Cefta 2006 knjiga

SPORAZUM O IZMJENI I PRISTUPANJU
CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI
C E F T A 2006
Podgorica, januar 2007. godine

CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O
SLOBODNOJ TRGOVINI C E F T A 2006
Izdavač
Ministarstvo za ekonomski razvoj,
Rimski trg bb, 81000 Podgorica
www.minekon.vlada.cg.yu
Za izdavača
Branimir Gvozdenović, Ministar
Izdavanje knjige finansijski je pomogao
GTZ - Kancelarija za koordinaciju u Crnoj Gori
Štampa:
3M Makarije
Tiraž
500 primjeraka
Podgorica, januar 2007. godine

S A D R Ž A J
1. REPUBLIKA CRNA GORA I CEFTA 2006...............................................7
1.1 Od bilateralnih sporazuma do CEFTA 2006 ..............................................7
1.2. Kratak pregled teksta CEFTA 2006 ..........................................................9
2. ZONA SLOBODNE TRGOVINE - autorski prilozi...................................11
2.1. Proces liberalizacije trgovine u regionu Jugoistočne Evrope - pregovori na usaglašavanju teksta
jedinstvenog sporazuma CEFTA 2006 ...........................................................11
2.2. Poljoprivreda............................................................................................13
2.2.1. Šta CEFTA 2006 nudi poljoprivrednom sektoru Crne Gore? ........14
2.2.2. Dogovorene koncesije sa Hrvatskom............................................14
2.2.3. Dogovorene koncesije sa Albanijom ............................................15
2.2.4. Dogovorene koncesije sa Moldavijom..........................................15
2.3. Tretman tehničkih barijera u trgovini i primjena sanitarnih i fitosanitarnih mjera mjera u
sporazumu CEFTA 2006 ................................................................................15
2.4. Pravila o porijeklu i metode administrativne saradnje u carinskim pitanjima ... ..17
2.5. Robna razmjena .......................................................................................19
2.5.1 Robna razmjena zemalja JIE .........................................................19
2.5.2. Robna razmjena Crne Gore sa zemljama jugoistočne Evrope .... ...23
2.6. Necarinske barijere..................................................................................25
2.7. Zaštitne mjere ..........................................................................................27
2.7.1. Antidampinške mjere....................................................................28
2.7.2. 0pšte zaštitne mjere .......................................................................28
2.7.3. Uslovi i procedure za preduzimanje mjera ...................................28
2.7.4. Teškoće u platnom bilansu ...........................................................29
2.7.5. Mjere zaštite i Republika Crna Gora ............................................29
2.8. Arbitraža i medijacija ..............................................................................30
3. ZAJEDNIČKA DEKLARACIJA
PREDSJEDNIKA VLADA Bukurešt, 19.
decembar 2006. godine
- originalni tekst na engleskom jeziku ............................................................33
4. CEFTA 2006 - SPORAZUM O IZMJENI I PRISTUPANJU
CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI... ..40
PREDLOG ZAKONA O RATIFIKACIJI SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU
- tekst Sporazuma na službenom jeziku Republike Crne Gore................44
ANEKS 1 SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM
SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI
Konsolidovana verzija izmijenjenog Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj
trgovini (CEFTA 2006) .....................................................................47

ANEKS 2 SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM
SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI: Bilataralni sporazumi o
slobodnoj trgovini koji će prestati da važe stupanjem na snagu CEFTA
2006 saglasno članu 4, stav 4 .. 67
5. ANEKSI
Aneks 1 Tarifne oznake obuhvaćene hs glavama od 25 do 97 koje se u ovom sporazumu smatraju
poljoprivrednim proizvodima .........................................................................71
Aneks 2 Industrijski proizvodi koji nisu liberalizovani na datum stupanja na snagu sporazuma .....73
Aneks 3 Poljoprivredne koncesije ..................................................................78
Aneks 4 Protokol koji se odnosi na definiciju pojma "PROIZVODI SA PORIJEKLOM"
i metode administrativne saradnje .................................................................307
Aneks 5 O međusobnoj administrativnoj saradnji u carinskim pitanjima ... ...407
Aneks 6 Postojeći bilateralni sporazumi o investicijama između strana potpisnica ....413
Aneks 7 Sporazumi i konvencije koje se odnose na zaštitu prava intelektualne svojine ... ...418
Aneks 8 Imenovanje medijatora ..................................................................421
Aneks 9 Konstituisanje i rad arbitražnog suda..............................................423
P R I L O Z I ................................................................................................427
PRILOG 1 Dogovoreni uslovi uvoza na područje RCG iz zemalja članica CEFTA ......427
PRILOG 2 Dogovoreni uslovi izvoza na područje zemalja članica CEFTA ......449
Strane potpisnice od CEFTA do CEFTA 2006.............................................479
Lista skraćenica............................................................................................480

Proces liberalizacije trgovine u regionu jugoistočne Evrope zasnovan je na
principima Memoranduma o liberalizaciji i olakšicama trgovine (Brisel, 21.
jun 2001. godine) i vodi daljem uključivanju svih učesnika u savremene
međunarodne integrativne procese.
CEFTA 2006 je moderan i sveobuhvatan Sporazum o slobodnoj trgovini
u regionu jugoistočne
Evrope. Njime je unaprijeđen proces liberalizacije trgovinskog režima, koji
uključuje i uvođenje
savremenih standarda u oblasti trgovinske politike i konkurencije, državne
pomoći, javnih nabavki,
intelektualne svojine i trgovine uslugama u skladu sa pravilima i
procedurama Svjetske trgovinske
organizacije. Realizacija Sporazuma treba da vodi povećanju obima trgovine u
regionu, većoj javnosti
i preglednosti poslovanja. Uključivanjem u panevropsku zonu
dijagonalne kumulacije porijekla
proizvoda stvara se novi okvir za trgovinu i investicije, što će uticati na
povećanje zaposlenosti i opšti
ekonomski razvoj.
Knjiga „Sporazum o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu
o slobodnoj trgovini CEFTA 2006” namijenjena je predstavnicima
institucija i tijela koja će ratifikovati i kasnije pratiti realizaciju ovog
Sporazuma, kao i poslovnim ljudima, stranim investitorima, ekspertima,
nevladinim i međunarodnim organizacijama i medijima.
Branimir Gvozdenović,
Ministar za ekonomski razvoj

Sporazum o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini C E F
T A 2006
1. REPUBLIKA CRNA GORA I CEFTA 2006
1.1 Od bilateralnih sporazuma do CEFTA 2006
Uspostavljanje zone slobodne trgovine u regonu jugoistočne Evrope
(JIE) zasnovano je
na Memorandumu o liberalizaciji i olakšicama u trgovini (MoU),
potpisanom 27. juna 2001. godine u Briselu, u okviru Pakta stabilnosti za
JIE. Zemlje potpisnice Memoranduma su: Albanija, Bosna i Hercegovina,
Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija i SR Jugoslavija1
.
Potpisivanjem Memoranduma postavljena je osnova za sklapanje
bilateralnih sporazuma između zemalja JIE i uspostavljena je mreža od 28
sporazuma, zasnovanih na principima Opšteg sporazuma o trgovini i carinama
(GATT-1994) i Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske oganizacije (STO).
Tabela: Pregled zemalja sa kojima je SCG potpisala i ratifikovala sporazume
Zemlja Datum potpisivanja Datum stup. na snaguPrelazni period
Albanija 13.11.2003. 01.08.2004. do 01.01.2007.
Bosna i Hercegovina 01.02.2002. 01.06.2002.2
do 01.01.2004.
Bugarska 13.11.2003. 01.06.2004. do 01.01.2007.
Hrvatska 23.12.2002. / 14.01.2004.3
01.07.2004.do 01.01.2007.
Makedonija 04.09.1996. 07.10.1996. bez prelaznog perioda
revidiran 2005. 01.06.2006.
Moldavija 13.11.2003. 01.09.2004. bez prelaznog perioda
Rumunija 22.12.2003. 01.07.2004. do 01.01.2007.
Ideja o jedinstvenom multilateralnom sporazumu o slobodnoj trgovini
u regionu pojavila se sazrijevanjem potrebe racionalizacije
sprovođenja sporazuma i stvaranja većeg stepena predvidivosti, ali i
kao posljedica komplikovane mreže od 31 sporazuma4
.
Osnovni ciljevi zamjene mreže bilateralnih sporazuma o slobodnoj
trgovini jedinstvenim Sporazumom su:
 Povećanje obima međunarodne trgovine i direktnih investicija u JIE;
 Dalja liberalizacija i olakšavanje trgovine;
 Povećanje stepena harmonizacije i transparentnosti;
 Jačanje regionalne saradnje;
 Olakšavanje vladama u administriranju trgovine i trgovinskih režima;
1 Odlukom o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore, koja je
usvojena u Skupštini RCG 3. juna 2006. godine,
definisano je da će Republika Crna Gora preuzeti i primjenjivati
međunarodne ugovore koje je zaključila i kojima je pristupila
Državna zajednica Srbija i Crna Gora, a koji se odnose na Crnu Goru i u
saglasnosti su sa njenim pravnim poretkom.
Sporazume o slobodnoj trgovini potpisane sa zemljama JIE nakon sticanja
nezavisnosti Republika Crna Gora primjenjuje
samostalno.
2 U Crnoj Gori se primjenjuje od septembra 2003.
3 Sporazum o izmjeni sporazuma o slobodnoj trgovini između SCG i Republike Hrvatske
4 U toku 2004. godine započete su aktivnosti na potpunijem uključivanju
UNMIK-a/Kosovo u proces liberalizacije regionalne trgovine.
Ministarstvo za ekonomski razvoj, januar 2007. godine
7

T A 2006
 Obezbjeđivanje efikasnog mehanizma rješavanja trgovinskih
sporova između ugovornih strana;
 Doprinos daljem razvoju odnosa svake potpisnice sa EU i punoj
integraciji u sistem međunarodne trgovine (STO).
Nakon usvajanja Deklaracije na Ministarskoj konferenciji u Sofiji, 10. juna
2005. godine, počela je izrada teksta Jedinstvenog sporazuma, za koju su
ministri zemalja potpisnica bilateralnih sporazuma mandat dali Radnoj grupi
za liberalizaciju i olakšice u trgovini u okviru Pakta stabilnosti jugoistočne
Evrope. Na Samitu predsjednika vlada zemalja jugoistočne Evrope, održanom
u Bukureštu, 6. aprila 2006. godine, usaglašeno je konačno opredjeljenje da se
istovremeno CEFTA modernizuje i da se pristupi tom Sporazumu. Zvanični
pregovori počeli su u junu 2006. godine. Delegaciju Republike Crne Gore
sačinjavali su predstavnici Ministarstva za ekonomske odnose sa
inostranstvom i evropske integracije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede, Ministarstva ekonomije, Uprave carina i Privredne komore
Crne Gore.
Kroz četri zvanične runde pregovora usaglašen je tekst jedinstvenog
Sporazuma, CEFTA 2006, koji
je proširen novim potpisnicama i oblastima, a zamijeniće bilateralne
sporazume o slobodnoj trgovini.
CEFTA 2006 su u Bukureštu, 19. decembra 2006. godine potpisale:
Republika Albanija, Bosna i
Hercegovina, Republika Bugarska, Republika Hrvatska, Republika
Makedonija, Republika Moldavija,
Rumunija, Republika Crna Gora, Republika Srbija i Privremena
administrativna misija Ujedinjenih
nacija na Kosovu u ime Kosova, u skladu sa UNSCR 1244. Predviđeno je
da Sporazum stupi na
snagu 1. maja 2007. godine, nakon dostavljanja instrumenta ratifikacije od
strane zemalja potpisnica,
do 31. marta 2007. godine.
Prihvatanjem Zajedničke deklaracije na CEFTA samitu u Bukureštu
predsjednici vlada zemalja regiona su potvrdili privrženost ideji formiranja
zone slobodne trgovine u regionu jugoistočne Evrope.
Principi na kojima se temeljila izrada Sporazuma su:
 Nadovezivanje na postojeće bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini;
 Baziranje na važećem CEFTA sporazumu (uz dopunu novim
oblastima - uslugama,
intelektualnom svojinom, javnim nabavkama i investicijama);
 Usklađivanje sa propisima i procedurama STO;
 Usklađivanje sa Memorandumom o liberalizaciji i olakšanju trgovine;
 Harmonizacija materije bilateralnih sporazuma radi
povećanja transparentnosti i
predvidljivosti;
 Obezbjeđivanje pogodnog institucionalnog okvira za upravljanje
Sporazumom, kontrolu
efikasnosti i implementaciju Sporazuma.
8

