U arapskom jeziku pojam evlijaluka označava se riječju "vilajet". Evlijaluk predstavlja jedan veliki stepen u vjeri koji dostiže samo onaj ko se potpuno, dušom i tijelom, tajno i javno, pokori Allahu, subhanehu ve te’ala, i izvršava sve vjerske propise.
Kako biti istinski Allahov rob? Jedan od najvećih ciljeva u islamu jeste biti Allahov, subhanehu ve te’ala, miljenik, biti Njemu blizak i da te On uzme pod Svoju zaštitu. Zbog toga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao da postoje dvije vrste Allahovih štićenika: umjereni, i oni koji druge pretiču u činjenu dobra.
U arapskom jeziku pojam evlijaluka označava se riječju "vilajet". Evlijaluk predstavlja jedan veliki stepen u vjeri koji dostiže samo onaj ko se potpuno, dušom i tijelom, tajno i javno, pokori Allahu, subhanehu ve te’ala, i izvršava sve vjerske propise.
Kako biti istinski Allahov rob? Jedan od najvećih ciljeva u islamu jeste biti Allahov, subhanehu ve te’ala, miljenik, biti Njemu blizak i da te On uzme pod Svoju zaštitu. Zbog toga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao da postoje dvije vrste Allahovih štićenika: umjereni, i oni koji druge pretiču u činjenu dobra.
2024 State of Marketing Report – by HubspotMarius Sescu
https://www.hubspot.com/state-of-marketing
· Scaling relationships and proving ROI
· Social media is the place for search, sales, and service
· Authentic influencer partnerships fuel brand growth
· The strongest connections happen via call, click, chat, and camera.
· Time saved with AI leads to more creative work
· Seeking: A single source of truth
· TLDR; Get on social, try AI, and align your systems.
· More human marketing, powered by robots
ChatGPT is a revolutionary addition to the world since its introduction in 2022. A big shift in the sector of information gathering and processing happened because of this chatbot. What is the story of ChatGPT? How is the bot responding to prompts and generating contents? Swipe through these slides prepared by Expeed Software, a web development company regarding the development and technical intricacies of ChatGPT!
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsPixeldarts
The realm of product design is a constantly changing environment where technology and style intersect. Every year introduces fresh challenges and exciting trends that mold the future of this captivating art form. In this piece, we delve into the significant trends set to influence the look and functionality of product design in the year 2024.
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthThinkNow
Mental health has been in the news quite a bit lately. Dozens of U.S. states are currently suing Meta for contributing to the youth mental health crisis by inserting addictive features into their products, while the U.S. Surgeon General is touring the nation to bring awareness to the growing epidemic of loneliness and isolation. The country has endured periods of low national morale, such as in the 1970s when high inflation and the energy crisis worsened public sentiment following the Vietnam War. The current mood, however, feels different. Gallup recently reported that national mental health is at an all-time low, with few bright spots to lift spirits.
To better understand how Americans are feeling and their attitudes towards mental health in general, ThinkNow conducted a nationally representative quantitative survey of 1,500 respondents and found some interesting differences among ethnic, age and gender groups.
Technology
For example, 52% agree that technology and social media have a negative impact on mental health, but when broken out by race, 61% of Whites felt technology had a negative effect, and only 48% of Hispanics thought it did.
While technology has helped us keep in touch with friends and family in faraway places, it appears to have degraded our ability to connect in person. Staying connected online is a double-edged sword since the same news feed that brings us pictures of the grandkids and fluffy kittens also feeds us news about the wars in Israel and Ukraine, the dysfunction in Washington, the latest mass shooting and the climate crisis.
Hispanics may have a built-in defense against the isolation technology breeds, owing to their large, multigenerational households, strong social support systems, and tendency to use social media to stay connected with relatives abroad.
Age and Gender
When asked how individuals rate their mental health, men rate it higher than women by 11 percentage points, and Baby Boomers rank it highest at 83%, saying it’s good or excellent vs. 57% of Gen Z saying the same.
Gen Z spends the most amount of time on social media, so the notion that social media negatively affects mental health appears to be correlated. Unfortunately, Gen Z is also the generation that’s least comfortable discussing mental health concerns with healthcare professionals. Only 40% of them state they’re comfortable discussing their issues with a professional compared to 60% of Millennials and 65% of Boomers.
Race Affects Attitudes
As seen in previous research conducted by ThinkNow, Asian Americans lag other groups when it comes to awareness of mental health issues. Twenty-four percent of Asian Americans believe that having a mental health issue is a sign of weakness compared to the 16% average for all groups. Asians are also considerably less likely to be aware of mental health services in their communities (42% vs. 55%) and most likely to seek out information on social media (51% vs. 35%).
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfmarketingartwork
Creative operations teams expect increased AI use in 2024. Currently, over half of tasks are not AI-enabled, but this is expected to decrease in the coming year. ChatGPT is the most popular AI tool currently. Business leaders are more actively exploring AI benefits than individual contributors. Most respondents do not believe AI will impact workforce size in 2024. However, some inhibitions still exist around AI accuracy and lack of understanding. Creatives primarily want to use AI to save time on mundane tasks and boost productivity.
Organizational culture includes values, norms, systems, symbols, language, assumptions, beliefs, and habits that influence employee behaviors and how people interpret those behaviors. It is important because culture can help or hinder a company's success. Some key aspects of Netflix's culture that help it achieve results include hiring smartly so every position has stars, focusing on attitude over just aptitude, and having a strict policy against peacocks, whiners, and jerks.
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024Neil Kimberley
PepsiCo provided a safe harbor statement noting that any forward-looking statements are based on currently available information and are subject to risks and uncertainties. It also provided information on non-GAAP measures and directing readers to its website for disclosure and reconciliation. The document then discussed PepsiCo's business overview, including that it is a global beverage and convenient food company with iconic brands, $91 billion in net revenue in 2023, and nearly $14 billion in core operating profit. It operates through a divisional structure with a focus on local consumers.
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)contently
This document provides an overview of content methodology best practices. It defines content methodology as establishing objectives, KPIs, and a culture of continuous learning and iteration. An effective methodology focuses on connecting with audiences, creating optimal content, and optimizing processes. It also discusses why a methodology is needed due to the competitive landscape, proliferation of channels, and opportunities for improvement. Components of an effective methodology include defining objectives and KPIs, audience analysis, identifying opportunities, and evaluating resources. The document concludes with recommendations around creating a content plan, testing and optimizing content over 90 days.
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024Albert Qian
The document provides guidance on preparing a job search for 2024. It discusses the state of the job market, focusing on growth in AI and healthcare but also continued layoffs. It recommends figuring out what you want to do by researching interests and skills, then conducting informational interviews. The job search should involve building a personal brand on LinkedIn, actively applying to jobs, tailoring resumes and interviews, maintaining job hunting as a habit, and continuing self-improvement. Once hired, the document advises setting new goals and keeping skills and networking active in case of future opportunities.
