Finansijsko okruzenje
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Finansijsko okruzenje

on

  • 735 views

Finansijsko okruzenje

Finansijsko okruzenje

Statistics

Views

Total Views
735
Slideshare-icon Views on SlideShare
735
Embed Views
0

Actions

Likes
0
Downloads
8
Comments
0

0 Embeds 0

No embeds

Accessibility

Categories

Upload Details

Uploaded via as Microsoft Word

Usage Rights

© All Rights Reserved

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Processing…
Post Comment
Edit your comment

    Finansijsko okruzenje Finansijsko okruzenje Document Transcript

    • SADRŽAJUVOD.................................................................................................................................... 31. POJAM I PODJELA TRŽIŠTA KAPITALA.............................................................................. 42. KARAKTERISTIKE TRŽIŠTA KAPITALA ............................................................................... 62.1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE RAZVIJENOG TRŽIŠTA KAPITALA ................................................................. 83. VRSTE TRŽIŠTA KAPITALA................................................................................................ 83.1. PRIMARNO I SEKUNDARNO TRŽIŠTE................................................................................................ 93.2.TRŽIŠTE VLASNIČKIH I DUŽNIČKIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI ................................................................ 103.3.NACIONALNO I MEĐUNARODNO TRŽIŠTE........................................................................................ 113.4.NEORGANZOVANO I ORGANIZOVANO TRŽIŠTE................................................................................. 114. INSTRUMENTI TRŽIŠTA KAPITALA ................................................................................. 124.1. AKCIJE ................................................................................................................................... 124.2.OBVEZNICE.............................................................................................................................. 144.3.DERIVATNI INSTRUMENTI ........................................................................................................... 165. UČESNICI NA TRŽIŠTU KAPITALA ................................................................................... 186. INSTITUCIJE TRŽIŠTA KAPITALA..................................................................................... 196.1.BERZE .................................................................................................................................... 196.2.CENTRALNA DEPOZITNA AGENCIJA................................................................................................ 217. DRUŠTVENO EKONOMSKI ZNAČAJ TRŽIŠTA KAPITALA................................................... 218.TRŽIŠTE NOVCA ................................................................................................................ 228.1. INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA .................................................................................................... 238.2. KRATKOROČNE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI....................................................................................... 23ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 24LITERATURA ........................................................................................................................ 25
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje2REZIMEFinansijsko - tržišni sistem ima velik i širok značaj za gotovo sve segmenteekonomskog i društvenog života, a posebno u oblastima formiranja štednje,njene alokacije i nivoa investicione aktivnosti, za neinflatorno finansiranjejavne potrošnje, za efikasno sprovođenje monetarne politike. Glavni elementifinansijsko - tržišnog sistema su: finansijska štednja kao sadržaj, kao predmettransferisanja, glavni tokovi trasferisanja finansijske štednje, finansijskiinstrumenti kojima se štednja trasferiše, finansijska tržišta na kojima seostvaruje promet odgovarajućih finansijskih instrumenata.Finansijska tržišta su dio ekonomskog sistema. Na njih vrši uticaj promjene natržištu proizvoda i promjene faktora proizvodnje. Finansijska tržišta vršepovratni uticaj na tržište proizvoda i faktore proizvodnje. Razvojem finansijskihtržišta povećava se ponuda finansijskih instrumenata, čime i oblici aktivepostaju predmet tržišnog valorizovanja. Finansijska tržišta imaju veliki značajza razvoj proizvodnje, povećanje društvenog proizvoda i ostvarivanjeakumulacije. Ona su postala neizbježan faktor i ugaoni kamen otpočinjanja izavršavanja svih privrednih aktivnosti, bez obzira na vrstu svojinskih odnosa uuslovima slobodne tržišne ekonomije robno-novčanog karaktera.KLJUČNE RIJEČI: Finansijsko - tržišni sistem; Finansijski instrumenti; Razvoj; Privredne aktivnosti;
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje3UvodU okviru privrednog sistema jedan od najvažnijih podsistema je finansijskisistem. Finansijski sistem je kao dio privrednog sistema, i sam sastavljen odviše elemenata koji omogućuju nesmetan tok finansijskih sredstava u jednojdruštveno-ekonomskoj zajednici. Finansijski sistem predstavlja mehanizam ivodič, odnosno sistem kanala kojim se vrši transfer finansijskih sredstavaizmeđu različitih grupa i subjekata u privredi. Obavlja ogroman broj funkcija uprivredi: funkciju štednje, funkciju blagostanja, likvidnosnu funkciju, kreditnufunkciju, funkciju plaćanja, funkciju zaštite od rizika, makroekonomskufunkciju, funkciju transfera resursa kroz prostor i vrijeme, obezbjeđivanjeinformacija, funkciju kreiranja novca. Najvažnije osobine finansijskog sistemasu dinamičnost, otvorenost i kompleksnost.Osnovna uloga finansijskog sistema je da omogući