T A 2006
Osnovne karakteristike ranijeg sporazuma CEFTA bile su nepostojanje
institucije koja bi nadgledala njegovu primjenu, relativno slaba kontrola
realizacije dogovorenih mjera liberalizacije trgovine i potpuni suverenitet
članica. Osnovni cilj Sporazuma bila je da se, kroz regionalnu saradnju,
zemlje potpisnice pripreme za pristupanje EU. CEFTA je potpisana 1992.
godine od strane Mađarske, Čehoslovačke i Poljske, a kasnije su pristupile
Slovenija (1996), Rumunija (1997), Bugarska (1999) i Hrvatska (2003).
Novim sporazumom CEFTA 2006 predviđa se osnivanje Sekretarijata.
Prednosti CEFTA 2006:
 Slobodan protok ljudi, robe i ideja, višestruko povećanje razmjene,
usklađivanje privrednog
razvoja, stvaranje znatno većeg tržišta i poboljšanje privredne saradnje;
 Povećanje priliva stranih investicija u regionu, na koje će
značajno uticati stvaranje
jedinstvenog tržišta;
 Podizanje tehnološlog nivoa proizvodnje, produktivnosti, efikasnosti i
primjene savremenog
menadžmenta, kao efekti tržišnih uslova poslovanja;
 Obezbjeđivanje potrošačima većeg standarda kroz raznovrsniju
ponudu kvalitetnije i jeftinije
robe;
 Ubrzavanje procesa pristupanja STO i EU.
1.2. Kratak pregled teksta CEFTA 2006
Tekst CEFTA 2006 podijeljen je u sedam glava, koje su koncipirane po
oblastima. Osnove za tekst ovog Sporazuma bile su originalni CEFTA
tekst, Sporazumi zemalja regiona o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj
uniji i STO sporazumi.
Glava I, pod nazivom „Opšte obaveze koje se odnose na trgovinu svim
robama“, definiše industrijske proizvode i pitanja carinskih dažbina na
uvoz i izvoz i dažbina sa jednakim dejstvom, kao i kvantitativna
ograničenja. Precizirano je da nove carinske dažbine na uvoz i izvoz ili
naplate čije je dejstvo jednako carinskim dažbinama i drugim uvoznim ili
izvoznim dažbinama fiskalne prirode, neće biti uvođene od dana stupanja
Sporazuma na snagu, kao i da će sva važeća postojeća kvantitativna
ograničenja biti ukinuta, te da se neće uvoditi nova.
Glava II utvrđuje industrijske proizvode i njihov obim, carinske dažbine na
uvoz i naplate sa jednakim efektom.
Glava III je posvećena poljoprivrednim proizvodima i definiše carinske
dažbine na uvoz i izvoz i dažbine sa jednakim efektom, kvantitativna
ograničenja na izvoz i uvoz i mjere sa jednakim dejstvom, pitanja koncesija i
poljoprivredne politike, kao i sanitarne i fitosanitarne mjere. Sporazum
precizira da nikakva nova opterećenja na uvoz ili izvoz poljoprivrednih
proizvoda neće biti uvođena, uključujući i
9

T A 2006
kvantitativna ograničenja. Regulisanje sanitarnih i fitosanitarnih mjera bazira se
na STO Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera.
Glava IV obrađuje tehničke prepreke u trgovini, koje se odnose na tehničke
propise, standarde i postupke vezano za ocjenu usklađenosti, kao i
odgovarajuće mjere. Stavovi sadržani u Sporazumu u potpunosti su usaglašeni
sa STO Sporazumom o tehničkim preprekama u trgovini.
Glava V sadrži opšte odredbe. U okviru ove glave, definisana su
operativna pravila - pravila o porijeklu i saradnja na polju carinske
uprave, pravila domaćeg oporezivanja i izuzeci koji se preduzimaju u
pogledu bezbjednosti. Definisana su, takođe, pravila konkurencije -
državnih monopola, pravila konkurencije među preduzećima i državne
pomoći, kao i pravila o zaštiti kontigenata - damping i opšte zaštitne mjere.
Glava VI nosi naziv „Nova trgovinska pitanja” i novina je u odnosu na
originalni CEFTA tekst. U glavi su obrađene usluge, ulaganja, vladine
nabavke i zaštita prava intelektualne svojine. Na ovaj način pravno su
regulisane potpuno nove oblasti, čime je CEFTA tekst znatno osavremenjen.
Glava VII se odnosi na propise o sprovođenju sporazuma, pri čemu su
definisana pitanja arbitraže, rada Zajedničkog komiteta, procedura i
transparentnosti, kao i pitanja važenja, trajanja i odustajanja od Sporazuma.
Sastavni dio Sporazuma su i sljedeći aneksi:
Aneks 1: Poljoprivredni proizvodi (odnosi se samo na pozicije iz glava 25-97);5
Aneks 2: Lista industrijskih proizvoda koji nisu liberalizovani danom stupanja
Sporazuma na snagu
(RCG nema proizvoda na toj listi jer se 1. januara 2007. godine
završava tranzicioni period
za potpunu liberalizaciju prema važećim bilateralnim sporazumima );
Aneks 3: Poljoprivredne koncesije
Aneks 4: Pravila o porijeklu;
Aneks 5: Metoda administrativne saradnje u carinskim pitanjima;
Aneks 6: Bilateralni sporazumi o investicijama (zaključeni od strane
SCG/SRJ/SFRJ - RCG ih je
preuzela Deklaracijom o nezavisnosti);
Aneks7: Sporazumi i konvencije u oblasti zaštite prava intelektualne svojine
(zaključeni od strane
SCG/SRJ/SFRJ - RCG ih je preuzela Deklaracijom o nezavisnosti);
Aneks 8: Imenovanje medijatora;
Aneks 9: Konstituisanje i funkcije Arbitražnog suda.
5Poljoprivredni proizvodi su proizvodi iz glava 1 - 24 i manji dio proizvoda iz glava 25 - 94 koji se
odnose na kožu, vunu,
pamuk, svilu i dr.
10

T A 2006
2. ZONA SLOBODNE TRGOVINE - autorski prilozi
2.1. Proces liberalizacije trgovine u regionu Jugoistočne Evrope - pregovori na
usaglašavanju
teksta jedinstvenog sporazuma CEFTA 2006
Osnivanjem Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope 1999. godine,
međunarodna zajednica je imala
za cilj da ubrza ekonomski oporavak i normalizaciju odnosa u regionu.
Kroz rad Radne grupe za
liberalizaciju i olakšice trgovine identifikovane su administrativno-
trgovinske barijere i praćeno je
njihovo smanjivanje. Na osnovu kontinuirane analize implementacije
potpisanih bilateralnih
sporazuma, zaključeno je da je bilateralni pristup problematičan, bez obzira
na sličnost osnovnih
odredaba. Sporazumima je bila uspostavljena različita šema liberalizacije i
definisano da će do kraja
prelaznog perioda uvozne carine i dažbine sa istim dejstvom biti ukinute za
90% vrijednosti trgovine.
U oblasti industrijskih proizvoda to je u značajnoj mjeri ostvareno.
Istovremeno, ovi ciljevi
liberalizacije nisu ispoštovani u oblasti poljoprivrede, zbog jake zaštite i
obuhvata malog broja tarifnih
stavova.. Bilateralni sporazumi sadržavali su različite liste zaštićenih proizvoda,
čime su, uz izostanak
mehanizma za usaglašavanje i konačno smanjenje te liste, bili ograničenje za
nastavak liberalizacije
trgovine.
Potreba za pregovaranjem jedinstvenog multilateralnog sporazuma jeste
očekivani slijed već
postignute liberalizacije. Budući da su sve zemlje regiona ispregovarale
bilateralne sporazume, te da
su na putu da ispune kriterije za pristupanje STO i zaključivanje SAA sa EU,
prevaziđene su prepreke
za pristupanje CEFTA, kao jednom od tri ponuđena modela u harmonizaciji
odredbi sporazuma o
slobodnoj trgovini (proširenje i jačanje uloge Radne grupe, povećanje
pokrivenosti CEFTA
sporazuma na cijeli region i moderni SEEFTA6
sporazum). Postojeći CEFTA
sporazum je inoviran i
dopunjen novim oblastima.
Tokom zvaničnih pregovora posebna pažnja je posvećena definisanju
tranzicionih rokova, usklađenosti sa sporazumima Svjetske trgovinske
organizacije (rješavanje sporova, subvencije, javni monopoli, fiskalna
diskriminacija, tehničke prepreke trgovini, porijeklo robe, itd.), pri čemu su
učesnici u pregovorima iskazali visok stepen spremnosti da uvaže
zahtjeve pojedinih zemalja saglasno usvojenim principima. Brojni
bilateralni sastanci održani su sa ciljem da se sačine aneksi koji definišu listu
poljoprivrednih proizvoda za sniženje i/ili eliminaciju carinskih dažbina na
uvoz, kao i naknada sa jednakim efektom predviđenih bilateralnim
sporazumima o slobodnoj trgovini.
Osnivanje Sekretarijata, kao tijela koje će voditi administrativno tehničke
poslove, tokom pregovora je naišlo na različit prijem, od toga da treba
nastaviti sa praksom CEFTA bez institucija i sjedišta, do jasno izraženih
stavova o potrebi njegovog osnivanja.
Kada je u pitanju organizacija CEFTA, od samog početka je pozitivno je
gledano na njenu vrlo jednostavnu organizacionu strukturu koja je

članicama omogućavala međusobnu saradnju u ostvarivanju programa
liberalizacije trgovine. Uspješnim se pokazalo i to što nije imala institucije i
sjedište, već je jedini organ za saradnju bio „zajednički komitet”, kojeg su
činili visoki zvaničnici država članica. Oslanjanje na sopstvene snage i
klasičnu formu međudržavne saradnje, bez primjesa
6 Trebalo je da obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, UNMIK i Moldaviju
11

T A 2006
„nadnacionalnosti”, pokazalo se uspješnim u pripremi za punopravno
članstvo u EU. Potpisnice prvobitnog teksta CEFTA iz 1992. godine
dogovorile su se da upravljanje Sporazumom organizuju kroz sistem rotacije
na mjesto predsjedavajućeg na period od po jedne godine. Predsjedavajuća
zemlja u tom periodu bi predsjedavala Zajedničkim komitetom na svim
nivoima i bila zadužena za pokretanje i organizaciju svih sastanaka.
Pristup rotirajućeg predsjedavanja ne zahtijeva veće administrativne i
finansijske napore od zemalja potpisnica, izuzev u periodu predsjedavanja,
kada zvaničnici zemlje koja predsjedava preuzimaju značajnu odgovornost
za CEFTA aktivnosti, uz njihove redovne obaveze. Zbog toga su neke od
zemalja ugovornica predlagale da se ovakav pristup razmotri i kada je u pitanju
CEFTA 2006.
Od 2001. godine do danas, regionalna trgovinska politika u jugoistočnoj
Evropi razvijala se i primjenjivala pod nadzorom Radne grupe za trgovinu
u okviru Pakta stabilnosti, koja je nadgledala napredak i promovisala dalju
liberalizaciju u ovoj oblasti.
Nakon stupanja na snagu CEFTA 2006, vođenje regionalne trgovinske
politike i odgovornost za tu politiku biće usmjereni na
institucionalne/upravljačke strukture koje će biti osnovane ovim
sporazumom (mješoviti komiteti i jednogodišnji mandati za predsjedavajuće
zemlje). Sekretarijat je predviđen kao mehanizam za ostvarivanje povećanih
zahtjeva. Njegov zadatak je da obezbjeđuje tehničku i administrativnu
podršku predsjedavajućem, Zajedničkom komitetu i svakom podkomitetu
osnovanom u okviru CEFTA. Uloga Sekretarijata je i nadgledanje
primjene CEFTA, pružanje i ažuriranje informacija i koordinacija svih
vidova pomoći od strane donatora.
Pregovori za usaglašavanje Sporazuma o izmjeni i pristupanju
centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini - C E F T A 2006
pokazali su:
 da je crnogorsko zakonodavstvo u veoma visokom stepenu usaglašeno
sa međunarodnim standardima,
 da su komentari crnogorske delegacije najčešće bili podudarni sa
komentarima zemalja koje su daleko odmakle u procesu EU integracija,
 da će potpisivanje sporazuma CEFTA 2006 za Crnu Goru
podrazumijevati preuzimanje obaveza čije će ispunjavanje biti značajan
korak ka širim integracijama.
Zaključeno je da primjena CEFTA 2006 treba da omogući:
 transparentnost i standardizovanost za poslovno okruženje,
 veći uticaj na trgovinu i investicije,
 jednostavnije upravljanje za vlade,
 jačanje regionalne saradnje, što je i put ka EU integracijama,
 jačanje kapaciteta za bolje sprovođenje propisa.
Ljiljana Filipović, Pomoćnik ministra
Ministarstvo za ekonomski
razvoj
Vođa pregovaračkog
tima
12