A report by thenetworkone and Kurio.
The contributing experts and agencies are (in an alphabetical order): Sylwia Rytel, Social Media Supervisor, 180heartbeats + JUNG v MATT (PL), Sharlene Jenner, Vice President - Director of Engagement Strategy, Abelson Taylor (USA), Alex Casanovas, Digital Director, Atrevia (ES), Dora Beilin, Senior Social Strategist, Barrett Hoffher (USA), Min Seo, Campaign Director, Brand New Agency (KR), Deshé M. Gully, Associate Strategist, Day One Agency (USA), Francesca Trevisan, Strategist, Different (IT), Trevor Crossman, CX and Digital Transformation Director; Olivia Hussey, Strategic Planner; Simi Srinarula, Social Media Manager, The Hallway (AUS), James Hebbert, Managing Director, Hylink (CN / UK), Mundy Álvarez, Planning Director; Pedro Rojas, Social Media Manager; Pancho González, CCO, Inbrax (CH), Oana Oprea, Head of Digital Planning, Jam Session Agency (RO), Amy Bottrill, Social Account Director, Launch (UK), Gaby Arriaga, Founder, Leonardo1452 (MX), Shantesh S Row, Creative Director, Liwa (UAE), Rajesh Mehta, Chief Strategy Officer; Dhruv Gaur, Digital Planning Lead; Leonie Mergulhao, Account Supervisor - Social Media & PR, Medulla (IN), Aurelija Plioplytė, Head of Digital & Social, Not Perfect (LI), Daiana Khaidargaliyeva, Account Manager, Osaka Labs (UK / USA), Stefanie Söhnchen, Vice President Digital, PIABO Communications (DE), Elisabeth Winiartati, Managing Consultant, Head of Global Integrated Communications; Lydia Aprina, Account Manager, Integrated Marketing and Communications; Nita Prabowo, Account Manager, Integrated Marketing and Communications; Okhi, Web Developer, PNTR Group (ID), Kei Obusan, Insights Director; Daffi Ranandi, Insights Manager, Radarr (SG), Gautam Reghunath, Co-founder & CEO, Talented (IN), Donagh Humphreys, Head of Social and Digital Innovation, THINKHOUSE (IRE), Sarah Yim, Strategy Director, Zulu Alpha Kilo (CA).
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Search Engine Journal
The search marketing landscape is evolving rapidly with new technologies, and professionals, like you, rely on innovative paid search strategies to meet changing demands.
It’s important that you’re ready to implement new strategies in 2024.
Check this out and learn the top trends in paid search advertising that are expected to gain traction, so you can drive higher ROI more efficiently in 2024.
You’ll learn:
- The latest trends in AI and automation, and what this means for an evolving paid search ecosystem.
- New developments in privacy and data regulation.
- Emerging ad formats that are expected to make an impact next year.
Watch Sreekant Lanka from iQuanti and Irina Klein from OneMain Financial as they dive into the future of paid search and explore the trends, strategies, and technologies that will shape the search marketing landscape.
If you’re looking to assess your paid search strategy and design an industry-aligned plan for 2024, then this webinar is for you.
5 Public speaking tips from TED - Visualized summarySpeakerHub
From their humble beginnings in 1984, TED has grown into the world’s most powerful amplifier for speakers and thought-leaders to share their ideas. They have over 2,400 filmed talks (not including the 30,000+ TEDx videos) freely available online, and have hosted over 17,500 events around the world.
With over one billion views in a year, it’s no wonder that so many speakers are looking to TED for ideas on how to share their message more effectively.
The article “5 Public-Speaking Tips TED Gives Its Speakers”, by Carmine Gallo for Forbes, gives speakers five practical ways to connect with their audience, and effectively share their ideas on stage.
Whether you are gearing up to get on a TED stage yourself, or just want to master the skills that so many of their speakers possess, these tips and quotes from Chris Anderson, the TED Talks Curator, will encourage you to make the most impactful impression on your audience.
See the full article and more summaries like this on SpeakerHub here: https://speakerhub.com/blog/5-presentation-tips-ted-gives-its-speakers
See the original article on Forbes here:
http://www.forbes.com/forbes/welcome/?toURL=http://www.forbes.com/sites/carminegallo/2016/05/06/5-public-speaking-tips-ted-gives-its-speakers/&refURL=&referrer=#5c07a8221d9b
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd Clark Boyd
Everyone is in agreement that ChatGPT (and other generative AI tools) will shape the future of work. Yet there is little consensus on exactly how, when, and to what extent this technology will change our world.
Businesses that extract maximum value from ChatGPT will use it as a collaborative tool for everything from brainstorming to technical maintenance.
For individuals, now is the time to pinpoint the skills the future professional will need to thrive in the AI age.
Check out this presentation to understand what ChatGPT is, how it will shape the future of work, and how you can prepare to take advantage.
The document provides career advice for getting into the tech field, including:
- Doing projects and internships in college to build a portfolio.
- Learning about different roles and technologies through industry research.
- Contributing to open source projects to build experience and network.
- Developing a personal brand through a website and social media presence.
- Networking through events, communities, and finding a mentor.
- Practicing interviews through mock interviews and whiteboarding coding questions.
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentLily Ray
1. Core updates from Google periodically change how its algorithms assess and rank websites and pages. This can impact rankings through shifts in user intent, site quality issues being caught up to, world events influencing queries, and overhauls to search like the E-A-T framework.
2. There are many possible user intents beyond just transactional, navigational and informational. Identifying intent shifts is important during core updates. Sites may need to optimize for new intents through different content types and sections.
3. Responding effectively to core updates requires analyzing "before and after" data to understand changes, identifying new intents or page types, and ensuring content matches appropriate intents across video, images, knowledge graphs and more.
A brief introduction to DataScience with explaining of the concepts, algorithms, machine learning, supervised and unsupervised learning, clustering, statistics, data preprocessing, real-world applications etc.
It's part of a Data Science Corner Campaign where I will be discussing the fundamentals of DataScience, AIML, Statistics etc.
Time Management & Productivity - Best PracticesVit Horky
Here's my presentation on by proven best practices how to manage your work time effectively and how to improve your productivity. It includes practical tips and how to use tools such as Slack, Google Apps, Hubspot, Google Calendar, Gmail and others.
The six step guide to practical project managementMindGenius
The six step guide to practical project management
If you think managing projects is too difficult, think again.
We’ve stripped back project management processes to the
basics – to make it quicker and easier, without sacrificing
the vital ingredients for success.
“If you’re looking for some real-world guidance, then The Six Step Guide to Practical Project Management will help.”
