SlideShare a Scribd company logo
1 of 33
• Reč civilizacija označava
viši stepen razvoja ljudskog
društva.
 Civilizovano društvo u odnosu na praistorijsko
 koristi pismo;
 poseduje visok stepen specijalizovanih znanja i
umeća;
 ima zajedničku upravu koja nastaje iz prirodne
potrebe ljudi da žive bezbedno i prema ustaljenom
redu.
• Civilizacije se mogu podeliti na više perioda.
• U drevne civilizacije spadaju :
 Maje, Inke, Tolteci, Asteci, Anasazi, Rapa Nui, San
Agustin (Američke);
 Kina, Indija, Japan, Tibet, Dilmun, Mongoli
(Azijske);
 Dogoni, Egipat, Nubija, Zulu, Axum, Nok (Afričke);
 Etruščani, Grci, Rimljani, Vikinzi, Gali , Germani
(Evropske);
 Aboridžani, Maori (Australijske)...
Geografski prikaz civilizacije Maja
Kontinent Amerika
Regija Srednja Amerika
Zemlje Meksiko, Gvatemala,
Belize, Honduras, El
Salvador
Glavni lokalitet Tikal, Kalakmul, Kopan,
Palenke, Čičen Ica, itd.
Zastava
• Civilizacija Maja, najpoznatija od drevnih
civilizacija, razvijala se na području koje se danas
naziva Mezoamerika (Srednje Amerike).
• Svoju kulturu su zasnovali na znanjima i idejama
ranijih civilizacija, poput Olmeka.
• Poznate su po svojim gradovima, arhitekturi,
umetnosti, religiji, kalendaru, matematici i
astronomiji.
• Period u kome je živeo ovaj narod možemo podeliti
na tri razdoblja: preklasični, klasični i postklasični
period, u čijem je sklopu i kolonijalni period.
 Kalendar i pismo ne potiču samo od Maja, ali su
oni najviše doprineli njihovom potpunom razvoju.
 Španski, katolički sveštenici su spalili većinu
knjiga napisanih na pismu Maja. Njihovo pismo je
tek u novije vreme velikim delom dešifrovano.
Preklasični period
 Obuhvata otprilike 15 vekova pre nove ere i 3 veka
nove ere, tj. traje do 317. godine naše ere.
 U ovom periodu Maje su zemljoradnici, izgrađuju se
sela pored jetera i močvara, nastaju prvi
ceremonijalni centri i različiti religijski običaji.
Hram u Tikalu
 Prvi dokazi o postojanju Maja pronađeni su na
Jukatanu (Meksiko), u pećini Loltun.
 Dokazi su bili ostaci kostiju od praistorijskih
životinja i slike po zidovima pećine.
 Gradili su i stepeničaste piramide. Mnoge od njih
su imale na vrhu platformu na kojoj je bila
sagrađene male građevine posvećene nekom od
božanstava majanske mitologije.
 Prvi jezik Maja nazivao se ‘protomaya’, i on se
govorio u Gvatemali.
Čuvene Majske piramide
Klasični period
 Trajao je od 317. do 889. godine. Ovo je bilo
najblistavije razdoblje Majanske civilizacije u
kome cveta kultura.
 Maje su bile organizovan narod koji je gradio velike
ceremonijalne i religiozne centre-gradove, kao što
su:
 Palenke, Ćićen, Ica, Ušmal, Koba, Tulum – u
Meksičkim državama;
 Tikal, Pijedeaas, Negras, Uašaktun, Jašćilan – u
Gvatemali;
 Kopan – u Hondurasu.
Postklasični peropd
 Počinje dolaskom osvajača sa zapada ili
jugozapada, iz doline Meksika.
 Osvajači su bili ratoborni narod Tolteke koji je
pokorio Maje.
 Ovaj period se može produžiti do vremena posle
dolaska Španaca i moglo bi se reći da traje do
1697. godine.