T A 2006
2.2. Poljoprivreda
U pregovorima za zaključivanje novog regionalnog sporazuma CEFTA 2006
poljoprivreda je imala veoma važno mjesto, kao i u drugim integracionim
procesima: nedavno okončanim pregovorima u okviru Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju EU, pregovorima o pristupanju Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji i sl. Značaj poljoprivrede, prije svega, proističe iz
brojnih specifičnosti koje je izdvajaju od drugih grana privrede, pa se u
svim navedenim pregovorima odvojeno tretiraju industrijski i
poljoprivredni proizvodi. Gotovo bez izuzetka, trgovina poljoprivrednim
proizvodima je znatno manje liberalna. Tako je bilo i u ranije potpisanim
bilateralnim sporazumima Savezne Republike Jugoslavije, odnosno Državne
zajednice Srbija i Crna Gora, sa sadašnjim članicama CEFTA 2006.
U osnovi potpisivanja novog CEFTA sporazuma bila je ideja da se raniji
bilateralni sporazumi pretoče u jedan jedinstveni sporazum, u čijim će se
aneksima naći ranije dogovorene međusobne bilateralne koncesije. Tome
treba dodati jedan od osnovnih principa CEFTA 2006 - da se postignuti
nivo liberalizaciije mora zadržati ili eventualno povećati tokom samih CEFTA
pregovora.
Sa partnerima sa kojima Državna zajednica Srbija i Crna Gora nije imala
potpuno liberalizovanu trgovinu (Albanija, Bugarska, Hrvatska, Moldavija
i Rumunija) značajno mjesto u bilateralnim koncesijama za
poljoprivredne proizvode predstavljale su preferencijalne kvote (uvoz
definisanih količina proizvoda bez carinskih opterećenja ili uz carinske stope
znatno niže od važećih). Zbog toga je jedan od prvih zadataka crnogorskog
pregovaračkog tima bila podjela zajedničkih kvota između Crne Gore i
Srbije, što je urađeno u početnoj fazi CEFTA pregovora i o čemu su
obaviještene zemlje potpisnice ranijih sporazuma na koje se te kvote odnose.
Nakon dobijanja njihove saglasnosti, tokom druge faze CEFTA pregovora,
postignuta je dodatna liberalizacija u trgovini sa našim susjedima,
Albanijom i Hrvatskom, i to putem potpune liberalizacije za neke grupe
poljoprivrednih proizvoda i kroz povećavanje preferencijalnih kvota. Potpuna
liberalizacija je postignuta uglavnom za proizvode za koje je ranije postojao
strog sistem zaštite zbog interesa poljoprivrede Srbije (žitarice i veći dio
mlinskih proizvoda, šećerna repa i šećer, uljarice i ulje, izuzev maslinovog
ulja). Sa Rumunijom i Bugarskom nije bilo potrebe za pregovorima o
dodatnim koncesijama, jer ove zemlje postaju članice EU od janura 2007.
godine, a Moldavija, sa kojom trgovina svega nekoliko proizvoda nije
liberalizovana, nije iskazala želju za dodatnom liberalizacijom u ovoj fazi.
Sa ostalim potpisnicama CEFTA 2006, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom,
Makedonijom i UNMIK Kosovom već je ranije bila postignuta potpuna
liberalizacija trgovine.
Za razliku od industrijskih proizvoda, Sporazumom nije utvrđen rok za
potpunu liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima, već je
definisano da će se nakon dvije godine od potpisivanja Sporazuma date
koncesije preispitati i, po mogućnosti, povećati stepen liberalizacije. U
svakom slučaju, uspostavljanje zone slobodne trgovine, kao jedan od
osnovnih ciljeva CEFTA (definisan prvim stavom člana 1 Sporazuma),
biće postignut do kraja 2010. godine ukoliko najmanje 90% ukupne
trgovine bude potpuno liberalizovano, čime se omogućava da jedan
dio trgovine poljoprivrednim proizvodima ostane neliberalizovan.
13

T A 2006
2.2.1. Šta CEFTA 2006 nudi poljoprivrednom sektoru Crne Gore?
Prvo, CEFTA nudi znatno povoljniji pristup tržištu od oko 30 miliona7
potrošača. Uz dodatne
koncesije, dogovorene sa Hrvatskom i Albanijom, otvara se mogućnost za
crnogorske proizvođače,
posebno na tržištu Hrvatske, gdje su se ranije neki crnogorski proizvodi
izvozili u većim količinama
(rano povrće, voće, jagnjetina i drugi proizvodi). Takođe, tržište
Albanije može biti veoma
interesantno za mnoge proizvode, kao što su vino, pivo, mlijeko i
mlječni proizvodi, mesne
prerađevine i drugi.
Jedno od važnih dostignuća nove CEFTA jeste zabrana bilo kakvih
izvoznih subvencija između partnera. Izvozne subvencije, koje su
primjenjivale i neke od CEFTA potpisnica, predstavljaju mjeru sa najvećim
negativnim efektom na principe slobodne trgovine.
CEFTA sadrži i mjere zaštite od prekomjernog uvoza (Special and General
Safeguard Measures) kao i antidamping mjere, koje može primjenjivati svaka
od strana ukoliko nastanu poremećaji na tržištu.
Dijagonalna kumulacija u okviru definisanje pravila o porijeklu robe pruža
mogućnost da se, kao
domaći proizvod, izvoze proizvodi u čijem su sastavu ugrađene sirovine
porijeklom iz zemalja članica
CEFTA.
Takođe je važno istaći da CEFTA ne ograničava zemlje potpisnice u primjeni
mjera agrarne politike kojima će podržavati domaću proizvodnju, jer tu za
sve članice važe pravila i principi Svjetske trgovinske organizacije.
Na Crnoj Gori je, dakle, da iskoristi novu šansu na regionalnom tržištu za
izvoz proizvoda koji su već konkurentni i koji mogu imati znatno veće
učešće u ukupnom izvozu (vino, pivo, mineralna voda, konditorski
proizvodi, cigarete, povrće, voće, neke vrste mesa i mesnih prerađevina,
mlječni proizvodi, ljekobilje i drugo). Istovremeno, nova CEFTA mora se
uzeti u obzir i pri definisanju buduće agrarne politike, jer se najveći dio
ukupne spoljne trgovine poljoprivrednim proizvodima odvija na
regionalnom tržištu. Instrumenti podsticajne politike treba da, pored
ispunjavanja drugih ciljeva, teže i izjednačavanju konkurentskih uslova na
tržištu.
2.2.2. Dogovorene koncesije sa Hrvatskom
Sa Hrvatskom su dogovorene simetrične koncesije koje su veoma važne za
Crnu Goru, imajući u vidu da su hrvatske carine na poljoprivredne proizvode
na mnogo većem nivou od naših. Takođe je potpuna liberalizacija trgovine
dogovorena za značajan broj proizvoda za koje Crna Gora primjenjuje nultu
stopu, a Hrvatska ima veoma visoke važeće carinske stope (uglavnom
proizvodi iz glava X-XV, kao što su pšenica, kukuruz, brašno, ulje i ostali
manje važni proizvodi).
Za jedan broj proizvoda dogovorene su veće kvote sa stopama nižim od
MFN, čime je stvorena mogućnost za plasman naših proizvoda na
hrvatsko tržište koje je zbog veoma visokih carina uglavnom bilo
„nepristupačno“.
760 miliona stanovnika uključujući i Rumuniju i Bugarsku. Bez ove dvije zemlje, sa njihovim
pridruživanjem EU od 1. januara
2007. godine, govorimo o tržištu od oko 30 miliona stanovnika.

14

T A 2006
2.2.3. Dogovorene koncesije sa Albanijom
Albanija, za razliku od Hrvatske, ima mnogo niže carinske stope od naših
(najviša stopa je do 15%),
što ukazuje da je tržište Albanije otvorenije za naše proizvode od, na primjer,
hrvatskog. I pored toga,
za jedan broj proizvoda dogovorene su obostrane koncesije sa nultom
stopom (jedina je razlika u
tome da je Crna Gora odobrila koncesije na uvoz šargarepe, a Albanija na
uvoz mahunastog povrća
iz Crne Gore).
2.2.4. Dogovorene koncesije sa Moldavijom
Zbog zanemarljivo male razmjene, bilateralni sporazum između Crne
Gore i Moldavije nije se mijenjao, tako da su postojeće koncesije zadržane na
dogovorenom nivou.
U prilozima 1 i 2 knjige dat je prikaz dogovorenih koncesija Crne Gore sa
zemljama članicama CEFTA 2006.
Lidija Rmuš, Savjetnik ministra
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede
član pregovaračkog
tima
2.3. Tretman tehničkih barijera u trgovini i primjena sanitarnih i
fitosanitarnih mjera mjera u
sporazumu CEFTA 2006
Značaj tehničkih barijera u međunarodnoj trgovini je u posljednjih 30
godina u porastu, kako u relativnom, tako i u apsolutnom izrazu. Relativno
govoreći, one su postale značajnije zbog toga što su mnoge tradicionalne
barijere, kao što su carinske dažbine i kvantitativna ograničenja, u velikoj
mjeri uklonjene usvajanjem GATT -a (Opšteg sporazuma STO o carinama i
trgovini robama) i brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Značaj tehničkih
prepreka trgovini je porastao i u apsolutnom izrazu. Naime, vlade su sada sve
svjesnije potrebe za zaštitom rada, potrošača i životne sredine. Svijest o ovoj
potrebi je rezultirala tehničkim zakonodavstvom koje pokriva sve više
proizvoda i podrazumijeva sve strožije zahtjeve. Ovakvo tehničko
zakonodavstvo može biti, i obično jeste, u potpunosti legitimno, ali stvara
prepreku u međunarodnoj trgovini.
Tehničke prepreke u trgovini mogu biti uzrokovane opštim zahtjevima za
proizvode u datoj državi (ili konkretnoj ekonomskoj oblasti). Ovakvi
zahtjevi se mogu odnositi na karakteristike proizvoda, procese i metode
proizvodnje, pakovanje, označavanje, informacije o proizvodu koje treba
pružiti, kao i na ocjenu usaglašenosti. Karakteristike proizvoda se, između
ostaloga, mogu odnositi na dizajn, dimenzije, bezbjednost, performanse,
hemijski sastav, nutricionističku vrijednost itd. Zahtjevi koji se tiču procesa i
metoda proizvodnje uglavnom se koriste u slučajevima kada karakteristike
proizvoda nije moguće izmjeriti ili testirati. Stalno se povećavaju zahtjevi
koji se odnose na pakovanje, etiketiranje i informacije koje treba pružiti
o proizvodu, posebno kada je riječ o prehrambenim proizvodima i ostaloj
potrošačkoj robi. Umjesto da se propisuju određene karakteristike proizvoda,
konačan izbor se prepušta informisanom potrošaču.
15

T A 2006
Prepreke u trgovini se pojavljuju kada ovakvi zahtjevi variraju od države do
države, te se ocjenjivanje usaglašenosti mora ponavljati za svaku državu
ponaosob.
Tretman tehničkih barijera u trgovini u sporazumu CEFTA se zasniva na
poštovanju pravila koje u ovoj oblasti definiše Sporazum STO o tehničkim
barijerama u trgovini, a koji ima za cilj da obezbijedi uslove u kojima propisi,
standardi, procedure testiranja i sertifikacije neće stvarati nepotrebne
trgovinske barijere. Izbjegavanje nepotrebnih prepreka trgovini za
vlade znači da prilikom pripremanja, usvajanja ili primjene tehničkih
propisa radi realizacije izvjesnih ciljeva politike date zemlje pregovori neće
biti restriktivniji prema trgovini nego što je potrebno za ispunjavanje njihovih
legitimnih ciljeva, kao što su nacionalna bezbjednost, zaštita života,
zdravlja ili bezbjednosti ljudi, životinja ili biljaka, kao i zaštita životne sredine.
Identifikovanju i eliminaciji tehničkih barijera u trgovini među zemljama
regiona jugoistočne Evrope u
sporazumu CEFTA je posvećena Glava IV (ujedno i član 13). Njome se
definišu obaveze potpisnica
da neće uvoditi nove nepotrebne tehničke barijere u trgovini, kao i da će
sarađivati u procesu
harmonizacije tehničkih propisa, standarda i obaveznih procedura
ocjenjivanja usaglašenosti, a sa
ciljem eliminacije tehničkih barijera u trgovini. Ovom glavom (članom) uvodi
se i obaveza potpisnica
da nacrt bilo kog novog tehničkog propisa ili standarda, najmanje devedeset
dana prije usvajanja,
pošalju Zajedničkom komitetu, organu zaduženom za administriranje i nadzor
nad implementacijom
Sporazuma. Zajednički komitet potpisnice obavještavaju i o eventualnoj sumnji
da je druga potpisnica
uvela ili namjerava da uvede neku mjeru koja bi predstavljala nepotrebnu
tehničku barijeru u njihovoj
međusobnoj trgovini. Ukoliko konsultacije u okviru Zajedničkog komiteta,
predviđene članom 42
Sporazuma, ne daju ishod koji bi zadovoljio obje strane u sporu, Zajednički
komitet može predložiti
odgovarajuće mjere.
Sanitarne i fitosanitarne mjere se definišu kao sve mjere koje se primjenjuju u cilju:
- zaštite života i zdravlja ljudi ili životinja od rizika prouzrokovanih prisustvom aditiva,
kontaminirajućih materija, toksina ili mikroorganizama - uzročnika bolesti u hrani;
- zaštite života ljudi od bolesti koje prenose biljke ili životinje;
- zaštite biljaka ili životinja od štetočina, bolesti ili organizama - uzročnika bolesti;
- otklanjanja ili ograničavanja druge štete koja u zemlji može nastati ulaskom ili širenjem
štetočina.
Sve zemlje uvode mjere kojima se osigurava bezbjednost hrane za
potrošače, kao i sprečavanje
širenja štetočina ili oboljenja među životinjama ili biljkama. Ove sanitarne i
fitosanitarne mjere mogu
postojati u mnogim različitim formama, kao što su, na primjer, zahtjev da
proizvod mora poticati iz
oblasti neugrožene zaraznim bolestima, zahtjev za ispitivanje proizvoda,
specifičan tretman ili obrada
proizvoda, definisanje maksimalno dozvoljenog nivoa zaostalih pesticida
ili dozvoljena upotreba
samo određenih aditiva u određenom prehrambenom proizvodu. Sanitarne
(koje se odnose na
zdravlje ljudi i životinja) i fitosanitarne mjere (zdravlje biljaka) primjenjuju se

na domaće prehrambene
proizvode ili na oboljenja lokalnog biljnog i životinjskog svijeta, isto kao i na
proizvode koji dolaze iz
drugih zemalja.
16