Dr Andrew Makar, Tactical Project Management
2024 State of Marketing Report – by HubspotMarius Sescu
https://www.hubspot.com/state-of-marketing
· Scaling relationships and proving ROI
· Social media is the place for search, sales, and service
· Authentic influencer partnerships fuel brand growth
· The strongest connections happen via call, click, chat, and camera.
· Time saved with AI leads to more creative work
· Seeking: A single source of truth
· TLDR; Get on social, try AI, and align your systems.
· More human marketing, powered by robots
ChatGPT is a revolutionary addition to the world since its introduction in 2022. A big shift in the sector of information gathering and processing happened because of this chatbot. What is the story of ChatGPT? How is the bot responding to prompts and generating contents? Swipe through these slides prepared by Expeed Software, a web development company regarding the development and technical intricacies of ChatGPT!
Product Design Trends in 2024 | Teenage EngineeringsPixeldarts
The realm of product design is a constantly changing environment where technology and style intersect. Every year introduces fresh challenges and exciting trends that mold the future of this captivating art form. In this piece, we delve into the significant trends set to influence the look and functionality of product design in the year 2024.
How Race, Age and Gender Shape Attitudes Towards Mental HealthThinkNow
Mental health has been in the news quite a bit lately. Dozens of U.S. states are currently suing Meta for contributing to the youth mental health crisis by inserting addictive features into their products, while the U.S. Surgeon General is touring the nation to bring awareness to the growing epidemic of loneliness and isolation. The country has endured periods of low national morale, such as in the 1970s when high inflation and the energy crisis worsened public sentiment following the Vietnam War. The current mood, however, feels different. Gallup recently reported that national mental health is at an all-time low, with few bright spots to lift spirits.
To better understand how Americans are feeling and their attitudes towards mental health in general, ThinkNow conducted a nationally representative quantitative survey of 1,500 respondents and found some interesting differences among ethnic, age and gender groups.
Technology
For example, 52% agree that technology and social media have a negative impact on mental health, but when broken out by race, 61% of Whites felt technology had a negative effect, and only 48% of Hispanics thought it did.
While technology has helped us keep in touch with friends and family in faraway places, it appears to have degraded our ability to connect in person. Staying connected online is a double-edged sword since the same news feed that brings us pictures of the grandkids and fluffy kittens also feeds us news about the wars in Israel and Ukraine, the dysfunction in Washington, the latest mass shooting and the climate crisis.
Hispanics may have a built-in defense against the isolation technology breeds, owing to their large, multigenerational households, strong social support systems, and tendency to use social media to stay connected with relatives abroad.
Age and Gender
When asked how individuals rate their mental health, men rate it higher than women by 11 percentage points, and Baby Boomers rank it highest at 83%, saying it’s good or excellent vs. 57% of Gen Z saying the same.
Gen Z spends the most amount of time on social media, so the notion that social media negatively affects mental health appears to be correlated. Unfortunately, Gen Z is also the generation that’s least comfortable discussing mental health concerns with healthcare professionals. Only 40% of them state they’re comfortable discussing their issues with a professional compared to 60% of Millennials and 65% of Boomers.
Race Affects Attitudes
As seen in previous research conducted by ThinkNow, Asian Americans lag other groups when it comes to awareness of mental health issues. Twenty-four percent of Asian Americans believe that having a mental health issue is a sign of weakness compared to the 16% average for all groups. Asians are also considerably less likely to be aware of mental health services in their communities (42% vs. 55%) and most likely to seek out information on social media (51% vs. 35%).
AI Trends in Creative Operations 2024 by Artwork Flow.pdfmarketingartwork
Creative operations teams expect increased AI use in 2024. Currently, over half of tasks are not AI-enabled, but this is expected to decrease in the coming year. ChatGPT is the most popular AI tool currently. Business leaders are more actively exploring AI benefits than individual contributors. Most respondents do not believe AI will impact workforce size in 2024. However, some inhibitions still exist around AI accuracy and lack of understanding. Creatives primarily want to use AI to save time on mundane tasks and boost productivity.
Organizational culture includes values, norms, systems, symbols, language, assumptions, beliefs, and habits that influence employee behaviors and how people interpret those behaviors. It is important because culture can help or hinder a company's success. Some key aspects of Netflix's culture that help it achieve results include hiring smartly so every position has stars, focusing on attitude over just aptitude, and having a strict policy against peacocks, whiners, and jerks.
PEPSICO Presentation to CAGNY Conference Feb 2024Neil Kimberley
PepsiCo provided a safe harbor statement noting that any forward-looking statements are based on currently available information and are subject to risks and uncertainties. It also provided information on non-GAAP measures and directing readers to its website for disclosure and reconciliation. The document then discussed PepsiCo's business overview, including that it is a global beverage and convenient food company with iconic brands, $91 billion in net revenue in 2023, and nearly $14 billion in core operating profit. It operates through a divisional structure with a focus on local consumers.
Content Methodology: A Best Practices Report (Webinar)contently
This document provides an overview of content methodology best practices. It defines content methodology as establishing objectives, KPIs, and a culture of continuous learning and iteration. An effective methodology focuses on connecting with audiences, creating optimal content, and optimizing processes. It also discusses why a methodology is needed due to the competitive landscape, proliferation of channels, and opportunities for improvement. Components of an effective methodology include defining objectives and KPIs, audience analysis, identifying opportunities, and evaluating resources. The document concludes with recommendations around creating a content plan, testing and optimizing content over 90 days.
How to Prepare For a Successful Job Search for 2024Albert Qian
The document provides guidance on preparing a job search for 2024. It discusses the state of the job market, focusing on growth in AI and healthcare but also continued layoffs. It recommends figuring out what you want to do by researching interests and skills, then conducting informational interviews. The job search should involve building a personal brand on LinkedIn, actively applying to jobs, tailoring resumes and interviews, maintaining job hunting as a habit, and continuing self-improvement. Once hired, the document advises setting new goals and keeping skills and networking active in case of future opportunities.
A report by thenetworkone and Kurio.