nesmetan tok sredstava unacionalnoj ekonomiji. Stoga se može reći da snažan, efikasan i stabilanfinansijski sistem predstavlja uslov za uspješno funkcionisanje privrednogsistema, opstanak, rast i razvoj nacionalne ekonomije, ali i cjelokupandruštveni prosperitet. Preko finansijskog sistema i njegovih osnovnihelemenata privredni subjekti dolaze do sredstava neophodnih za finansiranjesvakodnevnog poslovanja, investicije rast i razvoj. Preko finansijskog sistema iostali učesnici u privrednom i društvenom dolaze do sredstava potrebnih zanormalno funkcionisanje.Značaj i uloga finansijskog sistema je da obezbjedi nesmetan tok sredstavaizmedju značajne grupe subjekata. To su subjekti koji raspolažu viškomfinansijskih sredstava u određenom momentu, s jedne strane, i subjekti kojimanedostaju finansijska sredstva, s druge strane. Na taj način finansijski sistemima funkciju povezivanja dvije značajne makroekenomske kategorije: štednju iinvesticije.Elementi finansijskog sistema su:finansijska tržišta;finansijski instrumenti;finansijske institucije i učesnici. (O čemu će se dalje govoriti u radu)
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje4Svaki pojedinac nastoji uložiti (zaposliti) svoj kapital tako dapostigne najveću korist. On u pravilu ne misli da poboljšacjelokupnu privredu, niti zna koliko je poboljšao. On vidi samo svojusigurnost, samo vlastiti dobitak. U svemu tome vođen je nevidljivomrukom da poboljša nešto što i nije bila njegova namjera.Vođen vlastitim interesom, on često unapređuje društvo efikasnije negokad bi ga stvarno namjeravao unaprediti.Adam SmithBogastvo naroda (1776. godina)1. Pojam i podjela tržišta kapitalaNijedna savremena privreda ne može se izolovati od potrebe da izvozi i uvozikapital, bez obzira na to da li, ukupno gledano, ima neto suficit ili neto deficit ukapitalu, tako da je kretanje kapitala između zemalja dvosmjerno, pri čemu seu jednom slučaju subjekti određene zemlje pojavljuju kao davaoci, a drugi putkao korisnici kapitala.Tržište kapitala (engl. capital market) u užem smislu je skupni pojam zaponudu i tražnju dugoročnih vrijednosnih papira.1 Osnovna svrha tržištakapitala je alociranje štednje krajnjim korisnicima. Tržište kapitala omogućujesvojim mehanizmom spajanje potreba i interesa dviju strana, ponude i tražnjekapitala.Tržište kapitala je tržište na kojem se kupuje i prodaje kapital, odnosno tržištekapitala je mjesto na kojem se susreću ponuda i tražnja kapitala. Tržištekapitala je mehanizam koji omogućava prenos sredstava za investicije.1Prof.dr Zijad Njuhović “Poslovne finansije” Sarajevo, 1999. godina.
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje5Na tržištu kapitala se susreću interesi štediša s jedne strane iinteresi investitora sa druge strane. Na tržištu kapitala se susreću onikoji nude i oni koji traže dugoročne finansijske instrumente tj.finansijske instrumente preko jedne godine, zbog kontinuiranogsučeljavanja formiraju se i cijene ovi dugoročnih instrumenata.Grafikon br. 1. – Podjela trţišta kapitalaNa kreditno-investicionom tržištu se obavlja kupovina i prodaja kapitala tj.dugoročni investicioni krediti. Hipotekarno tržište obuhvata dobijanje kapitalau obliku hipotekarnih kredita, dok srednjoročno dugoročni kreditniTRŽIŠTE KREDITAKreditno -investiocionotržišteHipotekarnotržišteTRŽIŠTEVRIJEDNOSNIHPAPIRATržište obveznicaTržište akcijaTržište derivatnihfinansijskihinstrumenataTRŢIŠTEKAPITALA
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje6instrumenti obuhvataju privatne plasmane srednjoročnih i dugoročnihvlasničkih vrijednosnih papira.Za razliku od novčanog tržišta, tržište kapitala obuhvata samo ugovornotržište, ali zato ima i tržište vrijednosnih papira koje obuhvataju i otvorenotržište. Tržište vrijednosnih papira je ustvari primarno i sekundarno tržištevrijednosnih papira.Ono obuhvata: tržište obveznica, tržište dionica, tržište derivatnih finansijskih instrumenata.Tržište obveznica je javna emisija, kupovina i prodaja obveznica, tržište dionicaje takođe javna emisija, kupovina i prodaja dionica, a tržište derivatnihfinansijskih instrumenata obuhvata javnu emisiju, kupovinu i prodajuderivatnih finansijskih instrumenata čija je vrijednost izvedena iz druge vrstevrijednosnih papira.Devizno tržište je i tržište novca i tržište kapitala i podrazumijeva razmjenu ikupovinu deviza. Ovo tržište je ustvari internacionalno tržište novca gdje seobavlja kupovina i prodaja stranih sredstava plaćanja i kratkoročnih idugoročnih vrijednosnih papira emitovanih u stranim sredstvima. O podjelitržišta kapitala više u nastavku rada.2. Karakteristike tržišta kapitalaBitno je napomenti da je tržište kapitala za razliku od tržištanovca institucinalnog karaktera. Predmet trgovanja na tržištu kapitala suvrijednosni papiri i kapital čija je dospjelost preko jedne godine ( dugoročnivrijednosni papiri). Osnovni predmet finansijske transakcije na tržištu kapitalajeste kapital, koga vlasnik kapitala prodaje, a korisnik kapitala kupuje.Osnovna karakteristika tržišta kapitala jeste u tome, da se kupac i prodavackapitala dogovore o predmetu i uslovima kupoprodaje. A, jedan odnajbitnijijh uslova kupoprodaje kapitala jeste cijena. Cijena kapitalaizražava suprotne interese kupaca u odnosu na interese prodavcakapitala. Pošto je cijena najbitniji elemenat odnosno uslov kupoprodajekapitala, iz tog razloga, bitno je reći da kupac kapitala nastoji kupitikapital po najnižoj cijeni, a prodavac kapitala nastoji prodati kapital po