T A 2006
Sanitarne i fitosanitarne mjere po svojoj prirodi mogu rezultirati
trgovinskim ograničenjima. Svaka vlada prihvata činjenicu da neka
trgovinska ograničenja mogu biti neophodna za obezbjeđivanje
bezbjednosti hrane i zaštite zdravlja biljaka i životinja. Ipak, vlade su
povremeno pod pritiskom da pristanu i na više od onoga što smatraju
dovoljnim za zaštitu zdravlja biljaka i životinja i za osiguravanje
bezbjednosti hrane. Od vlada se, naime, ponekad traži da primjenjuju
sanitarna i fitosanitarna ograničenja u cilju zaštite domaćih proizvođača od
ekonomske konkurencije. Sanitarna ili fitosanitarna ograničenja koja se
zahtijevaju zbog zaštite zdravlja mogu biti veoma snažno i efikasno
protekcionističko sredstvo, te zbog svoje tehničke kompleksnosti mogu
predstavljati barijeru koja lako zavara i koju je veoma teško dovesti u pitanje ili
izuzeti.
Primjenu sanitarnih i fitosanitarnih mjera sporazum CEFTA tretira u članu 12,
u sklopu Glave III koji definiše pravila u trgovini poljoprivrednim
proizvodima. Obaveze koje CEFTA uvodi za potpisnice u pogledu ovih
mjera bazirane su na Sporazumu STO o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih
mjera. Osnovni cilj tog Sporazuma je održavanje suverenog prava vlada da
obezbijede onaj nivo zaštite zdravlja koji smatraju adekvatnim, ali i
njihove obaveze da ova suverena prava ne budu zloupotrebljavana u
protekcionističke svrhe i da ne rezultiraju nepotrebnim barijerama u
međunarodnoj trgovini. Sporazumom se, takođe, utvrđuje obaveza
potpisnica da sarađuju u cilju obezbjeđenja uslova međusobne trgovine u
kojima će se relevantni propisi primjenjivati na nediskriminatoran način.
Svi eventualni sporovi proizašli iz neadekvatne primjene ovog člana
rješavaju se u okviru Zajedničkog komiteta i u skladu sa procedurama iz člana
42 Sporazuma.
Mr Sonja Ražnatović,
Savjetnik potpredsjednika
Vlade,
član pregovaračkog
tima
2.4. Pravila o porijeklu i metode administrativne saradnje u carinskim pitanjima
CEFTA 2006, članom 14 definiše pravila porijekla i administrativnu
carinsku saradnju između carinskih službi potpisnica CEFTA, kroz Anekse 4
i 5 ovog Sporazuma.
Protokolom, koji se odnosi na definiciju pojma „proizvodi sa porijeklom“
i metodi administrativne saradnje, propisani su uslovi koji moraju biti
ispunjeni da bi određena roba dobila status robe sa porijeklom. S tim u vezi,
članom 2 Aneksa 4 propisano je da će se proizvodom sa porijeklom smatrati
sljedeći proizvodi:
- proizvodi u potpunosti dobijeni
- proizvodi koji nijesu u potpunosti dobijeni, ukoliko su ispunjeni
uslovi navedeni u Listi obrade i prerade, u skladu sa Aneksom II Protokola.
Pored navedenih uslova, CEFTA unosi novinu u odnosu na bilateralne
sporazume o slobodnoj trgovini, na način što, pored navedenih uslova za
sticanje porijekla, (član 3 Protokola), omogućava sticanje porijekla na osnovu
tzv. CEFTA (dijagonalne) kumulacije porijekla.
17

T A 2006
CEFTA kumulacija u suštini je uprošćen način sticanja porijekla, pri
čemu će se smatrati da su proizvodi sa porijeklom u jednoj strani
ugovornici, proizvodi dobijeni u toj strani ugovornici i ukoliko takvi
proizvodi uključuju materijale sa porijeklom iz strane potpisnice
CEFTA, pod uslovom da postupci obrade i prerade premašuju minimalne
postupke navedene u članu 7 (postupci za očuvanje robe u dobrom stanju,
pranje, čišćenje, uklanjanje prašine, pranje, peglanje i dr.).
Takođe, CEFTA kumulacija porijekla definiše da će se smatrati da su
proizvodi sa porijeklom iz jedne strane ugovornice ukoliko su dobijeni u toj
strani ugovornici i ukoliko takvi proizvodi uključuju materijale sa
porijeklom iz zemalja Evropske unije, EFTA zemalja i Turske, pod uslovom
da postupci obrade i prerade premašuju minimalne postupke navedene u članu
7 (postupci za očuvanje robe u dobrom stanju, pranje, čišćenje, uklanjanje
prašine, pranje, peglanje i dr.).
Važno je napomenuti da Crna Gora ne može primjenjivati navedenu
odredbu o kumilaciji sa EU,
EFTA i Turskom, s obzirom na to da još nema potpisane bilateralne
sporazume sa njima (Sporazum
o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, odnosno sporazum o slobodnoj trgovini
sa Turskom i zemljama
EFTA).
Dakle, u situaciji kada se u Crnu Goru uvoze sirovine, poluproizvodi, i
drugo iz zemalja potpisnica
CEFTA, ukoliko takvu robu prati dokaz o porijeklu izdat u skladu sa
Sporazumom, dovoljno je na
takvim materijalima obaviti obradu i doradu iznad minimalnih postupaka da
bi stekli status proizvoda
sa porijeklom u Crnoj Gori. Dokazom o porijeklu smatraju se: uvjerenje o
porijeklu robe EUR.1 i izjava
na fakturi.
Administrativna saradnja između carinskih organa u oblasti porijekla
podrazumijeva dostavu imena i adresa carinskih organa nadležnih za
izdavanje i provjeru dokaza o porijeklu, pribavljanje otisaka pečata koji se
koriste radi ovjeravanja uvjerenja, ažuriranje tih informacija kad je god
moguće, kao i saradnju i učestvovanje u provjerama.
Uzajamna administrativna saradnja u carinskim pitanjima - propisani su
postupci i procedure koji se odnose na uzajamnu pomoć carinskih organa
zemalja potpisnica CEFTA u svim pitanjima vezano za carinske procedure, a
naročito prevenciju, istragu i sprečavanje postupanja koji se odnose na kršenje
carinskog zakona.
Suzana Šuković, Pomoćnik
direktora Kristina Džudović,
Samostalni savjetnik
Uprava
carina

T A 2006
2.5. Robna razmjena
2.5.1 Robna razmjena zemalja JIE
Sporazumi o slobodnoj trgovini, potpisani pod okriljem Pakta stabilnosti, kod
većine zemalja su počeli da se primjenjuju tokom 2004. godine, nakon čega je
zabilježen pozitivan trgovinski trend u čitavom regionu. Rast trgovine
naročito je izražen između zemalja koje su nekada činile SFRJ, što je bilo
očekivano, imajući u vidu njihovu istorijsku povezanost. Pozitivan trend u
međusobnoj razmjeni ostvarile i Rumunija i Bugarska. Nakon promjena
društvenih sistema, te dvije zemlje su najveći dio svoje razmjene ostvarivale
sa zemljama Evropske unije, ali je potpisivanjem sporazuma ponovo je
zaživjela i njihova međusobna trgovina. Smatra se da tržište jugoistočne
Evrope zapravo predstavlja alternativno tržište za proizvode koji se ne mogu
plasirati na tržištu Evropske unije.
Institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) iz Beča uradio je analizu
robne razmjene u okviru zemalja jugoistočne Evrope za period 1998 - 2005.
godina.
Tabela 1 - Procentualna vrijednost izvoza zemalja JIE u regionalnoj trgovini
Zem
lja
Godin
a
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
ALB BiH BG
2,3 54,1
7,0
2,1 42,9
8,6
2,1 30,5
12,6
2,8 31,2
9,8
2,2 37,2
9,3
4,0 32,0
9,4
3,6 35,2
10,1
3,6 32,4
11,2
HR MAK MO RO SCG
16,0 19,2 - 2,9 33,0
14,7 20,4 - 2,9 33,8
12,0 30,9 - 2,3 28,2
17,4 38,3 - 3,1 28,7
19,2 20,0 6,4 2,9 31,1
19,5 32,6 7,2 3,1 30,7
20,1 43,6 10,4 3,6 31,7
21,8 38,6 9,3 4,9 34,6
Izvor: Institut za međunarodne ekonomske studije (WIIW) iz Beča
Kod većine zemalja regiona u periodu 2004 - 2005. godine prisutan je blagi
rast izvoza, mada su
razlike među zemljama jako velike. Visok nivo izvoza u regionu su ostvarile
Bosna i Hercegovina,
Makedonija i Srbija i Crna Gora, koje su oko trećinu izvezene robe
plasirale na ovom tržištu.
Bugarska i Rumunija imale su izuzetno nizak nivo razmjene sa ostalim
zemljama jugoistočne Evrope.
Najniži stepen integrisanosti u regionalnoj trgovini postigla je Albanija, čiji
izvoz u region nije prelazio
4%.
Tabela 2 - Procentualna vrijednost uvoza zemalja JIE iz regiona
Zem
lja
Godin
a
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
ALB BiH BG
6,3 43,4
2,8
7,0 32,8
2,2
6,1 21,4
4,4
5,7 27,9
3,0
6,1 22,8
2,5
6,7 32,5
3,0
6,1 34,9 3,2
6,1 35,4 4,3

HR MAK MO RO
SCG
2,9 20,4 -
1,1 14,1
2,5 20,7 -
0,9 14,6
2,0 19,8 -
0,7 20,9
2,8 18,2 -
1,4 21,8
2,7 11,1 9,9 1,1 15,3
3,9 20,8 9,1 0,9 13,7
5,2 24,2 7,9 1,2 15,4
6,5 26,8 9,3 1,4 18,8
19

T A 2006
Pozitivan trend zabilježen je i kod uvoza, ali sa nivoom osjetno manjim
nego kod izvoza. Bosna i Hercegovina jedina je zemlja jugoistočne Evrope
koja preko trećine ukupnog uvoza ostvaruje iz regiona. Najmanji uvoz
zabilježile su Rumunija i Bugarska, što je rezultat njihove opredijeljenosti za
tržište Evropske unije.
U odnosu na zemlje Evropske unije, čiji je udio trgovine u BDP iznad 60%,
kod zemalja jugoistočne Evrope taj nivo je jako nizak, a kod nekih zemalja
je i ispod 20%. Bugarska postiže najveći udio trgovine u BDP - oko 60%.
Sprovedena istraživanja, koja su uzimala u obzir ekonomski razvoj i
udaljenost, pokazala su da zemlje jugoistočne Evrope imaju mogućnost da
u velikoj mjeri povećaju međusobnu trgovinu. Iz istraživanja proističe da
se te, mogućnosti zemalja, ipak, razlikuju. Zemlje bivše Jugoslavije imaju
mogućnost da za 22% uvećaju međusobnu trgovinu. Ukoliko se ovim
zemljama doda Albanija, mogući predviđeni rast je 70%. Istraživanja su,
takođe, pokazala da najveća mogućnost za rast trgovine postoji između
Srbije i Hrvatske.8
Potpisivanje sporazuma CEFTA 2006 od velikog je značaja za Crnu Goru.
Njegovom primjenom predviđaju se brojni pozitivni efekti, ne samo na
spoljnotrgovinsku razmjenu, već i na poboljšanje strukture izvoza i uvoza.
Sa jedne strane, očekuje se da će povećanje konkurencije uticati na
proizvođače da povećaju produktivnost i iskoriste prednosti ekonomije obima i
optimalnog korišćenja prozvodnih faktora, pa samim tim povećaju i efikasnost
svog poslovanja. Sa druge strane Crna Gora, nakon potpisivanja sporazuma,
postaje mnogo privlačnija za strane investitore. Predviđa se da će strane
direktne investicije doprinijeti modernizaciji proizvodnje, ubrzati
privredni rast, povećati produktivnost, efikasnost i konkurentnost, uz
povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj.
ALBANIJA
Tabela 1 - Izvoz Albanije u 2005. godiniTabela 2 - Uvoz Albanije u 2005. godini
Zemlje % ukupnog izvoza Zemlje % ukupnog uvoza
EU 84,1 EU 70,4
JIE 3,6 JIE 6,1
Italija 63,5 Italija 32,7
Njemačka 4,3 Grčka 18,3
Grčka 3,5 Turska 8,6
Srbija i Crna Gora 2,6 Njemačka 6,1
Glavni trgovinski partneri Albanije u 2005. godini su zemlje Evropske
unije, prvenstveno Italija, Njemačka i Grčka. Razmjena Albanije sa
zemljama jugoistočne Evrope je jako niska: svega 3,6% ukupnog izvoza
ostvaruje se u okviru regiona, dok je uvoz nešto veći i iznosi 6,1%. U
okviru regionalne razmjene, Albanija najviše izvozi u Srbiju (Kosovo), što
čini 2,6% ukupnog izvoza, dok je najveći uvoz, od 2,5%, ostvaren iz Bugarske.
8 dr Ana Trbović , „Evropski prioriteti i regionalna saradnja“, Miločerski ekonomski forum 2006,
Savez ekonomista Crne Gore
20