 1697. godine je i poslednja ratoborna grana stabla
nacije Maja pala pod udarcem Iberskih osvajača.
 Predklasični period je počeo velikim naprecima u
ekonomiji, politici, umetnosti, a završio se
ratovima i unoštenjem onoga što je vekovima
bilo građeno.
Ruševine grada Palanke
 Carstvo Inka je najveće carstvo u
pretkolumbovskoj Americi, nastalo je u 14. veku.
 Tokom 15-og veka Inke su se proširile duž planine
Anda.
Pogled na Maču Pikču
 Maču Pikču je drevno utvrđenje Inka smešteno između
dva oštra vrha u Andima na visini od 2350m. U blizini
se nalazi Kusko.
 Administrativni, politički i vojni centar je bio Kusko.
 Kusko je nastao na visoravnima Perua oko 1200.
godine.
 Od 1438. do 1533. godine Inke su koristile osvajanja i
miroljubivu asimilaciju šireći svoje carstvo na velike
delove zapadne Južne Amerije.
 U sastavu carstva su bili delovi Ekvadora, Perua,
Bolivije, Argentine i Čilea.
Mapa ekspanzije carstva Inka (1438 - 1527)
Zastava
Položaj Carstva Inka
Geografija
Kontinent Amerika
Regija Južna Amerika
Glavni grad Kusko
Društvo
Zvanični jezik Kečua
Religija Religija Inka
Vladavina
Oblik vladavine Carstvo
Titula vladara Car
Istorijsko doba Srednji vek, Novi
vek
Osnivanje 1438.
Prestanak 1533.
Status Bivša država
 Atavalpa je bio poslednji car Inka.
 Ubio ga je 1533. godine konkvistador Fransisko
Pizaro označavajući time početak Španske
vladavine.
 Tokom Španske uprave otvoren je najveći rudnik
srebra, Potosi, ukome su Inke radile kao robovi.
 Pod teškim uslovima rada u rudniku umirali bi
već za godinu ili dve.
Glava Inka
Bog Inka
Proslava praznika Inti
Rajmi
MačuPikču
Carstvo Asteka 1519. godine
Zastava
Geografija
Kontinent Amerika
Regija Srednja Amerika
Glavni grad Tenočtitlan
Društvo
Zvaničan
jezik
Nauatl
Religija Astečka
religija
Vladavina
Oblik Carstvo
Titula vladara Car
Istorijsko doba Srednji vek, Novi vek
Osnivanje 1428.
Prestanak 1521.
Status Bivša država
 Asteci ili Mešike su bili jedan od starosedelačkih
naroda američkog kontinenta koji je osnovao
Tenočtitlan.
 Drevni grad na ostrvcetu u jezeru Teškoko (danas
je skoro isušeno) odgovara geografskom položaju
mesta gde se nalazi današnji Meksiko Siti.
 Uz pomoć drugih gradova-država iz Meksičke
dolone, Tlakopan i Teškoko, potčinili su veliki broj
drugih naroda koji su naseljavali središnji i južni
deo današnjeg Meksika.
 Astečko carstvo je bilo uništeno u 16. veku,
kada su u Ameriku stigli španski konkistadori.
 Osvajanje astečkog carstva, koje je predvodio
španski konkistador Ernan Kortes, otpočelo je
1519. i završilo se 1521. totalnim uništenjem
astečke države.
Velika piramida u Tenoćtitlanu
 Danas su Asteci indijski narodi kkoji pretožno žive u
Meksiku i većinom su katoličke veroispovest.
 Sačuvali su tradicionalan verovanja (veru u duhove,
kult predaka...).
 Govore jezikom nauatl, koji spada u juto-astečko-
tanoansku grupu amerindijske porodice jezika.
Ukupno ih ima 1.652.000.
Astečko božanstvo
Astečko
predstavljanje
bogova
Ritual žrtvovanja
HVALA NA PAŽNJI !!!
Dejan Petrović
Nikola Kolarić