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje7najvišoj cijeni. Zbog ovog razloga dolazi do suprotnih ineresa obe strane tj.kupca i prodavca. Osnova i temeljna funkcija tržišta kapitalajeste da pomiri, odnosno izgladi interese između kupca i prodavca,tako što će se omogućiti kupcu kupovinu kapitala ponajpovoljnijim tržišnim uslovima, a prodavcu će omogućiti prodajukapitala po najpovoljnim tržišnim cijenama. Takođe, osnovna funkcijatržišta kapitala jeste omgućavanje prenosa sredstava za investicije. 2Finansijske transakcije koje se odvijaju na tržištu kapitalanazivaju se tržišnim transakcijama.Osnovni temeljni izvori kapitala su:• novčana štednja,• transformacija novca u kapital.Za novčanu štednju karakteristično je to da ona predstavlja odlaganje trošenjanacionalnog dohotka. Drugi izvor kapitala jeste, transformacija novca ukapital, ona predstavlja rezultat bankarsko - finansijskog sektorai njegove mogućnosti da bilo koji oblik štednje transformiše ukapital. Bitne odluke pojedinaca o potrošnji i štednji zavise od: opštih okolnosti, osnova programa socijalne sigurnosti država, osnova programa osiguranja.Smisao štednje i njenog korištenja, odnosno efikasne alokacijekorisnicima, u krajnjem trebaju da rezultiraju u stvaranju većeg društvenogbogastva. U teoriji i praksi kapital se može korisiti na tržištu kapitala kao:• akcijski (dioničarski) kapital,• kreditini (zajmovni) kapital.Akcijski (dioničarski) kapital predstavlja takav oblik korištenjakapitala, gdje se korisnik nalazi u ulozi primaoca tj. budućegvlasnika, a sadašnji vlasnik se nalazi u ulozi davaoca kredita.Kreditni (zajmovni) kaptal predstavlja takav oblik kapitala u kojemse korisnik javlja kao dužnik, a vlasnik kapitala se javlja kao povjerilac. Natržištu kapitala javljaju se ciljevi i to: povećanje novčane štednje u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. ostvarenje maksimalno mogućeg kapitala, ostvarenje optimalne strukture kapitala, ostvarenje najvećeg mogućeg prihoda po osnovu vlasnika nad kapitalom, alokacija kapitala u investicije i najprofitabilnije privredne grane, obezbjeđenje neophodog kapitala za privredni razvoj.2Prof.dr Jusuf Kumalić „Poslovne finansije“, Bihać,oktobar 2007.godina
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje82.1. Osnovne karakteristike razvijenog tržišta kapitalaDa se uspješno ostvari tranzicija ka tržištu kapitala, alocirase kapital za najdjelotvorniju namjenu, povećavaju se prilike zaštednju, omogućuje se prenos rizika, podstiče se za razvoj tržišta kapitala,oblika, procedure itd…Organizovanje i razvoj tržišta kapitala treba da doprineseostvarivanju ciljeva učesnika tržišta kapitala, koji traže sigurnost uostvarivanju i prenosu svojih prava, zatim sigurnost u ostvarenjusvojih ciljeva u vezi sa dobijanjem ili davanjem kapitala. Učesnici na tržištukapitala traže sigurnost i trebaju imati sve potrebne informacije prisvim postupcima.3. Vrste tržišta kapitalaTržište kapital se sastoji od : tržišta dugoročnih kredita tržišta dugoročnih vrijednosnih papiraKod tržišta dugorčnih kredita, prisutno je susretanje ponude i tražnjeinvesticionih sredstava. Akteri na ovom obliku tržišta kapitala su:osiguravajuća društva, investicioni fondovi, poslovne banke i korporacije.Tržišta dugoročnih vrijednosnih papira kao dio tržišta kapitalajavlja se pri ponudi i tražnji dugoročnih vrijednosnih papira.Tržište efekata ili tržište dugoročnih vrijednosnih papira možebiti primarno i sekundarno. Emisija vrijednosnih papira kodprimarnog tržišta kapitala može biti u tri oblika i to: direktna emisija, indirektna emisija, interna emisija.Bitno za reći kod ove tri emisije vrijednosnih papira je to, da koddirektne emisije vrijednosnih papira izdavaoc i kupac su u direktnoj vezi, dokkod indirektne emisije vrijednosnih papira prisutan je posrednik. A kod
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje9interne emisije, emisija vrijednosnih papira se obavlja na osnovu ostvarenedobiti u korporaciji.Kako je finansijsko tržište u odnosu na druga tržišta specifično, takoje i tržište kapitala u odnosu na tržište novca. Postoji podjela tržišta kapitalana:• primarno i sekundarno tržište,• tržište vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira,• nacinalno i međunarodno tržište,• neorganizovano i organizovano tržište.3.1. Primarno i sekundarno tržištePrimarno tržišteOsnovna i temeljna karakteristika primarnog tržišta kapitala su:dugoročna ponuda i tražnja novca - kapitala, a osnovna i temeljnakarakteristika sekundarnog tržišta kapitala su:- trgovina sa emitovanim dugoročnim vrijednosnim papirima.Takođe bitna karakteristika primarnog tržišta kapitala je, da tržištefunkcioniše uz prisustvo velikog rizika. Akcije, obveznice idrugi finansijski instrumenti zapažanja dobivaju ili zaživljavaju natzv. primarnom ili emisijskom tržištu.Primarno tržište kapitala je onaj segment tržišta na kojem izdavaoc akcije iliobveznice dolazi do kapitala, odnosno do određenog novčanog iznosakoji mu je potreban (npr. za finansiranje nekog investicijskogprojekta ili za finasiranje neke druge poslovne aktivnosti). Posaoizdavanja, odnosno primarne emisije vrijednosnog papira prilično jesložen i najčešće zahtjevan da bi ga izdavaoc mogao samostalno odraditi.Banke, odnosno njihovi odjeli za investicijsko bankarstvo najčešće odrađujuposao od ideje do realizacije primarne emisije. One stoga i vladaju tim tržištem:bilo kao “veletrgovci” koji otkupljuju cijelo izdanje i rasprodaju ga dalje, ilibilo kao posrednici koji pronalaze izravnog kupca HOV (vrijednosnipapir).Nakon što su prvi put prodani vrijednosni papiri svoj život nastavljaju nasekundarnom ili transakcijskom tržištu. Javni nastup ili proceduraotvaranja je naziv za izlazak onog preduzeća koje odluči poslovati naprimarnom tržištu kapitala. Ovakav pristup ima svoje pozitivne i negativnestrane. Pozitivne strane javnih nastupa kod koropracijskog preduzeća su:
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje10 pristup eksternim izvorima sredstava, dobijanje povoljnijih bankarskih kredita, mogućnost uspostavljanja fleksibilne strukture kapitala prodajom vrijednosnih papira brže se uspostavlja likvidnost.Nakon pozitivnih stavki javnih nastupa kod korporacijskog preduzeća, takopostoje i one koje nam se manje sviđaju, odnosno one koje negativno utičuna preduzeće. Negativne strane javnih nastupa kod koropracijskog preduzećasu: izloženost javnosti, pritisak investitora (investitor upravlja preduzećem), izloženost preuzimanja od strane drugih preduzeća izloženost odliva povjerljivih informacija.3Sekundarno tržišteZa razliku od primarnog tržišta, gdje izdavaoc pribavlja novčana sredstva, nasekundarnom se tržištu “samo” mijenja vlasnik HOV. Međutim iz tog razlogašto postoji mogućnost preprodaje hartija od vrijednosti, sekundarno tržište jeveoma važno.Sekundarno tržište kapitala omogućava mobilnost ilikvidnost - investitor može prodati svoj (dugoročni) vrijednosnipapir i tako prema potrebi doći do novčanih sredstava. Kada se u širokojpopulaciji govori o tržištu kapitala, najčešće se zapravo govori o sekundarnomtržištu.Kod sekundarnog tržišta, trgovanje vrijednosnim papirimase obavlja na finansijskim berzama. U sekundarnom tržištukapitala veliki značaj se odnosi na izvršenje kupovnih naloga ponajnižim cijenama i prodajnih naloga po najvišim cijenama.Trgovanje na sekundarnom tržištu može biti promptno i terminsko. Stalnisubjekti na sekundarnom tržištu kapitala su odeređeni finansijskiposrednici koji povezuju prodavce i kupce vrijednosnih papira.3.2.Tržište vlasničkih i dužničkih hartija od vrijednostiOva se podjela temelji na obilježju finansijskog odnosa između izdavaoca ivlasnika HOV. Kao što im i sam naziv kaže, vlasnički papiri predstavljajuudio u vlasništvu nad preduzećem i za njih su vezana određena3Prof. dr Jovan Sejmenović, Dunja Mirjanić “Fnansijska tržišta: tržište novca i kapitala“, Banja Luka, 2009. god.
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje11vlasnička prava, dok je u pozadini dužničke hartije odvrijednosti finansijsko kreditiranje izdavaoca.Klasični vlasnički instrument je dionica, dok je obveznicatipičan predstavnik skupine dužničkih hartija odvrijednosti. Iako postoje određene organizacijske razlike izmeđutih tržišnih segmenata, oni u praksi čine cjelinu: mjesto nakojem se sastaju ponuda i tražnja dugoročnih finansijskihinstrumenata.43.3.Nacionalno i međunarodno tržišteDobro je poznato da se pojam nacionalnog tržišta, odnosi na domaćetržište kapitala. Stoga bi se pojam međunarodnog tržišta kapitalatrebao odnositi na sva ostala nacionalna tržišta, osim domaćega. Međutim,bitno je reći da se pod pojmom međunarodnog tržišta kapitalapodrazumijeva trgovinu vrijednostim papirima koja nije ograničena na (jedno)državno područje – a samim tim su obuhvaćena i nadnacionalna tržištakapitala.Tipičan primjer nadnacionalnog tržišta jest tzv. eurotržište, kojenema posebnog uređenja, ne pripada ni jednoj državi i čija su glavnasredišta Pariz, London, Luksemburg i Frankfurt.3.4.Neorganzovano i organizovano tržišteNeorganizovano tržišteNeorganizovano tržište često se naziva i nereguliranim, spontanim ili čak sivimtržištem. Iz tog razloga što neorganizovano tržište obuhvata sva trgovanjaHOV izvan organizovanog tržišta: od trgovanja vrijednosnim papirima kojeorganizovano tržište ne prihvaća, do kupoprodaje vrijednosnih papirakoje su usprkos mogućnostima, realizovane mimo organizovanog tržišta. Kodovog tipa tržišta postoje zaint eresovane strane koje tačnoznaju šta hoć e u dogovorenim kupoprodajama vrijednosnih papira. Zarazliku od neorganizovanog tržišta, organizovano sekundarno tržištekarakterišu tačno utvrđena pravila ponašanja i regulatorno-nadzorniokvir, koje postavlja zakonodavac (država), ali i same institucije na4Prof.dr Jusuf Kumalić „Poslovne finansije“, Bihać,oktobar 2007. godina
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje12kojima se trguje recimo berze. Upravo zbog toga možemo reći jeorganizovano sekundarno tržište ono «pravo» tržište vrijednosnih papira.4. Instrumenti tržišta kapitalaTo su vrijednosni papiri čije je dospjeće preko godinu dana. Finansijskiinstrumenti predstavljaju oblike u kojima se može držati imovina različitihsubjekata privrede ili pojedinih sektora.Osnovni fnansijski instrumenti su:1. Mjenice2. Akcije3. Obveznice4. Blagajnički, komercijalni i državni zapisi5. Sertifkat o depozitu6. Finansijski derivatiOstali finansijski instrumenti su:1. Gotov novac2. Depozitni novac3. Nemonetarni depoziti4. Krediti5. Štedne knjižice6. Polise osiguranja7. Komercijalni zapisi8. Bankarski akceptiFinansijski instrumenti predstavljaju predmet trgovanja na finansijskimtržištima.4.1.AkcijeInstrumenti akcijskog kapitala su akcije ili dionice. Imamo dvije osnovne vrsteakcija – obične i preferencijalne akcije. Najpoznatiji tip akcija su svakakoobične akcije, čijim izdavanjem emitent dolazi do sredstava za finansiranjeposlovanja, dok kupci postaju novi suvlasnici firme. Obične akcije sunajzastupljeniji instrument akcijskog kapitala. Pored prava vlasništva i pravana dividendu, obične akcije nose sa sobom još neka prava, kao što su pravo nadio aktive u slučaju likvidacije i bankrotstva, pravo na pregled poslovnih knjigai druga prava.
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje13Drugu veliki grupu instrumenata akcijskog kapitala čine prioritetne,povlašćene ili preferencijalne akcije. One takođe odražavaju dio vlasništva nadkorporativnim vlasničkim oblikom preduzeća (A.D.), s tom razlikom što njihovivlasnici obično ne uživaju pravo glasa. Zauzvrat, vlasnicima povlašćenih akcijase garantuje fiksna dividenda i povlašćen tretman u pogledu njene isplate. Upoređenju sa običnim akcijama, to konkretnije znači da ni jedan dinardividende ne smije biti isplaćen vlasnicima običnih akcija, dok se ne isplatidividenda vlasnicima preferencijalnih akcija. Usled navedene prednosti –prioriteta, povlastice, preferencije – ove akcije su i dobile ime.U slučaju bankrotstva ili likvidacije prava preferencijalnih akcija su starija uodnosu na prava vlasnika običnih akcija. U pogledu plaćanja dividende moguceje razlikovati dvije vrste prioritetnih akcija: kumulativne i nekumulativne. Kodkumulativnih preferencijalnih akcija sve neisplaćene dividende iz ranijih godinase kumuliraju i moraju biti isplaćene prije dividende vlasnicima obicnih akcija.Kod