Demokratske vrijednosti 2

1. 1
Obrazovni centar za demokratiju Obrazovni centar za demokratiju
i ljudska pravai ljudska prava
CIVITASCIVITAS
Projekat je finansiran kroz grant
Ambasade Sjedinjenih Američkih
Država Iznesena stajalištaDržava. Iznesena stajališta,
informacije i zaključci ili preporuke
vlasništvo su autora i ne odražavaju
nužno stajalište Vlade Sjedinjenih
Američkih Država.
DEMOKRATSKE VRIJEDNOSTIDEMOKRATSKE VRIJEDNOSTI
PROJEKAT DEMOKRATSKE ŠKOLE”

2. 2
DEMOKRACIJADEMOKRACIJA
 Demokratija‐ vladavina naroda putem slobodnih i Demokratija vladavina naroda putem slobodnih i
poštenih izbora i ostalih oblika učešća.
Narod uspostavlja demokratsku vlast kako bi zaštitio iNarod uspostavlja demokratsku vlast kako bi zaštitio i
promovisao svoja prava, interes i blagostanje.
Demokratija zahtijeva da svaki pojedinac bude slobodan
kako bi učestvovao u samoupravi političke zajednice.
Prema tome politička sloboda nalazi se u srcu pojma p p j
demokratije.
Opći pojam moderne demokratije ima tri glavna dijela:Opći pojam moderne demokratije ima tri glavna dijela:
“demokratija,” “ustavnost” i “ liberalizam».

3. 3
NARODNI SUVERENITETNARODNI SUVERENITET
 Narodni suverenitet znači da je narod krajnji izvor autoriteta j j j
njegove vlasti.
Narodni suverenitet sadrži ideju da je demokratska vlast j j
narodna i za narod – za dobrobit naroda, a ne u korist onih koji
vladaju u njegovo ime.
Vlast je u demokratiji sluga naroda a ne njegov gospodar.
Stoga su oni koji vladaju narodne sluge ‐ oni su na funkciji
d l ž d d bi l žili bisamo da služe narodu, ne da bi služili sebi.
Narod je najviši politički autoritet u demokratiji; on je vrhovni j j p j j
vladar.

4. 4
PREDSTAVLJANJE/ZASTUPANJEPREDSTAVLJANJE/ZASTUPANJE//
 Neostvarivo je u modernim demokratijama, čije se j j j
stanovništvo broji u milionima, da se građani lično sastanu
kako bi donijeli zakon. Zbog toga se ustanovljuju skupštine
izabranih članova koji predstavljaju narod. j p j j
Istina je da u mnogim političkim sistemima cjelokupno
građanstvo glasa o predloženim zakonima ili javnoj politici
na referendumu ili drugim izborima. Međutim, za najveći
dio, predstavničke skupštine, radije nego sam narod,
donose zakone u modernim demokratijama.
D kl d t lj j ili t j j t iDakle, predstavljanje ili zastupanje jeste primarna
karakteristika svih modernih demokratija.

5. 5
JEDNAKOSTJEDNAKOST
U demokratiji ne mogu postojati drugorazredni građani.U demokratiji ne mogu postojati drugorazredni građani.
Politička jednakost znači da svaki građanin ima mogućnost da glasa na
izborima i da se kandiduje za javnu funkciju.
Pravna jednakost znači da je svaka osoba treba
da uživa jednaku zaštitu zakona. Niko ne smije
k b d k b l hpo zakonu biti diskriminisan zbog stvari nastalih
rođenjem kao što su rasa, etnička pripadnost,
rod ili porijeklo; niti po osnovu ličnog izbora kao
što su religija pripadnost nekoj grupi ili zanimanjušto su religija, pripadnost nekoj grupi ili zanimanju.
Moralna jednakost znači da se svakom građaninu mora pružiti ista skrb i
poštovanje u stvarima koje se odnose na zakon i u politikama koje donosepoštovanje u stvarima koje se odnose na zakon i u politikama koje donose
vlade.

6. 6
OPŠTE DOBROOPŠTE DOBRO
 Jedna predodžba općeg dobra odnosi se na dobra koja dijele p p g j j
svi članovi društva, kao suprotno dobru samo jednog dijela
društva.
K l ih b l i j d j i j k ć d bKontrola zaraznih bolesti jedan je primjer takvog općeg dobra.
 Druga predodžba opšteg dobra odnosi se na praksu procjene Druga predodžba opšteg dobra odnosi se na praksu procjene
alternativnih javnih politika sa stanovišta da li one donose
koristi u kojima zajednički uživa većina članova javnosti.
Takve politike mogu zahtijevati da se naškodi nekim drugim
interesima; na primjer rušenje privatnih kuća radi pravljenja
trase za javni put Međutim u demokratiji ove politiketrase za javni put. Međutim, u demokratiji, ove politike
zahtijevaju poštenu kompenzaciju za takve akcije.