The contributing experts and agencies are (in an alphabetical order): Sylwia Rytel, Social Media Supervisor, 180heartbeats + JUNG v MATT (PL), Sharlene Jenner, Vice President - Director of Engagement Strategy, Abelson Taylor (USA), Alex Casanovas, Digital Director, Atrevia (ES), Dora Beilin, Senior Social Strategist, Barrett Hoffher (USA), Min Seo, Campaign Director, Brand New Agency (KR), Deshé M. Gully, Associate Strategist, Day One Agency (USA), Francesca Trevisan, Strategist, Different (IT), Trevor Crossman, CX and Digital Transformation Director; Olivia Hussey, Strategic Planner; Simi Srinarula, Social Media Manager, The Hallway (AUS), James Hebbert, Managing Director, Hylink (CN / UK), Mundy Álvarez, Planning Director; Pedro Rojas, Social Media Manager; Pancho González, CCO, Inbrax (CH), Oana Oprea, Head of Digital Planning, Jam Session Agency (RO), Amy Bottrill, Social Account Director, Launch (UK), Gaby Arriaga, Founder, Leonardo1452 (MX), Shantesh S Row, Creative Director, Liwa (UAE), Rajesh Mehta, Chief Strategy Officer; Dhruv Gaur, Digital Planning Lead; Leonie Mergulhao, Account Supervisor - Social Media & PR, Medulla (IN), Aurelija Plioplytė, Head of Digital & Social, Not Perfect (LI), Daiana Khaidargaliyeva, Account Manager, Osaka Labs (UK / USA), Stefanie Söhnchen, Vice President Digital, PIABO Communications (DE), Elisabeth Winiartati, Managing Consultant, Head of Global Integrated Communications; Lydia Aprina, Account Manager, Integrated Marketing and Communications; Nita Prabowo, Account Manager, Integrated Marketing and Communications; Okhi, Web Developer, PNTR Group (ID), Kei Obusan, Insights Director; Daffi Ranandi, Insights Manager, Radarr (SG), Gautam Reghunath, Co-founder & CEO, Talented (IN), Donagh Humphreys, Head of Social and Digital Innovation, THINKHOUSE (IRE), Sarah Yim, Strategy Director, Zulu Alpha Kilo (CA).
Trends In Paid Search: Navigating The Digital Landscape In 2024Search Engine Journal
The search marketing landscape is evolving rapidly with new technologies, and professionals, like you, rely on innovative paid search strategies to meet changing demands.
It’s important that you’re ready to implement new strategies in 2024.
Check this out and learn the top trends in paid search advertising that are expected to gain traction, so you can drive higher ROI more efficiently in 2024.
You’ll learn:
- The latest trends in AI and automation, and what this means for an evolving paid search ecosystem.
- New developments in privacy and data regulation.
- Emerging ad formats that are expected to make an impact next year.
Watch Sreekant Lanka from iQuanti and Irina Klein from OneMain Financial as they dive into the future of paid search and explore the trends, strategies, and technologies that will shape the search marketing landscape.
If you’re looking to assess your paid search strategy and design an industry-aligned plan for 2024, then this webinar is for you.
5 Public speaking tips from TED - Visualized summarySpeakerHub
From their humble beginnings in 1984, TED has grown into the world’s most powerful amplifier for speakers and thought-leaders to share their ideas. They have over 2,400 filmed talks (not including the 30,000+ TEDx videos) freely available online, and have hosted over 17,500 events around the world.
With over one billion views in a year, it’s no wonder that so many speakers are looking to TED for ideas on how to share their message more effectively.
The article “5 Public-Speaking Tips TED Gives Its Speakers”, by Carmine Gallo for Forbes, gives speakers five practical ways to connect with their audience, and effectively share their ideas on stage.
Whether you are gearing up to get on a TED stage yourself, or just want to master the skills that so many of their speakers possess, these tips and quotes from Chris Anderson, the TED Talks Curator, will encourage you to make the most impactful impression on your audience.
See the full article and more summaries like this on SpeakerHub here: https://speakerhub.com/blog/5-presentation-tips-ted-gives-its-speakers
See the original article on Forbes here:
http://www.forbes.com/forbes/welcome/?toURL=http://www.forbes.com/sites/carminegallo/2016/05/06/5-public-speaking-tips-ted-gives-its-speakers/&refURL=&referrer=#5c07a8221d9b
ChatGPT and the Future of Work - Clark Boyd Clark Boyd
Everyone is in agreement that ChatGPT (and other generative AI tools) will shape the future of work. Yet there is little consensus on exactly how, when, and to what extent this technology will change our world.
Businesses that extract maximum value from ChatGPT will use it as a collaborative tool for everything from brainstorming to technical maintenance.
For individuals, now is the time to pinpoint the skills the future professional will need to thrive in the AI age.
Check out this presentation to understand what ChatGPT is, how it will shape the future of work, and how you can prepare to take advantage.
The document provides career advice for getting into the tech field, including:
- Doing projects and internships in college to build a portfolio.
- Learning about different roles and technologies through industry research.
- Contributing to open source projects to build experience and network.
- Developing a personal brand through a website and social media presence.
- Networking through events, communities, and finding a mentor.
- Practicing interviews through mock interviews and whiteboarding coding questions.
Google's Just Not That Into You: Understanding Core Updates & Search IntentLily Ray
1. Core updates from Google periodically change how its algorithms assess and rank websites and pages. This can impact rankings through shifts in user intent, site quality issues being caught up to, world events influencing queries, and overhauls to search like the E-A-T framework.
2. There are many possible user intents beyond just transactional, navigational and informational. Identifying intent shifts is important during core updates. Sites may need to optimize for new intents through different content types and sections.
3. Responding effectively to core updates requires analyzing "before and after" data to understand changes, identifying new intents or page types, and ensuring content matches appropriate intents across video, images, knowledge graphs and more.
A brief introduction to DataScience with explaining of the concepts, algorithms, machine learning, supervised and unsupervised learning, clustering, statistics, data preprocessing, real-world applications etc.
It's part of a Data Science Corner Campaign where I will be discussing the fundamentals of DataScience, AIML, Statistics etc.
Time Management & Productivity - Best PracticesVit Horky
Here's my presentation on by proven best practices how to manage your work time effectively and how to improve your productivity. It includes practical tips and how to use tools such as Slack, Google Apps, Hubspot, Google Calendar, Gmail and others.
The six step guide to practical project managementMindGenius
The six step guide to practical project management
If you think managing projects is too difficult, think again.
We’ve stripped back project management processes to the
basics – to make it quicker and easier, without sacrificing
the vital ingredients for success.
“If you’re looking for some real-world guidance, then The Six Step Guide to Practical Project Management will help.”
Dr Andrew Makar, Tactical Project Management
1. ER - RAHIKUL - MAHTUM
ZAPE^A]ENI
D@ENETSKI NAPITAK
Studija o ‘ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s.
Autor:
Safijurrahman el - Mubarekfuri
Sarajevo, 2001 - 1422. H.G.
2. Naslov originala ER - RAHIKUL - MAHTUM
Naslov prijevoda: ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK
Autor Safijurrahman el Mubarekfuri
S arapskog prevela Subhija Had‘imejli} - Skenderovi}
[erijatski recenzent Muhamed Mehanovi}
Likovno - tehni~ki
urednik Ned‘ad Kazi}, Fatih Farhat
Lektor i korektor Nermina Ferizbegovi}, Omer Resulovi}
DTP Kavazovi} D&T, Sarajevo
[tampa “OKO” - Sarajevo
Tira`: 30.000
KNJIGA BROJ 20
Peto izdanje BESPLATNI PRIMJERAK
Izdava~ Sva prava {tampanja i izdavanja zadr`ava Visoki saudijski komitet za
pomo} BiH i Kulturni centar “Kralj Fahd” u Sarajevu
[TAMPANO POD POKROVITELJSTVOM ^UVARA “DVA HRAMA”
KRALJA FAHDA BIN ABDUL-AZIZA AL-SAUDA, KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
UDK 297.161
el - MUBAREKFURI, Safijurrahman
Zape~a}eni d`enetski napitak: studija o `ivotopisu Resulullaha, s.a.v.s. /
Safijurrahman el - Mubarekfuri; (s arapskog prevela Subhija Had`imejli} - Skenderovi}). - 5. izd.