nekumulativnih preferencijalnih akcija, A.D. nema obavezu da kumuliraneisplaćene dividende iz ranijih godina.Pored dvije osnovne vrste akcija, u okviru svake grupe instrumenata mogupostojati razlicite. Tako na primjer, u okviru obicnih akcija, možemo razlikovativiše klasa akcija (A,B,itd.) koje svojim vlasnicima daju, prije svega, različitaprava glasa, ali i različite prihode.U okviru preferencijalnih akcija mogu postojati i takozvane debenturne akcije –one nose veću sigurnost, fiksnu dividendu i veća prava u slučaju lošijihposlovnih rezultata.OBIČNE AKCIJEObične akcije predstavljaju najznačajnije instrumente akcijskog kapitala.Akcije se sastoje iz dva dijela – plašta i kuponskog tabaka. Plašt akcijesadrži: naziv i sjedište emitenta, oznaku serije sa kontrolnim brojem,oznaku da je akcija i vrstu akcije, redosled emisije, ukupan obim emisije,nominalnu vrijednost i broj akcije, ime kupca ili oznaku na koga akcijaglasi, prava, mjesto i datum izdavanja, kao i potpise ovlašćenih lica.Kuponski tabak sadrži: naziv i sjedište emitenta, oznaku serije i kontrolnibroj, redni broj kupona za naplatu dividende, godinu za koju se dividendaisplaćuje i potpise.Svaki vlasnik akcije – akcionar dobija od strane emitenta sertifikat ilipotvrdu o posjedovanju akcija. Jednostavno akcija je dokument kojipredstavlja dokaz o vlasništvu akcija. U njima moraju biti upisani najvažniji
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje14podaci – emitent, vrste i broj akcija koje vlasnik posjeduje, itd. Potvrda semože odnositi na jednu ili više akcija, što je češći slučaj, kada se u njojnaznačava na koliko akcija glasi.PREFERENCIJALNE (POVLAšćENE, PRIORITETNE) AKCIJEDrugu veliku grupu instrumenata akcijskog kapitala i vrstu akcijapredstavljaju preferencijalne, povlašćene ili prioritetne akcije.Preferencijalne akcije su dobile naziv po tome što svojim vlasnicima donoseodređen preferencijalni tretman, odnosno povlastice i prioritet po osnovudva pitanja, a to su:U pogledu isplate prihoda – gdje se dividenda vlasnicimapreferencijalnih akcija mora isplaćivti prije dividende vlasnicimaobičnih akcija.U pogledu prava na aktivu u slučaju likkvidacije kompanije – gdje suprava vlasnika preferencijalnih akcija mlada od prava vlasnikaobičnih akcija. To konkretnije znači, da u slučaju bankrotstva, odostatka vrijednosti vlasnici preferencijalnih akcija ce biti isplaćeniprije vlasnika običnih akcija.Preferencijalne akcije ne sadrže pravo glasa. Slične kao i obične,preferencijalne akcije nemaju rok dospjeća.Ulog u preduzeću koji se ostvaruje kupovinom akcije ne može se povući osim uslučaju likvidacije.54.2. ObvezniceObveznice predstavljaju finansijske instrumente duga putem čijeg izdavanjaemitent dolazi do finansijskih sredstava za svoje potrebe, a za šta kupcuinvestitoru tih obveznica plaća kamatu, a po isteku valute plaća glavnicu.Obveznica se sastoji od plašta i kupona. Za obveznice se koriste različiti nazivi,kao bondovi, note. Obveznica predstavlja hartiju od vrijednosti kojom seizdavalac obavezuje da će donosiocu isplatiti određenog dana iznos naznačen uobveznici sa kamatom ili drugačije ako je to predviđeno.Prilikom izdavanja obveznice, utvrđuju se bitni elementi:- iznos,- namjena sredstava koja se pribave,- način izdavanja obveznice,- rokovi otplate,5Doc. dr Mersud Ferizović „Finansijska tržišta“, Bihać, april 2004.godine
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje15- kamatne stope,- način obračuna i isplate kamate,- učešće u dobiti i sl.Obveznice predstavljaju veoma značajan oblik prikupljanja slobodnih novčanihsredstava u savremenim privrednim odnosima u cilju finansiranja proširenereprodukcije. Pošto izdavanje obveznica zahtjeva visok stepen stručnosti idobro organizovanu tehniku emisije, bankarske organizacije najčešće izdajuobveznice u tuđe ime i za tuđi račun.Postoje tri načina emisije obveznica:- upisivanje obveznica ili supskripcija,- stalna prodaja obveznica i- slobodna prodaja obveznica.Obveznice mogu da budu sa fiksnom i promjenljivom kamatom. U praksi sesmatra da su kamatna plaćanja sigurna ako su kod industrijskih preduzeća triputa pokrivena profitom, a kod preduzeća elektroprivrede dva puta.Prema načinu označavanja vlasništva nad njima, obveznice se dijele na:-obveznice na ime – koje na plaštu imaju navedeno ime kupca. Takve obveznicese prenose na novog vlasnika indosiranjem – pismenim izjavljivanjem vlasnikaiste da svoje pravo prenosi na drugo lice. Novi vlasnik, prilikom naplaćivanjasvojih prava po osnovu obveznice, obavezno mora prezentovati samindosament.- obveznice na donosioca – koje na plaštu imaju navedeno da glase nadonosioca. One se na neko drugo lice prenose prostom predajom. Njihova bitnarazlika u odnosu na prethodnu vrstu obveznica je u tome što emitent nećeizdati vlasniku novu obveznicu u slučaju njenog gubitka.Obveznice prema trajanju kreditnog odnosa, dijele se na:- kratkoročne – dospijevaju na naplatu u roku koji je kraći od godinu dana, i- dugoročne – koje dospijevaju na naplatu u roku koji je duži od godinu dana.Prema subjektu koji ih izdaje obveznice se dijele na:- obveznice koje izdaje javni sector- obveznice koje izdaje privatni sektor.Sa stanovišta osiguranja potraživanja, obveznice se klasifikuju na:- neosigurane i- osigurane obveznice.Prema načinu obračuna kamate, dijele se na:- obveznice sa fiksnom kamatom- kod kojih je kamata u momentu kupovinepoznata i fiksna,
