SlideShare a Scribd company logo

Auto cad lt-ivana-penezic

•
•
Kristina Goranovic
Kristina Goranovic

Auto cad

Social Media
1 of 232
Download to read offline
Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]
IVANA PENEZI] Autodesk AutoCAD LT tako lako Izdava~: “ZNAK” Zagreb Urednik: Goran Jedna~ak Lektura i korektura: Mladen Jedna~ak Grafi~ki dizajn i priprema za tisak: MI[ d.o.o., Zagreb Tisak: Grafika HISON d.o.o. Tehni~ko vodstvo: Alan Hison CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 681.3.06:62(035) PENEZI], Ivana AutoCAD LT: Tako lako / Ivana Penezi}. – Zagreb : Znak, 1997. – xii, 237 str. : ilustr.; 24 cm. – (Tako lako) Kazalo ISBN 953 – 189 – 067 – 6 Copyright © “ZNAK”, Zagreb, 1997. Sva prava pridr`ana. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodne pismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilo kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona. Izdava~ i autor ulo‘ili su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autor objavom ove knjige ne pru`aju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadr`aja knjige, proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakve posljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu ili gubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.
AutoCAD LT Autodesk potpisuju hrvatski autori IVANA PENEZI]
O autoru Ivana Penezi} diplomirala je arhitekturu, a radi kao profesorica na Gra- diteljskoj tehni~koj {koli gdje predaje Ra~unalstvo u graditeljstvu. Svoje bogato iskustvo i znanje profesorskom je lako}om prenijela u ovaj pri- ru~nik. Kombinacija stru~nosti i pedago{kog iskustva ~ini Ivanu ideal- nom autoricom ove edukativne, primjerima brojne knjige.
SADR@AJ O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . V UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Namjena knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Organizacija knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Okviri tako-lako . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIII I. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1. poglavlje: Osnovno o AutoCAD-u LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Pokretanje AutoCAD-a LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Osnovni ekran AutoCAD-a LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Padaju}i izbornici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Alatni okviri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 2. poglavlje: Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Koordinatni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Kako radi naredba Line . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Relativne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Apsolutne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Kako pohraniti crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Kako nacrtati kru`nicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Zumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Odabir objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Kako radi naredba Erase . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Upotreba naredbi Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 3. poglavlje: Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
VI Sadr`aj 4. poglavlje: Crtanje tlocrta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Pripreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Granice crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Kako zadati granice crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Slojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Definiranje slojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Kako promijeniti va`e}i sloj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Kako radi naredba Offset . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Kako radi naredba Fillet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Kako radi naredba Trim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Kako radi naredba Extend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Kako u~itati vrste linija u AutoCAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 5. poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 Crtanje oznake kade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Kako radi naredba Make Block . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Crtanje oznake umivaonika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 Crtanje oznake wc {koljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Kako umetnuti blok u crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 Kako radi naredba Explode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 6. poglavlje: Kako mijenjati izgled crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 Promjena izgleda crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 Kako radi naredba Move . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138 Kako radi naredba Stretch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 Kako radi naredba Distance . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144 Kako radi naredba Rotate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 Kako radi naredba Scale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 Kako radi naredba Copy . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 7. poglavlje: Pisanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 Definiranje stila teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 Kako radi naredba Line Text . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Kako mijenjati ve} napisani tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 Mjerenje povr{ine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167 Kako radi naredba Area . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Sadr`aj VII 8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 Crtanje elementa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 Kako radi naredba WBlock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka – {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 Kako radi naredba Hatch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 Kako mijenjati ve} nacrtani uzorak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191 10. poglavlje: Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 Priprema crte`a za kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 Definiranje stila kotiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209 Defpoints . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216 Trajno uklju~ivanje alata Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217 11. poglavlje: Iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219 Priprema crte`a za iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
UVOD Programi za ra~unalnu podr{ku projektiranju i proizvodnji (CAD/CAM) ve} dugi niz godina predstavljaju standardne alate za izradu najslo`eni- jih projekata. [irok raspon njihovih mogu}nosti ~ini ih, jasno, i vrlo slo- `enima za upotrebu. Najpopularniji CAD program svakako je Autodeskov AutoCAD koji se nametnuo kao va`e}i standard. AutoCAD LT sna`an je i prilagodljiv program koji za 2D crtanje nudi gotovo sve {to i njegov sta- riji brat. Kako, me|utim, krenuti u svijet AutoCAD-a LT, a pritom ne izgu- biti previ{e vremena i strpljenja? Odgovor, naravno, nude kvalitetni i razumljivi priru~nici. Namjena knjige Knjiga tako-lako AutoCAD LT namijenjena je po~etnicima u radu s AutoCAD-om, kao i u~enicima tehni~kih {kola koji u svom radu upotreb- ljavaju CAD/CAM programe. Napisana je kao ud`benik koji korisnika kroz niz vje`bi dovodi do krajnjeg cilja - nacrtanog i na pisa~u/crta~u iscrtanog tlocrta objekta. Jasno}a i jednostavnost izraza, kao i postupnost u uvo- |enju novih znanja ~ine ovu knjigu odli~nim ud`benikom za sve one koji na razumljiv i jednostavan na~in `ele ste}i osnovna znanja o AutoCAD-u LT, ali i o na~inu primjene CAD programa op}enito. Okviri tako-lako U knjizi }ete se susretati s okvirima ‘tako lako’ u kojima mo`ete pro~itati razne savjete za ubrzavanje rada, odre|ene napomene vezane uz rad po- jedinih naredbi, ali i upozorenja za izbjegavanje naj~e{}e ponavljanih gre{aka. IX Uvod
X Uvod Slike U knjizi tako-lako AutoCAD LT posebnu pa`nju posvetite slikama. Naime, ~itav pristup knjizi temelji se na crtanju konkretnog primjera, pa sve sli- ke ne samo da slijede okolni tekst, ve} predstavljaju i osnovnu vizualnu informaciju koja }e vam pomo}i u lak{em snala`enju i, naravno, crtanju. Va{i }e se ekrani u pone~emu razlikovati od onih koje }ete ugledati u knjizi ({to ovisi o pode{enjima Windowsa 95), ali }e sadr`ajno, neovisno o tim razlikama, biti jednaki.
Uovompoglavlju U ovom poglavlju upoznat }ete se s izgledom osnovnog ekrana AutoCAD-a LT i na~inom zadavanja naredbi. I DIO 1. Poglavlje Osnovno o AutoCAD-u LT l Pokretanje AutoCAD-a LT l Osnovni ekran AutoCAD-a LT l Padaju}i izbornici l Alatni okviri
Pokretanje AutoCAD-a LT Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakom pokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95. Radna povr{ina Windowsa 95 sadr`i u donjem lijevom uglu gumb Start. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 3 Slika 1.1 Pokretanje AutoCAD-a LT. Ü Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opci- ju Programs i s izbornika programa odaberite AutoCAD LT i sada jo{ na podizborniku kliknite na AutoCAD LT . Nakon nekoliko sekundi prozor AutoCAD-a LT otvorit }e se u obliku okvira za dijalog Start Up. Odabirom gumba na lijevoj strani odlu~ujete o osnovama na kojima }ete zapo~eti crtati va{ crte`: Wizard – AutoCAD LT vam omogu}ava da unaprijed u odre|enom broju koraka podesite crte`. Template – nudi popis datoteka koje mo`ete koristiti kao podloge za crtanje. Start from Scratch – po~injete ni od ~ega odabrav{i samo mjerni sustav.
Open a Drawing – odabirete postoje}i crte`. Instruction – ispisuje kratki opis svakog gumba. Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric, kliknite na OK i pojavit }e se AutoCAD-ov osnovni ekran. 4 I. DIO Slika 1.2 Okvir za dijalog Start Up. Ü Osnovni ekran AutoCAD-a LT Slika prikazuje osnovni AutoCAD-ov ekran koji sadr`i i dva plutaju}a alatna okvira i gumb UCS u lijevom donjem uglu. Slika 1.3 Osnovni AutoCAD-ov ekran. Ü Naslovna traka Okvir sa zna~ajkama objekta Naredbeni redak Statusna traka Povr{ina za crtanje Traka padaju}ih izbornika Standardni alatni okvir
AutoCAD-ov osnovni ekran podijeljen je na vi{e dijelova: w naslovnu traku w traku padaju}ih izbornika w standardni alatni okvir w okvir sa zna~ajkama objekta w povr{inu za crtanje w naredbeni redak w statusnu traku Naslovna traka pokazuje ime koje ste dali crte`u na kojem trenutno radite. Traka padaju}ih izbornika nudi padaju}e izbornike iz kojih biramo naredbe. Standardni alatni okvir nudi razli~ite naredbe u obliku gumba i padaju- }ih izbornika, a okvir sa zna~ajkama objekta sadr`i informacije o objek- tu na kojem trenutno radimo (sloj, vrsta linije...). Izbornika, naredbi i gumba ima podosta i o njima }ete doznati vi{e u daljnjem radu. Alatni okviri (Draw i Modify) nude naredbe koje oblikuju nove objekte i mijenjaju postoje}e. Njihov polo`aj i pojava na ekranu prepu{teni su na- {em izboru, mo`emo ih otvarati i zatvarati, povla~iti i smje{tati gdje god nam odgovara na ekranu. Sada vidite samo ova dva alatna okvira, ali tre- ba znati da AutoCAD LT nudi jo{ mnogo drugih. Povr{ina za crtanje zauzima ve}inu ekrana. Sve {to crtate pojavljuje se u tom podru~ju. Pomaknete li mi{a unutar povr{ine za crtanje, pojavljuje se grafi~ki pokaziva~ u obliku dva okomito prekri`ena beskona~na pravca s kvadrati}em u sjeci{tu. On vam omogu}uje odabir unutar crte`a. Izgled grafi~kog pokaziva~a se mijenja s obzirom na zadatak koji obavlja. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 5 Slika 1.4 Izgled grafi~kog pokaziva~a ovisno o funkciji koju obavlja. Ü Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje odabir objekata Standardni grafi~ki pokaziva~ Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje unos to~ke
Kada pomi~ete grafi~ki pokaziva~ u povr{ini za crtanje, u lijevom kraju statusne trake mijenjaju se neki brojevi. AutoCAD LT vas obavje{tava o polo`aju grafi~kog pokaziva~a pomo}u x,y koordinata. Statusna traka vas jo{ informira o va{em crte`u, a pri odabiru naredbe ispisuje se njen kratki opis. 6 I. DIO Slika 1.5 Nakon ozna~avanja naredbe njen kratki opis ispisuje se u statusnoj traci. Ü U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu /User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordi- natnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crte`a. U dnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`no obratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putem retka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira. Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u nared- bu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itati poruke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne poda- tke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete nared- bu AutoCAD LT: w Otvara podizbornike
Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 7 w Otvara okvir za dijalog koji sadr`i podatke koji se mogu mijenjati w Pokre}e naredbu koja zahtijeva podatke koje unosite tipkovni- com ili crtanjem. Padaju}i izbornici Padaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-a LT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornik Draw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis nared- bi koje nam omogu}uju crtanje. Slika 1.6 Otvoreni padaju}i izbornik Draw. Ü Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju na opis koji se pojavljuje u statusnoj traci kad ozna~ite pojedinu naredbu. Taj opis vam poma`e pri odabiru naredbe. Neke naredbe imaju strelicu na desnom kraju. To zna~i da naredba otvara podizbornik.
Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omo- gu}uje razne na~ine konstrukcije luka. Primijetili ste tako|er da postoje naredbe s tri to~kice na kraju (...). To zna~i da naredba otvara okvir za dijalog. Ozna~ite naredbu Hatch i kliknite. Padaju}i izbornik se zatvorio, a otvorio se okvir za dijalog Boundary Hatch, gotovo preko cijelog po- dru~ja za crtanje, koji vam omogu}uje odabir uzorka za ispunu povr{ine – »{rafure« – i njezinu prilagodbu va{em crte`u. Kliknite na gumb Cancel i zatvorite okvir za dijalog. O okviru za dijalog Boundary Hatch saznat }ete vi{e u 9. poglavlju. Otvorite ponovno padaju}i izbornik Draw, ozna~ite naredbu Line i klik- nite. Line je jedna od naredbi koja odmah od vas u naredbenom retku za- htijeva podatke. Padaju}i izbornik se zatvorio, a u naredbenom retku se pojavila poruka: 8 I. DIO Slika 1.7 Naredba Arc s otvorenim podizbornikom. Ü
Command:line From point: AutoCAD LT tra`i da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Esc na tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat }ete kasnije u 2. poglavlju. Alatni okviri Alatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranju novih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju. Primjerice, alatni okvir Modify sadr`i naredbe koje mijenjaju postoje}e objekte u crte`u, dok alatni okvir Draw sadr`i naredbe koje omogu}uju kreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvire Draw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View i na dnu popisa kliknite na Toolbars... Otvorit }e se okvir za dijalog Toolbars s popisom svih alatnih okvira. Odaberite alatni okvir koji vam nedostaje tako da kliknete u bijeli kvadra- ti} lijevo od njegova imena, a zatim kliknite na gumb OK (prazan kvadra- ti}-isklju~eno, prekri`eni kvadrati}-uklju~eno). Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 9 Slika 1.8 Okvir za dijalog Boundary Hatch. Ü Slika 1.9 Odabir naredbe Toolbars; padaju}i izbornik View. Ü
Alatni okviri sadr`e gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokazi- va~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njen kratki opis. 10 I. DIO Slika 1.10 Okvir za dijalog Toolbars. Ü Slika 1.11 Ozna~eni gumb naredbe Move s ispisanim nazivom i opisom u statusnoj traci. Ü Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ i dodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnom kutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izborni- ka sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite na gumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadr`ite pritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude razne na~ine konstrukcije kru`nice.
I dalje dr`ite pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od do- datnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i krat- ki opis u statusnoj traci. Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja. Mo`emo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini za crtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{a na rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Dr`ite tipku mi{a pri- tisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na isti na~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvi- ra Draw kao na slici 1.13. Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovne trake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna- ~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako `elimo da alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom »x« u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvan povr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i onda zatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ih opet trebate (ViewíToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars, slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 11 Slika 1.12 Otvoreni dodatni gumbi naredbe Circle. Ü
Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir sma- njuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite dr`ite is- klju~ene dok vam ne zatrebaju. 12 I. DIO Slika 1.13 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirima Draw i Modify. Ü Evo kratkog opisa nekih alatnih okvira koje }ete koristiti: Draw /Crtaj/: Naredbe za kreiranje uobi~ajenih objekata, uklju~uju}i cr- te, lukove, krugove, zakrivljene crte, elipse, tekst... Slika 1.14 Alatni okvir Draw. Ü Modify /Mijenjaj/: Naredbe za mijenjanje postoje}ih objekata. Mo`ete pomicati /Move/, kopirati /Copy/, rotirati /Rotate/, brisati /Erase/, kratiti /Trim/, produ`avati /Extend/, itd. Slika 1.15 Alatni okvir Modify. Ü
Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje poma`u pri kotiranju crte`a. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 13 Slika 1.16 Alatni okvir Dimensioning. Ü Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji poma`u pri odabiru specifi~nih to~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka. Slika 1.17 Alatni okvir Object Snap. Ü Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadr`i naj~e{}e kori{tene na- redbe. Usidrena je ispod trake izbornika. Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanje raznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog ok- vira. Slika 1.18 Usidreni alatni okviri Standard Toolbars i Object Properties. Ü
Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-a LT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnih okvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremiti za crtanje. 14 I. DIO
infoinfo Uovompoglavlju U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je naj- va`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom. II DIO 2. Poglavlje Pripreme za crtanje l Koordinatni sustav l Relativne koordinate l Apsolutne koordinate l Mjerne jedinice l Kako pohraniti crte` l Kako nacrtati kru`nicu l Zumiranje l Odabir objekata l Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 17 Pripreme za crtanje Da biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnim sustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbi za crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabra- ni objekt mogao iscrtati. Trebate tako|er shvatiti odnos AutoCAD-ovih jedinica i na{ih mjernih jedinica za du`inu. Isto tako, vrlo je va`no da na- u~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crte`a, njihovo imenovanje i po- novno u~itavanje starih, te otvaranje novih crte`a. Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne mo`ete zapo~eti ozbiljnije crtanje – na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabira specifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/. Koordinatni sustav Moglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednako udaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zove se x, a okomita y. Svaku to~ku mo`ete izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y = 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5 jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta – x,y = 0,0 – donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definirali to~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT , mo`ete koristiti: Polarne koordinate – polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od ishodi{ta i kutom u odnosu na x os. Pravokutne koordinate – polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od ishodi{ta po x osi i po y osi – koordinate x,y. Slika 2.1 Pravokutne i polarne koordinate. Ü Pravokutne koordinate Polarne koordinate y y (x,y) r x x (r< )
Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objek- tu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau- ~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Nare- dbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili putem alatnog okvira Draw. Kako radi naredba Line Naredba Line iscrtava niz crta koje se definiraju svojom po~etnom i zavr{nom to~kom i to tako da krajnja to~ka prethodne crte postaje po~etna to~ka sljede}e. Nakon odabira naredbe Line, u naredbenom retku se ispisuje: Command:line From point: odredite po~etnu to~ku crte. To point: odredite krajnju to~ku crte. To~ke se odabiru neposredno na ekranu ili upisivanjem koordinata. Na- redba se zavr{ava pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Relativne koordinate Sada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativne koordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas tra`i da unesete prvu to~ku crte. Command:line From point: Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvu to~ku crte neposrednim odabirom na ekranu. Sada AutoCAD LT od vas tra`i drugu to~ku, a vi `elite 30 jedinica dugu crtu i to desno od ve} odabrane to~ke. To point:@30<0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Na ekranu se iscrtala crta duga trideset jedinica udesno od prvo odabrane to~ke. 18 II. DIO Slika 2.2 Odabir naredbe Line; padaju}i izbornik Draw. Ü
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 19 Slika 2.3 Odabrana po~etna to~ka crtanja. Ü Slika 2.4 Nacrtana prva crta. Ü Klik u grafi~ko podru~je @30,0
Upravo ste unijeli relativnu polarnu koordinatu. Znakom @ dali ste do znanja AutoCAD-u LT da }e vrijednost koju }ete unijeti biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke. 30 je udaljenost, a simbol < kazuje AutoCAD-u LT da }ete odrediti kut pod kojim }e crta biti iscrtana. Broj 0 je vrijednost kuta. Vrijednosti kuteva u AutoCAD-u LT temeljene su na sustavu prika- zanom na slici 2.5. 20 II. DIO Slika 2.5 Sustav vrijednosti kuteva. Ü 45 0 Naredba Line nije dovr{ena i tra`i da odredite sljede}u to~ku. Da biste zadali sljede}u to~ku upisat }ete: To point:@0,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Crta du`ine trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane to~ke. Slika 2.6 Nacrtana druga crta. Ü @0,30
Unijeli ste relativnu pravokutnu koordinatu. Znak @ kazuje AutoCAD-u LT da }e upisana vrijednost biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke. Zadali ste udaljenost u x,y vrijednostima. Prvo ste upisali x udaljenost 0 (nema pomaka po x osi od odabrane to~ke), a zatim y udaljenost 30 (pomak po y osi od odabrane to~ke). Ako `elite upisati decimalni broj kao udaljenost, trebate paziti da ga upisujete s to~kom (30.5), a ne zarezom, jer }e AutoCAD LT decimalni broj sa zarezom o~itati kao koordinatu. Naredba Line jo{ nije zavr{ena i da biste zadali sljede}u to~ku upi{ite: To point:@-30,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno ste unijeli relativnu pravokutnu koordinatu s udaljenostima u x,y vrijednostma, ali x vrijednost udaljenosti je negativna i to je rezulti- ralo iscrtavanjem crte s desna na lijevo. Pozitivne su vrijednosti u pra- vokutnom koordinatnom sustavu s lijeva na desno (x) ili odozdo prema gore (y). Ako `elite nacrtati crtu u suprotnom smjeru, morate unijeti neg- ativnu vrijednost – x ili – y. Sada }ete zavr{iti crtanje tako {to }ete upisati: To point:C C je kratica za Close /zatvori/ i ta opcija naredbe Line spaja zadnju to~ku koju ste nacrtali s prvom iz koje ste krenuli, a zatim zavr{ava naredbu. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 21 Slika 2.7 Kvadrat nacrtan zadavanjem relativnih koordinata to~aka.Ü @-30,0 C
Apsolutne koordinate Sada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinate to~aka. Zadnje kori{tenu naredbu mo`ete ponovno zadati tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Ponovno zadajte naredbu Line i upi{ite apsolutne koordinate to~ke iz koje zapo~injete crtanje: Command:line From point:30,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Prva to~ka crte udaljena je 30 jedinica od ishodi{ta po x osi i 30 jedinica po y osi. Da biste odredili sljede}e to~ke stranica kvadrata upisujte: To point:60,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:60,60 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:30,60 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:C Nacrtali ste isti kvadrat, ali unose}i apsolutne koordinate to~aka. Ovo je mo`da i djelovalo jednostavno, ali nije uvijek mogu}e znati sve apsolutne koordinate to~aka kada crtamo. Zato }ete gotovo uvijek koristiti relativne koordinate. Upotrebom relativnih koordinata znatno se olak{ava crtanje. Nije potrebno znati apsolutne koordinate to~aka nego samo njihov me- |usobni polo`aj, na primjer, udaljenost izme|u to~aka. 22 II. DIO
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 23 Mjerne jedinice Bilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT pri- kazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format. Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units os- novni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati. Pitate se zasigurno za{to ne odaberemo Engineering ili Architectural – zato jer se one prikazuju u stopama i palcima. Iz popisa okvira to~nosti, Precision, odaberite to~nost koju `elite. To~no- st na jednu decimalu, 0.0, dosta vam je, mo`da i previ{e. U popisu kute- va, Angles, ostavite osnovni izbor za jedinice Decimal Degrees i za to~- nost, 0. Slika 2.8 Drugi kvadrat nacrtan zadavanjem apsolutnih kordinata to~aka. Ü Slika 2.9 Odabir naredbe Units; padaju}i izbornik Format. Ü 30,30 30,60 60,60 60,30
Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljeno- sti, nismo koristili mjerne jedinice za du`inu, nego smo govorili op}enito o jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim je- dinicama i ne postoji neposredna veza izme|u tih i na{ih mjernih jedini- ca. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivo metre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere du`ina. Da biste mogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morate odlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crte`a i onda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom od izabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom centimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre – 1 AutoCAD jedinica = 1 cm. Vrlo je va`no kada jednom u crte`u izaberete mjernu jedi- nicu da je se i dosljedno pridr`avate. Sve mjere moraju biti uniformne. Sada mo`ete re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm. To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti. 24 II. DIO Slika 2.10 Okvir za dijalog Units Control. Ü
Kako pohraniti crte` Ako pogledate u naslovnu traku, vidjet }ete da je AutoCAD LT va{ crte` prozvao »Unnamed« /neimenovan/. Budu}i da je va{ crte` bez imena i prvi puta ga pohranjujete, otvorite pa- daju}i izbornik File i odaberite naredbu Save As. Otvorit }e se okvir za dijalog Save Drawing As. U okvir za ime crte`a, File Name, prvo }ete upisati ime va{eg crte`a, a onda }ete kliknuti na gumb OK i tako spremiti crte`. Utipkajte KVADRATI kao ime va{eg cre`a i kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog je nestao, a vi }ete opaziti aktivnost diska. Pohranili ste va{ crte` pod imenom KVA- DRATI.DWG i sada u naslovnoj traci pi{e to ime. Nije potrebno upisivati ekstenziju .dwg prilikom imenovanja crte`a, to AutoCAD LT radi automatski prilikom pohranjiva- nja. Za prvo pohranjivanje crte`a uvijek koristite naredbu Save As. Preporu~a se tako|er da ne koristite palatale ( } , ~, |, { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,... Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 25 Slika 2.11 Odabir naredbe Save As; padaju}i izbornik File. Slika 2.12 Okvir za dijalog Save Drawing As. Ü Naredbu Save As mo`ete koristiti i kada `elite ve} pohranjeni i imenova- ni crte` pohraniti pod drugim imenom. Ve} imenovani crte` mo`e se po- hraniti i zadavanjem naredbe Save. Ü
Naredbu Save mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa stan- dardnog alatnog okvira ili iz padaju}eg izbornika File. Ako `elite zavr{iti rad, odaberite naredbu Exit iz padaju}eg izbornika File. Otvorit }e se okvir za dijalog AutoCAD LT koji }e vas pitati da li `elite pohraniti promjene na va{em crte`u, Save Changes to, i ponudit }e vam tri gumba: Yes , No i Cancel. Ako ste vr{ili neke promjene na crte`u i zaboravili ih pohraniti, AutoCAD LT vas podsje}a da to u~inite prije nego zatvorite crte`. Najbolje je da kliknete na Yes, onda ste sigurni da je sve {to ste do sada radili na crte`u pohranjeno. AutoCAD LT automatski, zbog sigurnosti, pohranjuje va{ rad u odre|enim vremenskim razmacima pod imenom ACLT .SVS, ali bez obzira na to dobro je povremeno pohra- niti crte`. Dovoljno je, kad god se tijekom rada sjetite, klik- nuti na gumb Save na alatnoj traci Standard. Sada morate ponovno pokrenuti AutoCAD LT . Kada se otvori okvir za dijalog Start Up kliknite na gumb Open a Drawing, odaberite va{ crte` kvadrati.dwg iz popisa Select File, kliknite na OK i crte` se iscrtao na ekranu nepromijenjen. 26 II. DIO Slika 2.13 Odabir naredbe Save; padaju}i izbornik File. Slika 2.14 Odabir naredbe Exit; padaju}i izbornik File. Slika 2.15 Okvir za dijalog AutoCAD LT. Ü ÜÜ
