SlideShare a Scribd company logo
1 of 8
KRPELJ
Helena Halambek 2.c
Osnove
• RAZRED – paučnjaci (Arachnida)
• RED – Ixodida
• Većinom 3-5mm
• Paraziti- hrane se krvlju, prenose razne bolesti, većinom su
im domaćini ljudi ili veće životinje
• Oko 900 vrsta
• dijele se u 3 porodice:
• Tvrdi krpelji - krpelji šikare
• Meki krpelji - krpelji nastambe
• Nuttalliellidae - koji ima samo jednu vrstu, Nuttalliella
namaqua
Građa
• Glavnopršnjak
(prednje tijelo)
• Zadak (stražnje tijelo)
• Glava sa klještima –
(capitulum)
• Pokrivaju ga čvrste
ploče – (scutum)
građa muškog tvrdog krpelja (lijevo trbušnji a
desno leđni pregled)
životni ciklus
Hranjenje
• Hrane se krvlju
• Nakon hranjenja se napuhnu
(ženke više od mužjaka)
• Tokom hranjenja izlučuju
ljepljivu tekućinu koja im
pomaže pričvrstiti se na
domaćina. To izlučivanje traje
2-3 dana i dok se to lijepilo ne
stvrdne je lakše izvaditi krpelja
Bolesti
• Krpelji su biološki vektori, 10% poznatih vrsta prenose bolesti
• Krpeljni meningoencefalitis – većina ni ne oboli, a ako oboli ima simptome gripe i
bolest nije vrlo opasna. Jedina krpeljna bolest koja se može spriječiti cijepivom
• Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica (CCHF) – 9-50% smrtnost
• Borelioza (lajmska bolest) – manifestira se kao prstenasto crvenilo oko ugriza
• Tularemija - uzrokuje glavobolje, tresavicu, mučninu, povraćanje, povišenu temperaturu
do 40° C. Na mjestu ugriza se pojavljuje mjehurić. Vrlo mala smrtnost, liječi se
antibioticima
• Erlihioza – uzrokuje smeđi pseći i jelenski krpelj. Simptomi su glavobolja,
povraćanje, vrućica a rjeđe i konvulzije i koma
• Babezioza – većina vrsta bakterije ne inficira ljude
• Rikecije – uzrokuje trombozu
Kako spriječiti i liječiti ugriz
• Ugriz se može spriječiti pokrivanjem kože, pogotovo nogu, korištenjem spreja protiv
krpelja i izbjegavanjem hodanja kroz grmlje
• Ako je krpelj već u koži, treba ga lagano pincetama primiti za glavu i izvući, ne smije se
koristiti alkohol ni bilo kakva druga tekućina (ulje, pesticid itd.)
• Alkohol pomaže da se krpelj otpusti bez vađenja, no
otpuštanjem ispovraća utrobu u domaćina i
povećava mogućnost zaraze

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Mekušci - glavonošci
Mekušci - glavonošciMekušci - glavonošci
Mekušci - glavonošci
 
Kožni sistem čoveka
Kožni sistem čovekaKožni sistem čoveka
Kožni sistem čoveka
 
Зглавкари - Zglavkari
Зглавкари - ZglavkariЗглавкари - Zglavkari
Зглавкари - Zglavkari
 
Sunđeri
SunđeriSunđeri
Sunđeri
 
Valjkasti crvi
Valjkasti crviValjkasti crvi
Valjkasti crvi
 
Oboljenja nervnog sistema
Oboljenja nervnog sistemaOboljenja nervnog sistema
Oboljenja nervnog sistema
 
Hordati amfioksus i plaštaši
Hordati amfioksus i plaštašiHordati amfioksus i plaštaši
Hordati amfioksus i plaštaši
 
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinjaNastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
Nastanak, razvoj i raznovrsnost životinja
 
Mekušci
MekušciMekušci
Mekušci
 
Obezbeđivanje energije.pdf
Obezbeđivanje energije.pdfObezbeđivanje energije.pdf
Obezbeđivanje energije.pdf
 
Sunđeri
SunđeriSunđeri
Sunđeri
 
Hordati1
Hordati1Hordati1
Hordati1
 
Protista
ProtistaProtista
Protista
 
Koža
KožaKoža
Koža
 
Sisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlikeSisari-opšte odlike
Sisari-opšte odlike
 
Trepljari
TrepljariTrepljari
Trepljari
 
Pljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarijePljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarije
 
Hordati amfioksus i plaštaši
Hordati amfioksus i plaštašiHordati amfioksus i plaštaši
Hordati amfioksus i plaštaši
 
Sistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanjeSistem organa za izlučivanje
Sistem organa za izlučivanje
 
Euglenoidne alge
Euglenoidne algeEuglenoidne alge
Euglenoidne alge
 

Krpelji

  • 2. Osnove • RAZRED – paučnjaci (Arachnida) • RED – Ixodida • Većinom 3-5mm • Paraziti- hrane se krvlju, prenose razne bolesti, većinom su im domaćini ljudi ili veće životinje • Oko 900 vrsta • dijele se u 3 porodice: • Tvrdi krpelji - krpelji šikare • Meki krpelji - krpelji nastambe • Nuttalliellidae - koji ima samo jednu vrstu, Nuttalliella namaqua
  • 3. Građa • Glavnopršnjak (prednje tijelo) • Zadak (stražnje tijelo) • Glava sa klještima – (capitulum) • Pokrivaju ga čvrste ploče – (scutum) građa muškog tvrdog krpelja (lijevo trbušnji a desno leđni pregled)
  • 5. Hranjenje • Hrane se krvlju • Nakon hranjenja se napuhnu (ženke više od mužjaka) • Tokom hranjenja izlučuju ljepljivu tekućinu koja im pomaže pričvrstiti se na domaćina. To izlučivanje traje 2-3 dana i dok se to lijepilo ne stvrdne je lakše izvaditi krpelja
  • 6. Bolesti • Krpelji su biološki vektori, 10% poznatih vrsta prenose bolesti • Krpeljni meningoencefalitis – većina ni ne oboli, a ako oboli ima simptome gripe i bolest nije vrlo opasna. Jedina krpeljna bolest koja se može spriječiti cijepivom • Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica (CCHF) – 9-50% smrtnost • Borelioza (lajmska bolest) – manifestira se kao prstenasto crvenilo oko ugriza • Tularemija - uzrokuje glavobolje, tresavicu, mučninu, povraćanje, povišenu temperaturu do 40° C. Na mjestu ugriza se pojavljuje mjehurić. Vrlo mala smrtnost, liječi se antibioticima
  • 7. • Erlihioza – uzrokuje smeđi pseći i jelenski krpelj. Simptomi su glavobolja, povraćanje, vrućica a rjeđe i konvulzije i koma • Babezioza – većina vrsta bakterije ne inficira ljude • Rikecije – uzrokuje trombozu
  • 8. Kako spriječiti i liječiti ugriz • Ugriz se može spriječiti pokrivanjem kože, pogotovo nogu, korištenjem spreja protiv krpelja i izbjegavanjem hodanja kroz grmlje • Ako je krpelj već u koži, treba ga lagano pincetama primiti za glavu i izvući, ne smije se koristiti alkohol ni bilo kakva druga tekućina (ulje, pesticid itd.) • Alkohol pomaže da se krpelj otpusti bez vađenja, no otpuštanjem ispovraća utrobu u domaćina i povećava mogućnost zaraze