More Related Content

What's hot

Аустралија- природне и друштвене одлике
Аустралија- природне и друштвене одликеАустралија- природне и друштвене одлике
Аустралија- природне и друштвене одликеprijicsolar
 
ENZIMI- BIOKATALIZATORI
ENZIMI- BIOKATALIZATORIENZIMI- BIOKATALIZATORI
ENZIMI- BIOKATALIZATORIKlara Kakučka
 
Razlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeRazlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeIvana Damnjanović
 
Репликација, транскрипција, транслација
Репликација, транскрипција, транслацијаРепликација, транскрипција, транслација
Репликација, транскрипција, транслацијаVioleta Djuric
 
Kraj antičkog sveta i stvaranje varvarskih država
Kraj antičkog sveta i stvaranje varvarskih državaKraj antičkog sveta i stvaranje varvarskih država
Kraj antičkog sveta i stvaranje varvarskih državaPavle Nikolic
 
Vizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuVizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuandjelan
 
чуло вида
чуло видачуло вида
чуло видаMaja Simic
 
Velika seoba naroda
Velika seoba narodaVelika seoba naroda
Velika seoba narodaandjelan
 
Vreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiVreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiJovana Veselinović
 
велика географска открића
велика географска открићавелика географска открића
велика географска открићаUcionica istorije
 
ASTECI I MAJE
ASTECI I MAJEASTECI I MAJE
ASTECI I MAJEtolnik
 

What's hot (20)

Naelektrisanje
NaelektrisanjeNaelektrisanje
Naelektrisanje
 
Novi vek
Novi vekNovi vek
Novi vek
 
Аустралија- природне и друштвене одлике
Аустралија- природне и друштвене одликеАустралија- природне и друштвене одлике
Аустралија- природне и друштвене одлике
 
ENZIMI- BIOKATALIZATORI
ENZIMI- BIOKATALIZATORIENZIMI- BIOKATALIZATORI
ENZIMI- BIOKATALIZATORI
 
Evolucija čovjeka
Evolucija čovjekaEvolucija čovjeka
Evolucija čovjeka
 
Razlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeRazlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelije
 
Populaciona genetika
Populaciona genetikaPopulaciona genetika
Populaciona genetika
 
Репликација, транскрипција, транслација
Репликација, транскрипција, транслацијаРепликација, транскрипција, транслација
Репликација, транскрипција, транслација
 
Fizika sunca
Fizika suncaFizika sunca
Fizika sunca
 
Stari Istok
Stari IstokStari Istok
Stari Istok
 
Глаголски вид и род
Глаголски вид и родГлаголски вид и род
Глаголски вид и род
 
Prelazak na kopneni način života, vodozemci
Prelazak na kopneni način života, vodozemciPrelazak na kopneni način života, vodozemci
Prelazak na kopneni način života, vodozemci
 
Kraj antičkog sveta i stvaranje varvarskih država
Kraj antičkog sveta i stvaranje varvarskih državaKraj antičkog sveta i stvaranje varvarskih država
Kraj antičkog sveta i stvaranje varvarskih država
 
Vizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuVizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem veku
 
Ćelija
ĆelijaĆelija
Ćelija
 
чуло вида
чуло видачуло вида
чуло вида
 
Velika seoba naroda
Velika seoba narodaVelika seoba naroda
Velika seoba naroda
 
Vreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiVreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementi
 
велика географска открића
велика географска открићавелика географска открића
велика географска открића
 
ASTECI I MAJE
ASTECI I MAJEASTECI I MAJE
ASTECI I MAJE
 

Viewers also liked

копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3sbozic971
 
Južnoafrička republika
Južnoafrička republikaJužnoafrička republika
Južnoafrička republikasbozic971
 
Kineski pronalasci
Kineski pronalasciKineski pronalasci
Kineski pronalascisbozic971
 
Korolija i Kalajdzic
Korolija i KalajdzicKorolija i Kalajdzic
Korolija i Kalajdzicsbozic971
 
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...sbozic971
 
Ruska federacija
Ruska federacijaRuska federacija
Ruska federacijasbozic971
 
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2sbozic971
 
Развој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеРазвој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеsbozic971
 

Viewers also liked (10)

копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3
 
Južnoafrička republika
Južnoafrička republikaJužnoafrička republika
Južnoafrička republika
 