- Sarajevo: Visoki saudijski komitet za pomo} Bosni i Hercegovini, 1998. - 490 str.; 20 cm. -
(Visoki saudijski komitet zs pomo} Bosni i Hercegovini; knj. 20)
Prijevod djela: Er - rahikul - mahtum. -
Bilje{ke: str. 445 - 470.
ISBN 9958 - 880 - 10 - 9
COBISS - ID 521734
3. U ime Allaha, Milostivog, Svemilosnog
PREDGOVOR
Hvala Allahu Koji pou~ava peru, Koji ~ovjeka pou~ava onome {to ne zna. Hvala Allahu
Koji je one koji vjeruju iz tmina na svjetlo izveo i na pravi put ih uputio: “I doista, ovo je
pravi put moj, pa se njega dr`ite idruge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje
od puta Njegova.” (El - En‘am, 153) Uzvi{eni Allah tako|er veli: “Reci: ‘Zar su
isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?‘” (Ez - Zumer, 9). Uzvi{eni tako|er veli:
“Zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova i u svjetlo koje objavljujemo.”
(Et - Tegabun, 8)
Neka je Allahov blagoslov na U~itelja koji upu}uje najboljoj uputi: “Reci: ‘Meni je,
doista, jasno ko je Gospodar moj‘” (El - En‘am, 57), na{eg Vjerovjesnika
Muhammeda, sallallahu alejhi ve selleme.
Najuzvi{enija znanost je spoznaja Allaha, a ona nas vodi spoznaji na~ina ispovijedanja
vjere Njemu. [to se vi{e {iri vjerska znanost smutnje je sve manje, a neznanje sve slabije.
U tradiciji se pominje: “Vrijednost alima (znalca) u odnosu na abida - pobo`njaka je kao
vrijednost punog mjeseca u odnosu na ostale zvijezde.” Jer, najvredniji je, najuzvi{eniji i
najdostojniji da bude primjen onaj ibadet koji je uskla|en i podudaran s ~asnm {erijatom.
A cilj i svrha egzistencije ~injenje je ibadeta Allahu: “D`ine i ljude stvorio sam samo
zato da Mi se klanjaju.” (Ez - Zarijat, 56)
Visoki saudijski komitet raduje i ~ini mu ~ast da, po preporuci njegove visosti
predsjednika Visokog saudijskog komiteta, princa Selmana b. Abdulaziza, guvernera
provinicije Rijad, ponudi ovu biblioteku sastavljenu od najvrednijih kniga potrebnih
muslimanu posebno u ovom vremenu. Akcenat smo stavili na moralne vrijednosti,
u~vr{}enje vjerovanja, temelje islama, kompaktnost dru{tva i njegovu etiku, te
uspostavljanje spona s prvom generacijom, najodabranijom i naj~estitijom zajednicom
ashaba, koji su najbolje razumijevali i primjenjivali islam, nastoje}i valorizirati na{ iman, na{a
4. djela i razmi{ljanje u svjetlu njihovog odnosa, povezuju}i dunjaluk sa ahiretom, ‘ivot s onim
{to slijedi poslije smrti. A to je istina koju nije mogu}e zanemariti, pogotovo uzimaju}i u obzir
~injenicu da smo izgubili hiljade na{e bra}e u bosanskoj tragediji. Kuda bi nas to onda
vodilo?
U okrilju ~asnog tefsira, plemenitog hadisa i ~iste islamske misli, ‘ivimo s ovom
odabranom skupinom knjiga iz serije “Biblioteka bosanske porodice”, koju nudimo odraslom
i malom, mu{ku i ‘ensku. Svako od njih mo‘e zeti iz njih shodno obimu znanja koje mu je
Allah dao,oboru‘avaju}i se spoznajom i nalaze}i pravi put pomo}u Allahova svjetla.
“Ostavio sam vas na ~istoj stazi po kojoj je isto i}i no}u kao i danju, s nje skre}e samo
onaj ko je propao”- veli Poslanik, a.s. “Ostavio sam vam dvije stvari koje, ako ih se budete
pridr`avali, ne}ete zalutati nikada: Allahovu knjigu i moj sunnet” - veli Poslanik, a.s.,
tako|er.
Molim Allaha da ovo znanje bude od koristi, da ga u~ini blagoslovljenim i trajnim dobrim
djelom i da nagradi svakog ko je u~estvovao u izlasku na vidjelo ove biblioteke, prevo|enju
djela, pripremanju za {tampanje, distribuciji, kao i onog ko se njome okoristi, najboljom
nagradom. On ~uje dove i odaziva se.
Direktor Regionalnog ureda
Visokog saudijskog komiteta za Evropu
Naser b. Abdurrahman es - Saeed
5. RIJE^ GENERALNOG SEKRETARA
ISLAMSKE SVJETSKE LIGE - RABITE,
GOSPODINA PROFESORA
ALI EL - HAREKANA
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Davaocu tmine i svjetla,
i neka je Allahov salavat i selam na ne{eg Poslanika, a.s., koji je pe~at svim poslanicima,
koji je znao obradovati i upozoriti, obe}ati i zaprijetiti. S njim je Allah izveo ~ovje~anstvo iz
tmine i zablude na pravi put, put vlasnika svega {to je na nebesima i na Zemlji. A zar se
sve ne vra}a Allahu?!
Kada je Uzvi{eni Allah, d`.{. obdario Svog Poslanika, a.s., {efa’atom i dodijelio mu
posebno mjesto me|u poslanicima, uputio je muslimane da ga vole i Sebi u~inio njegove
sljedbenike dragim, poru~io je:
“Reci: ‘Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas }e Allah voljeti i grijehe
vam oprostiti.‘” (Ali Imran, 31)
Ove Allahove, d`.{., rije~i, poruka su muslimanima da svim svojim srcem te`e i vole
Resulullaha, a.s. Razlozi za neprekidnu ljubav nalaze se u li~nosti, karakteru i djelu Resulullaha,
a.s., iz dana u dan su sve ve}i i ve}i. Stoga su se muslimani od samog po~etka islama ~vrsto
vezali uz njega, opona{ali ga, i na svakom koraku isticali njegove vrijednosti i vrline, pa zbog
svega toga, po~e{e bilje`iti njegov `ivotni put, “Siretu Resulullah, a.s.”