T A 2006
BOSNA I HERCEGOVINA
Tabela 3 - Izvoz BiH u 2005. godini Tabela 4 - Uvoz BiH u 2005. godini
EU 58,0 EU 58,2
JIE 32,4 JIE 35,4
Hrvatska 16,6 Hrvatska 22,7
Italija 15,2 Njemačka 12,6
Srbija i Crna Gora 14,5 Slovenija 11,8
Njemačka 12,0 Srbija i Crna Gora 10,9
Zemlje Evropske unije su najveći trgovinski partner i Bosne i Hercegovine.
Međutim, za razliku od
Albanije, Bosna i Hercegovina je tokom 2005. godine imala i visok stepen
razmjene sa zemljama
jugoistočne Evrope, posebno sa Hrvatskom i Srbijom i Crnom Gorom. Tako
je, od ukupnog izvoza,
32,4% ostvareno u ovom regionu, dok je uvoz bio nešto veći, dostižući
35,4% ukupne vrijednosti
uvoza.
BUGARSKA
Tabela 5 - Izvoz Bugarske u 2005. godiniTabela 6 - Uvoz Bugarske u 2005. godini
EU 55,3 EU 58,2
JIE 11,7 JIE 4,3
Njemačka 11,0 Italija 9,9
Turska 10,1 Rusija 9,9
Srbija i Crna Gora 3,6 Turska 6,8
Tokom 2005. godine Bugarska je više od polovine svoje robne razmjene
ostvarila sa zemljama Evropske unije. Posebno je bila intenzivna razmjena
sa Njemačkom i Italijom, kao i sa Rusijom i Turskom. U zemlje
jugoistočne Evrope Bugarska plasira 11,7% svog izvoza, dok je uvoz iz
ovih zemlja izuzetno nizak i iznosi svega 4,3% ukupnog uvoza.
HRVATSKA
Tabela 7 - Izvoz Hravtske u 2005. godini Tabela 8 - Uvoz Hrvatske u 2005. godini
EU 62,0 EU 65,2
JIE 21,8 JIE 6,5
Italija 21,8 Italija 15,7
Bosna i Hercegovina 14,7 Njemačka 14,7
Njemačka 10,7 Rusija 9,0
Slovenija 8,1 Slovenija 6,8
Hrvatska je, tokom 2005. godine, sa zemljama Evropske unije ostvarila
značajnu spoljnotrgovinsku razmjenu. Preko 60% ukupnog izvoza i ukupnog
uvoza ostvareno je sa tim područjem, dok su glavni
21

T A 2006
spoljnotrgovinski partneri bili Njemačka, Italija i Slovenija. Prema
raspoloživim podacima, osjetna je razlika između izvoza i uvoza u regionu
jugoistočne Evrope. Tako je izvoz koji je Hrvatska ostvarila u regionu bio
preko 21% ukupnog ostvarenog izvoza, dok je uvoz na nivou od 6,5% ukupnog
uvoza.
MAKEDONIJA
Tabela 9 - Izvoz Makedonije u 2005. godiniTabela 10 - Uvoz Makedonije u 2005. godini
EU 52,7 EU 57,9
JIE 38,6 JIE 26,8
Srbija i Crna Gora 27,8 Grčka 13,8
Njemačka 16,8 Njemačka 12,3
Hrvatska 11,7 Srbija i Crna Gora 10,5
Grčka 10,8 Bugarska 8,1
Kao i sve zemlje jugoistočne Evrope, i Makedonija najveći obim robne
razmjene ostvaruje sa
zemljama Evropske unije. Pored Grčke i Njemačke, važni spoljnotrgovinski
partneri Makedonije su
Srbija i Crna Gora, Hrvatska i Bugarska. Skoro 40% ukupnog izvoza
ostvarenog u 2005. godini
odnosi se na izvoz u zemlje jugoistočne Evrope, dok je uvoz iz ovog regiona
nešto niži i iznosi 30%
ukupnog uvoza.
RUMUNIJA
Tabela 11 - Izvoz Rumunije u 2005. godiniTabela 12 - Uvoz Rumunije u 2005. godini
EU 68,4 EU 68,4
JIE 4,9 JIE 1,4
Turska 7,7 Rusija 6,8
Austrija 5,6 Mađarska 5,7
Nasuprot jako visokoj trgovinskoj razmjeni koju je Rumunija ostvarila u
2005. godini sa Evropskom unijom, razmjena sa zemljama jugoistočne
Evrope je izuzetno niska (svega 4,9% izvoza ide u ovaj region, dok je nivo
uvoza još niži i iznosi 1,4%).
SRBIJA I CRNA GORA
Tabela 13 - Izvoz Srbije i Crne Gore u 2005. godiniTabela 14 - Uvoz Srbije i Crne Gore u 2005.
godini
EU 50,1 EU 51,2
JIE 34,6 JIE 18,8
Bosna i Hercegovina 18,0 Rusija 15,2
Italija 16,2 Njemačka 14
Makedonija 8,8 Makedonija 5,2
22

T A 2006
Sa zemljama Evropske unije, tokom 2005. godine, državna zajednica Srbija i
Crna Gora ostvarila je najveći stepen robne razmjene. Pored Unije, značajni
trgovinski partneri su i zemlje jugoistočne Evrope, sa kojima je ostvareno
34,6% ukupnog izvoza i 18,8% ukupnog uvoza.
2.5.2. Robna razmjena Crne Gore sa zemljama jugoistočne Evrope
Nakon stupanja na snagu bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini sa
zemljama potpisnicama CEFTA 2006, ukupan obim robne razmjene Crne
Gore sa ovim zemljama bilježi rast, uz istovremeno veći rast uvoza, a time i
deficita u robnim tokovima. Tokom 2004. godine Crna Gora je skoro polovinu
trgovinske razmjene ostvarila sa zemljama regiona, dok je nešto niži nivo
zabilježen tokom 2005. godine i u periodu od prvih 6 mjeseci 2006. godine.
Tabela 15- Robna razmjena Crne Gore sa regionom JIE u 2005. godini- u hiljadama EUR -
%učeš. %učeš. %učeš.
ZEMLJA IZVOZ UVOZ UKUPNO izvoz uvozukupno
UKUPNO Crna Gora: 460.648,00974.301,00 1.434.949,00 100 100 100
UKUPNO CEFTA: 192.964,73374.098,09567.062,82
% učešća CEFTA u Crnoj Gori 41,89 38,40 39,52
Srbija i UNMIK/Kosovo 158.182,00292.426,00 450.608,00 34,34 30,0131,40
Bosna i Hercegovina 22.068,00 23.743,07 45.811,074,79 2,44 3,19
Hrvatska 6.344,55 28.558,53 34.903,081,38 2,93 2,43
Makedonija 1.541,50 11.341,42 12.882,920,33 1,16 0,90
Rumunija 178,58 10.756,41 10.934,990,04 1,10 0,76
Albanija 4.617,23 1.877,25 6.494,48 1,00 0,19 0,45
Bugarska 32,87 5.320,20 5.353,07 0,01 0,55 0,37
Moldavija 0,00 75,21 75,21 0,00 0,01 0,01
Izvor podataka: Monstat
Posmatrano po zemljama, najznačajniji obim razmjene Crna Gora
ostvaruje sa Srbijom i
UNMIK/Kosovom, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Sa ovim zemljama
Crna Gora ima veoma
razvijene trgovinske odnose, tako da je tokom 2004. godine preko 15%
ukupnog izvoza plasirano na
tržišta ovih zemalja, dok je taj nivo opao tokom 2005. i prve polovine 2006.
godine. Uvoz iz zemalja
regiona je tokom 2004. godine dostigao 25% ukupnog uvoza Crne Gore i
do kraja posmatranog
perioda se zadržao na tako visokom nivou. Najniži nivo razmjene
Crna Gora ostvaruje sa
Moldavijom.
23

T A 2006
Grafikon 1 - Izvoz u zemlje JIE
za perid 2004-
2006 (6mj.) u mil. €
Izvoz Crne Gore u region JIE
(mil €)
250.00
200.00 2004150.00 2005100.00 2006 (6mjeseci)50.00
0.00
Grafikon 2 - Uvoz u zemlje JIE za period 2004 -
2006 (6 mj.) u mil. €
Uvoz Crne Gore iz regiona JIE (mil €)
350.00300.00250.00 2004200.00150.00 2005100.00 2006 (6 mjeseci)50.000.00
Najznačajniji izvozni proizvodi Crne Gore prema zemljama jugoistočne
Evrope, a u periodu 2004 2006 (6 mjeseci) su bili: gvožđe i čelik,
mineralna goriva i ulja, voće za jelo, pića, alkoholi i sirće, sirova, krupna i
sitna koža. Na strani uvoza su dominirali farmaceutski proizvodi, pića,
alkoholi, sirće, čelik, mineralna goriva i ulja, mlijeko i proizvodi od mlijeka itd.
Sa većinom zemalja jugoistočne Evrope, Crna Gora ima razvijenu
spoljnotrgovinsku saradnju.
Međutim, njen istorijski ekonomski razvoj je uticao da ostvarena saradnja
bude mnogo veća sa
zemljama sa kojima je nekada činila jedinstven privredni sistem i
jedinstveno tržište. To je osnovni
razlog zašto su Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Makedonija glavni
trgovinski partneri Crnoj
Gori.
U cilju ostvarivanja povoljnijeg trgovinskog bilansa, Crnoj Gori se pruža
mogućnost da ostvari pozitivne efekte potpisivanja CEFTA sporazuma. Priliv
direktnih stranih investicija treba da dovede, na duži rok, do ubrzanja
privrednog rasta, restrukturiranja i tehnološke modernizacije privrede.
Takođe, strane direktne investicije mogu biti usmjerene u istraživanje i razvoj
u okviru firmi, sa ciljem stvaranja novih proizvoda. S obzirom da STO
zabranjuje direktne subvencije izvoza, mogućnost povećanja izvozne
konkurentnosti treba tražiti u indirektnim podsticajima za poboljšanje
kvaliteta proizvoda, unapređenju marketinga, dizajna, metoda plasmana itd. U
krajnjoj liniji, sve bi to uticalo na porast produktivnosti i efikasnosti, čime bi
se povećala konkurentska snaga privrede, a samim tim postigli povoljniji
rezultati spoljnotrgovinske razmjene.
Arijana Nikolić Vučinić,
Samostalni savjetnik
Ministarstvo za ekonomski
razvoj
24

T A 2006
2.6. Necarinske barijere
Necarinske barijere predstavljaju sve oblike kontrolisanja uvoza i izvoza,
izuzev carina. U Svjetskoj trgovinskoj organizaciji do sada je notifikovano više
od 2.000 necarinskih barijera, a u pregovorima za pristupanje STO, koje
Crna Gora upravo vodi, te su barijere jednako važne kao i carine. Kao
instrument zaštite od inostrane konkurencije, necarinske barijere postaju
posebno primjetne uporedo sa sukcesivnim snižavanjem carinskih stopa u
multilateralnim trgovinskim pregovorima GATT-a i nakon zaključivanja
brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini. Ispostavilo se da su necarinske
barijere uvođene kao pokušaj da se uravnoteži smanjeni nivo zaštite domaćih
proizvoda izazvan snižavanjem carina, kao odgovor na teškoće nastale nakon
liberalizacije uvoza.
U svijetlu procesa globalizacije, otvaranja nacionalnih tržišta i liberalizacije
trgovine, necarinske barijere ugrožavaju i mogu anulirati pozitivne rezultate
liberalizacije u regionu jugoistočne Evrope. Neke od osnovnih karakteristika
necarinskih barijera su:
 Kompleksne su, teško ih je eliminisati i restriktivnije su od carina;
 Netransparentne su i nepredvidive, pa unose nestabilnost u poslovanju;
 Poskupljuju i blokiraju trgovinu;
 Rješavaju se ex ante i ex post;
 U velikoj mjeri ih primjenjuju razvijene zemlje, a restriktivne
mjere osjećaju zemlje u
razvoju;
 Posljedica su dubljih problema u okviru privrede i nacionalne politike.
Postoji više raznih klasifikacija, ali osnovne necarinske barijere su:
1. Kvantitativne restrikcije i slična ograničenja (uvozne kvote, izvozna
ograničenja, uvozne i izvozne dozvole, dobrovoljna ograničenja izvoza,
zabrane uvoza ili izvoza, devizna ili druga finansijska ograničenja,
diskriminatorni bilateralni sporazumi i barter trgovina).
2. Necarinske dažbine i slične mjere koje se primjenjuju na uvoz (prelevmani,
polaganje depozita na uvoz, antidampinške dažbine, kompenzatorne dažbine i
porezi za izravnanje carinskog opterećenja).
3. Državna pomoć u trgovini, restriktivna poslovna praksa i neke opšte
mjere (subvencije i druge vrste državne pomoći, politika vladinih nabavki,
državna preduzeća, vladini monopoli i ekskluzivni trgovci, vladine mjere
industrijskog ili regionalnog razvoja, državno finansiranje istraživanja i
razvoja, nacionalni sistemi oporezivanja i osiguranja, bankarstvo, transport,
makroekonomske mjere, politika konkurencije i politika imigracije).
4. Carinski postupci i administrativna praksa (postupci carinskog
vrjednovanja, postupci carinske klasifikacije i postupci carinjenja).
5. Tehničke prepreke u trgovini (zdravstveni i sanitarni propisi i standardi
kvaliteta, sigurnosni i industrijski standardi i propisi, propisi o ambalaži i
obilježavanju, uključujući i robne marke, i propisi o oglašavanju i korišćenju
medija).
25