Kineski pronalasci
Kineski pronalasciKineski pronalasci
Kineski pronalasci
 
Rusija1
Rusija1Rusija1
Rusija1
 
Korolija i Kalajdzic
Korolija i KalajdzicKorolija i Kalajdzic
Korolija i Kalajdzic
 
Indija(1)
Indija(1)Indija(1)
Indija(1)
 
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
 
Ruska federacija
Ruska federacijaRuska federacija
Ruska federacija
 
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
 
Развој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеРазвој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализације
 

Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3

  • 1.
  • 2. • Reč civilizacija označava viši stepen razvoja ljudskog društva.
  • 3.  Civilizovano društvo u odnosu na praistorijsko  koristi pismo;  poseduje visok stepen specijalizovanih znanja i umeća;  ima zajedničku upravu koja nastaje iz prirodne potrebe ljudi da žive bezbedno i prema ustaljenom redu.
  • 4. • Civilizacije se mogu podeliti na više perioda. • U drevne civilizacije spadaju :  Maje, Inke, Tolteci, Asteci, Anasazi, Rapa Nui, San Agustin (Američke);  Kina, Indija, Japan, Tibet, Dilmun, Mongoli (Azijske);  Dogoni, Egipat, Nubija, Zulu, Axum, Nok (Afričke);  Etruščani, Grci, Rimljani, Vikinzi, Gali , Germani (Evropske);  Aboridžani, Maori (Australijske)...
  • 5.
  • 6. Geografski prikaz civilizacije Maja Kontinent Amerika Regija Srednja Amerika Zemlje Meksiko, Gvatemala, Belize, Honduras, El Salvador Glavni lokalitet Tikal, Kalakmul, Kopan, Palenke, Čičen Ica, itd. Zastava
  • 7. • Civilizacija Maja, najpoznatija od drevnih civilizacija, razvijala se na području koje se danas naziva Mezoamerika (Srednje Amerike). • Svoju kulturu su zasnovali na znanjima i idejama ranijih civilizacija, poput Olmeka. • Poznate su po svojim gradovima, arhitekturi, umetnosti, religiji, kalendaru, matematici i astronomiji. • Period u kome je živeo ovaj narod možemo podeliti na tri razdoblja: preklasični, klasični i postklasični period, u čijem je sklopu i kolonijalni period.
  • 8.  Kalendar i pismo ne potiču samo od Maja, ali su oni najviše doprineli njihovom potpunom razvoju.  Španski, katolički sveštenici su spalili većinu knjiga napisanih na pismu Maja. Njihovo pismo je tek u novije vreme velikim delom dešifrovano.
  • 9. Preklasični period  Obuhvata otprilike 15 vekova pre nove ere i 3 veka nove ere, tj. traje do 317. godine naše ere.  U ovom periodu Maje su zemljoradnici, izgrađuju se sela pored jetera i močvara, nastaju prvi ceremonijalni centri i različiti religijski običaji.
  • 11.  Prvi dokazi o postojanju Maja pronađeni su na Jukatanu (Meksiko), u pećini Loltun.  Dokazi su bili ostaci kostiju od praistorijskih životinja i slike po zidovima pećine.  Gradili su i stepeničaste piramide. Mnoge od njih su imale na vrhu platformu na kojoj je bila sagrađene male građevine posvećene nekom od božanstava majanske mitologije.
  • 12.  Prvi jezik Maja nazivao se ‘protomaya’, i on se govorio u Gvatemali. Čuvene Majske piramide
  • 13. Klasični period  Trajao je od 317. do 889. godine. Ovo je bilo najblistavije razdoblje Majanske civilizacije u kome cveta kultura.
  • 14.  Maje su bile organizovan narod koji je gradio velike ceremonijalne i religiozne centre-gradove, kao što su:  Palenke, Ćićen, Ica, Ušmal, Koba, Tulum – u Meksičkim državama;  Tikal, Pijedeaas, Negras, Uašaktun, Jašćilan – u Gvatemali;  Kopan – u Hondurasu.