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje16- obveznice sa promjenljivom(varijabilnom) kamatom – kod kojih je kamatnastopa obveznice promjenljiva i vezuje se za kamatnu stopu neke kratkoročnehartije od vrijednosti (a to je najčešće ona koja ima najniži kreditni rizik)- obveznice sa indeksiranom kamatom – kod kojih se fiksna kamata, umomentu isplate koriguje indeksom rasta cijena na malo ili nekim drugimugovorenim indeksom.Svaka obveznica mora da sadrži sledeće bitne elemente:- označenje da je obveznica,- naziv i sjedište izdavaoca obveznice,- naziv, odnosno ime i prezime upisnika obveznice, odnosno označenje daobveznica glasi na donosioca,- novčani iznos na koji obveznica glasi,- visinu kamatne stope,- rokove otplate glavnice i kamate,- mjesto i datum izdavanja obveznice,- serijski broj obveznice,- faksimil ovlašćenih lica izdavaoca obveznice.Sva prava iz obveznice moraju da budu na njoj označena. Ako se izdajeobveznica s garancijom, na njenoj prednjoj strani mora da bude označen naziv isjedište garanta.4.3.Derivatni instrumentiDerivatni instrumenti tržišta kapitala predstavljaju vrijednosne papire koji suizvedeni iz nekih drugih vrijednosnih papira. Može se reći da su rezultatporemećaja na tržištu kapitala, koji se investitori žele osigurati od nepoželjnihpromjena kamatnih stopa i vrijednosnih papira, koji su predmetugovaranja. Najpoznatiji su fjučers ugovori i opcije.Ovi instrumenti prvenstveno se koriste u bankama da se osiguraju odgubitaka, koji se vezuju za različite tipove rizika, prenošenje nekih ilisvih vrsta rizika na druge strane uugovoru, koje imaju suprotne pozicijeu transakcijama.Derivat ima tri karakteristike: vrijednost se bazira na promjeni kamatne stope, valutnog kursa, ceneneke robe i sl. zahtjeva veoma malo inicijalno ulaganje,
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje17 izvršava se u novcu ili zaključivanjem drugog finansijskog derivata(zauzimanje kontrapozcije), ne podrazumijeva direktnu razmjenupredmeta derivata.Finansijski derivati:• forvard• fjučers• opcija• svopFORVARD je tipičan terminski ugovor koji sadrži sve potrebne elementeterminske trgovine. Oni nisu standardizovani ugovori i cijene nisutransparentne. Forvordima se ne može trgovati na berzi.FJUČERSI su visokostandardizovani finansijski instrumenti. Njima se možetrgovati na berzi, pa time imaju veći stepen likvidnosti (likvidni terminskiugovori). Fjučersi su obaveze da se kupi ili proda određena roba ilifinansijski instrument, na tačno određeni dan, po tačno određenoj cijeni.Finansijski fjučersi se dijele na: valutne, kamatonosne i indeksne fjučerse.• Valutni tj, devizni fjučersi (Exchange Futures) su ugovori kojima sedefiniše isporuka naznačenog iznosa strane valute, određenog danau budućnosti, u zamjenu za obračunatu isplatu u domaćoj valuti.• Kamatonosni fjučersi (Interest Rate Futures) su ugovori o isporucidužničkih instrumenata među kojima dominiraju kratkoročne ilidugoročne državne obveznice.• Indeksni fjučersi (Index futures) su ugovori zasnovani na vrijednostiberzanskih indeksa.SWAP je ugovor kojim se ugovorne strane obavezuju da zamjene skup isplatakoje svaka od njih posjeduje po osnovu nekog prethodnog ulaganja ili kreditnogposla. Svopovi nisu instrumenti kojima se mobilišu nova sredstva, većmehanizam za racionalnije upravljanje postojećim fondovima. Svrha svopovajeste smanjenje troškova, eliminisanje rizika deviznog kursa i rizika kamatnestope, kao i upravljanje aktivom i pasivom kroz zamenu, a ne trajnu prodaju ilikupovinu finansijske aktive ili otplatu neke obaveze. Svop predstavlja ugovor ukome se ugovara razmjena tokova gotovine u budućnosti.OPCIJE spadaju u kategoriju pod nazivom “kontigentna ili uslovna prava”(contigent clame). One pružaju mogućnost da se odluka o kupovini ili prodajidonese u hodu, ako se tržište kreće u pravom smjeru.
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje18Opcije se mogu klasifikovati prema više kriterijuma. Jedan od kriterijumana osnovu koga su se izdiferencirala različita organizovana tržišta opcija, jevrsta finansijske aktive na koju se pravo iz opcijskog ugovora odnosi.Prema ovom kriterijumu razlikujemo: robne opcije; valutne opcije; opcije na akcije; opcije na fjučers ugovore i opcije na finansijske indekse.Na svjetskom tržištu trguje se opcijama evropskog , američkog i azijskog tipa.Američke opcije su ugovori koje svom držaocu daju pravo kupovine određeneaktive poutvrđenoj cijeni, u bilo kom trenutku prije roka dospijeća, kao i nasam dan dospijeća.Evropska opcija se može realizovati samo na dan dospijeća.Azijske opcije odnose se na pravo držaoca da kupi ili proda određenu aktivupo cijeni realizacije koja predstavlja prosjek spot cijena te aktive na tržištu utoku perioda do realizacijeopcije.Sve opcije sa aspekta njihovog značenja i važnosti možemo podijeliti na dvijeosnovne grupe,i to na grupu prodajnih ili „Call" opcija, i na grupu kupovnih ili "Put"opcija.Call opcija daje pravo njenom vlasniku da kupi određene efekte po dogovrenojcijeni i toprije isteka njene važnosti tj, prije roka dospijeća. S druge strane,prodavač call opcijepreuzima obavezu da postupi po željama vlasnika opcije.U zavisnosti od toga da li su vlasnik opcije ili njen prodavač u vrijeme nastankaopcije imali predmetne efekte ili nisu, govori se opokrivenoj ili nepokrivenoj callopciji.Put opcija daje pravo njenom vlasniku da prodaje određene efektepo unaprijeddogovorenoj cijeni za sve vrijeme valjanosti opcije, dok je prodavačte opcije obavezan kupitite efekte.5. Učesnici na tržištu kapitala
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje19Kao korisnici kapitala javljaju se preduzetnici koji žele da krenu u realizacijuodređenih projekata, ulažući u proizvodnju, prije nego što su prikupili iliuštedjeli u dovoljnoj količini sopstveni kapital, a tržište kapitala im pružamogućnost da pribave dodatni tuđi kapital u vidu zajma ili u obliku vlasničkogkapitala kroz direktno ulaganje investitora.Dosadašnja praktična iskustva tržišta kapitala ukazuju, da se kao učesnicinajčešće pojavljuju: Investitori i vlasnici kapitala u ulozi prodavca, Preduzetnici korisnici kapitala u ulozi kupca, Posrednici u obliku banaka i drugih bankarskih organizacijaspecijalizovanih finansijskih institucija kao i berzi, Država u ulozi regulatora i kontrolora.Sa aspekta tržišnihh odnosa, učesnici na tržištu kapitala se mogu svrstati: U neposredne učesnike; U posredne učesnike.Korisnici kapitala pojavljuju se na tržištu kapitala kao kupci nedostajućegkapitala. Aktivnosti korisnika kapitala prisutne su i na primarnom i nasekundarnom tržištu kapitala.Posrednici na tržištu kapitala su po broju najmalobrojniji, a po kvalitativnimelementima najvažniji učesnici tržišta kapitala. Za posrednike na tržištukapitala karakteristično je, da u poslovnim odnosima treba da štite interesekomitenata, što je u određenim slučajevima u suprotnosti sa njihoviminteresima.Posrednici na tržištu kapitala se mogu prema kriterijumu njihoveorganizaciono-funkcionalne strukture svrstati u sledeće grupe: Banke i druge finansijske organizacije, Investicione fondove, Berze i specijalizovane institucije tržiša kapitala.6. Institucije tržišta kapitala6.1.BerzeMjesta trgovanja razvijala su se i mijenjala tokomvremena. Još od 15. vijeka i nastanka prvih berzi u kontinentalnoj