Ako `elite zapo~eti rad na potpuno novom crte`u, kliknite na gumb New na alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite nared- bu New. Ako ste mijenjali crte`, AutoCAD LT }e vam ponuditi okvir za dijalog s upozorenjem da pohranite crte` prije nego otvorite novi, Save changes to, a ako niste mijenjali crte` otvorit }e se odmah okvir za dijalog Create New Drawing (vrlo je sli~an okviru za dijalog StartUp). Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric i tada kliknite na gumb OK i u~itat }e se potpuno novi crte` »Unnamed«. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 27 Slika 2.16 Okvir za dijalog Start Up s odabranom opcijom Open a Drawing. Ü Slika 2.17 Odabir naredbe New; padaju}i izbornik File. Slika 2.18 Okvir za dijalog Create New Drawing. Ü Ü
Kako nacrtati kru`nicu U~itajte va{ crte` KVADRATI.DWG ako ve} nije u~itan i zadajte naredbu Circle. Mo`ete je zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira Draw. Naredba Circle omogu}uje crtanje kru`nica na vi{e na~ina. Center,Radius – kru`nica odre|ena sredi{tem i polumjerom Center,Diameter – kru`nica odre|ena sredi{tem i promjerom 3 Points – kru`nica odre|ena trima to~kama Tan,Tan,Radius – kru`nica odre|ena dvjema tangentama i polumjerom Donut – prsten definiran promjerom unutra{nje i vanjske kru`nice i sredi{tem Naj~e{}e }ete koristiti opciju Center,Radius. U naredbenom retku se, nakon odabira DrawððCircleððCenter,Radius, ispisuje upit: Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku sredi{ta kru`nice. Mo`ete odabrati to~ku neposredno na ekranu ili upisati koordinate. Ako upisujete koordinate to~ke, morate, nakon {to ste je upisali , pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. 28 II. DIO Slika 2.19 Odabir naredbe Circle; padaju}i izbornik Draw. Nakon zadavanja naredbe njene opcije se ispisuju unutar naredbenog retka odvojene kosim zagradama( / ). Opcija unutar trokutastih zagrada(<>) je osnovno postavljena, tj. opcija koja je aktivna ako mi druk~ije ne odredimo. Velika slova opcija su ujedno i kratice koje koristimo ako opciju `eli- mo zadati neposrednim upisivanjem u naredbeni redak. Ü Tan, tan, Radius to~ka tangiranja to~ka tangiranja polumjer Center, Radius Center, Diameter prva to~ka druga to~ka tre}a to~ka Sredi{te Sredi{te polumjer Slika 2.20 Primjeri na~ina crtanja kru`nica. Ü
Nakon {to ste odredili sredi{te, u naredbenom retku se ispisuje: Diameter/<Radius>: AutoCAD LT od vas tra`i da odredite polumjer kru`nice. Polumjer mo`ete odrediti tako da odaberete to~ku kroz koju prolazi kru`nica, neposredno na ekranu ili da upi{ete njegovu vrijednost. Opet, ako upisujete u nared- beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Sada }ete nacrtati kru`i} polumjera 1 cm u lijevom donjem uglu desnog kvadrata. Zadajte naredbu Circle /DrawððCircleððCenter,Radius/ Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: kliknite lijevo dolje unutar kvadrata Diameter/<Radius>:1 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 29 Slika 2.21 Kru`i} polumjera 1 cm nacrtan u donjem lijevom uglu kvadrata. Ü
Zumiranje Nacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izbliza pogledali taj dio cte`a. Tu vam poma`e naredba Zoom s opcijom Window. Naredbu Zoom mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju- }eg izbornika View ili putem alatne trake Standard. Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crte`a. Mo`ete dobiti pogled izbliza zumiranjem prema crte`u i mo`ete dobiti sveobuhvatni pogled na crte` zumiranjem od crte`a. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbo- rnika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristiti opcije: Window – zumira prema crte`u dio crte`a koji odre|ujete postav- ljanjem prozora oko podru~ja koje `elite izbliza pogledati. All – zumira od crte`a tako da prika`e cijeli crte`. Previous – vra}a na prija{nji pogled. Odaberite opciju Window i u naredbenom retku ispisala se poruka: Command:Zoom All/Center/Extents/Previous/Window/<Scale(x/xP)>:W First corner: AutoCAD LT tra`i od vas da odredite prvi ugao prozora s kojim }ete obu- hvatiti podru~je na ekranu koje `elite izbliza pogledati. Obratite pa`nju na grafi~ki pokaziva~, opet se promijenio i sada vam omogu}uje odabir prozora pogleda. Ako `elite izbliza pogledati kru`i}, prozorom treba obuhvatiti ugao kvadrata koji `elite pogledati. Kliknite pokaziva~em ne- gdje blizu donjeg lijevog ugla kvadrata i rastegnite prozor tako da obu- hvatite kru`i}, a zatim kliknite kako biste odabrali drugi ugao prozora. Other corner: Slika na ekranu se promijenila i na cijelom podru~ju za crtanje vidite izabrani dio crte`a. Opet biste htjeli na ekranu vidjeti prija{nju sliku. Izaberite opciju Previous naredbe Zoom iz padaju}eg izbornika View. Da biste nakon ~estih promjena pogleda opet sagledali cijeli svoj crte`, upotrebite opciju All naredbe Zoom. 30 II. DIO Slika 2.22 Odabir naredbe Zoom; padaju}i izbornik View. Ü
Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 31 Slika 2.23 Odabir prozora pogleda. Ü Slika 2.24 Uve}ani pogled na odabrano podru~je crte`a. Ü
Odabir objekata @elite li bilo koji element crte`a promijeniti ili od njega ne{to konstru- irati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti nared- bu. Sve naredbe Modify od vas tra`e da odaberete objekt ili objekte na kojima `elite primijeniti naredbu. Kako radi naredba Erase Naredba za brisanje Erase je jedna od naredbi koja tra`i od vas da oda- berete objekte. Naredbu Erase mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak ili iz alatnog okvira Modify. Naredba Erase bri{e odabrane objekte. Nakon odabira naredbe Erase, u naredbenom retku se ispisuje: Command:erase Select object: Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedi- na~ni izbor objekata. Postavite pokaziva~ na jednu od stranica kvadrata i kliknite. 32 II. DIO Slika 2.25 Odabir naredbe Erase; gumb s alatnog okvira Modify. Slika 2.26 Stranica kvadrata odabrana za brisanje. Ü Ü
Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~i da je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako mo`ete birati koliko god `elite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pri- tiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir. Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u. Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednos- tavno utipkajte U u naredbeni redak (Command:U) i pritis- nite Enter ili kliknite na ikonu Undo na alatnoj traci Stan- dard. Naredba Undo poni{tava zadnju izvr{enu naredbu. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 33 Slika 2.27 Odabir naredbe Undo; gumb sa standardnog alatnog okvira. Ü Pojedina~ni odabir mo`e biti dugotrajan ako `elite odabrati puno objeka- ta nekog slo`enijeg crte`a. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabi- ra prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir. Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}a smjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retku ispisao se upit: Command:erase Select object: Other corner: AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugi ugao prozora za odabir. Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prvi ugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozor za odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je `elite obuhvatiti, toliko po- ve}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kva- drata prozorom i kliknite.
34 II. DIO Slika 2.28 Otvaranje prozora za odabir Window.Ü Slika 2.29 Odabrani objekti prozorom Window. Ü Prvi klik Drugi klik
Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano {to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT oba- vje{tava o tome koliko ste objekata odabrali. Other corner: 2 found Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr- {ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo da bi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase. Opazili ste da nakon svakog odabira na ekranu ostaju bijeli kri`i}i /Blip/. Oni ozna~avaju mjesta odabira i nisu stvarni objekti crte`a, ali njihov veliki broj mo`e u~initi crte` nepre- glednim. Da bi nestali s ekrana, kliknite na gumb Redraw izbornika View na alatnoj traci Standard. Prozor koji smo upravo opisali otvara se slijeva nadesno, stranice su mu pune linije i odabire samo one objekte koji se cijeli nalaze unutar njega. Drugi prozor za odabir, Crossing, otvara se zdesna nalijevo, stranice su mu iscrtkane linije i odabire ne samo objekte koji su unutar njega nego i one objekte koje su njegove stranice presjekle. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 35 Slika 2.30 Odabir naredbe Redraw; padaju}i izbornik View. Ü
Ponovno zadajte naredbu Erase. Smjestite grafi~ki pokaziva~ desno od kvadrata kao na slici 2.31, kliknite i povucite mi{a u lijevo. Otvorio se prozor s iscrtkanim stanicama. AutoCAD LT od vas tra`i da od- redite drugi ugao prozora. Otvorite prozor kao na slici 2.31 i kliknite. 36 II. DIO Slika 2.31 Otvaranje prozora za odabir Crossing. Ü Slika 2.32 Odabrani objekti prozorom Crossing. Ü Drugi klik Prvi klik
AutoCAD LT }e vas u naredbenom retku obavijestiti da ste odabrali 4 objekta. Command:_erase Select object: Other corner: 4 found pritisnite ESC. @elite li prekinuti rad na nekoj naredbi, dovoljno je pritisnuti gumb Esc na tipkovnici. Pritisnite Esc i naredba Erase se ne}e izvr{iti. Sada ste na- u~ili kako sve mo`ete odabrati objekte ako to od vas tra`i naredba. Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata Nau~ili ste kako se crtaju pojedini objekti zadavanjem koordinata to~aka. Kada crtamo neki konkretni crte`, primjerice tlocrt, zapo~et }emo zasi- gurno tako da osnovne konture nacrtamo zadavanjem koordinata to~aka, ali ubrzo }emo morati nacrtati i neke objekte koji }e se na neki na~in vezati na ve} nacrtane. Trebat }ete nacrtati prozor u otvoru zida tako da povu~ete crtu izme|u odre|enih to~aka ve} nacrtanih objekata. Alati Object Snap omogu}uju nam automatsko odre|ivanje koordinata nekih karakteristi~nih to~aka objekta i eliminira potrebu za poznavanjem to~- nih kordinata to~aka ve} nacrtanih objekata. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 37 Slika 2.33 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirom Object Snap desno od podru~ja za crtanje i otvorenim dodatnim gumbima gumba Snap sa standardnog alatnog okvira. Ü
Alate Object Snap zadajemo s dodatnih gumbiju gumba Snap na alatnom okviru Standard ili s alatnog okvira Object Snap. Uklju~ite alatni okvir Object Snap na prije opisan na~in i usidrite ga desno od podru~ja za crtanje. Alati Object Snap su: Endpoint – krajnja to~ka crte ili luka. Midpoint – polovi{te crte ili luka. Intersection – sjeci{te dvaju objekata. Center – sredi{te kru`nice ili luka. Quadrant – odabir kvadrantne to~ke kru`nice, to~ke koja se nalazi na 0,90,180 ili 270 stupnjeva. Perpendicular – to~ka dobivena povla~enjem okomice na odabrani objekt iz prethodno ozna~ene to~ke. Tangent – to~ka dirali{ta tangente i kru`nice, luka ili elipse. Node – to~ka na objektu ili koti najbli`a mjestu odabira. Insertion – bazna to~ka umetanja bloka ili teksta. Nearest – to~ka objekta koja je najbli`a to~ki odabira. None – privremeno isklju~ivanje funkcija za to~an odabir to~aka. From – to~ka udaljena za zadanu vrjednost od prethodno ozna~ene to~ke. Running – otvara okvir za dijalog Running Object Snap za trajno zadavanje alata Object Snap. Upotreba naredbi Object Snap Ne budete li koristili alate Object Snap, nacrtat }ete crte koje izgledaju kao da su spojene, no one zapravo ne}e biti spojene i to }e vam izazvati ci- jeli niz problema u daljnjem crtanju. Sada upotrebljavaju}i alate Object Snap nacrtajte linije kao na slici 2.34, od krajnje to~ke jedne stranice do polovi{ta njoj suprotne stanice i zavr{ite u donjem lijevom uglu kvadrata. 38 II. DIO
Odaberite naredbu Line i, da biste odabrali prvu to~ku crte, kliknite na gumb Snap to Endpoint s alatnog okvira Object Snap. Command:line From point:endp of Grafi~ki pokaziva~ se promijenio i AutoCAD LT od vas tra`i da ozna~ite crtu od ~ije posljednje to~ke `elite zapo~eti crtanje nove crte. Ozna~ite donju stranicu kvadrata i kliknite. Dovoljno je kvadrati}em pokaziva~a dotaknuti crtu negdje blizu mjesta gdje pretpostavljamo da se nalazi tra`ena to~ka, a AutoCAD LT }e sam prona}i ispravnu to~ku. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 39 Slika 2.34 Crte` linija unutar kvadrata nacrtanih naredbom Line uz pomo} alata Object Snap. Ü
Opazit }ete da je po~etak crtanja crte to~no u zadnjoj to~ci ozna~ene stranice. 40 II. DIO Slika 2.35 Ozna~avanje objekata kod odabira to~aka alatima Object Snap. Ü Slika 2.36 Po~etak crtanja crte “uhva}en“ za zavr{nu to~ku ozna~ene crte. Ü
Da biste to~no izabrali sljede}u to~ku, kilknite na gumb Snap to Midpoint s alatnog okvira Object Snap, ozna~ite suprotnu stranicu kvadrata i kliknite. To point:midp of Druga to~ka crte je to~no u polovi{tu ozna~ene stranice. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 41 Slika 2.37 To~ka odabrana alatom Snap to Midpoint to~no u polovi{tu ozna~ene crte. Ü Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugao kvadrata i kliknite. To point:int of Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica. Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Pohranite crte`.
Sa`etak U ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ine za pregledniji prikaz crte`a, kao i na~ine odabira objekata. U narednom }ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje. 42 II. DIO Slika 2.38 Crta zavr{ava to~no u sjeci{tu odabranih crta. Ü
infoinfo U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe za crtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap. 3. Poglavlje Naredbe za crtanje l Naredbe za crtanje l Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke l Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera l Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap
Naredbe za crtanje Upoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saz- nati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat }ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata Object Snap. Naredbe za crtanje mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas tra`e da zadate neke odre|ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima Object Snap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u nared- beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a da bi AutoCAD LT registrirao upisano. Slika 3.1 AutoCAD-ov ekran s otvorenim padaju}im izbornikom Draw. Ü Naredbe za crtanje su: Line – naredba crta crte izme|u dvije zadane to~ke. Construction line – naredba crta pravce kroz dvije zadane to~ke. Ray – naredba crta polupravce od zadane po~etne to~ke kroz zadanu to~ku Pline – naredba crta jedan objekt sastavljen od vi{e segmenata sa- ~injenih od crta ili lukova. Naredba se naj~e{}e koristi za 3D modeli- ranje. Mo`e joj se pode{avati {irina. Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 45
Double Line – naredba crta dvostruke crte. Spline – naredba crta zavojitu liniju izme|u odabranih to~aka. Arc – naredba crta kru`ne lukove. Opcije naredbe nude razne na~ine konstrukcije: Start,Center,End-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem kru`nice kojoj pripada i krajnjom to~kom. Start,Center,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem kru`nice kojoj pripada i kutem kojeg luk obuhva}a. Start,End,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, krajnjom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a. Center,Start,End-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripa- da, po~etnom i krajnjom to~kom. Center,Start,Angle-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripa- da, po~etnom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a. 3Points-luk zadan trima to~kama po~etnom, to~kom »ne- gdje« na luku i krajnjom to~kom). Continue-luk koji se tangencijalno nastavlja na prethodno nacrtani luk ili crtu, potrebno je samo odrediti krajnju to~ku. Ellipse – naredba crta elipse. Opcije naredbe nude razne na~ine kon- strukcije: Center-elipsa zadana sredi{tem i s dva polumjera. Axis,End-elipsa zadana jednim promjerom i jednim polu- mjerom. Arc – crta elipti~ni luk. Polygon – naredba crta poligone. Naredba ima dvije opcije: Rectangle – pravokutnik zadan to~kama dva nasuprotna kuta. Polygon-poligon zadan brojem stranica i sredi{tem i polu- mjerom upisane kru`nice ili du`inom jedne stranice. 2D Solid – naredba crta povr{ine definirane s tri ili ~etiri to~ke. Ko- risti se u 3D modeliranju. Point – naredba crta to~ke. Naredba ima tri opcije: Single Point – to~ka zadana odabirom ili koordinatama. Divide-ucrtava to~ke na odabrani objekt tako da ga podijeli na zadani broj segmenata. Measure-ucrtava to~ke na odabrani objekt na zadanoj udaljenosti. 46 II. DIO
Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 47 Slika 3.2 Skica kru`nog luka koji treba nacrtati. Ü U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /DrawððArcðð3 Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alate Object Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji pregled nad onim {to radite odaberite naredbu ZoomððWindow i zumirajte po- dru~je oko kvadrata. Slika 3.3 Uve}an pogled na lijevi kvadrat naredbom Zoom Window. Ü
Command:arc Center/<Start point>:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata. Center/End/<Second point>:mid of Object SnapððMidpoint of i ozna~ite desnu stranicu kvadrata . End point:int of Object SnapððIntersection of i ozna~ite desni donji ugao kvadrata. 48 II. DIO Slika 3.4 Nacrtani kru`ni luk pomo}u naredbe Arcðð3point. Ü Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposred- no s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu ZoomððPre- vious da biste opet vidjeli cijeli crte`. Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera Sada }ete nacrtati elipsu kao na slici. Odaberite naredbu Ellipse /Draw- ððEllipseððCenter/. Za odabir to~aka opet }ete upotrijebiti alate Object Snap. Elipsu }ete crtati na desnom kvadratu i, da biste imali bolji pre- gled nad onim {to radite, naredbom ZoomððWindow zumirajte podru~je oko kvadrata.
Command:ellipse Arc/Center/<Axis endpoint1>:c Center of ellipse:mid of Object Snap-ððMidpoint of i odaberite desnu stranicu kvadrata Axis endpoint:mid of Object SnapððMidpoint of i odaberite lijevu stranicu kvadrata <Other axis distance>/Rotation:int of Object SnapððIntersection of i odaberite desni gornji ugao kvadrata Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 49 Slika 3.5 Skica elipse koju treba nacrtati. Ü Slika 3.6 Uve}an pogled na desni kvadrat naredbom Zoom Window. Ü
Nacrtali ste elipsu. Odaberite naredbu ZoomððPrevious da biste opet vidjeli cijeli crte`. Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap Sada `elite nacrtati kru`nicu tako da joj je sredi{te udaljeno 50 cm od sredi{nje to~ke desne strane kvadrata. 50 II. DIO Slika 3.7 Nacrtana elipsa pomo}u naredbe EllipseððCenter. Ü Slika 3.8 Skica kru`nice koju treba nacrtati. Ü
Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapa pod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /DrawððCircle/ i na upit o polo`aju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object SnapððSnap From. Command:circle 3P/TTR/<center point>:_from AutoCAD LT sada tra`i od vas da odredite baznu to~ku pomaka, mo`ete upisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi `elite zapo~eti crtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da biste je odabrali upotrijebit }ete Object SnapððMidpoint of. Base point:mid of ozna~ite lijevu stranicu kvadrata. Na upit za pomak odgovorite upisom relativne koordinate to~ke u koju se pomi~ete. <offset>:@50,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Sredi{te kru`nice se pomaknulo od odabrane to~ke za `eljenu vrijednost udesno. Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 51 Slika 3.9 Ostvareni pomak sredi{ta kru`nice za 50 cm od polovi{ta desne stranice lijevog kvadrata pomo}u alata Object SnapððSnap From. Ü
52 II. DIO Ovisno o tome koliki pomak trebate i u kojem smjeru ga `elite izvesti, upisujete odgovaraju}u relativnu koordinatu. Sada jo{ trebate zadati polumjer. @elite da kru`nica prolazi desnim uglom kvadrata. Diameter/<Radius>:int of Object SnapððIntersection of i odaberite ugao kvadrata. Slika 3.10 Nacrtana kru`nica koja prolazi lijevim donjim uglom desnog kvadrata. Ü Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotreb- ljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao na slici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant. Command:line From point:qua of kliknite na kru`nicu u gornjem djelu. To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje lijevo. To point:qua of kliknite na kru`nicu u donjem djelu. To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje desno. To point:C
Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kva- drat pomo}u alata Snap to Midpoint. Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 53 Slika 3.11 Kvadrat ucrtan u kru`nicu pomo}u alata Object SnapððSnap to Quadrant. Ü Slika 3.12 Kvadrat ucrtan u kvadrat pomo}u alata Object Snapðð Snap to Midpoint. Ü
Command:line From point:mid of kliknite na lijevu gornju stranicu. To point:mid of kliknite na donju lijevu stranicu. To point:mid of kliknite na donju desnu stranicu. To point:mid of kliknite na gornju desnu stranicu. To point:C Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilo gdje na kru`nicu. 54 II. DIO Slika 3.13 Crta nacrtana pomo}u alata Object SnapððSnap to Center i Object SnapððSnap to Nearest. Ü Command:line From point:cen of kliknite bilo gdje na kru`nicu. To point:nea to kliknite na kru`nicu negdje lijevo i prekinite naredbu. Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugla desnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.
Command:line From point:int of kliknite na lijevi gornji ugao kvadrata. To point:per to kliknite na zadnje nacrtanu crtu i prekinite naredbu. Pohranite crte`. Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao i upotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kako biste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u dalj- njem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta. Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 55 Slika 3.14 Crta nacrtana pomo}u alata Object SnapððSnap to Intersection i Object SnapððSnap to Perpendicular. Ü
infoinfo Uovompoglavlju U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokom crtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje. III DIO 4. Poglavlje Crtanje tlocrta l Pripreme l Crtanje
Pripreme Sada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na kraju i iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami na- praviti sve potrebne oznake – vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 59 Slika 4.1 Skica tlocrta koji }ete crtati. Ü Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo, crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCAD LT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK. Granice crte`a Kada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LT prikazivati jedinice (2. poglavlje, dio »Mjerne jedinice«). Zatim trebate odrediti granice crte`a, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crte`a pred- stavljaju »rub papira« na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada su uklju~ene, crtanje izvan »papira«. U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je veli- ka prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru – ne morate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtava- nje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte` smanjiti prilikom iscrtavanja. Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne mo`ete unositi u crte` u njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji }ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo – na primjer, nacrt }ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {to zna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crte`a moraju biti 20 puta ve}e.
Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscr- tavanje. Prilikom zadavanja granica crte`a treba znati mjerilo u kojem }ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lom poglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i ne smijete to zaboraviti – morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stoga i dimenzije papira morate izraziti u centimetrima. Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crte`a ovisno o mjerilu i papiru. MJERILO 1:10 1:20 1:50 1:100 1:200 1:500 1:1000 vodoravno A4 297,210 594,420 1485,1050 2970,2100 5940,4200 14850,10500 29700,21000 okomito A4 210,297 420, 594 1050,1485 2100,2970 4200,5940 10500,14850 21000,29700 vodoravno A3 420,297 840,594 2100,1485 4200,2970 8400,5940 21000,14850 42000,29700 okomito A3 297,420 594,840 1485,2100 2970,4200 5940,8400 14850,21000 29700,42000 Va{ crte` }e biti iscrtan u MJ 1:20 na vodoravno polo`enom A4 papiru. Naredbu Drawing Limits mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format. Kako zadati granice crte`a Naredba Drawing Limits vam omogu}ava da zadate granice crte`a tako da tra`i od vas da odredite koordinate donjeg lijevog i gornjeg desnog ugla. Kada odaberete naredbu, u naredbenom se retku ispisuje: Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>: 60 III. DIO Slika 4.2 Odabir naredbe Drawing Limits; padaju}i izbornik Format. Ü
AutoCAD LT vam nudi kao pretpostavljenu opciju koordinate 0,0 , to jest ishodi{te koordinatnog sustava. Uvijek mo`ete prihvatiti pretpostavljenu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Ovdje tako|er uklju~ujete, ON, ili isklju~ujete, OF, granice crte`a, ali tek nakon {to za- date i gornji desni ugao granica crte`a. Uper right corner<297,210>: Za desni gornji ugao granica crte`a, AutoCAD LT vam nudi koordinate koje predstavljaju dimenzije vodoravno polo`enog A4 papira u milimetri- ma. Ovdje upisujete, ovisno o mjerilu i veli~ini papira na koji }ete crte` ispisivati, koordinate koje imate izra~unate u tablici. Uvijek nakon {to ste zadali nove granice crte`a da bi se podru~je za crtanje prilagodilo novim zadanim granicama crte`a, trebate primijeniti naredbu ViewððZoom ððAll. Nakon {to ste zadali granice crte`a, ponovno otvarate naredbu Limits i onda ih uklju~ujete tako da upi{ete ON u naredbeni redak i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:on Uklju~ene granice crte`a ne dopu{taju odabir to~aka izvan granica crte`a. Poku{ate li odabrati to~ku izvan granica, AutoCAD LT je ne}e odabrati, a u naredbenom retku }e ispisati **Outside limits. Sada }ete zadati granice crte`a va{eg budu}eg crte`a. Odaberite naredbu Drawing Limits /FormatðDrawing Limits/: Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Za gornji desni ugao prona|ite vrijednosti u prilo`enoj tablici i upi{ite ih (vodoravno A4, MJ 1:20). Uper right corner<297,210>:594,420 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 61
Prilagodite podru~je za crtanje novim zadanim granicama crte`a odabirom naredbe ViewððZoomððAll. Zadali ste granice crte`a, ali ih jo{ niste uklju~ili. Zato sada ponovno odaberite naredbu FormatððDrawing Limits i uklju~ite granice crte`a. Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0000,0.0000>:ON pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte tri crte kao na slici 4.3, biraju}i to~ke tako da samo kliknete u podru~je za crtanje. 62 III. DIO Slika 4.3 Ovakve tri crte poku{ajte nacrtati crtu br.3 ne}ete uspjeti nacrtati. Ü Tre}u crtu niste uspjeti nacrtati, a u naredbenom retku ispisala se poruka: **Outside limits Tako vas je uklju~ena naredba Drawing Limits upozorila da ste odabrali to~ku izvan granica crte`a, to jest da poku{avate ne{to nacrtati izvan »papira«. Sada ste sigurni da ne}ete nacrtati ne{to {to kasnije ne}e stati na papir.
Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 63 Slojevi Slojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratati sa nekim djelovima crte`a i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shva- titi kao prozirne folije koje sadr`e dijelove crte`a. Na jednoj se nalaze po- mo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata, na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridru`uju boje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisa pridru`ila debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e ime trenutno va`e}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridru- `ena sloju i odre|eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja. Sloj ~ije je ime ispisano u okviru sa zna~ajkama objekata je trenutno va`e}i sloj, a to zna~i da }e svi nacrtani objekti biti u tom sloju. Slojeve se mo`e tako|er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }ete nau~iti ~emu slu`i koja opcija.Slika 4.4 Dio okvira sa zna~ajkama objekata koji slu`i za kontrolu slojeva. Ü Definiranje slojeva Kada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), koji je ujedno i trenutno va`e}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sa- mi. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers. Naredbu Layers mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama objekata. Odaberete li naredbu Layers, otvorit }e se okvir za dijalog Layer Control. U popisu slojeva nalazi se samo sloj 0. U okvir za dijalog Layer Control prvo upisujete imena slojeva. Va{i sloje- vi }e biti: VRATA, PROZOR, OPREMA i ZID. Slika 4.5 Odabir naredbe Layers; padaju}i izbornik Format. Ü
Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,... Upi{ite ime ZID u okvir za upisivanje novih slojeva koji se nalazi u dnu okvira za dijalog iznad gumba OK i kliknite na gumb New. Sloj ZID ispisao se u popisu. Na isti na~in upi{ite i preostale slojeve. U okvirima za dijalog ~esto }ete nai}i na gumbe ~iji su nat- pisi sivi. To su gumbi koje trenutno ne mo`ete upotrebljavati. Oni se aktiviraju samo u odre|enim situacijama. U okviru za dijalog Layer Control, na primjer, gumbi za definiranje sloje- va desno od popisa aktiviraju se tek odabirom sloja iz popisa koji `elite definirati. Kliknite na sloj ZID na popisu i on }e se ozna~iti. 64 III. DIO Slika 4.6 Okvir za dijalog Layer Control s ozna~enim slojem u popisu. Ü
