2. UVOD
• U anaerobnim uslovima organski ostaci higrofilne vegetacije se veoma
slabo razlažu usljed čega dolazi do njihovog nagomilavanja.
Ovakvu, slabo razloženu organsku materiju, nazivamo tresetom.
• U Bosni i Hercegovini tresetna tla se javljaju u zonama riječnih i
jezerskih dolina, a značajne površine zastupljene su u kraškim
poljima.
• Proces zatrećivanja naziva se još i poludizacija (latinski polus – bara).
3. PODJELA
• Definisana su dva tipa treseta i to:
• Niski treseti (barski treseti)
• Visoki treseti (izdignuti treseti).
4. NISKI TRESETI
• Niski treseti (barski treseti) –
nastaje u depresijama gdje voda
stagnira na površini (priobalne
depresije, bivša riječna korita,
depresije u krškim poljima, delte
velikih rijeka...).
Prirodnu vegetaciju čine trska,
rogoz i šaš a na šumskom
području joha i barska vrba.
Slika 1: Niski treseti
5. NISKI TRESETI
• Građa profila :
Tresetna tla imaju profil koji se označava kao; n H – G. Slojevi se razlikuju po
boji i humifikovanosti organske materije. Dubina horizonata kod naših
tresetišta varira od 30 cm do 10 m.
• Geneza i rasprostranjenost:
Kod nas su nastala tako da se na dnu vodnih bazena najprije taložio plankton
i tako se obrazovao organski mulj. Splićavanjem bazena ove površine zatim
obrastaju hidrofilnom vegetacijom koja se taloži i slabo razlaže u
hidromorfnim uvjetima.
U BiH preovladavaju niski treseti koji su umjereno rasprostranjeni a
zastupljeni su u zonama Livanjskog polja, Hutovog blata, Glamočkom i
Kupreškom polju kao i nekim drugim kraškim poljima.
6. NISKI TRESETI
• Fizička svojstva:
Niski treseti sa cjelogodišnjim prisustvom vode nisu podesni za kultivaciju.
Treseti kod kojih se prekine kapilarni uspon vode bivaju izmijenjeni u
organski karbon, koji u suhom stanju može biti usitnjen do koloidnih
dimenzija, a takav je vrlo podložan eolskoj eroziji. Ponovna uspostava
kapilarnih vodnih tokova gotovo je onemogućena.
• Hemijska svojstva:
Niski treseti su uglavnom deficitna organska tla. Za promjenu hemijskih
svojstava treseta neophodne su mjere kalcizacije i fertilizacije.
7. NISKI TRESETI
• Proizvodna svojstva i korištenje:
Uporaba treseta ponajviše je vezana za
pripremu specijaliziranih supstrata za punjenje
kontejnera i lijeha za rasadničku proizvodnju
sadnog materijala.
Kod proizvodnje sadnica šumskih vrsta drveća s
obloženim korijenskim sistemom, od supstrata
se ponajprije zahtijevaju povoljna fizička i
hemijska svojstva i mala specifična težina.
Slika 2
8. NISKI TRESETI
• Klasifikacija:
Podjela na podtipove data je prema dubini tresetnog horizonta i
to:
– Plitki, kod koga je nH – horizont od 30 cm do 50 cm,
– Srednje duboki, kod koga je nH – horizont od 50 cm do 100 cm i
– Duboki, kod koga je nH – horizont dublji od 100 cm.
9. NISKI TRESETI
• Podjela na varijetete data je prema stepenu humificiranosti i to:
– Slabo humifikovani,
– Srednje humifikovani i
– Jako humifikovani.
• Podjela na forme data je prema plodnosti i to:
– Oligotrofne forme i
– Mezotrofne forme.
10. VISOKI TRESETI
Visoki treseti (izdignuti treseti) –
razvijaju se na distričnim
supstratima , gdje je moguće
naseljavanje mahovina iz roda
Sphagnum. Geneza je uslovljena
klimom: niske temperature, velika
količina oborina i visoka relativna
vlaga zraka.
Slika 2: Visoki treseti
11. VISOKI TRESETI
• Građa profila:
Izgrađeni su od organskih slojeva različite dubine i glinovitog sloja koji se
nalazi ispod organskog dijela. Visoki treseti imaju građu profila koja se
označava kao hH – G tlo.
• Geneza i rasprostranjenost:
Nastaju u hladnim i humidnim rejonima (kod nas se mjestimično javljaju u
planinskim predjelima), na jako kiselim i silikatnim supstratima i
supstratima siromašnim sadržajem baza. Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta,
sredine za rad mikroorganizama, ostaci vegetacije se nepotpuno razlažu, a na
tim ostacima se razvija sljedeća generacija mahovina i tako se akumuliraju
nerazloženi dijelovi u vidu treseta.
12. VISOKI TRESETI
• Fizička svojstva:
Mahovinska tresetišta imaju spužvastu građu što im omogućuje da za sebe
vezuje veliku količinu vode. Za sebe mogu vezati do 20 puta više vode po masi,
nego što je njihova težina u suhom stanju, zbog čega se u mahovinskim
tresetima stvaraju anaerobni uslovi.
• Hemijska svojstva:
Ova tresetišta su jako siromašna hranivima, dakle distrofna su i kisela, sa pH
vrijednostima nižim od 3 pH jedinice (Čengić, 2003). Uz veliku temperaturu,
visoku kiselost i siromaštvo azotom, mikroorganizmi imaju veoma teške
uslove za razlaganj organske materije.
13. VISOKI TRESETI
• Proizvodna svojstva i korištenje:
Tresetišta nastala u klimatogenim
uvjetima predstavljaju oligotrofnu
sredinu, pa u našoj zemlji imaju
izuzetno ekološko – vegetacijski značaj.
Osušeni treset lahko gori i pri
sagorijevanju stvara veliku količinu
dima. Koristi se za grijanje domaćinstva
i u kotlovnicama. Ima veliki udio u
ukupnoj potrošnji u svijetu, a velike
naslage se nalaze u Kanadi, Kini,
Indoneziji, Rusiji i SAD.
Slika 3: Osušeni treset
14. MOKRA STANIŠTA ILI WETLANDI
• Riječ ''wetland'' dolazi od engleske riječi ''wet'' što znači mokar i ''land'' što
znači zemlja te taj termin zapravo predstavlja mokra staništa. Dakle u
wetland spadaju ona zemljišna područja koja su u toku godine pod uticajem
jačih vlaženja ili su kontinuirano pod vodom.
U BiH su klasifikovani u tri grupe (Resulović, 2007) i to:
• Epi – Wetlandi nastali pod uticajem površinskih, slivnih i poplavnih voda,
• Hipo – Wetlandi nastali pod uticajem podzemnih voda,
• Amfi – Wetlandi nastali pod uticajem površinskih i podzemnih voda.
15. MOKRA STANIŠTA ILI WETLANDI
Slika 3. Močvarna livada u južnoj Engleskoj.
16. ZAKLJUČAK
• Vlažna područja imaju vrlo velik ekološki značaj jer brojnom
vodenim i močvarnim pticama služe kao stanište, odmorište ili
zimovalište. Vlažna područja pokrivaju oko 6% zemljine
površine, ali u primarnoj produkciji neto biomase sudjeluju s oko
24% što znači da su to visokoproduktivni ekosustavi. Pored toga,
vrlo su efikasan filter podzemnih voda, a i pružaju vrlo dobru
zaštitu od poplava. Konvencijom iz Ramsara vlažna područja
stavljena su pod zaštitu.
