SlideShare a Scribd company logo
1 of 19
SVJETSKI DAN MATERNJEG
JEZIKA-21. FEBRUAR
 Generalna skupština UNESCO-a
proglasila je 1999. godine Dan
maternjeg jezika, kao sjećanje na
studente koji su 21. februara 1952.
godine ubijeni u Daki, u Istočnom
Pakistanu, danas Bangladešu, jer su
protestirali zato što njihov maternji
jezik nije proglašen za zvanični.
 Prema procjenama, gotovo
svakodnevno u svijetu nestane po
jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da
će od oko 6.000 jezika, do kraja 21.
vijeka odumrijeti više od polovine, čak
i do 90 posto.
 Najviše su ugroženi jezici s malim
brojem govornika od nekoliko stotina
ili desetina, kao i jezici koji pripadaju
malim zajednicama koje nisu
civilizirane sa stanovišta zapadnih
standarda i nemaju institucije,
smatraju lingvisti.
 U svetu postoji oko 7.120 jezika.
Dvadeset tri jezika predstavljaju
maternje jezike za više od
4,1 milijarde ljudi.
 Mnogi od ovih jezika zahvataju velike
teritorije i prostiru se u više država.
Najrasprostranjeniji je svakako kineski
jezik koji koristi oko milijardu i 197
miliona ljudi.
 Drugi po brojnosti govornika
je engleski jezik koji govori 335
miliona ljudi. Njega aktivno uči oko
milijardu i po govornika.
 Zatim slede španski jezik sa 399 milona,
pa Hindu jezici sa 260 miliona
govornika, a tu je i portugalski sa 203
miliona govornika.
 Među jezicima koji se najviše koriste u svetu
našao se i ruski jezik koji koristi 166 miliona
stanovnika i japanski sa 128 miliona
govornika.
 Na listi najviše korišćenih jezika našli su
se italijanksi, turski, bengalski,
nemački, vijetnamski i mnogi drugi
jezici.
 Evo nekih zanimljivih činjenica vezano uz svjetske
jezike:
 Europska populacija predstavlja četvrtinu svjetske, no
Europljani govore samo 234 jezika (od 6800 postojećih)
 94% svih jezika redovito govori samo 6% svjetske
populacije
 Većina jezika ima manje od 1000 izvornih govornika
kojima je to materinji jezik
 Predviđa se da će do 2050. godine izumrijeti 90%
danas postojećih jezika
 Papua Nova Gvineja ima 5,5 milijuna stanovnika koji
pričaju 830 različitih jezika
 U Kini ima više onih koji govore engleski jezik nego u
SAD-u
Koliko jezika znaš, toliko
vrijediš
 Najlakše je naučiti španski,
portugalski, francuski, italijanski,
rumunski, holandski, afričke jezike i
norveški. Za dostizanje naprednog
nivoa znanja ovih jezika, onima čiji je
maternji engleski, potrebno je u
proseku od 23 do 24 nedelje, odnosno
između 575 i 600 sati aktivnog učenja.
 Jezici koji se dosta razlikuju od
engleskog i koji zbog toga spadaju u
grupu srednje teških jezika su srpski,
hindi (govori se u Indiji), ruski,
vijetnamski, turski, poljski, tajlandski,
