3. Za razliku od ravnomerno pravolinijskog kretanja pri kome telo prelazi isti put za isto
vreme, kod ravnomerno promenljivog pravolinijskog kretanja telo za isto vreme prelazi
različit put. Kod ravnomernog promenljivog pravolinijskog kretanja brzina tela se povećava
(ubrzanje) ili smanjuje (usporenje) ravnomerno.
4. Primjer: Brzina automobila nakon 15 sekundi, koji je prešao put od 45metara
iznosi v=s/t=> v=45m/15s; v=3m/s.
Brzinu možemo izračunati ako znamo odnos puta i vremena. Iz navedene relacije
možemo izračunati vreme kretanja ako su poznati pređeni put i brzina po formuli:
Primjer: Na slici su date veličine pređeni put automobila 12m i brzina 8m/s. Traži. se
vreme kretanja automobila. Kad podelimo put sa brzinom dobijamo da je vreme za koje
je telo prešlo taj put 1,5s
5. Ako nam je poznata brzina i vreme isto tako možemo izračunati pređeni put.
Bilo koju od tri veličine koje određuju kretanje možemo izračunati ako su nam ostale
dve poznate. Osim u metrima u sekundi, brzina se često meri i drugim mernim
jedinicama: kilometrima na sat (km/h) i kilometrima u sekundi (km/s).
Vrijednosti brzina u metrima u sekundi za neka tijela:
Puž se kreće
brzinom od:
0,000 002
m/s
Pješak se
kreće
brzinom od:
1,5m/s
Zvuk se kreće
brzinom od:
340 m/s
Munja se kreće
brzinom od:
300 000 000 m/s
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14. Primjer: Auto je za jednake vremenske intervale od 2s prešlo
jednake dužine puta od 8m. Iz navedenog primera možemo zaključiti
da je brzina stalna, i da se za dve sekunde, auto pomjeri za 8 metara,
što znači da se za jendu sekundu, pomjeri 4 metra, pa je brzina 4m/s,
v = const.
Kada telo pređe dva metra za jednu sekundu kažemo da mu je brzina dva metara u
sekundi.
Ravnomerno pravolinijsko kretanje
15. Ravnomerno promenljivo kretanje je kretanje tela kada telo prelazi za isto
vreme različite puteve što znači da se brzina menja u toku vremena.