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje20Europi, one obavljaju zadaću spajanja ponude i tražnje vrijednosnih papirana jednome mjestu. Berza se može def inisati kao organizovanotržište na kojem, u skladu sa strogo propisanim pravilima, kupci iprodavaoci trguju vrijednosnim papirima. Berza je institucija finansijskogtržišta, ali je i sama po sebi finansijsko tržište.6 Sve što je vezano zaorganizaciju berze i poslovanje na berzi detaljno je regulisano posebnimpravilima i zakonima.Kao predmet kupoprodaje na berzama mogu se javiti novac, devize, hartije odvrijednosti i roba. Berza ne utvrđuje cijenu hartija od vrednosti kojima se na tojberzi trguje, već određuje pravila odvijanja aukcije na kojoj se slobodnimsusretanjem ponude i tražnje u određenom trenutku utvrđuje cijena hartije odvrijednosti. U donošenju pravila poslovanja berze su samostalne, kao i ukontroli njihove primjene i sankcionisanju prekršilaca. Posao sankcionisanja jedjelatnost posebnih berzanskih sudova-arbitraža.Članovi berze, brokersko-dilerska društva, u vremenu određenom za aukciju,na način propisan pravilima berze, plasiraju naloge za trgovanje (primljene odklijenata ili sopstvene naloge) za hartijama od vrijednosti koje su primljene natrgovanje na toj berzi. Berza dobija dozvolu za rad od Komisije za hartije odvrijednosti, koja kontroliše njen rad tokom cijelog perioda postojanja berze.U širem smislu, berza predstavlja cjelokupno tržište, dakle, interaktivne odnosesvih učesnika u trgovanju, a to su:izdavaoci hartija od vrijednosti,sva fizička i pravna lica kao investitori ili potencijalni investitori u hartijeod vrijednosti,prateće institucije kao što su razne agencije, knjigovođe, ovlašćenirevizori i sl,nadzorni organi,klirinške kuće i registri hartija od vrijednosti,posrednici na finansijskom tržištu,medijii isama berza, u užem smislu te reči.U osnovi, svoje organizacije, berza, koja se nalazi u centru kruga pomenutihučesnika, se najčešće svodi na djelovanje organizacionih cjelina koje ujednopredstavljaju i osnove organizacije berze i to: listing, koji vrši prijem i razvrstavanje hartija od vrijednosti na različitenivoe tržišta, koja su na toj berzi organizovana, prati stalno izvšenjeuslova pod kojima je hartija primljena na berzi kao ispunjenje obavezakoje emitentima propisuje berza. Takođe, u okviru poslova listinga6S. Deželić „Berze i berzovni poslovi“, Zagreb, 1922. godina.
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje21obavljaju se prijem i kontrola rada članova berze. Ukratko, možemo rećida listing vrši odabir i razvrstavanje tržišnog materijala kojim se na berzitrguje, kao i posrednika u trgovanju i tako obezbeđuje kvalitet berze; trgovanje je organizacioni dio berze u kome se odvija osnovna berzanskaaktivnost, a to je organizovanje susretanja ponude i tražnje i formiranjecijene tržišnog materijala prema pravilima ugrađenim u modele ilimetode trgovanja; informisanje ima osnovnu funkciju da u što kraćem vremenu, na jasan istandardizovan način obavesti cjelokupnu javnost o stanju na tržištu irezultatima trgovanja. Važnost i značaj ove funkcije berze je u reakcijiokruženja na primljenu informaciju, a ta reakcija se oslikava nauspostavljanje ponude i tražnje na novom ravnotežnom nivou.Osnovni razlog nastanka berzi je potreba da se premosti vremenski period odulaganja do profitiranja, potrebe prikupljanja kapitala kroz više manjih sumačijom koncentracijom se dobija zadovoljavajući iznos za finansiranje kao ipotrebe da se uložena sredstva povrate u svakom trenutku.Najpoznatije berze su New York, Tokio, London, Frankfurt, Pariz itd.6.2.Centralna depozitna agencijaPored berze, za sigurno i efikasno funkcionisanje tržišta kapitala nužno jepostojanje i ove institucije. To je institucija koja čuva vrijednosnepapire u obliku elektronskih zapisa te omogućava obavljanje poslova (poređenjaobavljenih transakcija, utvrđivanje rokova podmirenja transakcija iizračunavanje obaveza za podmirenje), te naplate i prenose vlasništva nadvrijednosnim papirima.7. Društveno ekonomski značaj tržišta kapitalaOgleda se u tome da se podstiče nesmetani process reprodukcije i privrednirazvoj zemlje, reguliše ponuda i tražnja kao i cijene nafinansijskom tržištu. Pospješuje rad poslovnog bankarstva, omogućava brzu