grčki, hebrejski i finski. Za učenje ovih
jezika do naprednog nivoa, potregno
je oko 44 nedelje ili 1.100 sati učenja.
 Ipak, najviše je potrebno "zapeti" da bi
se naučili arapski, japanski, kineski i
korejski. Za dostizanje naprednog
nivoa znanja ovih jezika u proseku
treba oko 88 nedelja, što je 1,69
godina, odnosno 2.200 sati
provedenih učeći.
Jezik kojim pričaju samo dva
čovjeka na svijetu
 MEKSIKO SITI - Ajapaneko je jezik star
vekovima, ali ga danas govore samo dva
čoveka – koji ne razgovaraju međusobno.
 U meksičkom selu Ajapa žive Manuel Segovija
(75) i Isidro Velaskez (69), jedini ljudi koji
tečno govore taj stari jezik.
 Američki lingvistički antropolog, Danijel
Suslak izjavio je za britanski “Gardijan” da
Segovija i Velaskez ne razgovaraju
međusobno, jer nemaju o čemu da pričaju.
Suslak je deo naučnog tima koji pokušava da
napravi rečnik jezika ajapaneko.
Rekli su o jeziku
 „Jezik je hranitelj naroda. Dokle god
živi jezik, dokle ga ljubimo i
počitujemo, njim govorimo i pišemo,
pročišćavamo, dotle živi i narod, može
se među sobom razumijevati i umno
sajedinjavati, ne preliva se u drugi, ne
propada.“ ( Vuk Karadžić)
Rekli su o jeziku
 „ Jezik je živa snaga sa kojom je
vezana ne ne samo kultura nego i
samo postojanje jednog naroda.“ ( Ivo
Andrić)
 „Jedan narod ne propada zato što je
izgubio rat, nego zato što, oslabljen
iznutra, odustaje od svog jezika...“ (
Jozef Vajnheber)
 „ Duh nekog jezika ispoljava se
najjasnije u u njegovim neprevodivim
riječima.“(M. Ešenbah)
Rekli su o jeziku
 „ Ko vlada svojim jezikom, više vrijedi
od onoga koji osvaja grad“ ( Solomon)
 „Po jeziku dok te bude,
 I glavom će tebe biti ! „ ( Petar
Preradović)
 „ Rijetko kad tako osjećamo milinu
maternjeg jezika kao kad nam dopre
do ušiju pod tuđim nebom.“ ( Džordž
Bernard Šo)
Šta vi mislite o jeziku?
 Koliko je maternji jezik za vas važan?
 Koliko je poznavanje sopstvenog
jezika važan pokazatelj opšteg
obrazovanja i kulture?
 Ako je učenje stranih jezika obaveza,
šta je onda upotreba sopstvenog , po
vašem mišljenju?
 Da li , po vašem mišljenju,
nepoštovanje jezika, znači i
nepoštovanje sebe, svoje ličnosti,
svog naroda?
Rekli su o jeziku
 „Jezik je elementarna ljudska
sloboda...Meni je, na primjer, sasvim
svejedno kako će se taj jezik nazivati.
Ako je jedan I jedinstven, što jeste, može
se zvati I hrvatski i srpski I
hrvatskosrpski I srpskohrvatski,
demokratsko je pravo čovjeka da svoj
jezik naziva onako kako hoće. Ne vidim
zašto se u Hrvatskoj ne bi nazivao
hrvatskim jezikom, mada je to isti ovaj
jezik, i zašto se ne bi nazivao srpskim
jezikom u Srbiji, a eto isti je jezik...“(
Meša Selimović)