Gumbi na desno od popisa sada su aktivni i omogu}uju vam da definirate odabarani sloj. Mo`emo ga upaliti ili ugasiti, On-Off, odlediti ili zalediti, Thaw-Freez i otklju~ati ili zaklju~ati, Unlock-Lock. Sada }ete definirati samo boju svakog sloja. Kliknite na gumb Set Color i otvorit }e se novi okvir za dijalog Select Color. Okvir za dijalog Select Color nudi vam cijelu paletu boja, ali najbolje je odabirati izme|u ponu|enih standardnih boja, Standard Colors. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 65 Slika 4.7 Okvir za dijalog Select Color. Ü Izme|u standardnih boja odaberite `utu boju tako da kliknete na `uti kvadrati}, a onda na gumb OK. U popisu slojeva uz sloj ZID u stupcu boje pi{e Yellow (`uto). Sloju ZID pridru`ili ste `utu boju i svi elementi nacr- tani u tom sloju bit }e `ute boje. Sada na isti na~in pridru`ite boje osta- lim slojevima. Vrlo je va`no da prvo kliknete na prije ozna~eni sloj tako da vi{e ne bude ozna~en, a tek onda ozna~ite sljede}i. Ako to ne u~inite, prvoodabrani sloj }e ostati ozna~en i promjene koje }ete unositi za sljede}i odabrani sloj odnosit }e se i na njega. U popisu slojeva treba biti ozna~en samo sloj koji `elite definirati.
Sloju PROZOR pridru`ite plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a sloju OPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridru`ili boje, klik- nite na gumb OK. 66 III. DIO Slika 4.8 Okvir za dijalog Layer Control s definiranim bojama slojeva. Ü Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crte`a i htjeli biste po~eti crtati zi- dove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je jo{ uvijek va`e}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0. Kako promijeniti va`e}i sloj Slika 4.9 AutoCAD-ov ekran s otvorenim popisom imena definiranih slojeva. Ü
Kliknite na gumb sa strelicom na desno od okvira za ime va`e}eg sloja i otvorit }e se popis svih definiranih slojeva. Kliknite na sloj ZID i on se ispisuje u okviru za ime va`e}eg sloja. Crtanje Sve ste podesili i definirali i mo`ete zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacr- tati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /Draw- ððLine/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako da kliknete lijevo u podru~ju za crtanje. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 67 Slika 4.10 Odabrana po~etna to~ka. Ü Za sljede}e to~ke upi{ite: To point:@220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@0,220 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@-220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
To point:C Nacrtali ste unutarnje konture kupaone. 68 III. DIO Slika 4.11 Nacrtane unutarnje konture zidova kupaone. Ü Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Po- stoji vi{e na~ina na koji to mo`ete nacrtati. Najbr`e i najlak{e }ete to u~i- niti koriste}i naredbu Offset. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Offset Naredba Offset crta paralelnu kopiju odabranog objekta na zadanoj uda- ljenosti. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Offset: Command:offset Offset distance of Through<Through>: Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopi- rati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na de- snu tipku mi{a. Slika 4.12 Odabir naredbe Offset; padaju}i izbornik Modify. Ü
Select object to offset: Ovdje AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete objekt koji `elite paralelno kopirati. Mo`ete odabrati samo jedan objekt i nakon {to ste ga odabrali: Side to offset? AutoCAD LT od vas tra`i da zadate smjer paralelnog kopiranja. Zadajete ga tako da kliknete mi{em u stranu u koju `elite kopirati objekt. Nakon {to ste paralelno kopirali jedan objekt, AutoCAD LT vam omogu}uje po- novni odabir objekta koji onda mo`ete paralelno kopirati za istu udalje- nost u novom zadanom smjeru. Naredba se prekida pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 69 Slika 4.13 Primjeri djelovanja naredbe Offset. Ü Slika 4.14 Naredba Offset primijenjena na pregradne zidove. Ü Paralelno kopirana kru`nica za 30 prema sredini Paralelno kopirani kru`ni luk za 20 Paralelno kopirana crta za 25
Sada znate kako radi naredba Offset i mo`ete je primjeniti na va{im zidovima. Imate tri zida debljine 12 cm i jedan debljine 30 cm. Prvo }ete nacrtati pregradne ziove od 12 cm. Odaberite naredbu Offset / ModifyððOffset/. Command:_offset Offset distance of Through<Through>:12 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: izaberite desnu okomitu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje desno od izabrane stranice. Select object to offset: izaberite lijevu okomitu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje lijevo od izabrane stranice. Select object to offset: izaberite donju vodoravnu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje dolje od izabrane stranice. Select object to offset: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Nacrtali ste zidove od 12 cm, sada treba jo{ onaj od 30 cm. Ponovno otvorite naredbu Offset, upi{ite novu udaljenost i paralelno iskopirajte vanjski zid. Command:_offset Offset distance of Through<12.0>:30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: izaberite gornju stranicu. Side to offset? kliknite prema gore i zavr{ite naredbu. 70 III. DIO
Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crte u uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Fillet Naredba Fillet ume}e kru`ni luk izme|u dvije crte, dva kru`na luka ili crte i kru`nog luka i pri tome produ`uje ili skra}uje crte do krajnjih to~aka umetnutog kru`nog luka. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Fillet: Command:_fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0 AutoCAD LT vas obavje{tava o trenutno va`e}em polumjeru, a u zagra- dama o tome da }e odabrane crte biti skra}ene do po~etka i kraja umet- nutog luka. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 71 Slika 4.15 Naredba Offset primijenjena na vanjski zid kupaone. Ü Slika 4.16 Odabir naredbe Fillet; padaju}i izbornik Modify. Ü
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: Naredba nudi ~etiri opcije: Select first object – osnovno postavljena opcija, omogu}uje odabir prvog objekta Trim – nudi dvije dodatne opcije – Trim/ No trim Trim-skra}uje odabrane objekte do po~etka i kraja umetnu- tog luka No trim – ne skra}uje odabrane objekte Radius – omogu}uje promjenu polumjera kru`nog luka koji }e se umet- nuti izme|u dva odbrana objekta Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R Upi{ite R i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<10.0000>:NN Upisujete `eljeni polumjer i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Promijeniv{i polumjer zavr{ili ste naredbu. Morate je ponovno za- dati da biste je mogli primijeniti. Ako je zadani polumjer 0, odabrani objekti }e se skratiti ili produ`iti do svog sjeci{ta. Polyline – omogu}uje primjenu naredbe na poliliniji Sada znate kako radi naredba Fillet pa je mo`ete primjeniti na uglovima va{ih zidova. Odaberite naredbu Fillet /ModifyððFillet/ i promijenite po- lumjer u 0. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0000 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Enter fillet radius<10.0000>:0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Promijenili ste polumjer kru`nog luka i sada ponovno otvorite naredbu Fillet i izaberite dvije stranice ~ije krajeve `elite spojiti. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=0.0000 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite stranicu. 72 III. DIO
Select second object: ozna~ite stranicu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 73 Slika 4.17 Primjena naredbe Fillet na prvom uglu kupaone. Ü Slika 4.18 Zidovi nakon primjene naredbe Fillet na svakom uglu. Ü
Nakon odabira para stranica, naredba Fillet se odmah izvr{ava. Da biste mogli odabrati sljede}i par stranica, naredbu treba ponovno otvarati. Primijenite naredbu Fillet i na ostale uglove. Nakon crtanja zidova, sljede}i }e korak biti otvori u zidovima. Da biste mogli nacrtati prozor i vrata, trebate »izbu{iti« otvore u zidovima. Prvo }ete nacrtati otvor za prozor. Otvor prozora je odmaknut 72 cm od gor- njeg lijevog ugla tlocrta i {irok je 90 cm. 74 III. DIO Slika 4.19 Skica otvora prozora. Ü Da biste nacrtali lijevu stranu otvora za prozor, trebate zapo~eti crtanje 72 cm od lijevog gornjeg ugla. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i uz pomo} alata Snap From/Object SnapððSnap From/ pomaknite po~etak crtanja crte od lijevog gornjeg ugla za 72 cm (3. poglavlje, dio »Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap«. Command: line From point:from Object SnapðSnap From. Slika 4.20 Pomaknuti po~etak crtanja nakon primjene alata Snap From. Ü
Base point:int of Object SnapðSnap to Intersection i kliknite na lijevi gornji ugao. <offset>:@72,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju pomi~ete po~etak crtanja crte i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Pomakli ste po~etak crtanja u `eljenu to~ku i naredba Line nije zavr{ena, pa tra`i od vas da odredite drugu to~ku. To point: per to Object SnapððPerpendicular to i kliknite na unutarnju stranu zida. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 75 Slika 4.21 Nacrtana prva stranica otvora prozora primjenom alata Snap to Perpendicular. Ü Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacr- tati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}i se naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napra- vite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od 90 cm. Command:_offset Offset distance of Through<30.0>:90 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset: odaberite lijevu stranicu. Side to offset? kliknite udesno od nje i prekinite naredbu. 76 III. DIO Slika 4.22 Nacrtana druga strana otvora pomo}u naredbe Offset. Ü Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme|u njih su suvi{ne i treba ih odstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Trim Naredba Trim skra}uje crte, lukove, kru`nice ili polilinije do njihovog sje- ci{ta s granicom odsijecanja. Granica odsijecanja mo`e biti tako|er crta, luk, kru`nica ili polilinija. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Trim: Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Slika 4.23 Odabir naredbe Trim; padaju}i izbornik Modify. Ü
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice odsijeca- nja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica odsijecanja ne}e produ`avati. Select object: N found Odabirete granice odsijecanja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome koliko ste ih izabrali. Kada zavr{ite s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: Naredba nudi ~etiri opcije: Select object to trim – osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir objekta koji }e se skratiti. Project – koristi se kod 3D modeliranja. Edge – nudi dvije dodatne opcije – Extend/No extend: Extend – omogu}uje skra}enje izabranog objekta i kada se ne sije~e vidljivo s granicom odsijecanja. Izabrani objekt skra- }uje se do zami{ljenog sjeci{ta s granicom odsijecanja. No extend – skra}uje izabrani objekt samo ako se vidljivo sije~e s granicom odsijecanja. Undo-poni{tava odabir posljednjeg objekta. Sada znate kako radi naredba Trim i mo`ete je primijeniti na va{em pri- mjeru. Odaberite naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odstranite dijelove zida u otvo- ru za prozor. Command:trim Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 77 Slika 4.24 Primjeri djelovanja naredbe Trim. Ü Odabrana opcija Edgemoda=No Extend Odabrana opcija Edgemoda=ExtendGranica odsijecanja Granice odsijecanja Granica odsijecanja Rezultat RezultatRezultatRezultatGranica odsijecanja
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select object:1 found odaberite lijevu stranu otvora. Select object: 1 found odaberite desnu stranu otvora i pritis- nite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kliknite na gornji dio zida koji `elite da se odsije~e. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kliknite na donji dio zida koji `elite da se odsije~e i zavr{ite naredbu Nacrtali ste otvor za prozor i sada trebate jo{ nacrtati otvor za vrata. 78 III. DIO Slika 4.25 Rezultat primjene naredbe Trim na otvoru prozora. Ü Otvor za vrata je odmaknut 91 cm od lijevog pregradnog zida i {irok je 71 cm, a nacrtat }ete ga koriste}i naredbe Offset i Trim. Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napravite paralelnu kopiju vanjske strane lijevog zida udesno na udaljenosti od 91 cm. Command:offset Offset distance of Through<90.0>:91 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
AutoCAD LT pamti zadnju kori{tenu udaljenost naredbe Offset. Kada ponovno zadate naredbu, nakon upita o udalje- nosti paralelnog kopiranja, u trokutastim zagradama pi{e zadnja kori{tena udaljenost i AutoCAD LT je tretira kao os- novno postavljenu – aktivna je ako mi ne zadamo drugu. Select object to offset: odaberite vanjsku stranicu lijevog zida. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 79 Slika 4.26 Skica otvora vrata. Ü Slika 4.27 Rezultat primjene naredbe Offset na vanjski zid. Ü
Ponovno otvorite naredbu Offset i upravo dobivenu crtu ponovno para- lelno iskopirajte udesno na udaljenost od 71 cm. Command:offset Offset distance of Through<91.0>:71 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije dobili. Side to offset? desno i prekinite naredbu. 80 III. DIO Slika 4.28 Rezultat primjene naredbe Offset na maloprije paralelno kopiranu liniju. Ü Odaberite naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odsijecite sve vi{kove crta da biste dobili otvor za vrata. Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu.
Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu. Select objects:1 found odaberite unutarnju stranu zida i pri- tisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberite sve {to je suvi{no i kada ste gotovi pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Napravili ste otvor za vrata. Kao {to vidite, ima vi{e na~ina kojima se dobiva isti rezultat, razlika je samo u vremenu koje ste potro{ili. Brzina crtanja u AutoCAD-u LT ne posti`e se samo vje`bom nego i pametnim odabirom naredbi. Treba dobro upoznati naredbe i koristiti ih tako da budu najdjelotvornije. Sada }ete u otvor za vrata ucrtati oznaku za vrata. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 81 Slika 4.29 Rezultat primjene naredbe Trim na otvoru za vrata. Ü Slika 4.30 Skica oznake za vrata. Ü
Pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za vrata /ViewððZoomððWindow/. 82 III. DIO Slika 4.31 Uve}ani pogled na otvor za vrata. Ü Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte crtu od lijevog do desnog gornjeg ugla otvora. Command:line From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i odaberite gornji lijevi ugao otvora. To point:int of Object SnapððSnap to Intersection i odaberite desni gornji ugao otvora, te prekinite naredbu. Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napravite paralelnu kopiju upravo nacrtane crte prema dolje za 12 cm. Command:offset Offset distance of Through<71.0>:12 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali. Side to offset? dolje i prekinite naredbu.
Okvir vrata trebate nacrtati 5 cm od zida, ovdje }e nam opet pomo}i naredba Offset /ModifyððOffset/. Command:_offset Offset distance of Through<12.0>:5 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite lijevu stranu otvora. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Ponovno otvorite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog ko- piranja. Command:offset Offset distance of Through<5.0>:61 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali paralelnim kopiranjem. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 83 Slika 4.32 Nacrtane crte praga. Ü
Odaberite sad naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odsijecite vi{ak vanjske li- nije praga. 84 III. DIO Slika 4.33 Nacrtane crte okvira vrata. Ü Slika 4.34 Rezultat odsijecanja vi{kova linija pomo}u naredbe Trim. Ü
Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu. Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberite vanjsku liniju praga i zavr{ite naredbu. Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtati kru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uz pomo} nove naredbe Extende, produ`iti liniju koja predstavlja desni okvir vrata i tako dobiti vratno krilo.Odaberite naredbu Circle /Draw- ððCircleððCenter,Radius/. Command:circle 3P/TTR/<Center point>:int of Object SnapððSnap to Inter- section i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 85 Slika 4.35 Nacrtana kru`nica ~ija ~etvrtina }e predstavljati liniju otvaranja vrata. Ü
Diametar/<Radius>:int of Object SnapððSnap to Intersection i da biste odredili du`inu polumjera ozna~ite lijevo sjeci{te okvira sa pragom. Sada }ete nacrtati vratno krilo uz pomo} naredbe Extend. Naredbu mo- `ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Extend Naredba Extend produ`uje crte, polilinije ili lukove do odabrane granice produ`enja. Granica produ`enja mo`e biti crta, polilinija, kru`ni luk ili kru`nica. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon zadavanja naredbe Extend: Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend) 86 III. DIO Slika 4.36 Odabir naredbe Extend; padaju}i izbornik Modify. Slika 4.37 Primjeri djelovanja naredbe Extend. Ü AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice produ- `enja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se grani- ca produ`enja ne}e produ`avati. Select object: N found Odabirete granice produ`enja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome koliko ste ih izabrali. Mo`ete birati kolko god vam granica produ`enja treba, ali kada ste gotovi s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: Ü Odabrana opcija Edgemode=No Extend Rezultati Granice produljenja Granica produljenja Odabrana opcija Edgemode=Extend Granica produljenja Rezultati Granice produljenja
Naredba nudi ~etiri opcije: Select object to extend – osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir objekta koji }e se produ`iti. Project – koristi se kod 3D modeliranja. Edge – nudi dodatne opcije Extend/No extend: Extend – omogu}uje produ`enje izabranog objekta i kada se njegov produ`eni kraj ne sije~e s granicom produ`enja. No extend – produ`uje izabrani objekt samo ako se njegov zami{ljeni kraj sije~e s granicom produ`enja. Undo – poni{tava odabir posljednjeg objekta. Sada kada znate kako radi naredba Extend, odaberite je /Modify ððExtend/ i produ`ite desnu stranu okvira vrata do kru`nice. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 87 Slika 4.38 Produ`ena desna linija okvira vrata do kru`nice pomo}u naredbe Extend Ü Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend) Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite desnu stranu okvira vrata i zavr{ite naredbu. Odaberite naredbu Trim / ModifyððTrim/ i odre`ite vi{ak kru`nice. 88 III. DIO Slika 4.39 Odrezan vi{ak kru`nice pomo}u naredbe Trim. Ü Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select object:1found odaberite vratno krilo. Select object:1found odaberite prag i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~ite kru`nicu desno od vratnog krila i zavr{ite naredbu. Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima Nacrtali ste simbol za vrata, ali u krivom sloju. Vrata bi trebala biti u slo- ju VRATA. Ovakve gre{ke se ~esto doga|aju i vrlo se lako ispravljaju. Po- stoji naredba koja mijenja zna~ajke objekata.
Zna~ajke objekata su: boja, vrsta linije, debljina, stil teksta i sloj u kojem je objekt nacrtan. Da biste nacrtanim elementima vrata promjenili sloj iz sloja ZID u sloj VRATA, pomo}i }e vam naredba Properties. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Edit ili okvira sa zna~ajkama objekta. Upit koji se ispisuje u naredbenom retku nakon odabira naredbe Properties: Select object: Odabirete pojedina~no ili prozorom objekte kojima `elite promijeniti zna~ajke. Kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknu- ti na desnu tipku mi{a. Ako ste odabrali samo jedan objekt, otvara se okvir za dijalog Modify ( ovisno o izabranom objektu crti, kru`nici, luku, bloku, tekstu... nakon Modify se ispisuje Line, Circle, Arc, Text,...). Okvir za dijalog Modify... pru`a vam informacije o svim zna~ajkama izabranog objekta (boja, sloj, vrsta linije, debljina i skala vrste linije) , o elementima pomo}u kojih ste ga oblikovali ( za crtu – koordinate po~etne i zavr{ne to~ke), te o du`ini odabranog objekta i kutu u odnosu na rav- ninu u kojoj je nacrtan. Okvir za dijalog Modify... omogu}uje vam da mijenjate sve zna~ajke odabranog objekta i elemente pomo}u kojih ste ga oblikovali. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 89 Slika 4.40 Odabir naredbe Properties; padaju}i izbornik Edit. Slika 4.41 Okvir za dijalog Modify Line. Ü Ü
Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalog Change Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira o svim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu. 90 III. DIO Slika 4.42 Okvir za dijalog Change Properties. Ü U mogu}nosti ste mijenjati: boju – gumb Color..., sloj – gumb Layer...,vrstu linije – gumb Linetype..., faktor skaliranja vrste linije – Linetype Scale (upisujete novu vrijednost) i debljinu linije – Thickness (upisujete novu vrijednost). Sada znate kako radi naredba Properties, odaberite je / EditððProperties/ i svim objektima od kojih su oblikovana vrata promijenite sloj u sloj VRATA. Slika 4.43 Odabir svih objekata pomo}u prozora za odabir Crossing. Ü
Select object: objekte vrata odaberite prozorom za odabir Crossing kao na slici 4.43. Other corner: 5 found Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Change Properties, kliknite na gumb Layer i otvorit }e se okvir za dijalog Select Layer s popisom svih definiranih slo- jeva. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 91 Slika 4.44 Okvir za dijalog Change Properties. Ü Ozna~ite sloj VRATA i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Change Properties uz gumb Layer sada pi{e VRATA i kvadrat uz gumb Color je promijenio boju u zeleno. Kliknite na gumb OK i svi objekti koje ~ine vrata promijenili su boju iz `ute u zelenu. Vrata su sada u sloju VRATA, ali ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je va`e}i sloj jo{ uvijek ZID. Naredbom Properties mijenja se sloj samo odabranim objektima, va`e}i sloj ostaje isti. Sada }ete crtati prozor. Svakako prije po~etka crtanja promijenite va`e}i sloj u sloj PROZOR.
92 III. DIO Slika 4.45 Okvir za dijalog Select Layer. Ü Slika 4.46 Skica oznake za prozor. Ü Uvijek prije po~etka crtanja provjerite da li va`e}i sloj odgo- vara onome {to namjeravate crtati. Ako je va`e}i sloj PROZOR, mo`ete po~eti crtati. Da biste opet vidjeli ci- jeli tlocrt, odaberite naredbu ViewððZoomððPrevious ili All, a zatim pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za prozor naredbom ViewððZoom ððWindow.
Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte prvo vanjsku liniju para- peta. Command:line From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite gornji desni ugao. To point:int of Object SnapððSnap to Intersection, ozna~ite gornji lijevi ugao i prekinite naredbu. Odaberite sada naredbu Offset i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopiraj- te za 20 cm prema dolje. Offset distance of Through<61.0>:20 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite gornju crtu. Side to offset? dolje i prekinite naredbu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 93 Slika 4.47 Uve}ani pogled na otvor za prozor. Ü
Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozo- ra. Odaberite sada naredbu Offset /ModifyððOffset / i nacrtane crte para- lelno kopirajte za 6.5 cm. 94 III. DIO Slika 4.48 Nacrtane crte parapeta. Ü Slika 4.49 Paralelno kopirane stranice parapeta. Ü
Command:offset Offset distance of Through<20.0>:6.5 Select object to offset: odaberite gornju crtu. Side to offset? dolje. Select object to offset: odaberite donju crtu. Side to offset? gore i prekinite naredbu. Sada treba jo{ nacrtati linije okvira prozora, a one su 7 cm udaljene od rubova otvora. Prvo }ete nacrtati lijevu liniju okvira, a da biste zapo~eli crtanje na 7 cm udesno od lijeve strane otvora, ovaj puta upotrijebite alat Object SnapððSnap From. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/. Command:line From point:from Object SnapððSnap From. Base point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite gornji lijevi ugao prozora. <offset>:@7,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju se pomi~ete i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:per of Object SnapððSnap to Perpendicular i ozna~ite suprotnu liniju prozora i prekinite naredbu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 95 Slika 4.50 Nacrtane obje strane okvira prozora Ü
Da biste nacrtali drugu stranu okvira prozora, odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 76 cm udesno. Command:offset Offset distance of Through<6.5>:76 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Simbol prozora je nactan. Sada jo{ trebate nacrtati crtkanu liniju grede i prozor }e biti gotov. Do sada ste crtali samo kontinuiranim linijama. Raz- ne druge vrste linija definirane su u vanjskim datotekama. Ako `elite ko- ristiti razne vrste linija morate ih prvo u~itati u AutoCAD LT . Kako u~itati vrste linija u AutoCAD LT Naredba Linetype omogu}uje vam u~itavanje vrsta linija. Naredbu mo- `ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama objekata. Nakon odabira naredbe Linetype otvara se okvir za dijalog Select Line- type. Kliknete li na gumb Load otvoriti }e se okvir za dijalog Load and Reload Linetypes. 96 III. DIO Slika 4.51 Odabir naredbe Linetype; padaju}i izbornik Format. Slika 4.52 Okvir za dijalog Select Linetype. Ü Ü
Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit }e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadr`e definicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvi- ra Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svih vrsta linija koje odabrana datoteka sadr`i. Mo`ete pojedina~no birati vrste linija koje `elite koristiti ili mo`ete klikom na gumb Select All u~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK. AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sada u popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke. Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutar kojeg odre|ujemo gusto}u ispisa odabrane linije. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 97 Slika 4.53 Okvir za dijalog Load and Reload Linetype. Ü Slika 4.54 Okvir za dijlog Select Linetype File s u~itanim vrstama linija. Ü ISO Pen Width – gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardi- ma, odre|uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovaj okvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.
Linetype Scale – upisujete faktor skaliranja ovisno o mjerilu i `eljenoj gusto}i ispisa linije. 98 III. DIO Slika 4.55 Okvir za dijalog Select Linetype s ozna~enom linijom definiranom po ISO standardima. Ü Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisu Loaded Linetypes, kliknite na gumb OK. Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno va`e}i sloj u okviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutno va`e}u vrstu linije. Slika 4.56 Dio okvira sa zna~ajkama objekata za kontrolu vrsta linija. Ü Klikom na gumb sa strelicom desno od okvira unutar kojeg pi{e trenut- no va`e}a vrsta linije, otvara se popis vrsta linija s kojeg mo`ete birati kojom }ete vrstom linije crtati. Budu}i da }ete sada nacrtati samo jednu iscrtkanu liniju, nije potrebno da za to mijenjate va`e}u vrstu linije. Nacrtat }ete kontinuiranu liniju kao i sve do sada i onda }ete je pomo}u naredbe Change Properties promijeniti u iscrtkanu. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte crtu koja }e predstavljati rub grede. Command:line From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite desni unutarnji ugao prozora. To point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite lije- vi unutarnji ugao i prekinite naredbu.
Odaberite sada naredbu Change Properties /EditððProperties/ i odaberite zadnje nacrtanu crtu. Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 99 Slika 4.57 Nacrtana crta ruba grede. Ü Slika 4.58 Okvir za dijalog Modify Line. Ü Kliknite na gumb Linetype i u okviru za dijalog Select Linetype iz popisa odaberite DASHED i kliknite na OK.
Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crta je sada iscrtkana. 100 III. DIO Slika 4.59 Okvir za dijalog Select Linetype. Ü Slika 4.60 Iscrtkana linija ruba grede. Ü Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu ViewððZoomððAll. Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvoji- ti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/ModifyððExtend/ i produ`ite unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.
Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend) Select object: odaberite vanjsku stranu lijevog zida. Select object: odaberite vanjsku stranu desnog zida i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida desno od prozora . <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida lijevo od prozora i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Tlocrt kupaone je nacrtan i trebate ga jo{ samo spremiti /FileððSave As/ pod imenom KUPAONA. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 101 Slika 4.61 Produ`ene unutarnje linije vanjskog zida. Ü
Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crta- nja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscr- tavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju br`e i jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no ste nacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`. 102 III. DIO
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic
Auto cad lt-ivana-penezic