T A 2006
6. Intelektualna svojina (STO/TRIPS - nepostojanje zakonodavstva koje
reguliše i štiti intelektualnu svojinu u velikoj mjeri onemogućava i remeti
regularne trgovinske tokove)
Smatra se da je uvođenje necarinskih barijera opravdano i legitimno ukoliko
su neophodne da bi se zaštitili zdravlje i bezbjednost ljudi, životinja, biljaka
ili životne sredine. Te mjere obuhvataju zabrane uvoza, kvote, carinske
kvote i dozvole, kao mjere koje ograničavaju uvoz, ili tehničke prepreke u
trgovini, sanitarne i fitosanitarne mjere i kontrole kvaliteta, kao mjere zaštite
kvaliteta i zdravlja, što ne umanjuje njihov negativan efekat na trgovinske
tokove.
Međutim, necarinske barijere su u suprotnosti sa principima otvorenog tržišta
koje su usvojile zemlje potpisnice CEFTA 2006. Postojanje necarinskih
barijera ometalo je primjenu bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini i
stvaranje jedinstvenog tržišta jugoistočne Evrope, sadašnje CEFTA 2006.
One ograničavaju i uvoz i izvoz, povećavajući cijene komponenti i sirovina
na domaćem tržištu, što utiče na smanjenje izvozne mogućnosti domaćih
proizvođača. Sa političkog aspekta, zadržavanje neopravdanih necarinskih
barijera takođe smanjuje pritisak na druge regionalne trgovinske partnere da
nastave svoje procese otvaranja tržišta.
U nastojanju da se riješe ovakvi problemi, u okviru Pakta stabilnosti je urađena
Studija o necarinskim barijerama u regionu jugoistočne Evrope, kojom su se
pokušale identifikovati necarinske barijere u regionu, utvrditi prioriteti i
predložiti mjere za njihovo eliminisanje, uključujući i aktivnosti na nivou
regiona. Utvrđeno je da su u regionu najznačajnije sljedeće barijere:
neefikasne administracija i procedure na graničnim prelazima; nedostatak
međunarodno priznatih akreditacionih i sertifikacionih tijela; neprimjenjivanje
EU i međunarodnih standarda i tehničkih regulativa; problemi resursa i
neadekvatna infrastruktura; komplikovan vizni režim.
Zaključeno je da se necarinske barijere u regionu ne koriste kao
sistematske mjere trgovinske
politike, već se kreću u vidu zabrana i dozvola, koje se uvode iz
bezbjednosnih i ekoloških razloga,
zatim u vidu restrikcija koje se primjenjuju u cilju zaštite interesa
određenog sektora ili nacionalne
politike, zaključno sa barijerama koje nastaju kao sporedan efekat nekih drugih
prioriteta ekonomske
politike.
Uslovne mjere zaštite (antidamping, kompenzatorne i zaštitne mjere) se vrlo
rijetko preduzimaju u zemljama regiona. Ove trgovinske mjere su predmet
detaljne i transparentne procedure dogovorene na međunarodnom nivou
(STO), tako da se njihova primjena i efekti mogu pratiti.
Trgovinske barijere u oblasti infrastrukture, kao i hroničan nedostatak
sredstava, javljaju se na sličan način u većini zemalja regiona. Stoga su
potrebne značajne investicije i unaprijeđen sistem koji bi primjenjivao
međunarodne standarde u vezi procedura, kvaliteta i konkurentnosti,
uključujući i investicije u izgradnju institucija i obuku kadrova, pa bi
donatorsku pomoć međunarodne zajednice trebalo fokusirati na ove oblasti.
Rješavanjem ovih problema pomoglo bi se ekonomskom oporavku i daljem
razvoju cijelog regiona.
Kada je riječ o aktivnostima i mjerama koje je potrebno preduzeti radi
identifikovanja, razmatranja i eliminisanja necarinskih barijera, uočava se
nedostatak formalnih i neformalnih kanala preko kojih se

T A 2006
mogu brzo utvrditi i razvrstati činjenice i rješenja koja se odnose na
pojedinačne slučajeve. Stoga je potrebno u svakoj od zemalja potpisnica
CEFTA 2006 uspostaviti centralni referentni punkt za necarinske barijere i
objaviti njegovo postojanje, kome bi privrednici i zemlje u regionu mogli
uputiti žalbe i izraze zabrinutosti. Imenovanjem centralne kontakt osobe za
necarinske barijere u svakoj od zemalja regiona već je napravljen prvi korak
ka tom cilju i u toku je formiranje formalnih struktura unutar kojih bi se ova
problematika rješavala.
Razmjena informacija između zemalja suštinski je važna za identifikovanje
nepotrebnih barijera u trgovini i za pronalaženje načina njihovog
eliminisanja. Kontakt osobe u različitim zemljama imaju zato koristi od
upoređivanja podataka i iskustava, a posebno u problemima koji su
zajednički u regionu, jer zajednički problemi mogu često imati i zajednička
rješenja. Proces harmonizacije domaće regulative sa pravilima STO i
regulativom EU je značajna aktivnost u pravcu eliminisanja velikog broja
barijera u trgovini između zemalja potpisnica CEFTA 2006. Međutim,
koordinirano usvajanje novih propisa i standarda može dodatno smanjiti
pojavljivanje necarinskih barijera, pa regionalni pristup u harmonizaciji
različitih propisa koji se tiču trgovine, može pomoći u njihovom izbjegavanju.
Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne Gore je referentni punkt za
koordinaciju aktivnosti na evidentiranju i eliminaciji necarinskih barijera.
Kao mali i otvoren ekonomski sistem, Crna Gora nije primjenjivala necarinske
barijere u mjeri u kojoj su to činile ostale zemlje regiona. Do sada su
napravljeni značajni i suštinski koraci u eliminisanju necarinskih barijera.
Ukinute su izvozne carine i kontigenti, kao i diskriminatorni tretman
akciznih proizvoda, posebno duvana. Ne postoje ni zahtjevi domaćeg
karaktera u proizvodnji namještaja i u elektronskom sektoru, u vezi kojih su
pojedini trgovci iz regiona izražavali zabrinutost. Takođe ne stoje ni
primjedbe iz okruženja da na crnogorskom tržištu postoji javni monopol u
trgovini naftom i naftnim derivatima, jer je ovaj sektor u potpunosti
privatizovan i danas uključuje 25 kompanija. Na drugoj strani, i dalje je
evidentno da su provizije na finansijske transakcije u crnogorskom
bankarskom sektoru i do deset puta veće nego u zemljama u okruženju. Sve
ovo jasno govori da se Crna Gora opredijelila za maksimalno poštovanje
principa i načela slobodne trgovine sadržanih u CEFTA 2006, ali ujedno isti
takav pristup očekuje i od svojih partnera zemalja potpisnica.
Značaj necarinskih barijera apostrofiran je i Zajedničkom deklaracijom,
kojom su se predsjednici vlada zemalja potpisnica CEFTA 2006 obavezali
da će njihove zemlje kontinuirano identifikovati, razmatrati i eliminisati
necarinske barijere u trgovini, što je dio Sporazuma.
Branko Barjaktarović, Viši savjetnik
Ministarstvo za ekonomski razvoj
2.7. Zaštitne mjere
Sporazumom o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o
slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) definisan je efikasan mehanizam
rješavanja trgovinskih sporova, zasnovan na GATT-u i relevantnim
sporazumima Svjetske trgovinske oganizacije (STO). CEFTA 2006 je
oblast zaštitnih mjera regulisala kroz „Pravila o zaštitnim mjerama u
nepredviđenim situacijama” u Aneksu 1 -
27

T A 2006
CEFTA: Konsolidovana verzija izmijenjenog centralnoevropskog
sporazuma o slobodnoj trgovini (Glava V - član 22, član 23, član 23 bis, član
24 i član 25).
2.7.1. Antidampinške mjere
CEFTA 2006 predviđa da strana ugovornica, može preduzeti
odgovarajuće mjere u skladu sa Sporazumom STO o primjeni člana VI
GATT-a i pod uslovima definisanim u Zajedničkoj deklaraciji, ukoliko utvrdi
da u trgovini sa drugom stranom dolazi do dampinga u smislu člana VI GATT-
a
Po STO Sporazumu o primjeni člana VI GATT-a iz 1994, dampingom se
smatra izvoz proizvoda po cijeni nižoj od normalne cijene koja se naplaćuje
u zemlji izvoznici za isti proizod. Prema članu VI, stav 2 GATT-a, na sve
proizvode koji su predmet dampinga dozvoljava se naplata antidampinške
dažbine, uz naznaku da ona ne smije biti veća od dampinške marže
odnosnog proizvoda. Da bi, u skladu sa STO pravilima, zemlja članica mogla
naplaćivati antidampinške dažbine potrebno je da se najprije dokaže
postojanje dampinga, zatim da se izračuna dampinška marža9
i da se utvrdi
da li postojeći damping nanosi štetu državi u koju se uvozi ili prijeti da dovede
do toga.
2.7.2. 0pšte zaštitne mjere
CEFTA predviđa preduzimanje zaštitnih mjera u skladu sa članom XIX GATT-
a i Sporazumom STO o
zaštitnim mjerama, pod uslovima definisanim u Zajedničkoj deklaraciji.
Zaštitne mjere se uvode u
slučaju kada je bilo koji proizvod uveze u toliko povećanoj količini da
izazove (ili prijeti da izazove)
ozbiljnu štetu za domaće proizvođače sličnih ili direktno konkurentnih
proizvoda, ili ukoliko takav uvoz
izazove teškoće u bilo kom sektoru privrede, što bi za posljedicu moglo da
ima ozbiljan ekonomski
poremećaj.
Po Članu XIX GATT-a, zaštitne mjere se uvode kada povećani uvoz
određenih proizvoda nanosi ili prijeti da nanese ozbiljnu štetu domaćoj
industriji zemlje uvoznice. Oštećena strana može suspendovati obavezu u
cjelini ili djelimično, može da povuče ili izmijeni koncesije, do one mjere i za
ono vrijeme koliko je potrebno da bi se preduprijedila ili ispravila šteta.
Najčešće zaštitne mjere su količinska uvozna ograničenja. Sporazum o
zaštitnim mjerama reguliše primjenu zaštitnih mjera u
STO i njime se uvode vremenski rokovi i ograničava trajanje zaštitne mjere
na najviše 8 godina. U slučaju kritičnih okolnosti može biti uvedena
privremena zaštitna mjera, zasnovana na preliminarnom određivanju ozbiljne
štete. Trajanje takve privremene mjere ne smije biti duže od 200 dana.
2.7.3. Uslovi i procedure za preduzimanje mjera
Članom 24 Sporazuma, koji se odnosi na uslove i procedure za preduzimanje
mjera, definisano je da će strane, prije pokretanja postupka za primjenu
zaštitnih mjera, pokušati da riješe sve međusobne razlike kroz direktne
konsultacije. Strana koja razmatra uvođenje zaštitnih mjera o tome odmah
mora da obavijesti strane ugovornice i Zajednički komitet, uz dostavljanje
svih relevantnih informacija.
9 Razlika između cijene koja se naplaćuje u zemlji iz koje se proizvod izvozi i one koja se naplaćuje
na tržištu zemlje u koju se
proizvod uvozi

28

T A 2006
Komitet će ispitati slučaj bez odlaganja i donijeti preporuku sa ciljem
eliminisanja prijavljenih problema. U slučaju nedonošenja takve preporuke u
roku od 30 dana od dana prijavljivanja slučaja Zajedničkom komitetu, strana
koja se žalila može usvojiti zaštitne mjere10
u cilju rješavanja problema, o
čemu mora informisati ostale strane i Zajednički komitet. Funkcija
Zajedničkog komiteta jeste da nadzire primjenu ovih mjera, prvenstveno radi
njihovog što bržeg ublažavanja ili ukidanja.
Kada izuzetne i kritične okolnosti, koje zahtijevaju hitno djelovanje, učine
nemogućim sprovođenje prethodne procedure, strana uvoznica može, u
slučajevima iz člana 23 stav 2, primijeniti striktno neophodne privremene
mjere, ali ne duže od 200 dana. O tim mjerama će se dostaviti obavještenje
bez odlaganja i zakazaće se konsultacije između strana što je prije moguće, u
skladu sa relevantnim stavovima člana 24.
2.7.4. Teškoće u platnom bilansu
Jedinstveni Sporazum u članu 25 obrađuje problematiku koja se odnosi na
platni bilans. Njime je
definisano da jedna od strana može usvojiti restriktivne uvozne mjere na
principu erga omnes u
skladu sa odredbama STO, kada ima ozbiljne teškoće u pogledu platnog
bilansa ili joj neposredno
prijete takve teškoće. Strana koja usvaja restriktivne mjere treba odmah da
obavijesti drugu stranu o
uvođenju takvih mjera. Navedene mjere su ograničenog trajanja, ne mogu
trajati duže od perioda
neophodnog da se popravi situacija u platnom bilansu i ukidaju se kada više ne
postoji opravdanje za
njihovo zadržavanje.
2.7.5. Mjere zaštite i Republika Crna Gora
Zajedničkom deklaracijom o članovima 21, 22 i 23, strane ugovornice
CEFTA 2006 obavezale su se „ ...da neće primjenjivati antidampinške,
kompenzatorne i zaštitne mjere prije nego što izdaju detaljne interne propise
koji definišu pravila i procedure i određuju tehnička pitanja vezano za
primjenu takvih mjera. Strane će obezbijediti punu usklađenost svojih
internih propisa sa relevantnim odredbama STO, uključujući član VI i
XIX GATT-a, i Sporazuma o implementaciji člana VI, Sporazuma o
subvencijama i kompenzatornim mjerama, kao i Sporazuma o
zaštitnim mjerama. Nakon implementacije ovakvog zakonodavstva, Strane
će naplaćivati antidampinške i kompenzatorne carine i primjenjivati zaštitne
mjere koje su potpuno usklađene sa relevantnim odredbama STO.”
Zakonom o spoljnoj trgovini (Sl. list RCG br. 28/04) i Uredbom o
sprovođenju zakona o spoljnoj trgovini (Sl. list RCG br. 52/04) u Crnoj Gori
su regulisane i definisane zaštitne mjere (antidampinške mjere,
kompenzatorne carine i mjere zaštite od prekomjernog uvoza). Odredbe
ovog Zakona i
10 - Mjere definisane u članovima 21, 23 i 42 biće ograničene po obimu i
trajanju na striktno neophodne radi ublažavanja problema i neće prelaziti
štetu prouzrokovanu tom praksom. Prioritet će biti dat onim mjerama
koje najmanje remete funkcionisanje ovog Sporazuma.
- Bilateralne zaštitne mjere iz člana 23, stav 2, sastojaće se od povećanja
odgovarajuće stope dažbine primjenljive po ovom Sporazumu. Rezultirajuća
stopa dažbine neće premašivati manju od: stope najpovlašćenije nacije
(MFN) u primjeni, koja je na snazi u vrijeme preduzimanja aktivnosti, ili
stope najpovlašćenije nacije (MFN) u primjeni, koja je na snazi na dan
neposredno prije dana stupanja ovog Sporazuma na snagu.