More Related Content

What's hot (20)

Zdravi stilovi zivota
Zdravi stilovi zivotaZdravi stilovi zivota
Zdravi stilovi zivota
 
Zapremina
ZapreminaZapremina
Zapremina
 
Ziva i neziva priroda
Ziva i neziva prirodaZiva i neziva priroda
Ziva i neziva priroda
 
JEZIK I NAUKA O JEZIKU
JEZIK I NAUKA O JEZIKUJEZIK I NAUKA O JEZIKU
JEZIK I NAUKA O JEZIKU
 
Voda prezentacija
Voda prezentacijaVoda prezentacija
Voda prezentacija
 
Рељеф Србије
Рељеф СрбијеРељеф Србије
Рељеф Србије
 
Толеранција
ТолеранцијаТолеранција
Толеранција
 
Znaci geografski
Znaci geografskiZnaci geografski
Znaci geografski
 
Развој српског књижевног језика
Развој српског књижевног језикаРазвој српског књижевног језика
Развој српског књижевног језика
 
Zagadjivanje vode
Zagadjivanje vodeZagadjivanje vode
Zagadjivanje vode
 
културна добра
културна добракултурна добра
културна добра
 
Bela Griva
Bela  GrivaBela  Griva
Bela Griva
 
Tematski dan: Prepoznaj loše-promeni se; Sebicni dzin
Tematski dan: Prepoznaj loše-promeni se; Sebicni dzinTematski dan: Prepoznaj loše-promeni se; Sebicni dzin
Tematski dan: Prepoznaj loše-promeni se; Sebicni dzin
 
Stilske figure
Stilske figureStilske figure
Stilske figure
 
Zbirne imenice
Zbirne imeniceZbirne imenice
Zbirne imenice
 
Sintagma kviz (marija tir borlja)
Sintagma  kviz (marija tir borlja)Sintagma  kviz (marija tir borlja)
Sintagma kviz (marija tir borlja)
 
Oblici rada u nastavi (frontalni, individualni, grupni,...)
Oblici rada u nastavi (frontalni, individualni, grupni,...)Oblici rada u nastavi (frontalni, individualni, grupni,...)
Oblici rada u nastavi (frontalni, individualni, grupni,...)
 
Tvorba reči 2003
Tvorba reči 2003Tvorba reči 2003
Tvorba reči 2003
 
3 svojstva vode
3 svojstva vode3 svojstva vode
3 svojstva vode
 
Prirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenjePrirodni resursi održivo korišćenje
Prirodni resursi održivo korišćenje
 

