1. SVJETSKI DAN MATERNJEG
JEZIKA-21. FEBRUAR
Generalna skupština UNESCO-a
proglasila je 1999. godine Dan
maternjeg jezika, kao sjećanje na
studente koji su 21. februara 1952.
godine ubijeni u Daki, u Istočnom
Pakistanu, danas Bangladešu, jer su
protestirali zato što njihov maternji
jezik nije proglašen za zvanični.
2. Prema procjenama, gotovo
svakodnevno u svijetu nestane po
jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da
će od oko 6.000 jezika, do kraja 21.
vijeka odumrijeti više od polovine, čak
i do 90 posto.
3. Najviše su ugroženi jezici s malim
brojem govornika od nekoliko stotina
ili desetina, kao i jezici koji pripadaju
malim zajednicama koje nisu
civilizirane sa stanovišta zapadnih
standarda i nemaju institucije,
smatraju lingvisti.
4. U svetu postoji oko 7.120 jezika.
Dvadeset tri jezika predstavljaju
maternje jezike za više od
4,1 milijarde ljudi.
5. Mnogi od ovih jezika zahvataju velike
teritorije i prostiru se u više država.
Najrasprostranjeniji je svakako kineski
jezik koji koristi oko milijardu i 197
miliona ljudi.
Drugi po brojnosti govornika
je engleski jezik koji govori 335
miliona ljudi. Njega aktivno uči oko
milijardu i po govornika.
6. Zatim slede španski jezik sa 399 milona,
pa Hindu jezici sa 260 miliona
govornika, a tu je i portugalski sa 203
miliona govornika.
Među jezicima koji se najviše koriste u svetu
našao se i ruski jezik koji koristi 166 miliona
stanovnika i japanski sa 128 miliona
govornika.
Na listi najviše korišćenih jezika našli su
se italijanksi, turski, bengalski,
nemački, vijetnamski i mnogi drugi
jezici.
7.
8. Evo nekih zanimljivih činjenica vezano uz svjetske
jezike:
Europska populacija predstavlja četvrtinu svjetske, no
Europljani govore samo 234 jezika (od 6800 postojećih)
94% svih jezika redovito govori samo 6% svjetske
populacije
Većina jezika ima manje od 1000 izvornih govornika
kojima je to materinji jezik
Predviđa se da će do 2050. godine izumrijeti 90%
danas postojećih jezika
Papua Nova Gvineja ima 5,5 milijuna stanovnika koji
pričaju 830 različitih jezika
U Kini ima više onih koji govore engleski jezik nego u
SAD-u
9.
10. Koliko jezika znaš, toliko
vrijediš
Najlakše je naučiti španski,
portugalski, francuski, italijanski,
rumunski, holandski, afričke jezike i
norveški. Za dostizanje naprednog
nivoa znanja ovih jezika, onima čiji je
maternji engleski, potrebno je u
proseku od 23 do 24 nedelje, odnosno
između 575 i 600 sati aktivnog učenja.
11. Jezici koji se dosta razlikuju od
engleskog i koji zbog toga spadaju u
grupu srednje teških jezika su srpski,
hindi (govori se u Indiji), ruski,
vijetnamski, turski, poljski, tajlandski,
grčki, hebrejski i finski. Za učenje ovih
jezika do naprednog nivoa, potregno
je oko 44 nedelje ili 1.100 sati učenja.
12. Ipak, najviše je potrebno "zapeti" da bi
se naučili arapski, japanski, kineski i
korejski. Za dostizanje naprednog
nivoa znanja ovih jezika u proseku
treba oko 88 nedelja, što je 1,69
godina, odnosno 2.200 sati
provedenih učeći.
13. Jezik kojim pričaju samo dva
čovjeka na svijetu
MEKSIKO SITI - Ajapaneko je jezik star
vekovima, ali ga danas govore samo dva
čoveka – koji ne razgovaraju međusobno.
U meksičkom selu Ajapa žive Manuel Segovija
(75) i Isidro Velaskez (69), jedini ljudi koji
tečno govore taj stari jezik.
Američki lingvistički antropolog, Danijel
Suslak izjavio je za britanski “Gardijan” da
Segovija i Velaskez ne razgovaraju
međusobno, jer nemaju o čemu da pričaju.
Suslak je deo naučnog tima koji pokušava da
napravi rečnik jezika ajapaneko.
14. Rekli su o jeziku
„Jezik je hranitelj naroda. Dokle god
živi jezik, dokle ga ljubimo i
počitujemo, njim govorimo i pišemo,
pročišćavamo, dotle živi i narod, može
se među sobom razumijevati i umno
sajedinjavati, ne preliva se u drugi, ne
propada.“ ( Vuk Karadžić)
15. Rekli su o jeziku
„ Jezik je živa snaga sa kojom je
vezana ne ne samo kultura nego i
samo postojanje jednog naroda.“ ( Ivo
Andrić)
„Jedan narod ne propada zato što je
izgubio rat, nego zato što, oslabljen
iznutra, odustaje od svog jezika...“ (
Jozef Vajnheber)
„ Duh nekog jezika ispoljava se
najjasnije u u njegovim neprevodivim
riječima.“(M. Ešenbah)
16. Rekli su o jeziku
„ Ko vlada svojim jezikom, više vrijedi
od onoga koji osvaja grad“ ( Solomon)
„Po jeziku dok te bude,
I glavom će tebe biti ! „ ( Petar
Preradović)
„ Rijetko kad tako osjećamo milinu
maternjeg jezika kao kad nam dopre
do ušiju pod tuđim nebom.“ ( Džordž
Bernard Šo)
17. Šta vi mislite o jeziku?
Koliko je maternji jezik za vas važan?
Koliko je poznavanje sopstvenog
jezika važan pokazatelj opšteg
obrazovanja i kulture?
Ako je učenje stranih jezika obaveza,
šta je onda upotreba sopstvenog , po
vašem mišljenju?
Da li , po vašem mišljenju,
nepoštovanje jezika, znači i
nepoštovanje sebe, svoje ličnosti,
svog naroda?
18.
19. Rekli su o jeziku
„Jezik je elementarna ljudska
sloboda...Meni je, na primjer, sasvim
svejedno kako će se taj jezik nazivati.
Ako je jedan I jedinstven, što jeste, može
se zvati I hrvatski i srpski I
hrvatskosrpski I srpskohrvatski,
demokratsko je pravo čovjeka da svoj
jezik naziva onako kako hoće. Ne vidim
zašto se u Hrvatskoj ne bi nazivao
hrvatskim jezikom, mada je to isti ovaj
jezik, i zašto se ne bi nazivao srpskim
jezikom u Srbiji, a eto isti je jezik...“(
Meša Selimović)