Recommended

Predavanja
PredavanjaPredavanja
Predavanjaroracro
 
Boris apsen repetitorij elementarne matematike
Boris apsen repetitorij elementarne matematikeBoris apsen repetitorij elementarne matematike
Boris apsen repetitorij elementarne matematikepadjen
 
13415866 vodic-kroz-access-2000
13415866 vodic-kroz-access-200013415866 vodic-kroz-access-2000
13415866 vodic-kroz-access-2000Branka Stosic
 
Lisabonski ugovor
Lisabonski ugovorLisabonski ugovor
Lisabonski ugovorEmil Čić
 
[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenje
[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenje[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenje
[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenjekore_st
 
001 metalnekonstrukcije
001 metalnekonstrukcije001 metalnekonstrukcije
001 metalnekonstrukcijeJasna Kepić-Hrvić
 
Djeca Krize Izvjestaj
Djeca Krize IzvjestajDjeca Krize Izvjestaj
Djeca Krize Izvjestajtzombix
 
Veštine prodaje_i_pregovaranja
Veštine prodaje_i_pregovaranja Veštine prodaje_i_pregovaranja
Veštine prodaje_i_pregovaranjaĆazim Salihi
 

Recommended

Predavanja
PredavanjaPredavanja
Predavanjaroracro
 
Boris apsen repetitorij elementarne matematike
Boris apsen repetitorij elementarne matematikeBoris apsen repetitorij elementarne matematike
Boris apsen repetitorij elementarne matematikepadjen
 
13415866 vodic-kroz-access-2000
13415866 vodic-kroz-access-200013415866 vodic-kroz-access-2000
13415866 vodic-kroz-access-2000Branka Stosic
 
Lisabonski ugovor
Lisabonski ugovorLisabonski ugovor
Lisabonski ugovorEmil Čić
 
[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenje
[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenje[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenje
[Ramón campayo] superčitanje - superučenje - superpamćenjekore_st
 
001 metalnekonstrukcije
001 metalnekonstrukcije001 metalnekonstrukcije
001 metalnekonstrukcijeJasna Kepić-Hrvić
 
Djeca Krize Izvjestaj
Djeca Krize IzvjestajDjeca Krize Izvjestaj
Djeca Krize Izvjestajtzombix
 
Veštine prodaje_i_pregovaranja
Veštine prodaje_i_pregovaranja Veštine prodaje_i_pregovaranja
Veštine prodaje_i_pregovaranjaĆazim Salihi
 
5-matematika-radni-listovi.pdf
5-matematika-radni-listovi.pdf5-matematika-radni-listovi.pdf
5-matematika-radni-listovi.pdfKatarina Vucen
 
Programiranje c jezikom
Programiranje c jezikomProgramiranje c jezikom
Programiranje c jezikomsaidsakic
 
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docx
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docxZ_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docx
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docxArminaFehric
 
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...Edin Kalkan
 
Nenasilna komunikacija
Nenasilna komunikacijaNenasilna komunikacija
Nenasilna komunikacijaDeVeT
 
Rosenberg nenasilna komunikacija
Rosenberg nenasilna komunikacijaRosenberg nenasilna komunikacija
Rosenberg nenasilna komunikacijaIrena Srdanović
 
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzeća
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzećaZnačaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzeća
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzećaPositive
 
MyJob ISPRAVAK.pdf
MyJob ISPRAVAK.pdfMyJob ISPRAVAK.pdf
MyJob ISPRAVAK.pdfElaMaloa
 
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...FilipBakula
 
Matematicka fizika
Matematicka fizikaMatematicka fizika
Matematicka fizikadiinggdoongg
 
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdf
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdfAplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdf
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdfTamara673454
 
Analitika anioni
Analitika anioniAnalitika anioni
Analitika anioniIrma Musija
 
Bilic buklijaš - knjiga
Bilic buklijaš - knjigaBilic buklijaš - knjiga
Bilic buklijaš - knjigaŠime Sikirić
 
Predavanja beton
Predavanja betonPredavanja beton
Predavanja betonDurim Bajrami
 
Skripta beton
Skripta betonSkripta beton
Skripta betonErminHodi
 
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školama
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školamaPriručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školama
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školamaAna Rasic
 

More Related Content

Similar to Auto cad lt-ivana-penezic

5-matematika-radni-listovi.pdf
5-matematika-radni-listovi.pdf5-matematika-radni-listovi.pdf
5-matematika-radni-listovi.pdfKatarina Vucen
 
Programiranje c jezikom
Programiranje c jezikomProgramiranje c jezikom
Programiranje c jezikomsaidsakic
 
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docx
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docxZ_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docx
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docxArminaFehric
 
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...Edin Kalkan
 
Nenasilna komunikacija
Nenasilna komunikacijaNenasilna komunikacija
Nenasilna komunikacijaDeVeT
 
Rosenberg nenasilna komunikacija
Rosenberg nenasilna komunikacijaRosenberg nenasilna komunikacija
Rosenberg nenasilna komunikacijaIrena Srdanović
 
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzeća
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzećaZnačaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzeća
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzećaPositive
 
MyJob ISPRAVAK.pdf
MyJob ISPRAVAK.pdfMyJob ISPRAVAK.pdf
MyJob ISPRAVAK.pdfElaMaloa
 
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...FilipBakula
 
Matematicka fizika
Matematicka fizikaMatematicka fizika
Matematicka fizikadiinggdoongg
 
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdf
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdfAplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdf
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdfTamara673454
 
Analitika anioni
Analitika anioniAnalitika anioni
Analitika anioniIrma Musija
 
Bilic buklijaš - knjiga
Bilic buklijaš - knjigaBilic buklijaš - knjiga
Bilic buklijaš - knjigaŠime Sikirić
 
Skripta beton
Skripta betonSkripta beton
Skripta betonErminHodi
 
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školama
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školamaPriručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školama
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školamaAna Rasic
 

Similar to Auto cad lt-ivana-penezic (16)

5-matematika-radni-listovi.pdf
5-matematika-radni-listovi.pdf5-matematika-radni-listovi.pdf
5-matematika-radni-listovi.pdf
 
Programiranje c jezikom
Programiranje c jezikomProgramiranje c jezikom
Programiranje c jezikom
 
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docx
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docxZ_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docx
Z_Armina Fehrić_TACT_Skripta_KONAČNA.docx
 
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...
Uloga špeditera u transportu opasnih materija željezničkim saobraćajem Edin k...
 