29

T A 2006
Uredbe, koje se odnose na pomenutu materiju, u potpunosti su saglasne sa
GATT-om i relevantnim STO sporazumima i odredbama, što omogućava
primjenu zaštitnih mjera regulisanih sporazumom CEFTA 2006.
Aida Salagić
Ceković,
Samostalni
savjetnik,
Ministarstvo za ekonomski razvoj
2.8. Arbitraža i medijacija
Zona slobodne trgovine jugoistočne Evrope je izazov koji Crnoj Gori
otvara mogućnost za brži privredni rast. Priliv stranih direktnih investicija,
slobodan protok ljudi, robe i kapitala i višestruko povećanje razmjene samo
su neke od koristi koje se očekuju primjenom Sporazuma.
Za članice Privredne komore Crne Gore, crnogorska privredna društva, zona
slobodne trgovine je test sposobnosti za poslovanje na otvorenom tržištu. U
cilju njihovog prilagođavanja i kvalitetnijeg poslovanja, Komora će, u
saradnji sa međunarodnim organizacijama čiji je član11
, pružati
pravovremene informacije i stručnu pomoć.
Arbitraža je svakako jedna od aktivnosti koja je u vezi sa spoljnotrgovinskim
poslovanjem. Vansudsko rješavanje spoljnotrgovinskih sporova dobilo je
institucionalni oblik krajem 2005. godine, kada je pri Privrednoj komori
Crne Gore formirana Spoljnotrgovinska arbitraža. Sve izraženiji
zahtjevi međunarodne zajednice za vansudsko rješavanje sporova nameću
obavezu jačanja i promocije arbitražnog suda. U tom cilju, potpisani su
sporazumi o saradnji sa arbitražnim sudovima Slovenije i Hrvatske, a planira
se i potpisivanje sličnih sporazuma sa arbitražnim sudovima drugih zemalja
iz okruženja. Značajno je istaći da su arbitri sa liste Spoljnotrgovinske
arbitraže pri Privrednoj komori Crne Gore eminentni domaći i međunarodni
stručnjaci iz raznih oblasti.
Pregovori o tekstu Srednjeevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini,
poznatom kao CEFTA 2006, obuhvatali su i pravnotehničko uobličavanje
teksta Sporazuma i formulisanje odredbi koje se tiču rješavanja sporova
među stranama potpisnicama.
Imajući u vidu bogatu teoriju i praksu u rješavanju sporova u međunarodnim
odnosima, razumljivo je
da su i stavovi predstavnika zemalja bili u mnogo čemu različiti (na
primjer, koja pravila koristiti u
arbitražnom postupku ili ko treba da odredi arbitre ako strane u sporu to
ne učine). Propisivanje
procedura, odnosno upućivanje na postojeća pravila, na precizan,
nedvosmislen i međunarodno
prihvatljiv način bili su ideja vodilja tokom pregovora. Došlo se do rješenja
kojima su predviđena tri
načina rješavanja sporova, kao i pravila za svaki od njih. Članovima 41- 43
Sporazuma obuhvaćene
su neposredne konsultacije, medijacija i, na kraju, arbitraža. Medijacija i
arbitraža razrađeni su u
aneksima 8 i 9.
11 Eurochambres - Asocijacija privrednih komora Evrope; FIATA - Međunarodno udruženje
špeditera; ITC - Međunarodni
trgovinski centar; CECCI - Inicijativa privrednih komora centralne
Evrope; ABC - Asocijacija balkanskih komora; Forum privrednih
komora Jadransko-jonske regije...

30

T A 2006
U postupku mirenja primjenjivaće se Pravila UNCITRAL-a o mirenju
(UNCITRAL -
Komisija Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo), a u
arbitražnom postupku Opciona pravila Stalnog arbitražnog suda u Hagu za
rješavanje sporova između dvije države, čime je postignut visok stepen pravne
sigurnosti.
Ozbiljan i predan rad predstavnika strana ugovornica na sređivanju,
pravnotehničkom uobličavanju teksta Sporazuma, različiti stavovi po
određenim pitanjima i dugotrajne diskusije doveli su do kvalitetnih i za
sve prihvatljivih rješenja, odnosno postizanja željenog cilja - da se pravno
uobliči jasan i primjenljiv tekst Sporazuma.
Pavle D. Radovanović, Samostalni
savjetnik
Privredna komora Crne
Gore,
član pregovaračkog tima
31

T A 2006
32

T A 2006
3. ZAJEDNIČKA DEKLARACIJA PREDSJEDNIKA VLADA
Bukurešt, 19. decembar 2006. godine
- originalni tekst na engleskom jeziku
- tekst Deklaracije na službenom jeziku Republike Crne Gore
33

JOINT
DECLARATION by
Prime Ministers

T A 2006
Prime Ministers
REPRESENTING the Republic of Albania, Bosnia and Herzegovina, the
Republic of Bulgaria, the Republic of Croatia, the Republic of Macedonia,
the Republic of Moldova, the Republic of Montenegro, Romania, the
Republic of Serbia and the Special Representative of the Secretary
General, United Nations Interim Administration Mission on behalf of
Kosovo acting pursuant to UNSC resolution 1244 (1999), on the occasion of
their meeting in Bucharest on 19 December 2006 at the invitation of the Prime
Minister of Romania;
WELCOMING that the Parties, following the Prime Ministers' Declaration
at the CEFTA meeting in Zagreb on 29 November 2005 and in response to
the request by Prime Ministers on 6 April 2006 in Bucharest, have
initiated and successfully concluded formal negotiations under the
auspices of the Stability Pact for South Eastern Europe on the Agreement
simultaneously providing for accession to CEFTA for the acceding Parties
and amendment of CEFTA by all Parties to this Joint Declaration. The
consolidated text of this Agreement is henceforth to be known as "CEFTA
2006";
WELCOMING that the concluded CEFTA 2006 is characterised by modern
and comprehensive provisions, a high level of liberalisation, efficient
procedural arrangements and is open to all parties in the region under
conditions mutually agreed upon;
RECALLING that regional co-operation is an integral component of the
European Union's relations with the region as indicated in the EU's
General Affairs and External Relations Council Conclusions of 20 March
2006 and that the future of the Western Balkan countries lies in the European
Union, with membership as the ultimate goal in conformity with the
Thessaloniki Declaration of June 2003;
RECALLING that CEFTA has contributed in the past to preparing
members for accession to the European Union;
RECOGNISING the benefits that will accrue from the
implementation of CEFTA 2006;
NOTING that CEFTA 2006, while marking the successful end of a
negotiating process, should also constitute the beginning of a new era
characterised by greater political stability, economic development and
good neighbourly relations for all its Parties;
CONVINCED that CEFTA 2006 is also an appropriate framework to
facilitate the Parties' efforts to implement the economic reforms necessary for
closer ties with the European Union and further integration into the multilateral
trading system;
35

T A 2006
WELCOMING the assistance provided in the past by the international
community to this end and looking forward to continued assistance in the
future as the Parties increasingly exercise regional ownership.
We Prime Ministers therefore,
CONFIRM our willingness and ability to assume responsibility for
developing and implementing trade policy in the region as part of the
successive transfer to regional ownership of the activities of the Stability
Pact for South Eastern Europe;
EXPRESS our full support for the signing today of CEFTA 2006
simultaneously providing for accession to CEFTA for the acceding Parties
and amendment of CEFTA by all Parties to this Joint Declaration;
UNDERTAKE to make every effort necessary, in line with our
respective constitutional requirements, to ratify CEFTA 2006 as quickly
as possible ideally to allow CEFTA 2006 to enter into force by May 2007;
COMMIT to ensure the efficient and effective implementation of CEFTA 2006;
PLEDGE to continuously identify, review and eliminate non-tariff barriers to
trade as part of CEFTA 2006;
UNDERTAKE to apply the common rules of origin provided for in CEFTA
2006, to seize the economic advantages that derive from them and to
work towards participation in the Euro-Mediterranean zone of diagonal
cumulation, as envisaged in the Communication of the European Commission
of 27 January 2006;
AGREE that the signature of CEFTA 2006 opens a new era in our relations
with each other, with the European Union and with the international
community.
Adopted in Bucharest, on the 19th day of December in the year two
thousand and six.
36

T A 2006
Republic of Albania
H. E. Mr. Sali BERISHA
Prime Minister
Bosnia and Herzegovina H. E. Mr. Adnan
TERZIC Prime Minister, President of the Council
of Ministers
Republic of Bulgaria
H. E. Mr. Roumen OVCHAROV
Minister of Economy and Energy
Republic of Croatia
H. E. Damir POLANCEC
Vice President of the Government
Republic of Macedonia
H. E. Mr. Zoran STAVRESKI
Vice President of the Government
Republic of Moldova
H. E. Mr. Vitalie VRABIE
Vice Prime Minister, Minister of Local Public Administration
Republic of Montenegro
H. E. Mr. Zeljko STURANOVIC
Prime Minister
Romania
H. E. Mr. Calin POPESCU-TARICEANU
Prime Minister
Republic of Serbia
H. E. Mr. Vojislav KOSTUNICA
Prime Minister
United Nations Interim Administration Mission in Kosovo
H. E. Mr. Joachim RUCKER
Special Representative of the UN Secretary General
37

T A 2006
P r e v o d
ZAJEDNIČKA DEKLARACIJA
PREDSJEDNIKA VLADA Bukurešt, 19.
decembar 2006. godine
Predsjednici vlada,
KOJI PREDSTAVLJAJU Republiku Albaniju, Bosnu i Hercegovinu,
Republiku Bugarsku, Republiku Hrvatsku, Republiku Makedoniju, Republiku
Moldaviju, Republiku Crnu Goru, Rumuniju, Republiku Srbiju i specijalnog
predstavnika Generalnog sekretarijata, Privremene administrativne misije
Ujedinjenih nacija u ime Kosova ustanovljene prema UNSC rezoluciji 1244
(1999), prilikom sastanka u Bukureštu 19. decembra 2006. godine na poziv
Predsjednika Vlade Rumunije;
POZDRAVLJAJUĆI što su Strane, slijedeći Deklaraciju predsjednika
vlada usvojenu na CEFTA
sastanku u Zagrebu 29. novembra 2005. godine i u odgovoru na zahtjev
predsjednika vlada 6. aprila
2006. u Bukureštu, pokrenule i uspješno završile formalne pregovore, pod
okriljem Pakta stabilnosti
za jugoistočnu Evropu, o Sporazumu koji istovremeno predviđa pristup
pristupajućih Strana CEFTA
Sporazumu, kao i izmjene i dopune toga Sporazuma od strane svih
zemalja potpisnica ove
Zajedničke deklaracije. Konsolidovani tekst ovog Sporazuma će od sada
biti poznat kao CEFTA
2006.
POZDRAVLJAJUĆI što zaključeni Sporazum CEFTA 2006 odlikuju
savremene i sadržajne odredbe, visok nivo liberalizacije, efikasna
proceduralna uređenja išto je otvoren za sve strane u regionu pod uslovima
koji su zajednički dogovoreni;
PODSJEĆAJUĆI da je regionalna saradnja sastavni dio odnosa Evropske unije
sa regionom, kao što je i navedeno u Zaključcima Savjeta EU za opšte i
spoljne poslove od 20. marta 2006. godine, kao i da je budućnost zemalja
zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, sa članstvom kao krajnjim ciljem, u
skladu sa Solunskom deklaracijom iz juna 2003. godine;
PODSJEĆAJUĆI da je CEFTA u prošlosti doprinijela pripremi članica za
pristupanje Evropskoj uniji; PREPOZNAJUĆI koristi koje će proisteći iz
primjene CEFTA 2006;
ZAPAŽAJUĆI da CEFTA 2006, dok obilježavamo uspješan kraj
pregovaračkog procesa, takođe predstavlja početak nove ere koju će
karakterisati veća politička stabilnost, ekonomski razvoj i dobrosusjedski
odnosi za sve Strane;
UVJERENI i da je CEFTA 2006 odgovarajući okvir koji će olakšati
napore Strana u primjeni ekonomskih reformi neophodnih za tješnje
veze sa Evropskom unijom i za dalje integracije u multilateralni
trgovinski sistem;