Poslanikov, a.s., sjajni `ivotopis temelji se na njegovim rije~ima, djelima i njegovom
uzornom karakteru. Ai{a, r.a., ka`e:
“Njegovo pona{anje je po Kur’anu!”, a Kur’an je Allahova knjiga, Njegova univerzalna
rije~ - pa ko se bude tako vladao, bit }e najbolji ~ovjek, kompletna li~nost i najvoljenija osoba
kod Allahovih stvorenja.
6. Muslimane i danas ~vrsto povezuje velika i neograni~ena ljubav prema Poslaniku, a.s.
Otuda onaj ko ga voli, ~ita i pi{e o njemu.
Tako je nikla ideja da se odr`i Prvi islamski kongres, posve}en studiji o ~asnom
Resulullahovom, a.s., `ivotu, radu i djelu.
Taj komgres odr`an je u Pakistanu, 1396. h. g., gdje je Islamska liga - Rabita ponudila
nov~ane nagrade u vrijednosti 150 000 saudijskih rijala za pet najboljih pisanih djela o
`ivotu Resulullaha, a.s., uz slijede}e propozicije:
1. da studija bude kompletna i da precizno obuhva}a historijske doga|aje hronolo{kim
redom;
2. da bude autenti~na i prethodno neobjavljivana;
3. da autor navede sva klasi~na i ostala djela kojima se slu`io;
4. da autor napi{e posebno kompletnu autobiografiju sa stru~nim kvalifikacijama i
navedenim svojim nau~nim radovima ili {tampanim djelima, ako ih ima;
5. da studija bude ~itko napisana ili od{tampana;
6. da bude napisana na arapskom ili nekom drugom `ivom jeziku;
7. studije }e se primati od po~etka mjeseca rebiu-ssani, 1396. h .g. pa do po~etka
muharrema, 1397. h. g.;
8. studije }e se predavati Op}em sekretarijatu Islamske Rabite u Meki, u zatvorenim i
zape~a}enim kovertama, koje }e se registrirati pod zasebnim serijskim brojevima;
9. radove }e pregledati posebna stru~na komisija, sastavljena od u~enjaka ove znanosti.
Ovakav proglas bio je podsticaj da na konkursu u~estvuju svi oni koje je Allah, d`.{.,
obdario ljubavlju prema Resulullahu, a.s., pa su prou~avali njegovu li~nost, rad i djelo, a
uz to su imali dara i da pi{u.
U sjedi{te Rabite po~eli su prispijevati radovi napisani arapskim, urdu i drugim jezicima.
Na konkurs je prispio 171 rad, od ~ega: 84 studije na arapskom jeziku, 64 studije na
urdu jeziku, 21 studija na engleskom, jedna na francuskom i jedna na hamitskom (afri~kom)
jeziku.
Stru~na komisija pro~itala je i prou~ila sve radove i odabrala pet najboljih, ~iji su
autori i dobili nagrade. To su:
1. dobitnik prve nagrade, profesor Safijju - R - Rahman El - Mubarekfuri, predava~ na
Selefijskom univerzitetu u Indiji. Vrijednost nagrade je 50 000 saudijskih rijala;
2. dobitnik druge nagrade, dr. Med`id Ali Kan, sa Pokrajinskog islamskog univerziteta u
Nju Delhiju, Indija. Vrijednost nagrade je 40 000 saudijskih rijala;
3. dobitnik tre}e nagrade, dr. Nusajr Ahmed Nasir, rektor Islamskog univerziteta u
Pakistanu. Vrijednost nagrade: 30 000 saudijskih rijala;
4. dobitnik ~etvrte nagrade, profesor Hamid Meahmud Mensur Lemud iz Egipta, a
vrijednost nagrade je 20 000 saudijskih rijala;
7. 5. dobitnik pete nagrade je profesor Abdusselam Ha{im Hafiz iz Medine, Saudijska
Arabija, a vrijednost nagrade je 10 000 saudijskih rijala.
Rabita je objavila imena pobjednika na Prvoj azijskoj islamskoj konferenciji u Kara~iju,
mjeseca {a’bana, 1398. h. g., kao {to ih je objavila cjelokupna islamska javnost. Ovaj doga|aj
proslavljen je u Meki, na sve~anosti koju je organizirao emir Saud ibn Abdul - Muhsin ibn Abdul
- Aziz, zamijenik namjesnika okruga Meke, 12. rebiul-evvela, 1399. h. g.
Sekretarijat Rabite je na toj sve~anosti obznanio da }e {tampati nagra|ene studije na
nekoliko svjetskih jezika. Shodno tome, nudimo po{tovanom ~itaocu prvijenca ovih studija,
prvonagra|eno djelo autora {ejha Safijjur rahmana el - Mubarekfurija, profesora Selefijskog
univerziteta u Indiji. [tampat }e se i ostali nagra|eni radovi, s molbom Uzvi{enom Allahu,
d`.{., da primi od svih nas na{a djela, u~injena izri~ito u Njegovo ime. Allah je divan
Gospodar i divan Pomaga~!
Neka je salavat i selam na na{eg Resulullaha, a.s., njegovu porodicu i njegove
sljedbenike!
Generalni sekretar Rabite
Muhamed ibn Ali el - Harekan
8. PREDGOVOR
Siretu Resulullahi, a.s., uvijek }e biti historijska osmatra~nica, nepresu{no vrelo, iz
kojeg }e se napajati generacija za generacijom `rdnih znati`eljnika koji su ba{tinici
poslanstva, nosioci imanske baklje, ~iji }e plamen vje~no gorjeti, a oreol svjetlosti se
stalno {iriti. Ko je prou~avao `ivotni put Resulullaha, a.s., i dovoljno se posvetio njegovoj
idejnoj, misaonoj i prekti~noj vrijednosti vidi neprekidni lanac interesantnih i neobi~nih
historijskih doga|aja u kojima su Resulullah, a.s., i mala skupinavjernika ovladali mnogim
nau~nim saznanjima jo{ u ono doba. Porijeklo materije, uzroci zemljine te`e, i mnoga
druga saznanja iz Kur’ana, uzdigla su njima ~ovje~nost na nivo, do tada nepoznat i nevi|en
u ljudskom rodu.
Ko se dublje unese u `ivot i djelo Resulullaha, a.s., otkriva mu se misteriozni preobra`aj
suhe, neplodne i prazne historije, koja je bila poput pustinje, u plodnu i bogatu zemlju iz
koje isklija, a potom izraste, ~ovje~nost, znanje, uljudnost i ljepota.
S Resulullahovog, a.s., izvora napoji{e se ljudi, iz njegovog ru`i~njaka ubra{e plodove
i mirisno cvije}e. Time su se hranili i bili prekoreni tek toliko da se zna da su ljudi, a ne
meleki; mogao si ih ~uti kako govore:
“Postoji jedna velika pustinja u ~ijem zagrljaju odrsto{e ljudi koji prihvati{e islam i
poneso{e ga prostorima nastanjenim mrakom, razgone}i ispred sebe tminu i neznanje.”