Nenasilna komunikacija
Nenasilna komunikacijaNenasilna komunikacija
Nenasilna komunikacija
 
Rosenberg nenasilna komunikacija
Rosenberg nenasilna komunikacijaRosenberg nenasilna komunikacija
Rosenberg nenasilna komunikacija
 
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzeća
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzećaZnačaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzeća
Značaj uvoza i izvoza za poslovanje savremenih preduzeća
 
MyJob ISPRAVAK.pdf
MyJob ISPRAVAK.pdfMyJob ISPRAVAK.pdf
MyJob ISPRAVAK.pdf
 
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...
Instalacija i konfiguracija sustava za raspoređivanje opterećenja u okruženju...
 
Matematicka fizika
Matematicka fizikaMatematicka fizika
Matematicka fizika
 
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdf
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdfAplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdf
Aplikacija za vlasnike kućnih ljubimaca PetVet.hr.pdf
 
Analitika anioni
Analitika anioniAnalitika anioni
Analitika anioni
 
Bilic buklijaš - knjiga
Bilic buklijaš - knjigaBilic buklijaš - knjiga
Bilic buklijaš - knjiga
 
Predavanja beton
Predavanja betonPredavanja beton
Predavanja beton
 
Skripta beton
Skripta betonSkripta beton
Skripta beton
 
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školama
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školamaPriručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školama
Priručnik+ +program+prevencije+vršnjačkog+nasilja+u+školama
 