  • 15.
  • 16. Postklasični peropd  Počinje dolaskom osvajača sa zapada ili jugozapada, iz doline Meksika.  Osvajači su bili ratoborni narod Tolteke koji je pokorio Maje.  Ovaj period se može produžiti do vremena posle dolaska Španaca i moglo bi se reći da traje do 1697. godine.  1697. godine je i poslednja ratoborna grana stabla nacije Maja pala pod udarcem Iberskih osvajača.
  • 17.  Predklasični period je počeo velikim naprecima u ekonomiji, politici, umetnosti, a završio se ratovima i unoštenjem onoga što je vekovima bilo građeno. Ruševine grada Palanke
  • 18.
  • 19.  Carstvo Inka je najveće carstvo u pretkolumbovskoj Americi, nastalo je u 14. veku.  Tokom 15-og veka Inke su se proširile duž planine Anda. Pogled na Maču Pikču
  • 20.  Maču Pikču je drevno utvrđenje Inka smešteno između dva oštra vrha u Andima na visini od 2350m. U blizini se nalazi Kusko.  Administrativni, politički i vojni centar je bio Kusko.  Kusko je nastao na visoravnima Perua oko 1200. godine.  Od 1438. do 1533. godine Inke su koristile osvajanja i miroljubivu asimilaciju šireći svoje carstvo na velike delove zapadne Južne Amerije.  U sastavu carstva su bili delovi Ekvadora, Perua, Bolivije, Argentine i Čilea.
  • 21. Mapa ekspanzije carstva Inka (1438 - 1527)
  • 22. Zastava Položaj Carstva Inka Geografija Kontinent Amerika Regija Južna Amerika Glavni grad Kusko Društvo Zvanični jezik Kečua Religija Religija Inka Vladavina Oblik vladavine Carstvo Titula vladara Car Istorijsko doba Srednji vek, Novi vek Osnivanje 1438. Prestanak 1533. Status Bivša država
  • 23.  Atavalpa je bio poslednji car Inka.  Ubio ga je 1533. godine konkvistador Fransisko Pizaro označavajući time početak Španske vladavine.  Tokom Španske uprave otvoren je najveći rudnik srebra, Potosi, ukome su Inke radile kao robovi.  Pod teškim uslovima rada u rudniku umirali bi već za godinu ili dve.
  • 24. Glava Inka Bog Inka Proslava praznika Inti Rajmi
  • 26.
  • 28. Zastava Geografija Kontinent Amerika Regija Srednja Amerika Glavni grad Tenočtitlan Društvo Zvaničan jezik Nauatl Religija Astečka religija Vladavina Oblik Carstvo Titula vladara Car Istorijsko doba Srednji vek, Novi vek Osnivanje 1428. Prestanak 1521. Status Bivša država
  • 29.  Asteci ili Mešike su bili jedan od starosedelačkih naroda američkog kontinenta koji je osnovao Tenočtitlan.  Drevni grad na ostrvcetu u jezeru Teškoko (danas je skoro isušeno) odgovara geografskom položaju mesta gde se nalazi današnji Meksiko Siti.  Uz pomoć drugih gradova-država iz Meksičke dolone, Tlakopan i Teškoko, potčinili su veliki broj drugih naroda koji su naseljavali središnji i južni deo današnjeg Meksika.
  • 30.  Astečko carstvo je bilo uništeno u 16. veku, kada su u Ameriku stigli španski konkistadori.  Osvajanje astečkog carstva, koje je predvodio španski konkistador Ernan Kortes, otpočelo je 1519. i završilo se 1521. totalnim uništenjem astečke države. Velika piramida u Tenoćtitlanu
  • 31.  Danas su Asteci indijski narodi kkoji pretožno žive u Meksiku i većinom su katoličke veroispovest.  Sačuvali su tradicionalan verovanja (veru u duhove, kult predaka...).  Govore jezikom nauatl, koji spada u juto-astečko- tanoansku grupu amerindijske porodice jezika. Ukupno ih ima 1.652.000. Astečko božanstvo
  • 33. HVALA NA PAŽNJI !!! Dejan Petrović Nikola Kolarić