Djela Resulullaha, a.s., govore nam: “Mi izgra|ujemo ummet - narod kome }e pripasti
historija svijeta u budu}nosti.”
Dosada{nja historija ne pozna li~nost poput Resulullaha, a.s., koja je imala toliko
strpljenja u nesre}i, postojanosti u pravdi, ~vrstine u karakteru, smirenosti u ovodunjalu~kim
potresima i stresovima. Niko nije bio milostiviji od njega, {irokogrudniji i razumniji, i niko
od ljudi nije mogao doku~iti kao on, izvanzemaljska zna~enja. Njega je Allah, d`.{., stvorio
da ovlada mnogim neda}ama i da ih pot~ini sebi.
Stoga je Resulullah, a.s., za historiju ~ovje~anstva nepresu{ni izvor humanizma, a za
samo ~ovje~anstvo pokrovitelj ustrojstva tog humanizma i njegovog provo|enja od ideje u
djelo.
Uzvi{eni Allah, d`.{., zape~atio je Resulullahovo, a.s., srce od svih poroka i nevaljal{tina,
od samog ro|enja pa do smrti.
^itaju}i Resulullahov, a.s., `ivotopis, upoznajemo njegovu li~nost, njegove karakterne
9. Zape~a}eni d`enetski napitak 11
crte, njegov na~in izra`avanja i metod rada, i shav}amo da mu je Allah, d`.{., u svemu bio
naklonjen: Upu}iva~, Pomaga~ i Za{titnik. Islam mu je bila vjera, a Kur’an vodilja.
Uz ovo }emo spoznati da ~ovjek nije u stanju dosti}i visoke moralne ciljeve i ljudske
vrijednosti, osim po uzoru na Resulullaha, a.s., koji je prije svega bio ~ovjek, a zatim pokreta~
humanizma i dru{tvenog naretka.
U Resulullahove, a.s., nadljudske, nadnaravne mogu}nosti, tj. u njegove mu’d`ize
ubraja se, izme|u ostalog, i to {to je svoju historiju dopunio ~injenicama koje do tada
~ovje~anstvo nije zabilje`ilo.
Cijeli Resulullahov, a.s., `ivot postavljen je i ure|en Allahovom odredbom. Kao da je
njegov `ivot skup odlika od Allaha danih,koje je on postavio u vremenu da budu izvor
ljudske duhovnosti, kao {to je postavio Sunce da bude izvor svjetlosti materijalnim
pojavama.
Jedna va`na komponenta Resulullahove, a.s., li~nosti bio jedar govora - rje~itost,
koja ina~e nije nedostajal tom nepismenom arapskom narodu.
Resulullahov, a.s., govor, njegove rije~i, iskazane misli, odvode te u bogatu plodnu
ba{~u s raznoraznim plodovima. Kad u|e{ u tu ba{~u, osje}a{ da sve oko tebe di{e i kao
da kuca jednim srcem.
Svaka Resulullahova, a.s., rije~ i misao nosi sa sobom poruku. Shvati{ li je, osjetit
}e{ novu volju za `ivotom. On do~arava `eljenu sliku svojim na~inom kazivanja: smireno,
iskreno, osje}ajno i dopadljivo. Potom, i ne htiju}i uvijek, ~italac pada pod njegov utijecaj,
pa se postepeno humanizira. On odgaja i njeguje u ~itaocu ono {to je ljudsko, a potom
Allah, d`.{., podari kome ho}e dio njegove svjetlost. Resulullahov, a.s., govor nam je
blizu kao du{a u ~ovjeku, a u isto vrijeme tako daleko, kao {to ne znamo {ta je du{a. On
ima rje{enje za svaki problem, nudi izlaz iz svake te{ke situacije i ukazuje na osvjetljenje
staza kojima treba kretati.
Dok ~itamo Resulullahove, a.s., rije~i, gubimo predod`bu o vremenu i prostoru, i onako
zadubljeni u zna~enje tih rije~i, do`ivljavamo njegovu blizinu, kao da je t, s nama u
neposrednom govoru. Kad u svoj tekst unese novu ideju, ona odjednom, kazana njegovim
rije~ima, daje novi smisao. Mi ga razumijemo onoliko koliko smo s njim, koiliko ga pratimoi
koliko `elimo da ga razumijemo. Ako se na ne~emu zaustavimo - i on se zaustavi, ako
produ`imo - i on produ`i. Ono {to smo prema njemu izvr{ili - i on je prema nama ispunio.
Resulullah, a.s., ne posjeduje u svom na~inu izra`avanja ono {to posjeduje ve}ina
retori~ara svijeta. U njegovom jeziku nema brztalnog govora, nema cini~nog i dvosmislenog
zna~enja, nema crnog humora. On ne dozvoljava sebi da, kao drugi, pusti jeziku na volju.
Resulullahov, a.s., govor je govoren ili kazan, da bi ponio smisao i poruku koja treba postati
stvarnost. On govori srcem koje zra~i imanom i Kur’anom. Iza njegovih rije~i stoji Uzvi{eni
Allah, d`.{.
10. 12 Zape~a}eni d`enetski napitak
Sve u svemu, to je formula na temelju koje treba `ivjeti ~ovjek. @ivot, rije~i i djelo
Allahovog Poslanika treba da budu uzor za svakog ~ovjeka, pogotovo kad se zna da je on
od ro|enja do smrti hodio stazama ~istog islama (fitre). Njegov `ivot nema tamnih mrlja koje
bi istakle suprotno saznanje. Tu nema kolebanja.
Stoga isti~emo da cijeli `ivot Resulullaha, a.s., njegove rije~i i djelo, trebaju zna~iti
vjerniku ono {to za njega zna~i njegovo srce, bez kojeg ne bi mogao da `ivi. Njegova
sjena treba ga pratiti poput savjesti koja prati razum. Svjesno ne mo`emo pobje}i od
svoje sjene, niti od svoje savjesti. Svjesno ne smijemo pobje}i od Reulullaha, a.s.
Trebamo te`iti za duhovnim i moralnim uzdignu}ima nad materijalnim privla~nostiam
i ovozemaljskim njihovim okovima. Du{a ne mo`e poletjeti i uzdi}i se na visinu dok ~ovjek
ne spozna cilj svog ra|anja, `ivljenja, umiranja i ponovnog o`ivljenja. A spozanti to mo`e
samo onaj ~ovjek kome je njegov Poslanik bioResulullah, a.s.
Na{ ummet ima vjeru i Poslanika kakve nema ni jedan drugi narod.
