanju određenih riječi, rečeničnoj
intonaciji te korištenju stanki. Druga vježba jest podijeliti učenicima pisani
govor nekog debatanta, a zatim od njih zatražiti da podvuku ključne riječi koje
treba naglasiti, kao i moguća mjesta na kojima je potrebno zastati u govoru.
SPOJI POJMOVE
Cilj: vježbanje tečnog govorenja.
Metoda: Načinite četrdesetak papirića. Na svaki od njih napišite po jedan
pojam (npr. kuća, sladoled, dimnjačar, meteorologija, ribarstvo, itd...).
Podijelite papiriće na dvije hrpice. Svaki učenik izvlači po jedan papirić sa
svake skupine, pročita oba pojma i odmah drži jednominutni govor u kojem
mora na neki način povezati oba pojma. Govori se drže bez pripreme.
15. 15
Ostale vježbe
ISPADANJE IZ BALONA
Cilj: vježbanje vještina uvjeravanja.
Metoda: Recite učenicima da zamisle da se nalaze u velikom balonu 500
metara iznad zemlje, zajedno sa još četiri osobe. Balon počinje naglo padati, i
jasno je da iz balona treba izbaciti jednu osobu. Zadatak je svakog učenika da
odabere neku poznatu osobu (glumac, pjevač, političar, ...), i da svojim
kratkim govorom (1-2 minute) uvjeri ostale u balonu da on ne smije biti
izbačen (zbog svoje važnosti, razvitka ili spasa čovječanstva, itd.). Dajte im
nekoliko minuta za pripremu govora. Nakon svakog govora ostatak grupe
može ocjenjivati govornika - je li ih uspio uvjeriti ili nije.
UVJERI ME
Cilj: vježbanje vještina uvjeravanja.
Metoda: Objasnite učenicima važnost vještina uvjeravanja u debati ali i u
svakodnevnom životu. Naglasite važnost profiliranja publike i u skladu s tim
objasnite im kako se različite strategije koriste za različitu publiku. Nakon toga
dajte im zadatak da načine kratak govor (1-3 minute) u kojem trebaju uvjeriti
prijatelja /roditelja /ravnatelja škole /punkera /poduzetnika /političara da
pomogne njihovom debatnom klubu ili da se uključi u rad debatnog kluba.
Neka svaki učenik pokuša sastaviti dva-tri govora usmjerena različitim
osobama. Nakon vježbe povedite raspravu o tome jesu li govori bili isti, i ako
nisu, na koji su način bili promijenjeni, itd...