Auto cad lt-ivana-penezic

  • 1. Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]
  • 2. IVANA PENEZI] Autodesk AutoCAD LT tako lako Izdava~: “ZNAK” Zagreb Urednik: Goran Jedna~ak Lektura i korektura: Mladen Jedna~ak Grafi~ki dizajn i priprema za tisak: MI[ d.o.o., Zagreb Tisak: Grafika HISON d.o.o. Tehni~ko vodstvo: Alan Hison CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb UDK 681.3.06:62(035) PENEZI], Ivana AutoCAD LT: Tako lako / Ivana Penezi}. – Zagreb : Znak, 1997. – xii, 237 str. : ilustr.; 24 cm. – (Tako lako) Kazalo ISBN 953 – 189 – 067 – 6 Copyright © “ZNAK”, Zagreb, 1997. Sva prava pridr`ana. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodne pismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilo kojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona. Izdava~ i autor ulo‘ili su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autor objavom ove knjige ne pru`aju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadr`aja knjige, proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakve posljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu ili gubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.
  • 4. O autoru Ivana Penezi} diplomirala je arhitekturu, a radi kao profesorica na Gra- diteljskoj tehni~koj {koli gdje predaje Ra~unalstvo u graditeljstvu. Svoje bogato iskustvo i znanje profesorskom je lako}om prenijela u ovaj pri- ru~nik. Kombinacija stru~nosti i pedago{kog iskustva ~ini Ivanu ideal- nom autoricom ove edukativne, primjerima brojne knjige.
  • 5. SADR@AJ O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . V UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Namjena knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Organizacija knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Okviri tako-lako . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVII Slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIII I. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1. poglavlje: Osnovno o AutoCAD-u LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Pokretanje AutoCAD-a LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Osnovni ekran AutoCAD-a LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Padaju}i izbornici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Alatni okviri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 2. poglavlje: Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Koordinatni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Kako radi naredba Line . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Relativne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Apsolutne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Kako pohraniti crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 Kako nacrtati kru`nicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Zumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Odabir objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Kako radi naredba Erase . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Upotreba naredbi Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38 3. poglavlje: Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
  • 6. VI Sadr`aj 4. poglavlje: Crtanje tlocrta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Pripreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Granice crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 Kako zadati granice crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Slojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Definiranje slojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Kako promijeniti va`e}i sloj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Kako radi naredba Offset . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Kako radi naredba Fillet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Kako radi naredba Trim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Kako radi naredba Extend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Kako u~itati vrste linija u AutoCAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 5. poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103 Crtanje oznake kade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 Kako radi naredba Make Block . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Crtanje oznake umivaonika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113 Crtanje oznake wc {koljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 Kako umetnuti blok u crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 Kako radi naredba Explode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 6. poglavlje: Kako mijenjati izgled crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 Promjena izgleda crte`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 Kako radi naredba Move . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138 Kako radi naredba Stretch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 Kako radi naredba Distance . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144 Kako radi naredba Rotate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 Kako radi naredba Scale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 Kako radi naredba Copy . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 7. poglavlje: Pisanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155 Definiranje stila teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 Kako radi naredba Line Text . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161 Kako mijenjati ve} napisani tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165 Mjerenje povr{ine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167 Kako radi naredba Area . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
  • 7. Sadr`aj VII 8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171 Crtanje elementa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173 Kako radi naredba WBlock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka – {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 Kako radi naredba Hatch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 Kako mijenjati ve} nacrtani uzorak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191 10. poglavlje: Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193 Priprema crte`a za kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195 Definiranje stila kotiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197 Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209 Defpoints . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216 Trajno uklju~ivanje alata Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217 11. poglavlje: Iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219 Priprema crte`a za iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221 KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
  • 8. UVOD Programi za ra~unalnu podr{ku projektiranju i proizvodnji (CAD/CAM) ve} dugi niz godina predstavljaju standardne alate za izradu najslo`eni- jih projekata. [irok raspon njihovih mogu}nosti ~ini ih, jasno, i vrlo slo- `enima za upotrebu. Najpopularniji CAD program svakako je Autodeskov AutoCAD koji se nametnuo kao va`e}i standard. AutoCAD LT sna`an je i prilagodljiv program koji za 2D crtanje nudi gotovo sve {to i njegov sta- riji brat. Kako, me|utim, krenuti u svijet AutoCAD-a LT, a pritom ne izgu- biti previ{e vremena i strpljenja? Odgovor, naravno, nude kvalitetni i razumljivi priru~nici. Namjena knjige Knjiga tako-lako AutoCAD LT namijenjena je po~etnicima u radu s AutoCAD-om, kao i u~enicima tehni~kih {kola koji u svom radu upotreb- ljavaju CAD/CAM programe. Napisana je kao ud`benik koji korisnika kroz niz vje`bi dovodi do krajnjeg cilja - nacrtanog i na pisa~u/crta~u iscrtanog tlocrta objekta. Jasno}a i jednostavnost izraza, kao i postupnost u uvo- |enju novih znanja ~ine ovu knjigu odli~nim ud`benikom za sve one koji na razumljiv i jednostavan na~in `ele ste}i osnovna znanja o AutoCAD-u LT, ali i o na~inu primjene CAD programa op}enito. Okviri tako-lako U knjizi }ete se susretati s okvirima ‘tako lako’ u kojima mo`ete pro~itati razne savjete za ubrzavanje rada, odre|ene napomene vezane uz rad po- jedinih naredbi, ali i upozorenja za izbjegavanje naj~e{}e ponavljanih gre{aka. IX Uvod
  • 9. X Uvod Slike U knjizi tako-lako AutoCAD LT posebnu pa`nju posvetite slikama. Naime, ~itav pristup knjizi temelji se na crtanju konkretnog primjera, pa sve sli- ke ne samo da slijede okolni tekst, ve} predstavljaju i osnovnu vizualnu informaciju koja }e vam pomo}i u lak{em snala`enju i, naravno, crtanju. Va{i }e se ekrani u pone~emu razlikovati od onih koje }ete ugledati u knjizi ({to ovisi o pode{enjima Windowsa 95), ali }e sadr`ajno, neovisno o tim razlikama, biti jednaki.
  • 10. Uovompoglavlju U ovom poglavlju upoznat }ete se s izgledom osnovnog ekrana AutoCAD-a LT i na~inom zadavanja naredbi. I DIO 1. Poglavlje Osnovno o AutoCAD-u LT l Pokretanje AutoCAD-a LT l Osnovni ekran AutoCAD-a LT l Padaju}i izbornici l Alatni okviri
  • 11. Pokretanje AutoCAD-a LT Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakom pokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95. Radna povr{ina Windowsa 95 sadr`i u donjem lijevom uglu gumb Start. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 3 Slika 1.1 Pokretanje AutoCAD-a LT. Ü Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opci- ju Programs i s izbornika programa odaberite AutoCAD LT i sada jo{ na podizborniku kliknite na AutoCAD LT . Nakon nekoliko sekundi prozor AutoCAD-a LT otvorit }e se u obliku okvira za dijalog Start Up. Odabirom gumba na lijevoj strani odlu~ujete o osnovama na kojima }ete zapo~eti crtati va{ crte`: Wizard – AutoCAD LT vam omogu}ava da unaprijed u odre|enom broju koraka podesite crte`. Template – nudi popis datoteka koje mo`ete koristiti kao podloge za crtanje. Start from Scratch – po~injete ni od ~ega odabrav{i samo mjerni sustav.
  • 12. Open a Drawing – odabirete postoje}i crte`. Instruction – ispisuje kratki opis svakog gumba. Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric, kliknite na OK i pojavit }e se AutoCAD-ov osnovni ekran. 4 I. DIO Slika 1.2 Okvir za dijalog Start Up. Ü Osnovni ekran AutoCAD-a LT Slika prikazuje osnovni AutoCAD-ov ekran koji sadr`i i dva plutaju}a alatna okvira i gumb UCS u lijevom donjem uglu. Slika 1.3 Osnovni AutoCAD-ov ekran. Ü Naslovna traka Okvir sa zna~ajkama objekta Naredbeni redak Statusna traka Povr{ina za crtanje Traka padaju}ih izbornika Standardni alatni okvir
  • 13. AutoCAD-ov osnovni ekran podijeljen je na vi{e dijelova: w naslovnu traku w traku padaju}ih izbornika w standardni alatni okvir w okvir sa zna~ajkama objekta w povr{inu za crtanje w naredbeni redak w statusnu traku Naslovna traka pokazuje ime koje ste dali crte`u na kojem trenutno radite. Traka padaju}ih izbornika nudi padaju}e izbornike iz kojih biramo naredbe. Standardni alatni okvir nudi razli~ite naredbe u obliku gumba i padaju- }ih izbornika, a okvir sa zna~ajkama objekta sadr`i informacije o objek- tu na kojem trenutno radimo (sloj, vrsta linije...). Izbornika, naredbi i gumba ima podosta i o njima }ete doznati vi{e u daljnjem radu. Alatni okviri (Draw i Modify) nude naredbe koje oblikuju nove objekte i mijenjaju postoje}e. Njihov polo`aj i pojava na ekranu prepu{teni su na- {em izboru, mo`emo ih otvarati i zatvarati, povla~iti i smje{tati gdje god nam odgovara na ekranu. Sada vidite samo ova dva alatna okvira, ali tre- ba znati da AutoCAD LT nudi jo{ mnogo drugih. Povr{ina za crtanje zauzima ve}inu ekrana. Sve {to crtate pojavljuje se u tom podru~ju. Pomaknete li mi{a unutar povr{ine za crtanje, pojavljuje se grafi~ki pokaziva~ u obliku dva okomito prekri`ena beskona~na pravca s kvadrati}em u sjeci{tu. On vam omogu}uje odabir unutar crte`a. Izgled grafi~kog pokaziva~a se mijenja s obzirom na zadatak koji obavlja. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 5 Slika 1.4 Izgled grafi~kog pokaziva~a ovisno o funkciji koju obavlja. Ü Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje odabir objekata Standardni grafi~ki pokaziva~ Grafi~ki pokaziva~ kada AutoCad LT o~ekuje unos to~ke
  • 14. Kada pomi~ete grafi~ki pokaziva~ u povr{ini za crtanje, u lijevom kraju statusne trake mijenjaju se neki brojevi. AutoCAD LT vas obavje{tava o polo`aju grafi~kog pokaziva~a pomo}u x,y koordinata. Statusna traka vas jo{ informira o va{em crte`u, a pri odabiru naredbe ispisuje se njen kratki opis. 6 I. DIO Slika 1.5 Nakon ozna~avanja naredbe njen kratki opis ispisuje se u statusnoj traci. Ü U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu /User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordi- natnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crte`a. U dnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`no obratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putem retka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira. Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u nared- bu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itati poruke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne poda- tke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete nared- bu AutoCAD LT: w Otvara podizbornike
  • 15. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 7 w Otvara okvir za dijalog koji sadr`i podatke koji se mogu mijenjati w Pokre}e naredbu koja zahtijeva podatke koje unosite tipkovni- com ili crtanjem. Padaju}i izbornici Padaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-a LT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornik Draw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis nared- bi koje nam omogu}uju crtanje. Slika 1.6 Otvoreni padaju}i izbornik Draw. Ü Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju na opis koji se pojavljuje u statusnoj traci kad ozna~ite pojedinu naredbu. Taj opis vam poma`e pri odabiru naredbe. Neke naredbe imaju strelicu na desnom kraju. To zna~i da naredba otvara podizbornik.
  • 16. Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omo- gu}uje razne na~ine konstrukcije luka. Primijetili ste tako|er da postoje naredbe s tri to~kice na kraju (...). To zna~i da naredba otvara okvir za dijalog. Ozna~ite naredbu Hatch i kliknite. Padaju}i izbornik se zatvorio, a otvorio se okvir za dijalog Boundary Hatch, gotovo preko cijelog po- dru~ja za crtanje, koji vam omogu}uje odabir uzorka za ispunu povr{ine – »{rafure« – i njezinu prilagodbu va{em crte`u. Kliknite na gumb Cancel i zatvorite okvir za dijalog. O okviru za dijalog Boundary Hatch saznat }ete vi{e u 9. poglavlju. Otvorite ponovno padaju}i izbornik Draw, ozna~ite naredbu Line i klik- nite. Line je jedna od naredbi koja odmah od vas u naredbenom retku za- htijeva podatke. Padaju}i izbornik se zatvorio, a u naredbenom retku se pojavila poruka: 8 I. DIO Slika 1.7 Naredba Arc s otvorenim podizbornikom. Ü
  • 17. Command:line From point: AutoCAD LT tra`i da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Esc na tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat }ete kasnije u 2. poglavlju. Alatni okviri Alatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranju novih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju. Primjerice, alatni okvir Modify sadr`i naredbe koje mijenjaju postoje}e objekte u crte`u, dok alatni okvir Draw sadr`i naredbe koje omogu}uju kreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvire Draw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View i na dnu popisa kliknite na Toolbars... Otvorit }e se okvir za dijalog Toolbars s popisom svih alatnih okvira. Odaberite alatni okvir koji vam nedostaje tako da kliknete u bijeli kvadra- ti} lijevo od njegova imena, a zatim kliknite na gumb OK (prazan kvadra- ti}-isklju~eno, prekri`eni kvadrati}-uklju~eno). Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 9 Slika 1.8 Okvir za dijalog Boundary Hatch. Ü Slika 1.9 Odabir naredbe Toolbars; padaju}i izbornik View. Ü
  • 18. Alatni okviri sadr`e gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokazi- va~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njen kratki opis. 10 I. DIO Slika 1.10 Okvir za dijalog Toolbars. Ü Slika 1.11 Ozna~eni gumb naredbe Move s ispisanim nazivom i opisom u statusnoj traci. Ü Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ i dodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnom kutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izborni- ka sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite na gumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadr`ite pritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude razne na~ine konstrukcije kru`nice.
  • 19. I dalje dr`ite pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od do- datnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i krat- ki opis u statusnoj traci. Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja. Mo`emo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini za crtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{a na rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Dr`ite tipku mi{a pri- tisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na isti na~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvi- ra Draw kao na slici 1.13. Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovne trake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna- ~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako `elimo da alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom »x« u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvan povr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i onda zatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ih opet trebate (ViewíToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars, slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 11 Slika 1.12 Otvoreni dodatni gumbi naredbe Circle. Ü
  • 20. Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir sma- njuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite dr`ite is- klju~ene dok vam ne zatrebaju. 12 I. DIO Slika 1.13 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirima Draw i Modify. Ü Evo kratkog opisa nekih alatnih okvira koje }ete koristiti: Draw /Crtaj/: Naredbe za kreiranje uobi~ajenih objekata, uklju~uju}i cr- te, lukove, krugove, zakrivljene crte, elipse, tekst... Slika 1.14 Alatni okvir Draw. Ü Modify /Mijenjaj/: Naredbe za mijenjanje postoje}ih objekata. Mo`ete pomicati /Move/, kopirati /Copy/, rotirati /Rotate/, brisati /Erase/, kratiti /Trim/, produ`avati /Extend/, itd. Slika 1.15 Alatni okvir Modify. Ü
  • 21. Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje poma`u pri kotiranju crte`a. Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 13 Slika 1.16 Alatni okvir Dimensioning. Ü Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji poma`u pri odabiru specifi~nih to~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka. Slika 1.17 Alatni okvir Object Snap. Ü Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadr`i naj~e{}e kori{tene na- redbe. Usidrena je ispod trake izbornika. Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanje raznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog ok- vira. Slika 1.18 Usidreni alatni okviri Standard Toolbars i Object Properties. Ü
  • 22. Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-a LT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnih okvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremiti za crtanje. 14 I. DIO
  • 23. infoinfo Uovompoglavlju U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je naj- va`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom. II DIO 2. Poglavlje Pripreme za crtanje l Koordinatni sustav l Relativne koordinate l Apsolutne koordinate l Mjerne jedinice l Kako pohraniti crte` l Kako nacrtati kru`nicu l Zumiranje l Odabir objekata l Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata
  • 24. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 17 Pripreme za crtanje Da biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnim sustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbi za crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabra- ni objekt mogao iscrtati. Trebate tako|er shvatiti odnos AutoCAD-ovih jedinica i na{ih mjernih jedinica za du`inu. Isto tako, vrlo je va`no da na- u~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crte`a, njihovo imenovanje i po- novno u~itavanje starih, te otvaranje novih crte`a. Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne mo`ete zapo~eti ozbiljnije crtanje – na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabira specifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/. Koordinatni sustav Moglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednako udaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zove se x, a okomita y. Svaku to~ku mo`ete izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y = 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5 jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta – x,y = 0,0 – donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definirali to~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT , mo`ete koristiti: Polarne koordinate – polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od ishodi{ta i kutom u odnosu na x os. Pravokutne koordinate – polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od ishodi{ta po x osi i po y osi – koordinate x,y. Slika 2.1 Pravokutne i polarne koordinate. Ü Pravokutne koordinate Polarne koordinate y y (x,y) r x x (r< )
  • 25. Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objek- tu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau- ~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Nare- dbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili putem alatnog okvira Draw. Kako radi naredba Line Naredba Line iscrtava niz crta koje se definiraju svojom po~etnom i zavr{nom to~kom i to tako da krajnja to~ka prethodne crte postaje po~etna to~ka sljede}e. Nakon odabira naredbe Line, u naredbenom retku se ispisuje: Command:line From point: odredite po~etnu to~ku crte. To point: odredite krajnju to~ku crte. To~ke se odabiru neposredno na ekranu ili upisivanjem koordinata. Na- redba se zavr{ava pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Relativne koordinate Sada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativne koordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas tra`i da unesete prvu to~ku crte. Command:line From point: Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvu to~ku crte neposrednim odabirom na ekranu. Sada AutoCAD LT od vas tra`i drugu to~ku, a vi `elite 30 jedinica dugu crtu i to desno od ve} odabrane to~ke. To point:@30<0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Na ekranu se iscrtala crta duga trideset jedinica udesno od prvo odabrane to~ke. 18 II. DIO Slika 2.2 Odabir naredbe Line; padaju}i izbornik Draw. Ü
  • 26. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 19 Slika 2.3 Odabrana po~etna to~ka crtanja. Ü Slika 2.4 Nacrtana prva crta. Ü Klik u grafi~ko podru~je @30,0
  • 27. Upravo ste unijeli relativnu polarnu koordinatu. Znakom @ dali ste do znanja AutoCAD-u LT da }e vrijednost koju }ete unijeti biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke. 30 je udaljenost, a simbol < kazuje AutoCAD-u LT da }ete odrediti kut pod kojim }e crta biti iscrtana. Broj 0 je vrijednost kuta. Vrijednosti kuteva u AutoCAD-u LT temeljene su na sustavu prika- zanom na slici 2.5. 20 II. DIO Slika 2.5 Sustav vrijednosti kuteva. Ü 45 0 Naredba Line nije dovr{ena i tra`i da odredite sljede}u to~ku. Da biste zadali sljede}u to~ku upisat }ete: To point:@0,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Crta du`ine trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane to~ke. Slika 2.6 Nacrtana druga crta. Ü @0,30
  • 28. Unijeli ste relativnu pravokutnu koordinatu. Znak @ kazuje AutoCAD-u LT da }e upisana vrijednost biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke. Zadali ste udaljenost u x,y vrijednostima. Prvo ste upisali x udaljenost 0 (nema pomaka po x osi od odabrane to~ke), a zatim y udaljenost 30 (pomak po y osi od odabrane to~ke). Ako `elite upisati decimalni broj kao udaljenost, trebate paziti da ga upisujete s to~kom (30.5), a ne zarezom, jer }e AutoCAD LT decimalni broj sa zarezom o~itati kao koordinatu. Naredba Line jo{ nije zavr{ena i da biste zadali sljede}u to~ku upi{ite: To point:@-30,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Ponovno ste unijeli relativnu pravokutnu koordinatu s udaljenostima u x,y vrijednostma, ali x vrijednost udaljenosti je negativna i to je rezulti- ralo iscrtavanjem crte s desna na lijevo. Pozitivne su vrijednosti u pra- vokutnom koordinatnom sustavu s lijeva na desno (x) ili odozdo prema gore (y). Ako `elite nacrtati crtu u suprotnom smjeru, morate unijeti neg- ativnu vrijednost – x ili – y. Sada }ete zavr{iti crtanje tako {to }ete upisati: To point:C C je kratica za Close /zatvori/ i ta opcija naredbe Line spaja zadnju to~ku koju ste nacrtali s prvom iz koje ste krenuli, a zatim zavr{ava naredbu. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 21 Slika 2.7 Kvadrat nacrtan zadavanjem relativnih koordinata to~aka.Ü @-30,0 C
  • 29. Apsolutne koordinate Sada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinate to~aka. Zadnje kori{tenu naredbu mo`ete ponovno zadati tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Ponovno zadajte naredbu Line i upi{ite apsolutne koordinate to~ke iz koje zapo~injete crtanje: Command:line From point:30,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Prva to~ka crte udaljena je 30 jedinica od ishodi{ta po x osi i 30 jedinica po y osi. Da biste odredili sljede}e to~ke stranica kvadrata upisujte: To point:60,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:60,60 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:30,60 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:C Nacrtali ste isti kvadrat, ali unose}i apsolutne koordinate to~aka. Ovo je mo`da i djelovalo jednostavno, ali nije uvijek mogu}e znati sve apsolutne koordinate to~aka kada crtamo. Zato }ete gotovo uvijek koristiti relativne koordinate. Upotrebom relativnih koordinata znatno se olak{ava crtanje. Nije potrebno znati apsolutne koordinate to~aka nego samo njihov me- |usobni polo`aj, na primjer, udaljenost izme|u to~aka. 22 II. DIO
  • 30. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 23 Mjerne jedinice Bilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT pri- kazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format. Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units os- novni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati. Pitate se zasigurno za{to ne odaberemo Engineering ili Architectural – zato jer se one prikazuju u stopama i palcima. Iz popisa okvira to~nosti, Precision, odaberite to~nost koju `elite. To~no- st na jednu decimalu, 0.0, dosta vam je, mo`da i previ{e. U popisu kute- va, Angles, ostavite osnovni izbor za jedinice Decimal Degrees i za to~- nost, 0. Slika 2.8 Drugi kvadrat nacrtan zadavanjem apsolutnih kordinata to~aka. Ü Slika 2.9 Odabir naredbe Units; padaju}i izbornik Format. Ü 30,30 30,60 60,60 60,30
  • 31. Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljeno- sti, nismo koristili mjerne jedinice za du`inu, nego smo govorili op}enito o jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim je- dinicama i ne postoji neposredna veza izme|u tih i na{ih mjernih jedini- ca. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivo metre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere du`ina. Da biste mogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morate odlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crte`a i onda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom od izabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom centimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre – 1 AutoCAD jedinica = 1 cm. Vrlo je va`no kada jednom u crte`u izaberete mjernu jedi- nicu da je se i dosljedno pridr`avate. Sve mjere moraju biti uniformne. Sada mo`ete re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm. To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti. 24 II. DIO Slika 2.10 Okvir za dijalog Units Control. Ü
  • 32. Kako pohraniti crte` Ako pogledate u naslovnu traku, vidjet }ete da je AutoCAD LT va{ crte` prozvao »Unnamed« /neimenovan/. Budu}i da je va{ crte` bez imena i prvi puta ga pohranjujete, otvorite pa- daju}i izbornik File i odaberite naredbu Save As. Otvorit }e se okvir za dijalog Save Drawing As. U okvir za ime crte`a, File Name, prvo }ete upisati ime va{eg crte`a, a onda }ete kliknuti na gumb OK i tako spremiti crte`. Utipkajte KVADRATI kao ime va{eg cre`a i kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog je nestao, a vi }ete opaziti aktivnost diska. Pohranili ste va{ crte` pod imenom KVA- DRATI.DWG i sada u naslovnoj traci pi{e to ime. Nije potrebno upisivati ekstenziju .dwg prilikom imenovanja crte`a, to AutoCAD LT radi automatski prilikom pohranjiva- nja. Za prvo pohranjivanje crte`a uvijek koristite naredbu Save As. Preporu~a se tako|er da ne koristite palatale ( } , ~, |, { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,... Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 25 Slika 2.11 Odabir naredbe Save As; padaju}i izbornik File. Slika 2.12 Okvir za dijalog Save Drawing As. Ü Naredbu Save As mo`ete koristiti i kada `elite ve} pohranjeni i imenova- ni crte` pohraniti pod drugim imenom. Ve} imenovani crte` mo`e se po- hraniti i zadavanjem naredbe Save. Ü
  • 33. Naredbu Save mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa stan- dardnog alatnog okvira ili iz padaju}eg izbornika File. Ako `elite zavr{iti rad, odaberite naredbu Exit iz padaju}eg izbornika File. Otvorit }e se okvir za dijalog AutoCAD LT koji }e vas pitati da li `elite pohraniti promjene na va{em crte`u, Save Changes to, i ponudit }e vam tri gumba: Yes , No i Cancel. Ako ste vr{ili neke promjene na crte`u i zaboravili ih pohraniti, AutoCAD LT vas podsje}a da to u~inite prije nego zatvorite crte`. Najbolje je da kliknete na Yes, onda ste sigurni da je sve {to ste do sada radili na crte`u pohranjeno. AutoCAD LT automatski, zbog sigurnosti, pohranjuje va{ rad u odre|enim vremenskim razmacima pod imenom ACLT .SVS, ali bez obzira na to dobro je povremeno pohra- niti crte`. Dovoljno je, kad god se tijekom rada sjetite, klik- nuti na gumb Save na alatnoj traci Standard. Sada morate ponovno pokrenuti AutoCAD LT . Kada se otvori okvir za dijalog Start Up kliknite na gumb Open a Drawing, odaberite va{ crte` kvadrati.dwg iz popisa Select File, kliknite na OK i crte` se iscrtao na ekranu nepromijenjen. 26 II. DIO Slika 2.13 Odabir naredbe Save; padaju}i izbornik File. Slika 2.14 Odabir naredbe Exit; padaju}i izbornik File. Slika 2.15 Okvir za dijalog AutoCAD LT. Ü ÜÜ
