2. grč. drahme-radnja
„Drama na najsažetiji i ujedno najočevidniji način problematizira naš život,
ocjenjuje njegove ciljeve i mogućnosti njihova ostvarenja. Ona čovjeku
(publici) kroz čovjeka (glumca) prikazujući govori o čovjeku.”
3. IDEMO LI U KAZALIŠTE?
Portal srednja.hr u suradnji s Gradskim dramskim kazalištem Gavella
proveo je tijekom 2018. g. istraživanje o stavovima i navikama maturanata u
vezi s odlaskom u kazalište. Ispitivanje je provedeno na oko 800 ispitanika
iz 200 škola četiriju županija. Na pojedine upite maturanti su mogli dati
sljedeće odgovore: uopće se ne slažem, ne slažem se, slažem se ili u
potpunosti se slažem. S tvrdnjom da je važno ići u kazalište jer se tako
kulturno uzdižemo, najveći broj maturanata je odgovorilo: slažem se
(47,3%), a samo 1% odgovorilo je da se s time uopće ne slaže. Najveći broj
ispitanika u kazalište ide nekoliko puta godišnje i to najčešće sa školom,
iako im je zabavnije ići s prijateljima, premda se na to rjeđe odlučuju. Oko
polovice ispitanika izrazilo je želju da za svaku lektiru postoji predstava
iako smatraju da gledanje predstave ne može u potpunosti zamijeniti
čitanje lektire, ali može pomoći u njezinom boljem razumijevanju.
5. DRAMA
šire značenje
KNJIŽEVNI ROD
- Dramske osobe u sukobu (vanjskom ili unutarnjem) stvaraju napetost.
- Radnja se događa izmjenom dramskih situacija
- Napetost u drami raste, kulminira i opada i na kraju se sukob razrješuje
uže značenje
KNJIŽEVNA VRSTA
- TRAGEDIJA-smrt junaka (razrješenje napetosti)
- KOMEDIJA- pobjeda razuma (razrješenje napetosti)
- DRAMA U UŽEM SMISLU- pomirenje (razrješenje napetosti)
6. POPIS OSOBA- na početku dramskog teksta
DIJALOG- razgovor lica- osnovni način izražavanja
MONOLOG- samogovor-dramsko lice se obraća sebi
DIDASKALIJE- scenske upute čitatelju, redatelju,
glumcima (istaknute drugim tipom slova ili u zagradi)
7. Vanjska- činovi, prizori i scene
Unutarnja- odnosi se na sadržaj odnosno tijek radnje:
uvod(najčešće kratki dijalog, upoznajemo se s početnom
dramskom situacijom) -zaplet (uvode se motivi koji
pokreću radnju) –vrhunac( sukobi su na vrhuncu, ne vidi
se pravac razrješenja) - preokret (ili peripetija, radnja
skreće u određenom pravcu)- rasplet (razrješenje
sukoba)
8. Kazališna predstava za razliku od drame kao kazališne
vrste na kojoj se temelji pripada kazališnoj umjetnosti
(uključuje i plesnu, likovnu i glazbenu umjetnost). Za
njezin nastanak zaslužni su redatelj, glumci, scenograf,
kostimograf, majstori svjetla i tona.
Kazališnu predstavu doživljavamo i gledanjem i
slušanjem.
Teatrologija- znanost koja proučava kazalište.
9. Dramska vrsta koja se temelji na nekom
tragičnom događaju ili sukobu likova dubokih
osjećaja i strasti. Takav sukob najčešće završava
smrću glavnoga junaka.
10. Dramska vrsta koja na šaljiv, humorističan način
prikazuje ljude i događaje, ruga se ljudskim manama
ili negativnim pojavama u životu, a sve s ciljem da
nasmije gledatelje.
grč. komodia- pjesma veselog ophoda
-razvila se iz svetkovina u čast bogu Dionizu (grčki bog vina, povodom
svečanosti prinosila mu se žrtva) u razdoblju antike (renesansa i
prosvjetiteljstvo se oslanjaju na antiku i uzore nalaze u njoj)
- U Grčkoj je karakterizirao pomalo grub i razuzdan ton
- Obilježja: svakodnevne teme, mane pojedinca (Stanac je lakovjeran,
Grof i markiz pohlepni), mane društva (novac koji kvari ljude u
Gostioničarki Mirandolini suprotstavljen Mirandolininome razumu i
snalažljivosti)
11. grč. komodia- pjesma veselog ophoda
-razvila se iz svetkovina u čast bogu Dionizu (grčki bog vina, povodom svečanosti
prinosila mu se žrtva) u razdoblju antike (renesansa i prosvjetiteljstvo se oslanjaju
na antiku i uzore nalaze u njoj)
- U Grčkoj je karakterizirao pomalo grub i razuzdan ton
- Obilježja: svakodnevne teme, mane pojedinca (Stanac je lakovjeran, Grof i
markiz pohlepni), mane društva (novac koji kvari ljude u Gostioničarki
Mirandolini suprotstavljen Mirandolininome razumu i snalažljivosti)
Vrste komedija:
Komedija karaktera- ismijava se karakter
Komedija konverzacije- humor se ostvaruje na temelju govora i razgovora
Komedija situacije- promjena radnje, neočekivane i neobične situacije
12. Elementi smiješnoga:
Groteska- izobličeno prikazivanje stvari i pojava
Sarkazam- zlobna i prkosna poruga
Satira- oštro i kritično ismijavanje
Ironija- podrugljivo ismijavanje
Humor- ismijavanje s razumijevanjem
18. Scenograf utvrđuje kako će izgledati scena, odnosno
što će se na njoj nalaziti.
Rad scenografa vezan je uz pojam prostora u kojem
će se djelo zbivati, on ga mora osmisliti (izgraditi),
promijeniti ga (po potrebi djela) i smjestiti u njega
protagoniste djela.