Svjetski dan maternjeg jezika 21

  • 1. SVJETSKI DAN MATERNJEG JEZIKA-21. FEBRUAR  Generalna skupština UNESCO-a proglasila je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestirali zato što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
  • 2.  Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da će od oko 6.000 jezika, do kraja 21. vijeka odumrijeti više od polovine, čak i do 90 posto.
  • 3.  Najviše su ugroženi jezici s malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, kao i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje nisu civilizirane sa stanovišta zapadnih standarda i nemaju institucije, smatraju lingvisti.
  • 4.  U svetu postoji oko 7.120 jezika. Dvadeset tri jezika predstavljaju maternje jezike za više od 4,1 milijarde ljudi.
  • 5.  Mnogi od ovih jezika zahvataju velike teritorije i prostiru se u više država. Najrasprostranjeniji je svakako kineski jezik koji koristi oko milijardu i 197 miliona ljudi.  Drugi po brojnosti govornika je engleski jezik koji govori 335 miliona ljudi. Njega aktivno uči oko milijardu i po govornika.
  • 6.  Zatim slede španski jezik sa 399 milona, pa Hindu jezici sa 260 miliona govornika, a tu je i portugalski sa 203 miliona govornika.  Među jezicima koji se najviše koriste u svetu našao se i ruski jezik koji koristi 166 miliona stanovnika i japanski sa 128 miliona govornika.  Na listi najviše korišćenih jezika našli su se italijanksi, turski, bengalski, nemački, vijetnamski i mnogi drugi jezici.
  • 7.
  • 8.  Evo nekih zanimljivih činjenica vezano uz svjetske jezike:  Europska populacija predstavlja četvrtinu svjetske, no Europljani govore samo 234 jezika (od 6800 postojećih)  94% svih jezika redovito govori samo 6% svjetske populacije  Većina jezika ima manje od 1000 izvornih govornika kojima je to materinji jezik  Predviđa se da će do 2050. godine izumrijeti 90% danas postojećih jezika  Papua Nova Gvineja ima 5,5 milijuna stanovnika koji pričaju 830 različitih jezika  U Kini ima više onih koji govore engleski jezik nego u SAD-u
  • 9.
  • 10. Koliko jezika znaš, toliko vrijediš  Najlakše je naučiti španski, portugalski, francuski, italijanski, rumunski, holandski, afričke jezike i norveški. Za dostizanje naprednog nivoa znanja ovih jezika, onima čiji je maternji engleski, potrebno je u proseku od 23 do 24 nedelje, odnosno između 575 i 600 sati aktivnog učenja.
  • 11.  Jezici koji se dosta razlikuju od engleskog i koji zbog toga spadaju u grupu srednje teških jezika su srpski, hindi (govori se u Indiji), ruski, vijetnamski, turski, poljski, tajlandski, grčki, hebrejski i finski. Za učenje ovih jezika do naprednog nivoa, potregno je oko 44 nedelje ili 1.100 sati učenja.
  • 12.  Ipak, najviše je potrebno "zapeti" da bi se naučili arapski, japanski, kineski i korejski. Za dostizanje naprednog nivoa znanja ovih jezika u proseku treba oko 88 nedelja, što je 1,69 godina, odnosno 2.200 sati provedenih učeći.
  • 13. Jezik kojim pričaju samo dva čovjeka na svijetu  MEKSIKO SITI - Ajapaneko je jezik star vekovima, ali ga danas govore samo dva čoveka – koji ne razgovaraju međusobno.  U meksičkom selu Ajapa žive Manuel Segovija (75) i Isidro Velaskez (69), jedini ljudi koji tečno govore taj stari jezik.  Američki lingvistički antropolog, Danijel Suslak izjavio je za britanski “Gardijan” da Segovija i Velaskez ne razgovaraju međusobno, jer nemaju o čemu da pričaju. Suslak je deo naučnog tima koji pokušava da napravi rečnik jezika ajapaneko.
  • 14. Rekli su o jeziku  „Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, dokle ga ljubimo i počitujemo, njim govorimo i pišemo, pročišćavamo, dotle živi i narod, može se među sobom razumijevati i umno sajedinjavati, ne preliva se u drugi, ne propada.“ ( Vuk Karadžić)
  • 15. Rekli su o jeziku  „ Jezik je živa snaga sa kojom je vezana ne ne samo kultura nego i samo postojanje jednog naroda.“ ( Ivo Andrić)  „Jedan narod ne propada zato što je izgubio rat, nego zato što, oslabljen iznutra, odustaje od svog jezika...“ ( Jozef Vajnheber)  „ Duh nekog jezika ispoljava se najjasnije u u njegovim neprevodivim riječima.“(M. Ešenbah)
  • 16. Rekli su o jeziku  „ Ko vlada svojim jezikom, više vrijedi od onoga koji osvaja grad“ ( Solomon)  „Po jeziku dok te bude,  I glavom će tebe biti ! „ ( Petar Preradović)  „ Rijetko kad tako osjećamo milinu maternjeg jezika kao kad nam dopre do ušiju pod tuđim nebom.“ ( Džordž Bernard Šo)
  • 17. Šta vi mislite o jeziku?  Koliko je maternji jezik za vas važan?  Koliko je poznavanje sopstvenog jezika važan pokazatelj opšteg obrazovanja i kulture?  Ako je učenje stranih jezika obaveza, šta je onda upotreba sopstvenog , po vašem mišljenju?  Da li , po vašem mišljenju, nepoštovanje jezika, znači i nepoštovanje sebe, svoje ličnosti, svog naroda?
  • 18.
  • 19. Rekli su o jeziku  „Jezik je elementarna ljudska sloboda...Meni je, na primjer, sasvim svejedno kako će se taj jezik nazivati. Ako je jedan I jedinstven, što jeste, može se zvati I hrvatski i srpski I hrvatskosrpski I srpskohrvatski, demokratsko je pravo čovjeka da svoj jezik naziva onako kako hoće. Ne vidim zašto se u Hrvatskoj ne bi nazivao hrvatskim jezikom, mada je to isti ovaj jezik, i zašto se ne bi nazivao srpskim jezikom u Srbiji, a eto isti je jezik...“( Meša Selimović)