7. 7
VLADAVINA VEĆINE / PRAVA MANJINAVLADAVINA VEĆINE / PRAVA MANJINA//
 Vlasti izabrane od strane većine moraju poštovati Vlasti izabrane od strane većine moraju poštovati
osnovna prava manjina.
K d bi bil t k št tič ji d k tij bi bilKada ovo ne bi bilo tako, što se tiče manjina, demokratija ne bi bila
nešto puno više od nekog oblika diktature, koje ima ovlasti da
prema manjinama postupa samovoljno ‐ suprotno pristojnoj,
š j i d j l i k j ži id li d k ijpoštenoj i pravednoj vlasti koja teži idealima demokratije.

8. 8
LJUDSKA PRAVALJUDSKA PRAVA
 Osnovna prava za koja se smatra da su prirođena i p j p
jednaka za svaku osobu, jednostavno zbog toga što ona
postoji kao ljudsko biće.
Lična i politička prava: Ova prava su bitna za slobodu i iskazivanje vlastite
ličnosti; sloboda govora i udruživanja; pravo na jednakost u političkom
učestvovanju; pravo na pravičan sudski postupak i humano postupanje od j ; p p p p p p j
strane policije; i pravo na privatnost.
Ekonomska i socijalna prava: Primjeri uključuju prava sticanja, korištenja i
prenosa imovine; učestvovanja na slobodnom tržištu; organizovanje
sindikata i pravo na štrajk; izbor i promjenu zaposlenja po želji; i pravo na
osnovni standard života.
Kulturna prava : Primjeri obuhvataju prava kulturnih grupa na njihov
vlastiti jezik, religiju i kulturu.

9. 9
PRIVATNOSTPRIVATNOST
Pojam privatnosti obuhvata dvije glavne ideje.
 Jedna ideja je biti u stanju ili imati pravo da se nešto drži mimo znanja
ostalih; one stvari koje neko izabere da ostanu izvan pogleda ili upotrebe
od strane drugih ‐ stvari koje se općenito ne iznose na vidjelo svijetu ili
nisu otvorene, stvari su koje se drže privatnim i koriste se privatno.
 Druga, srodna ideja odnosi se na želju da drugima spriječi zadiranje u
nešto što je privatno.j p
U odnosu između privatnosti i javne vlasti bitna ideja moderne demokratije je
da treba postojati sfera života pojedinaca koja se ne tiče vlasti. Pravo privatnosti
či d k i ič l i i i bil k dznači da se neke stvari ne tiču vlasti niti bilo koga drugog.
Odluke pojedinaca u području označenom kao privatno su izraz lične
autonomije ključni aspekt lične slobode Kada se krši pravo na privatnostautonomije, ključni aspekt lične slobode. Kada se krši pravo na privatnost
uklanja se značajan dio slobode.

10. 10
AUTORITETAUTORITET
 Autoritet je pravo da se od drugih zahtijeva da nešto čine ili j p g j
da se uzdrže od neke akcije. Autoritet stoji nasuprot moći
koja prisiljava druge da se pokoravaju volji osobe ili grupe koja
posjeduje moćposjeduje moć.

11. 11
PRAVDAPRAVDA
 Distributivna pravda se odnosi na pravednost raspodjele ili Distributivna pravda se odnosi na pravednost raspodjele ili
dodjeljivanja koristi i opterećenja među pojedincima,
grupama ili određenim kategorijama ljudi u nekom društvu.
 Korektivna pravda se tiče pravednih ili pravilnih odgovora
na prekršaje i povredena prekršaje i povrede.
 Proceduralna pravda odnosi se na pravednost načina na Proceduralna pravda odnosi se na pravednost načina na
koji se prikupljaju informacije i donose odluke, posebno ali
ne isključivo, od strane institucija vlasti kao što su sudovi,
agencije koje sprovode zakone i zakonodavna tijela.

12. 12
ODGOVORNOSTODGOVORNOST
Odgovornost se odnosi na prihvatanje zadatka od strane g p j
građana da djeluju za svoje blagostanje i blagostanje svojih
porodica, zajednica i države.
Preuzimanje odgovornosti u kontekstu demokratije znači prihvatanje
određenih moralnih i u nekim slučajevima zakonskih obaveza koje se traže za
praksu demokratijepraksu demokratije.
Zvanične odgovornosti
Primjer: glasanje, angažovanje u vojsci ili drugoj državnoj službi (prema zakonu j g j , g j j g j j (p
države u kojoj živi)
Nezvanične odgovornosti
Primjer: prihvatanje neophodnosti preuzimanja aktivne uloge građana u
građanskom životu njihove zajednice

13. 13
TRANSPARENTNOST I ODGOVORNOSTTRANSPARENTNOST I ODGOVORNOST
 Transparentnost se odnosi na mogućnost građana da “vide” šta p g g
vlast radi, kao suprotnost vlasti koja radi u tajnosti, iza
zatvorenih vrata. Pristup informacijama svih vrsta koje su važne
za vlast i politiku čini glavno sredstvo za ostvarenjeza vlast i politiku čini glavno sredstvo za ostvarenje
transparentnosti.
 Odgovornost se odnosi na mogućnost građana da nagrade ili
kazne predstavnike vlasti za obavljanje njihove funkcije.
Pohvala i krivica predstavnika vlasti nePohvala i krivica predstavnika vlasti ne
može se odmjeriti na pošten i razuman
način ukoliko javnosti nisu dostupne i
poznate tačne i pravovremene informacije
o njihovim politikama i akcijama.