  • 34. Ako `elite zapo~eti rad na potpuno novom crte`u, kliknite na gumb New na alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite nared- bu New. Ako ste mijenjali crte`, AutoCAD LT }e vam ponuditi okvir za dijalog s upozorenjem da pohranite crte` prije nego otvorite novi, Save changes to, a ako niste mijenjali crte` otvorit }e se odmah okvir za dijalog Create New Drawing (vrlo je sli~an okviru za dijalog StartUp). Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric i tada kliknite na gumb OK i u~itat }e se potpuno novi crte` »Unnamed«. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 27 Slika 2.16 Okvir za dijalog Start Up s odabranom opcijom Open a Drawing. Ü Slika 2.17 Odabir naredbe New; padaju}i izbornik File. Slika 2.18 Okvir za dijalog Create New Drawing. Ü Ü
  • 35. Kako nacrtati kru`nicu U~itajte va{ crte` KVADRATI.DWG ako ve} nije u~itan i zadajte naredbu Circle. Mo`ete je zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira Draw. Naredba Circle omogu}uje crtanje kru`nica na vi{e na~ina. Center,Radius – kru`nica odre|ena sredi{tem i polumjerom Center,Diameter – kru`nica odre|ena sredi{tem i promjerom 3 Points – kru`nica odre|ena trima to~kama Tan,Tan,Radius – kru`nica odre|ena dvjema tangentama i polumjerom Donut – prsten definiran promjerom unutra{nje i vanjske kru`nice i sredi{tem Naj~e{}e }ete koristiti opciju Center,Radius. U naredbenom retku se, nakon odabira DrawððCircleððCenter,Radius, ispisuje upit: Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku sredi{ta kru`nice. Mo`ete odabrati to~ku neposredno na ekranu ili upisati koordinate. Ako upisujete koordinate to~ke, morate, nakon {to ste je upisali , pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. 28 II. DIO Slika 2.19 Odabir naredbe Circle; padaju}i izbornik Draw. Nakon zadavanja naredbe njene opcije se ispisuju unutar naredbenog retka odvojene kosim zagradama( / ). Opcija unutar trokutastih zagrada(<>) je osnovno postavljena, tj. opcija koja je aktivna ako mi druk~ije ne odredimo. Velika slova opcija su ujedno i kratice koje koristimo ako opciju `eli- mo zadati neposrednim upisivanjem u naredbeni redak. Ü Tan, tan, Radius to~ka tangiranja to~ka tangiranja polumjer Center, Radius Center, Diameter prva to~ka druga to~ka tre}a to~ka Sredi{te Sredi{te polumjer Slika 2.20 Primjeri na~ina crtanja kru`nica. Ü
  • 36. Nakon {to ste odredili sredi{te, u naredbenom retku se ispisuje: Diameter/<Radius>: AutoCAD LT od vas tra`i da odredite polumjer kru`nice. Polumjer mo`ete odrediti tako da odaberete to~ku kroz koju prolazi kru`nica, neposredno na ekranu ili da upi{ete njegovu vrijednost. Opet, ako upisujete u nared- beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Sada }ete nacrtati kru`i} polumjera 1 cm u lijevom donjem uglu desnog kvadrata. Zadajte naredbu Circle /DrawððCircleððCenter,Radius/ Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: kliknite lijevo dolje unutar kvadrata Diameter/<Radius>:1 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 29 Slika 2.21 Kru`i} polumjera 1 cm nacrtan u donjem lijevom uglu kvadrata. Ü
  • 37. Zumiranje Nacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izbliza pogledali taj dio cte`a. Tu vam poma`e naredba Zoom s opcijom Window. Naredbu Zoom mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju- }eg izbornika View ili putem alatne trake Standard. Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crte`a. Mo`ete dobiti pogled izbliza zumiranjem prema crte`u i mo`ete dobiti sveobuhvatni pogled na crte` zumiranjem od crte`a. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbo- rnika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristiti opcije: Window – zumira prema crte`u dio crte`a koji odre|ujete postav- ljanjem prozora oko podru~ja koje `elite izbliza pogledati. All – zumira od crte`a tako da prika`e cijeli crte`. Previous – vra}a na prija{nji pogled. Odaberite opciju Window i u naredbenom retku ispisala se poruka: Command:Zoom All/Center/Extents/Previous/Window/<Scale(x/xP)>:W First corner: AutoCAD LT tra`i od vas da odredite prvi ugao prozora s kojim }ete obu- hvatiti podru~je na ekranu koje `elite izbliza pogledati. Obratite pa`nju na grafi~ki pokaziva~, opet se promijenio i sada vam omogu}uje odabir prozora pogleda. Ako `elite izbliza pogledati kru`i}, prozorom treba obuhvatiti ugao kvadrata koji `elite pogledati. Kliknite pokaziva~em ne- gdje blizu donjeg lijevog ugla kvadrata i rastegnite prozor tako da obu- hvatite kru`i}, a zatim kliknite kako biste odabrali drugi ugao prozora. Other corner: Slika na ekranu se promijenila i na cijelom podru~ju za crtanje vidite izabrani dio crte`a. Opet biste htjeli na ekranu vidjeti prija{nju sliku. Izaberite opciju Previous naredbe Zoom iz padaju}eg izbornika View. Da biste nakon ~estih promjena pogleda opet sagledali cijeli svoj crte`, upotrebite opciju All naredbe Zoom. 30 II. DIO Slika 2.22 Odabir naredbe Zoom; padaju}i izbornik View. Ü
  • 38. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 31 Slika 2.23 Odabir prozora pogleda. Ü Slika 2.24 Uve}ani pogled na odabrano podru~je crte`a. Ü
  • 39. Odabir objekata @elite li bilo koji element crte`a promijeniti ili od njega ne{to konstru- irati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti nared- bu. Sve naredbe Modify od vas tra`e da odaberete objekt ili objekte na kojima `elite primijeniti naredbu. Kako radi naredba Erase Naredba za brisanje Erase je jedna od naredbi koja tra`i od vas da oda- berete objekte. Naredbu Erase mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak ili iz alatnog okvira Modify. Naredba Erase bri{e odabrane objekte. Nakon odabira naredbe Erase, u naredbenom retku se ispisuje: Command:erase Select object: Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedi- na~ni izbor objekata. Postavite pokaziva~ na jednu od stranica kvadrata i kliknite. 32 II. DIO Slika 2.25 Odabir naredbe Erase; gumb s alatnog okvira Modify. Slika 2.26 Stranica kvadrata odabrana za brisanje. Ü Ü
  • 40. Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~i da je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako mo`ete birati koliko god `elite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pri- tiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir. Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u. Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednos- tavno utipkajte U u naredbeni redak (Command:U) i pritis- nite Enter ili kliknite na ikonu Undo na alatnoj traci Stan- dard. Naredba Undo poni{tava zadnju izvr{enu naredbu. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 33 Slika 2.27 Odabir naredbe Undo; gumb sa standardnog alatnog okvira. Ü Pojedina~ni odabir mo`e biti dugotrajan ako `elite odabrati puno objeka- ta nekog slo`enijeg crte`a. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabi- ra prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir. Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}a smjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retku ispisao se upit: Command:erase Select object: Other corner: AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugi ugao prozora za odabir. Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prvi ugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozor za odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je `elite obuhvatiti, toliko po- ve}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kva- drata prozorom i kliknite.
  • 41. 34 II. DIO Slika 2.28 Otvaranje prozora za odabir Window.Ü Slika 2.29 Odabrani objekti prozorom Window. Ü Prvi klik Drugi klik
  • 42. Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano {to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT oba- vje{tava o tome koliko ste objekata odabrali. Other corner: 2 found Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr- {ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo da bi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase. Opazili ste da nakon svakog odabira na ekranu ostaju bijeli kri`i}i /Blip/. Oni ozna~avaju mjesta odabira i nisu stvarni objekti crte`a, ali njihov veliki broj mo`e u~initi crte` nepre- glednim. Da bi nestali s ekrana, kliknite na gumb Redraw izbornika View na alatnoj traci Standard. Prozor koji smo upravo opisali otvara se slijeva nadesno, stranice su mu pune linije i odabire samo one objekte koji se cijeli nalaze unutar njega. Drugi prozor za odabir, Crossing, otvara se zdesna nalijevo, stranice su mu iscrtkane linije i odabire ne samo objekte koji su unutar njega nego i one objekte koje su njegove stranice presjekle. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 35 Slika 2.30 Odabir naredbe Redraw; padaju}i izbornik View. Ü
  • 43. Ponovno zadajte naredbu Erase. Smjestite grafi~ki pokaziva~ desno od kvadrata kao na slici 2.31, kliknite i povucite mi{a u lijevo. Otvorio se prozor s iscrtkanim stanicama. AutoCAD LT od vas tra`i da od- redite drugi ugao prozora. Otvorite prozor kao na slici 2.31 i kliknite. 36 II. DIO Slika 2.31 Otvaranje prozora za odabir Crossing. Ü Slika 2.32 Odabrani objekti prozorom Crossing. Ü Drugi klik Prvi klik
  • 44. AutoCAD LT }e vas u naredbenom retku obavijestiti da ste odabrali 4 objekta. Command:_erase Select object: Other corner: 4 found pritisnite ESC. @elite li prekinuti rad na nekoj naredbi, dovoljno je pritisnuti gumb Esc na tipkovnici. Pritisnite Esc i naredba Erase se ne}e izvr{iti. Sada ste na- u~ili kako sve mo`ete odabrati objekte ako to od vas tra`i naredba. Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata Nau~ili ste kako se crtaju pojedini objekti zadavanjem koordinata to~aka. Kada crtamo neki konkretni crte`, primjerice tlocrt, zapo~et }emo zasi- gurno tako da osnovne konture nacrtamo zadavanjem koordinata to~aka, ali ubrzo }emo morati nacrtati i neke objekte koji }e se na neki na~in vezati na ve} nacrtane. Trebat }ete nacrtati prozor u otvoru zida tako da povu~ete crtu izme|u odre|enih to~aka ve} nacrtanih objekata. Alati Object Snap omogu}uju nam automatsko odre|ivanje koordinata nekih karakteristi~nih to~aka objekta i eliminira potrebu za poznavanjem to~- nih kordinata to~aka ve} nacrtanih objekata. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 37 Slika 2.33 AutoCAD-ov ekran s usidrenim alatnim okvirom Object Snap desno od podru~ja za crtanje i otvorenim dodatnim gumbima gumba Snap sa standardnog alatnog okvira. Ü
  • 45. Alate Object Snap zadajemo s dodatnih gumbiju gumba Snap na alatnom okviru Standard ili s alatnog okvira Object Snap. Uklju~ite alatni okvir Object Snap na prije opisan na~in i usidrite ga desno od podru~ja za crtanje. Alati Object Snap su: Endpoint – krajnja to~ka crte ili luka. Midpoint – polovi{te crte ili luka. Intersection – sjeci{te dvaju objekata. Center – sredi{te kru`nice ili luka. Quadrant – odabir kvadrantne to~ke kru`nice, to~ke koja se nalazi na 0,90,180 ili 270 stupnjeva. Perpendicular – to~ka dobivena povla~enjem okomice na odabrani objekt iz prethodno ozna~ene to~ke. Tangent – to~ka dirali{ta tangente i kru`nice, luka ili elipse. Node – to~ka na objektu ili koti najbli`a mjestu odabira. Insertion – bazna to~ka umetanja bloka ili teksta. Nearest – to~ka objekta koja je najbli`a to~ki odabira. None – privremeno isklju~ivanje funkcija za to~an odabir to~aka. From – to~ka udaljena za zadanu vrjednost od prethodno ozna~ene to~ke. Running – otvara okvir za dijalog Running Object Snap za trajno zadavanje alata Object Snap. Upotreba naredbi Object Snap Ne budete li koristili alate Object Snap, nacrtat }ete crte koje izgledaju kao da su spojene, no one zapravo ne}e biti spojene i to }e vam izazvati ci- jeli niz problema u daljnjem crtanju. Sada upotrebljavaju}i alate Object Snap nacrtajte linije kao na slici 2.34, od krajnje to~ke jedne stranice do polovi{ta njoj suprotne stanice i zavr{ite u donjem lijevom uglu kvadrata. 38 II. DIO
  • 46. Odaberite naredbu Line i, da biste odabrali prvu to~ku crte, kliknite na gumb Snap to Endpoint s alatnog okvira Object Snap. Command:line From point:endp of Grafi~ki pokaziva~ se promijenio i AutoCAD LT od vas tra`i da ozna~ite crtu od ~ije posljednje to~ke `elite zapo~eti crtanje nove crte. Ozna~ite donju stranicu kvadrata i kliknite. Dovoljno je kvadrati}em pokaziva~a dotaknuti crtu negdje blizu mjesta gdje pretpostavljamo da se nalazi tra`ena to~ka, a AutoCAD LT }e sam prona}i ispravnu to~ku. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 39 Slika 2.34 Crte` linija unutar kvadrata nacrtanih naredbom Line uz pomo} alata Object Snap. Ü
  • 47. Opazit }ete da je po~etak crtanja crte to~no u zadnjoj to~ci ozna~ene stranice. 40 II. DIO Slika 2.35 Ozna~avanje objekata kod odabira to~aka alatima Object Snap. Ü Slika 2.36 Po~etak crtanja crte “uhva}en“ za zavr{nu to~ku ozna~ene crte. Ü
  • 48. Da biste to~no izabrali sljede}u to~ku, kilknite na gumb Snap to Midpoint s alatnog okvira Object Snap, ozna~ite suprotnu stranicu kvadrata i kliknite. To point:midp of Druga to~ka crte je to~no u polovi{tu ozna~ene stranice. Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 41 Slika 2.37 To~ka odabrana alatom Snap to Midpoint to~no u polovi{tu ozna~ene crte. Ü Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugao kvadrata i kliknite. To point:int of Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica. Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Pohranite crte`.
  • 49. Sa`etak U ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ine za pregledniji prikaz crte`a, kao i na~ine odabira objekata. U narednom }ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje. 42 II. DIO Slika 2.38 Crta zavr{ava to~no u sjeci{tu odabranih crta. Ü
  • 50. infoinfo U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe za crtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap. 3. Poglavlje Naredbe za crtanje l Naredbe za crtanje l Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke l Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera l Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap
  • 51. Naredbe za crtanje Upoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saz- nati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat }ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata Object Snap. Naredbe za crtanje mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas tra`e da zadate neke odre|ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima Object Snap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u nared- beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a da bi AutoCAD LT registrirao upisano. Slika 3.1 AutoCAD-ov ekran s otvorenim padaju}im izbornikom Draw. Ü Naredbe za crtanje su: Line – naredba crta crte izme|u dvije zadane to~ke. Construction line – naredba crta pravce kroz dvije zadane to~ke. Ray – naredba crta polupravce od zadane po~etne to~ke kroz zadanu to~ku Pline – naredba crta jedan objekt sastavljen od vi{e segmenata sa- ~injenih od crta ili lukova. Naredba se naj~e{}e koristi za 3D modeli- ranje. Mo`e joj se pode{avati {irina. Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 45
  • 52. Double Line – naredba crta dvostruke crte. Spline – naredba crta zavojitu liniju izme|u odabranih to~aka. Arc – naredba crta kru`ne lukove. Opcije naredbe nude razne na~ine konstrukcije: Start,Center,End-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem kru`nice kojoj pripada i krajnjom to~kom. Start,Center,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{tem kru`nice kojoj pripada i kutem kojeg luk obuhva}a. Start,End,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, krajnjom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a. Center,Start,End-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripa- da, po~etnom i krajnjom to~kom. Center,Start,Angle-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripa- da, po~etnom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a. 3Points-luk zadan trima to~kama po~etnom, to~kom »ne- gdje« na luku i krajnjom to~kom). Continue-luk koji se tangencijalno nastavlja na prethodno nacrtani luk ili crtu, potrebno je samo odrediti krajnju to~ku. Ellipse – naredba crta elipse. Opcije naredbe nude razne na~ine kon- strukcije: Center-elipsa zadana sredi{tem i s dva polumjera. Axis,End-elipsa zadana jednim promjerom i jednim polu- mjerom. Arc – crta elipti~ni luk. Polygon – naredba crta poligone. Naredba ima dvije opcije: Rectangle – pravokutnik zadan to~kama dva nasuprotna kuta. Polygon-poligon zadan brojem stranica i sredi{tem i polu- mjerom upisane kru`nice ili du`inom jedne stranice. 2D Solid – naredba crta povr{ine definirane s tri ili ~etiri to~ke. Ko- risti se u 3D modeliranju. Point – naredba crta to~ke. Naredba ima tri opcije: Single Point – to~ka zadana odabirom ili koordinatama. Divide-ucrtava to~ke na odabrani objekt tako da ga podijeli na zadani broj segmenata. Measure-ucrtava to~ke na odabrani objekt na zadanoj udaljenosti. 46 II. DIO
  • 53. Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 47 Slika 3.2 Skica kru`nog luka koji treba nacrtati. Ü U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /DrawððArcðð3 Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alate Object Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji pregled nad onim {to radite odaberite naredbu ZoomððWindow i zumirajte po- dru~je oko kvadrata. Slika 3.3 Uve}an pogled na lijevi kvadrat naredbom Zoom Window. Ü
  • 54. Command:arc Center/<Start point>:int of Object SnapðIntersection of i ozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata. Center/End/<Second point>:mid of Object SnapððMidpoint of i ozna~ite desnu stranicu kvadrata . End point:int of Object SnapððIntersection of i ozna~ite desni donji ugao kvadrata. 48 II. DIO Slika 3.4 Nacrtani kru`ni luk pomo}u naredbe Arcðð3point. Ü Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposred- no s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu ZoomððPre- vious da biste opet vidjeli cijeli crte`. Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera Sada }ete nacrtati elipsu kao na slici. Odaberite naredbu Ellipse /Draw- ððEllipseððCenter/. Za odabir to~aka opet }ete upotrijebiti alate Object Snap. Elipsu }ete crtati na desnom kvadratu i, da biste imali bolji pre- gled nad onim {to radite, naredbom ZoomððWindow zumirajte podru~je oko kvadrata.
  • 55. Command:ellipse Arc/Center/<Axis endpoint1>:c Center of ellipse:mid of Object Snap-ððMidpoint of i odaberite desnu stranicu kvadrata Axis endpoint:mid of Object SnapððMidpoint of i odaberite lijevu stranicu kvadrata <Other axis distance>/Rotation:int of Object SnapððIntersection of i odaberite desni gornji ugao kvadrata Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 49 Slika 3.5 Skica elipse koju treba nacrtati. Ü Slika 3.6 Uve}an pogled na desni kvadrat naredbom Zoom Window. Ü
  • 56. Nacrtali ste elipsu. Odaberite naredbu ZoomððPrevious da biste opet vidjeli cijeli crte`. Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap Sada `elite nacrtati kru`nicu tako da joj je sredi{te udaljeno 50 cm od sredi{nje to~ke desne strane kvadrata. 50 II. DIO Slika 3.7 Nacrtana elipsa pomo}u naredbe EllipseððCenter. Ü Slika 3.8 Skica kru`nice koju treba nacrtati. Ü
  • 57. Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapa pod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /DrawððCircle/ i na upit o polo`aju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object SnapððSnap From. Command:circle 3P/TTR/<center point>:_from AutoCAD LT sada tra`i od vas da odredite baznu to~ku pomaka, mo`ete upisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi `elite zapo~eti crtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da biste je odabrali upotrijebit }ete Object SnapððMidpoint of. Base point:mid of ozna~ite lijevu stranicu kvadrata. Na upit za pomak odgovorite upisom relativne koordinate to~ke u koju se pomi~ete. <offset>:@50,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Sredi{te kru`nice se pomaknulo od odabrane to~ke za `eljenu vrijednost udesno. Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 51 Slika 3.9 Ostvareni pomak sredi{ta kru`nice za 50 cm od polovi{ta desne stranice lijevog kvadrata pomo}u alata Object SnapððSnap From. Ü
  • 58. 52 II. DIO Ovisno o tome koliki pomak trebate i u kojem smjeru ga `elite izvesti, upisujete odgovaraju}u relativnu koordinatu. Sada jo{ trebate zadati polumjer. @elite da kru`nica prolazi desnim uglom kvadrata. Diameter/<Radius>:int of Object SnapððIntersection of i odaberite ugao kvadrata. Slika 3.10 Nacrtana kru`nica koja prolazi lijevim donjim uglom desnog kvadrata. Ü Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotreb- ljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao na slici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant. Command:line From point:qua of kliknite na kru`nicu u gornjem djelu. To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje lijevo. To point:qua of kliknite na kru`nicu u donjem djelu. To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje desno. To point:C
  • 59. Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kva- drat pomo}u alata Snap to Midpoint. Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 53 Slika 3.11 Kvadrat ucrtan u kru`nicu pomo}u alata Object SnapððSnap to Quadrant. Ü Slika 3.12 Kvadrat ucrtan u kvadrat pomo}u alata Object Snapðð Snap to Midpoint. Ü
  • 60. Command:line From point:mid of kliknite na lijevu gornju stranicu. To point:mid of kliknite na donju lijevu stranicu. To point:mid of kliknite na donju desnu stranicu. To point:mid of kliknite na gornju desnu stranicu. To point:C Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilo gdje na kru`nicu. 54 II. DIO Slika 3.13 Crta nacrtana pomo}u alata Object SnapððSnap to Center i Object SnapððSnap to Nearest. Ü Command:line From point:cen of kliknite bilo gdje na kru`nicu. To point:nea to kliknite na kru`nicu negdje lijevo i prekinite naredbu. Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugla desnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.
  • 61. Command:line From point:int of kliknite na lijevi gornji ugao kvadrata. To point:per to kliknite na zadnje nacrtanu crtu i prekinite naredbu. Pohranite crte`. Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao i upotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kako biste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u dalj- njem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta. Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 55 Slika 3.14 Crta nacrtana pomo}u alata Object SnapððSnap to Intersection i Object SnapððSnap to Perpendicular. Ü
  • 62. infoinfo Uovompoglavlju U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokom crtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje. III DIO 4. Poglavlje Crtanje tlocrta l Pripreme l Crtanje
  • 63. Pripreme Sada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na kraju i iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami na- praviti sve potrebne oznake – vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 59 Slika 4.1 Skica tlocrta koji }ete crtati. Ü Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo, crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCAD LT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK. Granice crte`a Kada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LT prikazivati jedinice (2. poglavlje, dio »Mjerne jedinice«). Zatim trebate odrediti granice crte`a, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crte`a pred- stavljaju »rub papira« na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada su uklju~ene, crtanje izvan »papira«. U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je veli- ka prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru – ne morate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtava- nje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte` smanjiti prilikom iscrtavanja. Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne mo`ete unositi u crte` u njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji }ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo – na primjer, nacrt }ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {to zna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crte`a moraju biti 20 puta ve}e.
  • 64. Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscr- tavanje. Prilikom zadavanja granica crte`a treba znati mjerilo u kojem }ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lom poglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i ne smijete to zaboraviti – morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stoga i dimenzije papira morate izraziti u centimetrima. Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crte`a ovisno o mjerilu i papiru. MJERILO 1:10 1:20 1:50 1:100 1:200 1:500 1:1000 vodoravno A4 297,210 594,420 1485,1050 2970,2100 5940,4200 14850,10500 29700,21000 okomito A4 210,297 420, 594 1050,1485 2100,2970 4200,5940 10500,14850 21000,29700 vodoravno A3 420,297 840,594 2100,1485 4200,2970 8400,5940 21000,14850 42000,29700 okomito A3 297,420 594,840 1485,2100 2970,4200 5940,8400 14850,21000 29700,42000 Va{ crte` }e biti iscrtan u MJ 1:20 na vodoravno polo`enom A4 papiru. Naredbu Drawing Limits mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format. Kako zadati granice crte`a Naredba Drawing Limits vam omogu}ava da zadate granice crte`a tako da tra`i od vas da odredite koordinate donjeg lijevog i gornjeg desnog ugla. Kada odaberete naredbu, u naredbenom se retku ispisuje: Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>: 60 III. DIO Slika 4.2 Odabir naredbe Drawing Limits; padaju}i izbornik Format. Ü
  • 65. AutoCAD LT vam nudi kao pretpostavljenu opciju koordinate 0,0 , to jest ishodi{te koordinatnog sustava. Uvijek mo`ete prihvatiti pretpostavljenu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Ovdje tako|er uklju~ujete, ON, ili isklju~ujete, OF, granice crte`a, ali tek nakon {to za- date i gornji desni ugao granica crte`a. Uper right corner<297,210>: Za desni gornji ugao granica crte`a, AutoCAD LT vam nudi koordinate koje predstavljaju dimenzije vodoravno polo`enog A4 papira u milimetri- ma. Ovdje upisujete, ovisno o mjerilu i veli~ini papira na koji }ete crte` ispisivati, koordinate koje imate izra~unate u tablici. Uvijek nakon {to ste zadali nove granice crte`a da bi se podru~je za crtanje prilagodilo novim zadanim granicama crte`a, trebate primijeniti naredbu ViewððZoom ððAll. Nakon {to ste zadali granice crte`a, ponovno otvarate naredbu Limits i onda ih uklju~ujete tako da upi{ete ON u naredbeni redak i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:on Uklju~ene granice crte`a ne dopu{taju odabir to~aka izvan granica crte`a. Poku{ate li odabrati to~ku izvan granica, AutoCAD LT je ne}e odabrati, a u naredbenom retku }e ispisati **Outside limits. Sada }ete zadati granice crte`a va{eg budu}eg crte`a. Odaberite naredbu Drawing Limits /FormatðDrawing Limits/: Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Za gornji desni ugao prona|ite vrijednosti u prilo`enoj tablici i upi{ite ih (vodoravno A4, MJ 1:20). Uper right corner<297,210>:594,420 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 61
  • 66. Prilagodite podru~je za crtanje novim zadanim granicama crte`a odabirom naredbe ViewððZoomððAll. Zadali ste granice crte`a, ali ih jo{ niste uklju~ili. Zato sada ponovno odaberite naredbu FormatððDrawing Limits i uklju~ite granice crte`a. Command:limits Reset model space limits: ON/OF/<Lower left corner><0.0000,0.0000>:ON pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte tri crte kao na slici 4.3, biraju}i to~ke tako da samo kliknete u podru~je za crtanje. 62 III. DIO Slika 4.3 Ovakve tri crte poku{ajte nacrtati crtu br.3 ne}ete uspjeti nacrtati. Ü Tre}u crtu niste uspjeti nacrtati, a u naredbenom retku ispisala se poruka: **Outside limits Tako vas je uklju~ena naredba Drawing Limits upozorila da ste odabrali to~ku izvan granica crte`a, to jest da poku{avate ne{to nacrtati izvan »papira«. Sada ste sigurni da ne}ete nacrtati ne{to {to kasnije ne}e stati na papir.
  • 67. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 63 Slojevi Slojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratati sa nekim djelovima crte`a i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shva- titi kao prozirne folije koje sadr`e dijelove crte`a. Na jednoj se nalaze po- mo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata, na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridru`uju boje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisa pridru`ila debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e ime trenutno va`e}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridru- `ena sloju i odre|eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja. Sloj ~ije je ime ispisano u okviru sa zna~ajkama objekata je trenutno va`e}i sloj, a to zna~i da }e svi nacrtani objekti biti u tom sloju. Slojeve se mo`e tako|er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }ete nau~iti ~emu slu`i koja opcija.Slika 4.4 Dio okvira sa zna~ajkama objekata koji slu`i za kontrolu slojeva. Ü Definiranje slojeva Kada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), koji je ujedno i trenutno va`e}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sa- mi. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers. Naredbu Layers mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama objekata. Odaberete li naredbu Layers, otvorit }e se okvir za dijalog Layer Control. U popisu slojeva nalazi se samo sloj 0. U okvir za dijalog Layer Control prvo upisujete imena slojeva. Va{i sloje- vi }e biti: VRATA, PROZOR, OPREMA i ZID. Slika 4.5 Odabir naredbe Layers; padaju}i izbornik Format. Ü
  • 68. Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za imenovanje crte`a, blokova, slojeva,... Upi{ite ime ZID u okvir za upisivanje novih slojeva koji se nalazi u dnu okvira za dijalog iznad gumba OK i kliknite na gumb New. Sloj ZID ispisao se u popisu. Na isti na~in upi{ite i preostale slojeve. U okvirima za dijalog ~esto }ete nai}i na gumbe ~iji su nat- pisi sivi. To su gumbi koje trenutno ne mo`ete upotrebljavati. Oni se aktiviraju samo u odre|enim situacijama. U okviru za dijalog Layer Control, na primjer, gumbi za definiranje sloje- va desno od popisa aktiviraju se tek odabirom sloja iz popisa koji `elite definirati. Kliknite na sloj ZID na popisu i on }e se ozna~iti. 64 III. DIO Slika 4.6 Okvir za dijalog Layer Control s ozna~enim slojem u popisu. Ü
