SlideShare a Scribd company logo
KRPELJ
Helena Halambek 2.c
Osnove
• RAZRED – paučnjaci (Arachnida)
• RED – Ixodida
• Većinom 3-5mm
• Paraziti- hrane se krvlju, prenose razne bolesti, većinom su
im domaćini ljudi ili veće životinje
• Oko 900 vrsta
• dijele se u 3 porodice:
• Tvrdi krpelji - krpelji šikare
• Meki krpelji - krpelji nastambe
• Nuttalliellidae - koji ima samo jednu vrstu, Nuttalliella
namaqua
Građa
• Glavnopršnjak
(prednje tijelo)
• Zadak (stražnje tijelo)
• Glava sa klještima –
(capitulum)
• Pokrivaju ga čvrste
ploče – (scutum)
građa muškog tvrdog krpelja (lijevo trbušnji a
desno leđni pregled)
životni ciklus
Hranjenje
• Hrane se krvlju
• Nakon hranjenja se napuhnu
(ženke više od mužjaka)
• Tokom hranjenja izlučuju
ljepljivu tekućinu koja im
pomaže pričvrstiti se na
domaćina. To izlučivanje traje
2-3 dana i dok se to lijepilo ne
stvrdne je lakše izvaditi krpelja
Bolesti
• Krpelji su biološki vektori, 10% poznatih vrsta prenose bolesti
• Krpeljni meningoencefalitis – većina ni ne oboli, a ako oboli ima simptome gripe i
bolest nije vrlo opasna. Jedina krpeljna bolest koja se može spriječiti cijepivom
• Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica (CCHF) – 9-50% smrtnost
• Borelioza (lajmska bolest) – manifestira se kao prstenasto crvenilo oko ugriza
• Tularemija - uzrokuje glavobolje, tresavicu, mučninu, povraćanje, povišenu temperaturu
do 40° C. Na mjestu ugriza se pojavljuje mjehurić. Vrlo mala smrtnost, liječi se
antibioticima
• Erlihioza – uzrokuje smeđi pseći i jelenski krpelj. Simptomi su glavobolja,
povraćanje, vrućica a rjeđe i konvulzije i koma
• Babezioza – većina vrsta bakterije ne inficira ljude
• Rikecije – uzrokuje trombozu
Kako spriječiti i liječiti ugriz
• Ugriz se može spriječiti pokrivanjem kože, pogotovo nogu, korištenjem spreja protiv
krpelja i izbjegavanjem hodanja kroz grmlje
• Ako je krpelj već u koži, treba ga lagano pincetama primiti za glavu i izvući, ne smije se
koristiti alkohol ni bilo kakva druga tekućina (ulje, pesticid itd.)
• Alkohol pomaže da se krpelj otpusti bez vađenja, no
otpuštanjem ispovraća utrobu u domaćina i
povećava mogućnost zaraze

More Related Content

What's hot

14. Ribe sa hrskavicavim skeletom
14. Ribe sa hrskavicavim skeletom14. Ribe sa hrskavicavim skeletom
14. Ribe sa hrskavicavim skeletom
ltixomir
 
Gmizavci, opšte odlike i raznovrsnost
Gmizavci, opšte odlike i raznovrsnostGmizavci, opšte odlike i raznovrsnost
Gmizavci, opšte odlike i raznovrsnost
Ivana Damnjanović
 
Pljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarijePljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarije
Ivana Damnjanović
 
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Ivana Damnjanović
 
Parazitske praživotinje
Parazitske praživotinjeParazitske praživotinje
Parazitske praživotinje
Ivana Damnjanović
 
Sisari
SisariSisari
Crvi-ponavljanje
Crvi-ponavljanjeCrvi-ponavljanje
Crvi-ponavljanje
Ena Horvat
 
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Člankoviti crvi
Člankoviti crviČlankoviti crvi
Člankoviti crvi
Ivana Damnjanović
 
Metilji
MetiljiMetilji
Pauci, škorpije, krpelji, stonoge, rakovi-uporedni pregled
Pauci, škorpije, krpelji, stonoge, rakovi-uporedni pregledPauci, škorpije, krpelji, stonoge, rakovi-uporedni pregled
Pauci, škorpije, krpelji, stonoge, rakovi-uporedni pregled
Ena Horvat
 
Crvene alge-Rodophyta
Crvene alge-RodophytaCrvene alge-Rodophyta
Crvene alge-Rodophyta
Ivana Damnjanović
 
Dokazi evolucije
Dokazi evolucijeDokazi evolucije
Dokazi evolucije
Ivana Damnjanović
 
Dupljari
DupljariDupljari
Valjkasti crvi
Valjkasti crviValjkasti crvi
Valjkasti crvi
Ivana Damnjanović
 

What's hot (20)