38

T A 2006
POZDRAVLJAJUĆI pomoć koju je do sada pružala međunarodna zajednica i
radujemo se nastavku pomoći u budućnosti kako Strane budu sve više
preuzimale odgovornost za region
Mi predsjednici vlada,
POTVRĐUJEMO našu spremnost i sposobnost da preuzmemo
odgovornosti za razvoj i primjenu trgovinske politike u regionu kao dijela
postepenog prenosa upravljanja aktivnostima Pakta stabilnosti za jugoistočnu
Evropu na region;
IZRAŽAVAMO našu punu podršku današnjem potpisivanju CEFTA 2006
koji istovremeno predviđa pristup pristupajućih Strana CEFTA Sporazumu,
kao i izmjene i dopune tog Sporazuma od strane svih zemalja potpisnica ove
Zajedničke deklaracije.
PREUZIMAMO da učinimo sve što je potrebno, u skladu sa našim
nacionalnim ustavnim zahtjevima, da ratifikujemo Sporazum što je prije
moguće kako bi omogućili da CEFTA 2006 stupi na snagu do maja 2007.
godine;
PRIHVATAMO da ćemo osigurati efikasnu i efektivnu primjenu CEFTA 2006;
OBAVEZUJEMO se da kontinuirano identifikujemo, razmatramo i
eliminišemo necarinske barijere u trgovini kao dijela CEFTA 2006;
PREUZIMAMO obavezu da ćemo primjenjivati zajednička pravila o
porijeklu, koja daje CEFTA 2006, kako bismo iskoristili ekonomske
prednosti koje proističu iz njih i da ćemo raditi na učešću u
Euromediteranskoj zoni dijagonalne kumulacije, kako je predviđeno u
Izjavi Evropske komisije od 27. januara 2006;
SLAŽEMO se da potpisivanje CEFTA 2006 otvara novu eru u našim
međusobnim odnosima, sa Evropom i međunarodnom zajednicom.
Usvojeno u Bukureštu, 19. dana decembra u godini dvije hiljade i šestoj:
39

T A 2006
4. CEFTA 2006 - SPORAZUM O IZMJENI I PRISTUPANJU
- originalni tekst na engleskom jeziku
PREDLOG ZAKONA O RATIFIKACIJI SPORAZUMA O IZMJENI I
PRISTUPANJU CENTRALNOEVROPSKOM SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI
- tekst Sporazuma na službenom jeziku Republike Crne Gore
40

T A 2006
AGREEMENT ON AMENDMENT OF AND
ACCESSION TO THE CENTRAL
EUROPEAN FREE TRADE AGREEMENT
Preamble
The Republic of Albania, Bosnia and Herzegovina, the Republic of
Bulgaria, the Republic of Croatia , the Republic of Macedonia , the
Republic of Moldova , the Republic of Montenegro , Romania, the
Republic of Serbia and the United Nations Interim Administration
Mission in Kosovo on behalf of Kosovo in accordance with United
Nations Security Council Resolution 1244 (hereinafter referred to as "the
Parties" ) ,
Having regard to the aim of eligible Parties to accede to the European Union ;
Recognizing the contribution of the Central European Free Trade
Agreement (hereinafter referred to as "CEFTA" ) to improve the
readiness of Parties for membership in the European Union as
witnessed by the accession on 1 May 2004 of the Czech Republic, the
Republic of Hungary, the Republic of Poland, Slovak Republic and the
Republic of Slovenia and the forthcoming accession of the Republic of
Bulgaria and Romania ;
Convinced of the necessity to amend CEFTA, in order to contribute
to the process of integration in Europe through the opening of
CEFTA to all Parties ready to observe the provisions of this
Agreement ;
Having in mind the Declaration of Prime Ministers of CEFTA , done on
2 9 November 2005 in Zagreb;
Having in mind the Declaration of Prime Ministers of the Parties,
done on 6 April 2 0 06 in Bucharest,
have agreed as follows:
Article 1
Accession
The Republic of Albania, Bosnia and Herzegovina, the Republic of
Moldova, the Republic of Montenegro, the Republic of Serbia and the
United Nations Interim Administration Mission in Kosovo on behalf of
Kosovo in accordance with United Nations Security Council Resolution
1244 hereby accede to the Central European Free Trade Agreement as
amended in Article 3 of this Agreement and shall apply it in accordance
with the provisions of this Agreement.
41

T A 2006
Article 2
The Parties
References in the Central European Free Trade Agreement, as amended
in Article 3 of this Agreement, to its Parties shall be understood to
include the Parties to this Agreement.
Article 3
Amendment of CEFTA
The Central European Free Trade Agreement, done at Krakow on 21
December 1992, and amended by the Agreement Amending the Central
European Free Trade Agreement, done at Brno on 11 September 1995
and the Agreement Amending the Central European Free Trade
Agreement, done at Bled on 4 July 2003, is hereby amended. The
consolidated version of the text of the Central European Free Trade
Agreement, as amended, (hereinafter referred to as "CEFTA 2006") is
attached as Annex 1 to this Agreement.
Article 4
Entry into Force
1. This Agreement is subject to ratification, acceptance or approval
in accordance with requirements foreseen by domestic legislation.
The instruments of ratification,
acceptance or approval shall be deposited with the Depositary.
2. This Agreement shall enter into force on 1 May 2 0 0 7 , provided
that all Parties except the Republic of Bulgaria and Romania have
deposited their instruments of
ratification , acceptance or approval with the Depositary by 3 1 March
2 0 0 7 .
3. If the Agreement has not stupio na snagufor all Parties in
accordance with paragraph 2 of this Article , it shall enter into force
on the thirtieth day after the deposit of the fifth instrument of
ratification , acceptance or approval .
4. For each Party depositing its instrument of ratification ,
acceptance or approval after the date of the deposit of the fifth
instrument of ratification , acceptance or approval , the Agreement
shall enter into force on the thirtieth day after the day on which it
deposits its instrument of ratification , acceptance or approval .
5. The bilateral agreements listed in Annex 2 shall be terminated
on the date of entry into force of the present Agreement for the
Parties concerned .
6. Parties referred to in paragraph 4 shall maintain all preferences
provided by their respective bilateral free trade agreements until
the present Agreement enters into force for each .
42

T A 2006
7. If its constitutional requirements permit , any Party may apply this Agreement
provisionally . Provisional application of this Agreement under
this paragraph shall be notified to the Depositary .
IN WITNESS WHEREOF the undersigned plenipotentiaries ,
being duly authorised thereto , have signed this Agreement .
Done at Bucharest this nineteenth day of December 2006 in a single
authentic copy in the English language, which shall be deposited with
the Depositary of the Central European Free Trade Agreement, which
shall transmit certified copies to all Parties
43

T A 2006
PREDLOG ZAKONA
O RATIFIKACIJI SPORAZUMA O IZMJENI I PRISTUPANJU
Član 1
Ratifikuje se Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom
sporazumu o slobodnoj trgovini između Republike Albanije, Bosne i
Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Republike
Makedonije, Republike Moldavije, Republike Crne Gore, Rumunije,
Republike Srbije i Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija na
Kosovu u ime Kosova, u skladu sa UNSCR 1244, potpisan od strane
predstavnika država ugovornica, dana 19. decembra 2006. godine, u
Bukureštu, na engleskom jeziku.
Član 2
Tekst Sporazuma na službenom jeziku Republike Crne Gore glasi:
Preambula
Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Bugarska,
Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldavija,
Republika Crna Gora, Rumunija, Republika Srbija i Privremena
administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu u ime Kosova, u
skladu sa UNSCR 1244 (u daljem teksu “Strane”)
Imajući u vidu cilj kvalifikovanih Strana da pristupe Evropskoj Uniji;
Prepoznajući doprinos Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj
trgovini (dalje
„CEFTA”)
unapređenju spremnosti njenih članica za članstvo u Evropskoj uniji, što je
potvrđeno 1. maja 2004. godine pristupom Češke Republike, Republike
Mađarske, Republike Poljske, Republike Slovačke i Republike Slovenije i
predstojećim pristupom Republike Bugarske i Rumunije;
Uvjereni u neophodnost izmjene CEFTA, u cilju davanja doprinosa
procesu integracija u Evropi, otvaranjem CEFTA prema svim Stranama
spremnim da prihvate odredbe ovog sporazuma;
44

T A 2006
Imajući u vidu Deklaraciju predsjednika vlada zemalja ugovornica CEFTA,
potpisanu 29. novembra 2005. godine u Zagrebu;
Imajući u vidu Deklaraciju predsjednika vlada Strana, potpisanu 6. aprila
2006. godine u Bukureštu, Sporazumjele su se kako slijedi:
Član 1
Pristupanje
Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Moldavija, Republika
Crna Gora, Republika Srbija i Privremena administrativna misija Ujedinjenih
nacija na Kosovu u ime Kosova, u skladu sa Rezolucijom Savjeta
bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244, ovim pristupaju CEFTA-i čije su
izmjene date u Članu 3 ovog sporazuma i primjenjivaće ga u skladu sa
odredbama ovog sporazuma.
Član 2
Strane
Smatraće se da napomene iz CEFTA čije su izmjene date u Članu 3 ovog
sporazuma uključuju Strane ovog Sporazuma.
Član 3
Izmjena CEFTA
Ovim se mijenjaju Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini,
potpisan u Krakovu 21.
decembra 1992. godine, izmijenjeni Sporazum o izmjenama
centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, usvojen u Brnu
(Češka) 11. septembra 1995. godine, kao i Sporazum o izmjeni
centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini usvojen na Bledu
(Slovenija) 4. jula 2003. godine. Konsolidovana verzija izmijenjenog
teksta Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (u daljem tekstu
„CEFTA 2006”) priložena je u vidu Aneksa 1 ovog Sporazuma.
Član 4
Stupanje na snagu
1. Ovaj Sporazum je predmet ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja u
skladu sa zahtjevima predviđenim domaćim zakonodavstvom. Instrumenti
ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja biće deponovani kod Depozitara.
2. Ovaj Sporazum će stupiti na snagu 1. maja 2007. godine,
podrazumijevajući da su sve Strane, izuzev Republike Bugarske i
Republike Rumunije, deponovale kod Depozitara svoje instrumente
ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja do 31. marta 2007. godine.
3. Ukoliko Sporazum ne stupi na snagu za sve Strane u skladu sa stavom 2
ovog člana, on će stupiti na snagu tridesetog dana nakon deponovanja
petog instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja.
45

T A 2006
4. Za svaku Stranu koja je deponovala svoj instrument ratifikacije, prihvatanja
ili odobravanja nakon
datuma deponovanja petog instrumenta ratifikacije, prihvatanja ili
odobravanja, Sporazum će stupiti
na snagu tridesetog dana nakon što je deponovala svoj instrument
ratifikacije, prihvatanja ili
odobravanja.
5. Bilateralni sporazumi navedeni u Aneksu 2 prestaće da važe da dan stupanja
na snagu sadašnjeg Sporazuma za Strane ponaosob.
6. Strane navedene u stavu 4 će zadržati sve preferencijale predviđene
njihovim bilateralnim sporazumima o slobodnoj trgovini sve dok sadašnji
Sporazum ne stupi na snagu za svaku Stranu.
7. Svaka Strana može, ukoliko to njen Ustav dozvoljava, privremeno
primjenjivati ovaj Sporazum. O Privremenoj primjeni ovog Sporazuma u
skladu sa ovim stavom biće obaviješten Depozitar.
Ovim se potvrđuje da su doljepotpisani ovlašćeni predstavnici, u skladu sa
svojim ovlašćenjem, potpisali ovaj Sporazum.
Potpisano u Bukureštu devetnaestog dana decembra 2006. godine u jednom
autentičnom primjerku na engleskom jeziku, koji će biti deponovan kod
Depozitara CEFTA-e, koji će proslijediti sertifikovane kopije svim Stranama.
Republika Albanija Genc RULI, Ministar ekonomije, trgovine i energetike
Bosna i Hercegovina Adnan TERZIĆ, Predsjednik Vlade
Republika Bugarska Rumen OVCHAROV, Ministar ekonomije i energetike
Republika Hrvatska Branko VUKELIĆ, Ministar ekonomije, rada i preduzetništva
Republika Makedonija Zoran STAVRESKI, Potpredsjednik Vlade
Republika Moldavija Lidia GUŢU, Izvanredni i opunomoćeni Ambasador
Republike Moldavije u Rumuniji
Republika Crna Gora Branimir GVOZDENOVIĆ, Ministar za ekonomski razvoj
Rumunija Iuliu WINKLER, Izaslanik Ministra trgovine
Republika Srbija Milan PARIVODIĆ, Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom
UNMIK/Kosovo Andreas WITTKOWSKY, Zamjenik šefa UNMIK-a
Stub IV (EU)
46

Cefta 2006 knjiga

Recommended

Recommended

More Related Content

Featured

Featured (20)

Cefta 2006 knjiga