  • 69. Gumbi na desno od popisa sada su aktivni i omogu}uju vam da definirate odabarani sloj. Mo`emo ga upaliti ili ugasiti, On-Off, odlediti ili zalediti, Thaw-Freez i otklju~ati ili zaklju~ati, Unlock-Lock. Sada }ete definirati samo boju svakog sloja. Kliknite na gumb Set Color i otvorit }e se novi okvir za dijalog Select Color. Okvir za dijalog Select Color nudi vam cijelu paletu boja, ali najbolje je odabirati izme|u ponu|enih standardnih boja, Standard Colors. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 65 Slika 4.7 Okvir za dijalog Select Color. Ü Izme|u standardnih boja odaberite `utu boju tako da kliknete na `uti kvadrati}, a onda na gumb OK. U popisu slojeva uz sloj ZID u stupcu boje pi{e Yellow (`uto). Sloju ZID pridru`ili ste `utu boju i svi elementi nacr- tani u tom sloju bit }e `ute boje. Sada na isti na~in pridru`ite boje osta- lim slojevima. Vrlo je va`no da prvo kliknete na prije ozna~eni sloj tako da vi{e ne bude ozna~en, a tek onda ozna~ite sljede}i. Ako to ne u~inite, prvoodabrani sloj }e ostati ozna~en i promjene koje }ete unositi za sljede}i odabrani sloj odnosit }e se i na njega. U popisu slojeva treba biti ozna~en samo sloj koji `elite definirati.
  • 70. Sloju PROZOR pridru`ite plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a sloju OPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridru`ili boje, klik- nite na gumb OK. 66 III. DIO Slika 4.8 Okvir za dijalog Layer Control s definiranim bojama slojeva. Ü Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crte`a i htjeli biste po~eti crtati zi- dove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je jo{ uvijek va`e}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0. Kako promijeniti va`e}i sloj Slika 4.9 AutoCAD-ov ekran s otvorenim popisom imena definiranih slojeva. Ü
  • 71. Kliknite na gumb sa strelicom na desno od okvira za ime va`e}eg sloja i otvorit }e se popis svih definiranih slojeva. Kliknite na sloj ZID i on se ispisuje u okviru za ime va`e}eg sloja. Crtanje Sve ste podesili i definirali i mo`ete zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacr- tati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /Draw- ððLine/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako da kliknete lijevo u podru~ju za crtanje. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 67 Slika 4.10 Odabrana po~etna to~ka. Ü Za sljede}e to~ke upi{ite: To point:@220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@0,220 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:@-220,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
  • 72. To point:C Nacrtali ste unutarnje konture kupaone. 68 III. DIO Slika 4.11 Nacrtane unutarnje konture zidova kupaone. Ü Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Po- stoji vi{e na~ina na koji to mo`ete nacrtati. Najbr`e i najlak{e }ete to u~i- niti koriste}i naredbu Offset. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Offset Naredba Offset crta paralelnu kopiju odabranog objekta na zadanoj uda- ljenosti. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Offset: Command:offset Offset distance of Through<Through>: Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopi- rati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na de- snu tipku mi{a. Slika 4.12 Odabir naredbe Offset; padaju}i izbornik Modify. Ü
  • 73. Select object to offset: Ovdje AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete objekt koji `elite paralelno kopirati. Mo`ete odabrati samo jedan objekt i nakon {to ste ga odabrali: Side to offset? AutoCAD LT od vas tra`i da zadate smjer paralelnog kopiranja. Zadajete ga tako da kliknete mi{em u stranu u koju `elite kopirati objekt. Nakon {to ste paralelno kopirali jedan objekt, AutoCAD LT vam omogu}uje po- novni odabir objekta koji onda mo`ete paralelno kopirati za istu udalje- nost u novom zadanom smjeru. Naredba se prekida pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 69 Slika 4.13 Primjeri djelovanja naredbe Offset. Ü Slika 4.14 Naredba Offset primijenjena na pregradne zidove. Ü Paralelno kopirana kru`nica za 30 prema sredini Paralelno kopirani kru`ni luk za 20 Paralelno kopirana crta za 25
  • 74. Sada znate kako radi naredba Offset i mo`ete je primjeniti na va{im zidovima. Imate tri zida debljine 12 cm i jedan debljine 30 cm. Prvo }ete nacrtati pregradne ziove od 12 cm. Odaberite naredbu Offset / ModifyððOffset/. Command:_offset Offset distance of Through<Through>:12 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: izaberite desnu okomitu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje desno od izabrane stranice. Select object to offset: izaberite lijevu okomitu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje lijevo od izabrane stranice. Select object to offset: izaberite donju vodoravnu stranicu. Side to offset? kliknite bilo gdje dolje od izabrane stranice. Select object to offset: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Nacrtali ste zidove od 12 cm, sada treba jo{ onaj od 30 cm. Ponovno otvorite naredbu Offset, upi{ite novu udaljenost i paralelno iskopirajte vanjski zid. Command:_offset Offset distance of Through<12.0>:30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: izaberite gornju stranicu. Side to offset? kliknite prema gore i zavr{ite naredbu. 70 III. DIO
  • 75. Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crte u uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Fillet Naredba Fillet ume}e kru`ni luk izme|u dvije crte, dva kru`na luka ili crte i kru`nog luka i pri tome produ`uje ili skra}uje crte do krajnjih to~aka umetnutog kru`nog luka. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Fillet: Command:_fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0 AutoCAD LT vas obavje{tava o trenutno va`e}em polumjeru, a u zagra- dama o tome da }e odabrane crte biti skra}ene do po~etka i kraja umet- nutog luka. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 71 Slika 4.15 Naredba Offset primijenjena na vanjski zid kupaone. Ü Slika 4.16 Odabir naredbe Fillet; padaju}i izbornik Modify. Ü
  • 76. Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: Naredba nudi ~etiri opcije: Select first object – osnovno postavljena opcija, omogu}uje odabir prvog objekta Trim – nudi dvije dodatne opcije – Trim/ No trim Trim-skra}uje odabrane objekte do po~etka i kraja umetnu- tog luka No trim – ne skra}uje odabrane objekte Radius – omogu}uje promjenu polumjera kru`nog luka koji }e se umet- nuti izme|u dva odbrana objekta Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R Upi{ite R i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Enter fillet radius<10.0000>:NN Upisujete `eljeni polumjer i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a. Promijeniv{i polumjer zavr{ili ste naredbu. Morate je ponovno za- dati da biste je mogli primijeniti. Ako je zadani polumjer 0, odabrani objekti }e se skratiti ili produ`iti do svog sjeci{ta. Polyline – omogu}uje primjenu naredbe na poliliniji Sada znate kako radi naredba Fillet pa je mo`ete primjeniti na uglovima va{ih zidova. Odaberite naredbu Fillet /ModifyððFillet/ i promijenite po- lumjer u 0. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=10.0000 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Enter fillet radius<10.0000>:0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Promijenili ste polumjer kru`nog luka i sada ponovno otvorite naredbu Fillet i izaberite dvije stranice ~ije krajeve `elite spojiti. Command:fillet (TRIM mode) Curent fillet radius=0.0000 Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite stranicu. 72 III. DIO
  • 77. Select second object: ozna~ite stranicu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 73 Slika 4.17 Primjena naredbe Fillet na prvom uglu kupaone. Ü Slika 4.18 Zidovi nakon primjene naredbe Fillet na svakom uglu. Ü
  • 78. Nakon odabira para stranica, naredba Fillet se odmah izvr{ava. Da biste mogli odabrati sljede}i par stranica, naredbu treba ponovno otvarati. Primijenite naredbu Fillet i na ostale uglove. Nakon crtanja zidova, sljede}i }e korak biti otvori u zidovima. Da biste mogli nacrtati prozor i vrata, trebate »izbu{iti« otvore u zidovima. Prvo }ete nacrtati otvor za prozor. Otvor prozora je odmaknut 72 cm od gor- njeg lijevog ugla tlocrta i {irok je 90 cm. 74 III. DIO Slika 4.19 Skica otvora prozora. Ü Da biste nacrtali lijevu stranu otvora za prozor, trebate zapo~eti crtanje 72 cm od lijevog gornjeg ugla. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i uz pomo} alata Snap From/Object SnapððSnap From/ pomaknite po~etak crtanja crte od lijevog gornjeg ugla za 72 cm (3. poglavlje, dio »Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap«. Command: line From point:from Object SnapðSnap From. Slika 4.20 Pomaknuti po~etak crtanja nakon primjene alata Snap From. Ü
  • 79. Base point:int of Object SnapðSnap to Intersection i kliknite na lijevi gornji ugao. <offset>:@72,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju pomi~ete po~etak crtanja crte i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Pomakli ste po~etak crtanja u `eljenu to~ku i naredba Line nije zavr{ena, pa tra`i od vas da odredite drugu to~ku. To point: per to Object SnapððPerpendicular to i kliknite na unutarnju stranu zida. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 75 Slika 4.21 Nacrtana prva stranica otvora prozora primjenom alata Snap to Perpendicular. Ü Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacr- tati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}i se naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napra- vite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od 90 cm. Command:_offset Offset distance of Through<30.0>:90 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
  • 80. Select object to offset: odaberite lijevu stranicu. Side to offset? kliknite udesno od nje i prekinite naredbu. 76 III. DIO Slika 4.22 Nacrtana druga strana otvora pomo}u naredbe Offset. Ü Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme|u njih su suvi{ne i treba ih odstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Trim Naredba Trim skra}uje crte, lukove, kru`nice ili polilinije do njihovog sje- ci{ta s granicom odsijecanja. Granica odsijecanja mo`e biti tako|er crta, luk, kru`nica ili polilinija. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Trim: Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Slika 4.23 Odabir naredbe Trim; padaju}i izbornik Modify. Ü
  • 81. AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice odsijeca- nja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica odsijecanja ne}e produ`avati. Select object: N found Odabirete granice odsijecanja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome koliko ste ih izabrali. Kada zavr{ite s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: Naredba nudi ~etiri opcije: Select object to trim – osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir objekta koji }e se skratiti. Project – koristi se kod 3D modeliranja. Edge – nudi dvije dodatne opcije – Extend/No extend: Extend – omogu}uje skra}enje izabranog objekta i kada se ne sije~e vidljivo s granicom odsijecanja. Izabrani objekt skra- }uje se do zami{ljenog sjeci{ta s granicom odsijecanja. No extend – skra}uje izabrani objekt samo ako se vidljivo sije~e s granicom odsijecanja. Undo-poni{tava odabir posljednjeg objekta. Sada znate kako radi naredba Trim i mo`ete je primijeniti na va{em pri- mjeru. Odaberite naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odstranite dijelove zida u otvo- ru za prozor. Command:trim Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 77 Slika 4.24 Primjeri djelovanja naredbe Trim. Ü Odabrana opcija Edgemoda=No Extend Odabrana opcija Edgemoda=ExtendGranica odsijecanja Granice odsijecanja Granica odsijecanja Rezultat RezultatRezultatRezultatGranica odsijecanja
  • 82. Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select object:1 found odaberite lijevu stranu otvora. Select object: 1 found odaberite desnu stranu otvora i pritis- nite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kliknite na gornji dio zida koji `elite da se odsije~e. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kliknite na donji dio zida koji `elite da se odsije~e i zavr{ite naredbu Nacrtali ste otvor za prozor i sada trebate jo{ nacrtati otvor za vrata. 78 III. DIO Slika 4.25 Rezultat primjene naredbe Trim na otvoru prozora. Ü Otvor za vrata je odmaknut 91 cm od lijevog pregradnog zida i {irok je 71 cm, a nacrtat }ete ga koriste}i naredbe Offset i Trim. Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napravite paralelnu kopiju vanjske strane lijevog zida udesno na udaljenosti od 91 cm. Command:offset Offset distance of Through<90.0>:91 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
  • 83. AutoCAD LT pamti zadnju kori{tenu udaljenost naredbe Offset. Kada ponovno zadate naredbu, nakon upita o udalje- nosti paralelnog kopiranja, u trokutastim zagradama pi{e zadnja kori{tena udaljenost i AutoCAD LT je tretira kao os- novno postavljenu – aktivna je ako mi ne zadamo drugu. Select object to offset: odaberite vanjsku stranicu lijevog zida. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 79 Slika 4.26 Skica otvora vrata. Ü Slika 4.27 Rezultat primjene naredbe Offset na vanjski zid. Ü
  • 84. Ponovno otvorite naredbu Offset i upravo dobivenu crtu ponovno para- lelno iskopirajte udesno na udaljenost od 71 cm. Command:offset Offset distance of Through<91.0>:71 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije dobili. Side to offset? desno i prekinite naredbu. 80 III. DIO Slika 4.28 Rezultat primjene naredbe Offset na maloprije paralelno kopiranu liniju. Ü Odaberite naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odsijecite sve vi{kove crta da biste dobili otvor za vrata. Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu.
  • 85. Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu. Select objects:1 found odaberite unutarnju stranu zida i pri- tisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberite sve {to je suvi{no i kada ste gotovi pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Napravili ste otvor za vrata. Kao {to vidite, ima vi{e na~ina kojima se dobiva isti rezultat, razlika je samo u vremenu koje ste potro{ili. Brzina crtanja u AutoCAD-u LT ne posti`e se samo vje`bom nego i pametnim odabirom naredbi. Treba dobro upoznati naredbe i koristiti ih tako da budu najdjelotvornije. Sada }ete u otvor za vrata ucrtati oznaku za vrata. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 81 Slika 4.29 Rezultat primjene naredbe Trim na otvoru za vrata. Ü Slika 4.30 Skica oznake za vrata. Ü
  • 86. Pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za vrata /ViewððZoomððWindow/. 82 III. DIO Slika 4.31 Uve}ani pogled na otvor za vrata. Ü Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte crtu od lijevog do desnog gornjeg ugla otvora. Command:line From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i odaberite gornji lijevi ugao otvora. To point:int of Object SnapððSnap to Intersection i odaberite desni gornji ugao otvora, te prekinite naredbu. Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napravite paralelnu kopiju upravo nacrtane crte prema dolje za 12 cm. Command:offset Offset distance of Through<71.0>:12 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali. Side to offset? dolje i prekinite naredbu.
  • 87. Okvir vrata trebate nacrtati 5 cm od zida, ovdje }e nam opet pomo}i naredba Offset /ModifyððOffset/. Command:_offset Offset distance of Through<12.0>:5 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite lijevu stranu otvora. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Ponovno otvorite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog ko- piranja. Command:offset Offset distance of Through<5.0>:61 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali paralelnim kopiranjem. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 83 Slika 4.32 Nacrtane crte praga. Ü
  • 88. Odaberite sad naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odsijecite vi{ak vanjske li- nije praga. 84 III. DIO Slika 4.33 Nacrtane crte okvira vrata. Ü Slika 4.34 Rezultat odsijecanja vi{kova linija pomo}u naredbe Trim. Ü
  • 89. Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu. Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberite vanjsku liniju praga i zavr{ite naredbu. Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtati kru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uz pomo} nove naredbe Extende, produ`iti liniju koja predstavlja desni okvir vrata i tako dobiti vratno krilo.Odaberite naredbu Circle /Draw- ððCircleððCenter,Radius/. Command:circle 3P/TTR/<Center point>:int of Object SnapððSnap to Inter- section i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 85 Slika 4.35 Nacrtana kru`nica ~ija ~etvrtina }e predstavljati liniju otvaranja vrata. Ü
  • 90. Diametar/<Radius>:int of Object SnapððSnap to Intersection i da biste odredili du`inu polumjera ozna~ite lijevo sjeci{te okvira sa pragom. Sada }ete nacrtati vratno krilo uz pomo} naredbe Extend. Naredbu mo- `ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify. Kako radi naredba Extend Naredba Extend produ`uje crte, polilinije ili lukove do odabrane granice produ`enja. Granica produ`enja mo`e biti crta, polilinija, kru`ni luk ili kru`nica. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon zadavanja naredbe Extend: Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend) 86 III. DIO Slika 4.36 Odabir naredbe Extend; padaju}i izbornik Modify. Slika 4.37 Primjeri djelovanja naredbe Extend. Ü AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice produ- `enja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se grani- ca produ`enja ne}e produ`avati. Select object: N found Odabirete granice produ`enja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome koliko ste ih izabrali. Mo`ete birati kolko god vam granica produ`enja treba, ali kada ste gotovi s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: Ü Odabrana opcija Edgemode=No Extend Rezultati Granice produljenja Granica produljenja Odabrana opcija Edgemode=Extend Granica produljenja Rezultati Granice produljenja
  • 91. Naredba nudi ~etiri opcije: Select object to extend – osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir objekta koji }e se produ`iti. Project – koristi se kod 3D modeliranja. Edge – nudi dodatne opcije Extend/No extend: Extend – omogu}uje produ`enje izabranog objekta i kada se njegov produ`eni kraj ne sije~e s granicom produ`enja. No extend – produ`uje izabrani objekt samo ako se njegov zami{ljeni kraj sije~e s granicom produ`enja. Undo – poni{tava odabir posljednjeg objekta. Sada kada znate kako radi naredba Extend, odaberite je /Modify ððExtend/ i produ`ite desnu stranu okvira vrata do kru`nice. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 87 Slika 4.38 Produ`ena desna linija okvira vrata do kru`nice pomo}u naredbe Extend Ü Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend) Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
  • 92. <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite desnu stranu okvira vrata i zavr{ite naredbu. Odaberite naredbu Trim / ModifyððTrim/ i odre`ite vi{ak kru`nice. 88 III. DIO Slika 4.39 Odrezan vi{ak kru`nice pomo}u naredbe Trim. Ü Command:trim Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No extend) Select object:1found odaberite vratno krilo. Select object:1found odaberite prag i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~ite kru`nicu desno od vratnog krila i zavr{ite naredbu. Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima Nacrtali ste simbol za vrata, ali u krivom sloju. Vrata bi trebala biti u slo- ju VRATA. Ovakve gre{ke se ~esto doga|aju i vrlo se lako ispravljaju. Po- stoji naredba koja mijenja zna~ajke objekata.
  • 93. Zna~ajke objekata su: boja, vrsta linije, debljina, stil teksta i sloj u kojem je objekt nacrtan. Da biste nacrtanim elementima vrata promjenili sloj iz sloja ZID u sloj VRATA, pomo}i }e vam naredba Properties. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Edit ili okvira sa zna~ajkama objekta. Upit koji se ispisuje u naredbenom retku nakon odabira naredbe Properties: Select object: Odabirete pojedina~no ili prozorom objekte kojima `elite promijeniti zna~ajke. Kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknu- ti na desnu tipku mi{a. Ako ste odabrali samo jedan objekt, otvara se okvir za dijalog Modify ( ovisno o izabranom objektu crti, kru`nici, luku, bloku, tekstu... nakon Modify se ispisuje Line, Circle, Arc, Text,...). Okvir za dijalog Modify... pru`a vam informacije o svim zna~ajkama izabranog objekta (boja, sloj, vrsta linije, debljina i skala vrste linije) , o elementima pomo}u kojih ste ga oblikovali ( za crtu – koordinate po~etne i zavr{ne to~ke), te o du`ini odabranog objekta i kutu u odnosu na rav- ninu u kojoj je nacrtan. Okvir za dijalog Modify... omogu}uje vam da mijenjate sve zna~ajke odabranog objekta i elemente pomo}u kojih ste ga oblikovali. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 89 Slika 4.40 Odabir naredbe Properties; padaju}i izbornik Edit. Slika 4.41 Okvir za dijalog Modify Line. Ü Ü
  • 94. Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalog Change Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira o svim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu. 90 III. DIO Slika 4.42 Okvir za dijalog Change Properties. Ü U mogu}nosti ste mijenjati: boju – gumb Color..., sloj – gumb Layer...,vrstu linije – gumb Linetype..., faktor skaliranja vrste linije – Linetype Scale (upisujete novu vrijednost) i debljinu linije – Thickness (upisujete novu vrijednost). Sada znate kako radi naredba Properties, odaberite je / EditððProperties/ i svim objektima od kojih su oblikovana vrata promijenite sloj u sloj VRATA. Slika 4.43 Odabir svih objekata pomo}u prozora za odabir Crossing. Ü
  • 95. Select object: objekte vrata odaberite prozorom za odabir Crossing kao na slici 4.43. Other corner: 5 found Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Change Properties, kliknite na gumb Layer i otvorit }e se okvir za dijalog Select Layer s popisom svih definiranih slo- jeva. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 91 Slika 4.44 Okvir za dijalog Change Properties. Ü Ozna~ite sloj VRATA i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Change Properties uz gumb Layer sada pi{e VRATA i kvadrat uz gumb Color je promijenio boju u zeleno. Kliknite na gumb OK i svi objekti koje ~ine vrata promijenili su boju iz `ute u zelenu. Vrata su sada u sloju VRATA, ali ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je va`e}i sloj jo{ uvijek ZID. Naredbom Properties mijenja se sloj samo odabranim objektima, va`e}i sloj ostaje isti. Sada }ete crtati prozor. Svakako prije po~etka crtanja promijenite va`e}i sloj u sloj PROZOR.
  • 96. 92 III. DIO Slika 4.45 Okvir za dijalog Select Layer. Ü Slika 4.46 Skica oznake za prozor. Ü Uvijek prije po~etka crtanja provjerite da li va`e}i sloj odgo- vara onome {to namjeravate crtati. Ako je va`e}i sloj PROZOR, mo`ete po~eti crtati. Da biste opet vidjeli ci- jeli tlocrt, odaberite naredbu ViewððZoomððPrevious ili All, a zatim pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za prozor naredbom ViewððZoom ððWindow.
  • 97. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte prvo vanjsku liniju para- peta. Command:line From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite gornji desni ugao. To point:int of Object SnapððSnap to Intersection, ozna~ite gornji lijevi ugao i prekinite naredbu. Odaberite sada naredbu Offset i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopiraj- te za 20 cm prema dolje. Offset distance of Through<61.0>:20 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite gornju crtu. Side to offset? dolje i prekinite naredbu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 93 Slika 4.47 Uve}ani pogled na otvor za prozor. Ü
  • 98. Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozo- ra. Odaberite sada naredbu Offset /ModifyððOffset / i nacrtane crte para- lelno kopirajte za 6.5 cm. 94 III. DIO Slika 4.48 Nacrtane crte parapeta. Ü Slika 4.49 Paralelno kopirane stranice parapeta. Ü
  • 99. Command:offset Offset distance of Through<20.0>:6.5 Select object to offset: odaberite gornju crtu. Side to offset? dolje. Select object to offset: odaberite donju crtu. Side to offset? gore i prekinite naredbu. Sada treba jo{ nacrtati linije okvira prozora, a one su 7 cm udaljene od rubova otvora. Prvo }ete nacrtati lijevu liniju okvira, a da biste zapo~eli crtanje na 7 cm udesno od lijeve strane otvora, ovaj puta upotrijebite alat Object SnapððSnap From. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/. Command:line From point:from Object SnapððSnap From. Base point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite gornji lijevi ugao prozora. <offset>:@7,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju se pomi~ete i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. To point:per of Object SnapððSnap to Perpendicular i ozna~ite suprotnu liniju prozora i prekinite naredbu. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 95 Slika 4.50 Nacrtane obje strane okvira prozora Ü
  • 100. Da biste nacrtali drugu stranu okvira prozora, odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 76 cm udesno. Command:offset Offset distance of Through<6.5>:76 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprije nacrtali. Side to offset? desno i prekinite naredbu. Simbol prozora je nactan. Sada jo{ trebate nacrtati crtkanu liniju grede i prozor }e biti gotov. Do sada ste crtali samo kontinuiranim linijama. Raz- ne druge vrste linija definirane su u vanjskim datotekama. Ako `elite ko- ristiti razne vrste linija morate ih prvo u~itati u AutoCAD LT . Kako u~itati vrste linija u AutoCAD LT Naredba Linetype omogu}uje vam u~itavanje vrsta linija. Naredbu mo- `ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkama objekata. Nakon odabira naredbe Linetype otvara se okvir za dijalog Select Line- type. Kliknete li na gumb Load otvoriti }e se okvir za dijalog Load and Reload Linetypes. 96 III. DIO Slika 4.51 Odabir naredbe Linetype; padaju}i izbornik Format. Slika 4.52 Okvir za dijalog Select Linetype. Ü Ü
  • 101. Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit }e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadr`e definicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvi- ra Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svih vrsta linija koje odabrana datoteka sadr`i. Mo`ete pojedina~no birati vrste linija koje `elite koristiti ili mo`ete klikom na gumb Select All u~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK. AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sada u popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke. Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutar kojeg odre|ujemo gusto}u ispisa odabrane linije. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 97 Slika 4.53 Okvir za dijalog Load and Reload Linetype. Ü Slika 4.54 Okvir za dijlog Select Linetype File s u~itanim vrstama linija. Ü ISO Pen Width – gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardi- ma, odre|uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovaj okvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.
  • 102. Linetype Scale – upisujete faktor skaliranja ovisno o mjerilu i `eljenoj gusto}i ispisa linije. 98 III. DIO Slika 4.55 Okvir za dijalog Select Linetype s ozna~enom linijom definiranom po ISO standardima. Ü Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisu Loaded Linetypes, kliknite na gumb OK. Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno va`e}i sloj u okviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutno va`e}u vrstu linije. Slika 4.56 Dio okvira sa zna~ajkama objekata za kontrolu vrsta linija. Ü Klikom na gumb sa strelicom desno od okvira unutar kojeg pi{e trenut- no va`e}a vrsta linije, otvara se popis vrsta linija s kojeg mo`ete birati kojom }ete vrstom linije crtati. Budu}i da }ete sada nacrtati samo jednu iscrtkanu liniju, nije potrebno da za to mijenjate va`e}u vrstu linije. Nacrtat }ete kontinuiranu liniju kao i sve do sada i onda }ete je pomo}u naredbe Change Properties promijeniti u iscrtkanu. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte crtu koja }e predstavljati rub grede. Command:line From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite desni unutarnji ugao prozora. To point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite lije- vi unutarnji ugao i prekinite naredbu.
  • 103. Odaberite sada naredbu Change Properties /EditððProperties/ i odaberite zadnje nacrtanu crtu. Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 99 Slika 4.57 Nacrtana crta ruba grede. Ü Slika 4.58 Okvir za dijalog Modify Line. Ü Kliknite na gumb Linetype i u okviru za dijalog Select Linetype iz popisa odaberite DASHED i kliknite na OK.
  • 104. Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crta je sada iscrtkana. 100 III. DIO Slika 4.59 Okvir za dijalog Select Linetype. Ü Slika 4.60 Iscrtkana linija ruba grede. Ü Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu ViewððZoomððAll. Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvoji- ti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/ModifyððExtend/ i produ`ite unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.
  • 105. Command:extend Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No extend) Select object: odaberite vanjsku stranu lijevog zida. Select object: odaberite vanjsku stranu desnog zida i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida desno od prozora . <Select object to extend>/Project/Edge/Undo: odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida lijevo od prozora i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Tlocrt kupaone je nacrtan i trebate ga jo{ samo spremiti /FileððSave As/ pod imenom KUPAONA. Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 101 Slika 4.61 Produ`ene unutarnje linije vanjskog zida. Ü
  • 106. Sa`etak U ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crta- nja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscr- tavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju br`e i jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no ste nacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`. 102 III. DIO