14. Ribe sa hrskavicavim skeletom
14. Ribe sa hrskavicavim skeletom14. Ribe sa hrskavicavim skeletom
14. Ribe sa hrskavicavim skeletom
 
Gmizavci, opšte odlike i raznovrsnost
Gmizavci, opšte odlike i raznovrsnostGmizavci, opšte odlike i raznovrsnost
Gmizavci, opšte odlike i raznovrsnost
 
Pljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarijePljosnati crvi; planarije
Pljosnati crvi; planarije
 
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evolucijiGeološka doba i teorije o organskoj evoluciji
Geološka doba i teorije o organskoj evoluciji
 
Parazitske praživotinje
Parazitske praživotinjeParazitske praživotinje
Parazitske praživotinje
 
Sisari
SisariSisari
Sisari
 
Crvi-ponavljanje
Crvi-ponavljanjeCrvi-ponavljanje
Crvi-ponavljanje
 
Gmizavci
GmizavciGmizavci
Gmizavci
 
Repati vodozemci
Repati vodozemciRepati vodozemci
Repati vodozemci
 
Člankoviti crvi
Člankoviti crviČlankoviti crvi
Člankoviti crvi
 
Metilji
MetiljiMetilji
Metilji
 
Hordati1
Hordati1Hordati1
Hordati1
 
Pauci, škorpije, krpelji, stonoge, rakovi-uporedni pregled
Pauci, škorpije, krpelji, stonoge, rakovi-uporedni pregledPauci, škorpije, krpelji, stonoge, rakovi-uporedni pregled
Pauci, škorpije, krpelji, stonoge, rakovi-uporedni pregled
 
Crvene alge-Rodophyta
Crvene alge-RodophytaCrvene alge-Rodophyta
Crvene alge-Rodophyta
 
Silikatne alge
Silikatne algeSilikatne alge
Silikatne alge
 
Bičari
BičariBičari
Bičari
 
Mekušci
MekušciMekušci
Mekušci
 
Dokazi evolucije
Dokazi evolucijeDokazi evolucije
Dokazi evolucije
 
Dupljari
DupljariDupljari
Dupljari
 
Valjkasti crvi
Valjkasti crviValjkasti crvi
Valjkasti crvi
 

Krpelji

  • 2. Osnove • RAZRED – paučnjaci (Arachnida) • RED – Ixodida • Većinom 3-5mm • Paraziti- hrane se krvlju, prenose razne bolesti, većinom su im domaćini ljudi ili veće životinje • Oko 900 vrsta • dijele se u 3 porodice: • Tvrdi krpelji - krpelji šikare • Meki krpelji - krpelji nastambe • Nuttalliellidae - koji ima samo jednu vrstu, Nuttalliella namaqua
  • 3. Građa • Glavnopršnjak (prednje tijelo) • Zadak (stražnje tijelo) • Glava sa klještima – (capitulum) • Pokrivaju ga čvrste ploče – (scutum) građa muškog tvrdog krpelja (lijevo trbušnji a desno leđni pregled)
  • 5. Hranjenje • Hrane se krvlju • Nakon hranjenja se napuhnu (ženke više od mužjaka) • Tokom hranjenja izlučuju ljepljivu tekućinu koja im pomaže pričvrstiti se na domaćina. To izlučivanje traje 2-3 dana i dok se to lijepilo ne stvrdne je lakše izvaditi krpelja
  • 6. Bolesti • Krpelji su biološki vektori, 10% poznatih vrsta prenose bolesti • Krpeljni meningoencefalitis – većina ni ne oboli, a ako oboli ima simptome gripe i bolest nije vrlo opasna. Jedina krpeljna bolest koja se može spriječiti cijepivom • Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica (CCHF) – 9-50% smrtnost • Borelioza (lajmska bolest) – manifestira se kao prstenasto crvenilo oko ugriza • Tularemija - uzrokuje glavobolje, tresavicu, mučninu, povraćanje, povišenu temperaturu do 40° C. Na mjestu ugriza se pojavljuje mjehurić. Vrlo mala smrtnost, liječi se antibioticima
  • 7. • Erlihioza – uzrokuje smeđi pseći i jelenski krpelj. Simptomi su glavobolja, povraćanje, vrućica a rjeđe i konvulzije i koma • Babezioza – većina vrsta bakterije ne inficira ljude • Rikecije – uzrokuje trombozu
  • 8. Kako spriječiti i liječiti ugriz • Ugriz se može spriječiti pokrivanjem kože, pogotovo nogu, korištenjem spreja protiv krpelja i izbjegavanjem hodanja kroz grmlje • Ako je krpelj već u koži, treba ga lagano pincetama primiti za glavu i izvući, ne smije se koristiti alkohol ni bilo kakva druga tekućina (ulje, pesticid itd.) • Alkohol pomaže da se krpelj otpusti bez vađenja, no otpuštanjem ispovraća utrobu u domaćina i povećava mogućnost zaraze