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje22cirkulaciju sredstava, omogućava lakše provođenje ciljeva centralne banke saaspekta monetarno-kreditne devizne politike i omogućava kreditiranje države.8.Tržište novcaTržište novca je ono tržište na kome se traže i nude kratkoročna sredstva.Funkcija tržišta novca je omogući svakom privrednom subjektu da dođe dokratkoročnih novčanih sredstava koja su mu potrebna za održavanje tekućelikvidnosti za robni promet i proizvodnju. Kratkoročna novčana sredstvapredstavljaju sva sredstva čiji je rok dospjeća kraći od jedne godine. Dionovčanog tržišta, koga čine međubankarsko tržište žiralnog novca ikratkoročnih hartija od vrednosti naziva se tržište novca. Ono predstavljanajznačajniji dio novčanog tržišta u okviru jedne nacionalne ekonomije.Postoje dva segmenta tržišta novca i to su: tržište žiralnog novca i tržište kratkoročnih hartija od vrednostiPredmet rada tržišta novca je kupovina, odnosno prodaja kratkoročnihnovčanih sredstava i hartija od vrijednosti. Novac kojim se trguje na tržištu nemože biti gotov novac, već samo i jedino žiralni novac. Međubankarsko tržištežiralnog novca i kratkoročnih HOV, koje se u poslovnom žargonu nazivatržištem novca je najznačajniji segment novčanog tržišta.Glavni učesnici na tržištu novca su: centralna banka depozitne finansijske institucije, banke posredničke i druge finansijske organizacije.Tržište žiralnog novca obuhvata trgovinu trenutnim viškovima novčanihsredstava učesnika na tržištu novca. Ono se obavlja preko brokera i dilera.Tržište kratkoročnih hartija od vrijednosti obuhvata primarnu emisiju hartijaod vrijednosti i njihovu sekundarnu prodaju. Primarna emisija predstavlja prvuprodaju hartija od vrijednosti, a sekundarna predstavlja preprodaju hartija odvrijednosti koje su već emitovane.
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje238.1.Instrumenti tržišta novcaNa tržištu novca predmet kuporodaje su hartije od vrednosti, emitovane odstrane centralne banke ili drugih subjekata kojima pozitivno pravo daje takvumogucnost.Pri tom se drži stava da li je neka hartija od vrednosti podobna za eskont ilireeskont tj. da li podležu uslovima na otvorenom tržištu. Na razvijenom tržištuu razvijenim privredama koriste se razni instrumenti u trgovini hartijama odvrednosti.Najznačajniji instrumenti su :Medubankarska kupoprodaja novcaKratkorocne hartije od vrijednostiMedubankarska trgovina viškovima obaveznih rezervi8.2. Kratkoročne hartije od vrijednostiDužničke, ili kako se dugačije nazivaju kreditne hartije odvrijednosti su hartije čijom emisijom emitent dolazi do neophodnihfinansijskih sredstava i u isto vrijeme preuzima na sebe obavezu daih u utvrđenom roku vrati tj. otplati nominalnu vrijednostzajedno sa pripadajućim prinosom.Kratkoročne dužničke hartije od vrijednosti su visoko likvidnehartije od vrijednosti koje imaju rok dospijeća do 270 dana i koje nesadrže rizik nemogućnosti izmirenja obaveza.Emitenti ovih hartija mogubiti država i privatni sektor. Najznačajnije kratkoročne hartije od vrijednosti:blagajnički zapisi - T o j e kratkoročna hartija koja glasi na određeninovčani iznos deponovan u banci, sa rokom dospijeća kraćim od godinudana i određenom kamatnom stopom.prenosivi sertifikati o depozitu - je pismena isprava kojom se ugovoro depozitu čini podobnim za trgovanje na sekundarnom tržištu.bankarski akcepti - Bankarski akcept je tipična kratkoročna hartijaod vrijednosti kojom se neopozivo naređuje isplata određene sumenovca njenom imaocu, na određeni dan, a po naredbi izdavaoca.
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje24komercijalni zapisi - je kratkoročna hartija od vrijednosti -instrument duga - koju emituju preduzeća radi prikupljanjanovčanih sredstava za finansiranje svog poslovanja.ZAKLJUČAKTržište kapitala je dio finansijskog tržišta koji omogućava ekonomskimsubjektima proces investiranja. Pod međunarodnim kretanjem kapitalapodrazumijevamo transfer realnih i finansijskih sredstava između subjekatarazličitih zemalja sa odloženim kontratransferom za određeni vremenski period,a u cilju ostvarivanja određenih ekonomskih i političkih interesa učesnika utom transferu.Osim toga tržište kapitala svojim postojanjem stvara pretpostavke i zadezinvestiranje kao ekonomsku aktivnost koja ne donosi očekivani prinos.Proces investiranja i dezinvestiranja daju osnovu za podjelu tržišta kapitala na:primarno i sekundarno tržište.Na primarnom tržištu kapitala, ekonomski subjekti mobilišu kapital emisijomdugoročnih finansijskih instrumenata. Sekundarno tržište omogućava prometdugoročnih instrumenata (hartija od vrijednosti). Prema tome, na tržištukapitala se kreiraju i razmjenjuju dugoročni finansijski instrumenti.Tržišta kapitala imaju brojne važne funkcije. Prvenstveno, ona su mehanizamkoji omogućava prenos sredstva koja se mogu investirati od ekonomskihsubjekata s finansijskim viškom prema onima s finansijskim manjkom. Ovo sepostiže prodajom vrijednosnih papira – akcija ili obveznica – onima koji imajufinansijski višak sredstava. Kao rezultat, preduzeća, vlade, lokalne vlasti,nadnacionalne organizacije i slično imaju pristup većim količinama kapitalanego što bi bio raspoloživ da se moraju osloniti isključivo na stvaranje vlastitihizvora.Kretanje kapitala između subjekata različitih zemalja vrši se u raznim oblicimaod kojih su dva osnovna oblika i to međunarodno kretanje privatnog kapitala imeđunarodno kretanje javnog kapitala.Osnivanje i funkcionisanje tržišta kapitala u bilo kojoj zemlji i u bilo komobliku nije samo sebi cilj. Naprotiv, tržišta kapitala putem i preko koga svi
    • Korporativne finansije Finansijsko okruženje25učesnici, a zatim i nacionalna ekonomija u cjelini ne ostvaruje svoje ciljeve,pretvara se u svoju suprotnost i umjesto koristi emituje niz negativnosti saogromnim štetama po ostale tržišne i privredne segmente. U tom smislu, usvim tržišnim privredama, bez obzira na stepen razvijenosti, ciljevi koji žele dase ostvare iz funkcionisanja i postojanja tržišta kapitala su unapred dati ipoznati. Ta činjenica daje pravo svakom učesniku da angažovano prati stepenostvarivanja svih ciljeva i da u zavisnosti od toga samostalno donosi svojeposlovne odluke i definiše svoj odnos prema tome i takvom tržištu.LITERATURA1. Doc. dr Mersud Ferizović „Finansijska tržišta“, Bihać, april 2004. Godina.2. Dr Milorad Unković "Međunarodno kretanje kapitala i položajuJugoslavije", Naučna knjiga, Beograd, 1980. godina.3. Prof. dr Jovan Sejmenović, Dunja Mirjanić “Fnansijska tržišta: tržište novcai kapitala“, Banja Luka, 2009. godina.4. Prof.dr Zijad Njuhović, “Poslovne finansije” Sarajevo, 1999. godina.5. Prof.dr Jusuf Kumalić „Poslovne finansije“, Bihać,oktobar 2007. godina.6. S. Deželić „Berze i berzovni poslovi“, Zagreb, 1922. godina.