“Allah, d`.{., poslao nas je da izvedemo onoga ko ho}e iz robovanja
~ovjeku u robavanje i obo`avanje Gospodara svih ljudi, iz nepravde vjera u
pravdu islama i iz nepravde ovoga svijeta u {irinu i ovoga i onoga svijeta.”
Ovo su rije~i koje poja~avaju ~ovjekov iman. One zra~e svijetlom i pru`aju nadu.
Izgovorila ih je osoba koju je odgojio na{ vo|a i prvi u~itelj, s.a.v.s., osoba koja je shvatila
cilj svoga `ivljenja i radila na ostvarenju tog cilja. I takav mora biti svako ko ho}e da se
pridru`i povorci pravovjernih na njihovom dugom putu. Zbog velikog zna~aja koji zauzima
“Sira” u `ivotu svakog muslimana, bilo zbog pro{losti ili sada{njsti, napisane su
mnogeknjige kojima se `ivotu Resulullaha, a.s., pristupalo s razli~itih aspekata, tematski
ili metodski. Me|utim, ima nekoliko knjiga o Resulullahovom, a.s., `ivotu i djelu koje se
odlikuju pripovjeda~kim stilom pisanja, a uz to su dosljedne historijskim zbivanjima i
preciznim i ta~nim podacima, {to omogu}ava ~itaocu da ih ~ita s lahko}om, da ih potpuno
razumije i prou~ava bez manjkavosti.
Ova knjiga, s naslovom na arapskom jeziku “Er - Rahikul - Mahtum”, profesora Safijju
- R - Rahmana iz Indije, spada u jedinstvene knjige po svojoj hronologiji zbivanja,
metodologiji izlaganja, a posebno je izra`ena sveobuhvatnost ~iste “Sire”, bez primjese
sumnje ili neistine, koje su prate}e komponente u nekim djelima.
Tako|er, ova knjga se odlikuje svojom pristupa~no{}u {iroj ~itala~koj publici, kao i
samim istra`iva~ima kojima je “Sira” struka. Svako }e za sebe na}i ono {to `eli. Stoga je
djelo “Er - Rahikul - Mahtum” dobilo prvu nagradu na Rabitinom konkursu “Za najbolju Siru”.
Dodajmo ovdje da je ovo djelo samo nastavak truda koji su ulo`ili u~enjaci Indije kroz
dugi niz stolje}a na o~uvanje isalmske tradicije, njegiju}i mnoge islamske znanosti. Poznata
11. Zape~a}eni d`enetski napitak 13
su njihova originalna i neponovljiva nau~na dostignu}a na polju tefsira, hadisa, Sire i ostalih
hadiskih znanosti.
I dok objavljujemo ovu knjigu za muslimane Istoka i Zapada, molimo Allaha, d`.{., da se
njome koriste. Allah zna {ta je u namjeri svakog ~ovjeka!
12. RIJE^ AUTORA
Hvala Allahu, Koji je poslao Svoga Poslanika, a.s., s Objavom istinite vjere, koja }e se
uzdi}i nad svim vjerama. Hvala Allahu, Koji ga je poslao da svjedo~i, da obraduje, da
opominje i da poziva svome Gospodaru, nose}i svjetiljku koja sija. Hvala Allahu, Koji je
dao da u na{em Poslaniku, a.s., imamo lijep uzor za sve one koji mnogo vole i mnogo
slave Allaha i nadaju se Sudnjem danu.
Dragi moj Allahu, blagoslovi, i salavat i selam donesi na na{eg Poslanika, a.s., njegovu
obitelj, rodbinu i drugove, i one koji ih slijede u dobrim djelima do Sudnjeg dana! Podari im
izvore Svoje milosti, Svoga zadovoljstva i opskrbe!
A zatim:
Radostan sam da je Islamska svjetska liga - Rabita, objavila konkurs za najbolju “Es
- Siru” na kongresu Es - Sire, odr`anom u Pakistanu, mjeseca rebiul-evela, 1396. H. g.
Konkurs je bio otvorenog tipa za sve muslimane svijeta, a tema je bila `ivotopis
Vjerovjesnika, neka je na njega hiljadu hiljadu puta salavat i spas!
Bio je ovo veliki izazova piscima i u~enjacima ove tematike da ulo`e maksimalan trud
i da se prijave za konkurs. Smatram da }e ovaj trud biti plodonosan i od velike vrijednosti
za budu}e generacije. Zaista je `ivotopis Resulullaha, a.s., jedinstven. On je
muhamedanski, poslani~ki i druga~iji od svih drugih `ivotopisa. Salavat i selam na Allahovog
Poslanika!
Kad preciznije pogledamo, Sira je jedini izvor iz koga proisti~u prakti~na islamska
`ivotna pitanja, od neprocjenjive vrijednosti za sre}u ljudskog roda. Sretan sam zbog
dono{enja odluke da u~estvujem na tom mubarek konkursu, ali se pitam: gdje sam to ja,
i ko sam to ja da bih mogao baciti jedan zra~ak svjetlosti na `ivot najodabranijeg i Allahu
najdra`eg od svih poslanika, Resulullaha, a.s. Ja sam ~ovjek koji do`ivljava veliku sre}u
i zadovoljstvo kad s nalazi u “dru{tvu” Resulullaha, a.s.
Ljubav prema njemu grije moje srce i daje mi podstreka i volje za `ivotom, bodri me
da ne klonem duhom i ne malaksam tijelom, da ne posrnem u ponore tmine. U~i me da
dostojanstveno `ivim ovaj `ivot i dostojanstveno umrem kao pripadnik najodabranijeg
naroda, Resulullahovog, a.s., ummeta.
Molim Allaha, d`.{., da s njegovim{efa’atom grijehe mi oprosti!
Na kraju, re}i }u ne{to ukratko o svome radu:
Prije nego sam po~eo pisati ovaj rad, smatrao sam da on treba biti srednjeg obima.
13. Zape~a}eni d`enetski napitak 15
Izbjegavao sam op{irno izlaganje, kao i bezvrijedno skra}ivnje. ^itao sam u mnogim izvornim
djelima “Sire” veliku op{irnost u manje va`nim stvarima, tj. u sporednim doga|ajima, kao i
razli~it raspored i redoslijed bitaka, te sam u ovakvim slu~ajevima nastojao biti precizan sa
ciljem da do|em do prave istine. Doga|aje i zbivanja sam promatrao s vi{e razl~itih aspekata,
dok nisam prihvatio da u kosturu mog rada bude ono {to je najjasnije i po mom mi{ljenju
najta~nije.
Izbjegavao sam navo|enje dokaza, jer to dovodi do nepotrebne op{irnosti, ali mo`da
sam ukazao na neke dokaze, onda kad bih se pobojao da }e se ~italac i{èu|avati, ili kada
bih primijetio da su svi autori, unato~ istini, oti{li drugim putem.
Moj Allahu, meni dobro odredi na ovom i budu}em svijetu; Ti si, zaista, Onaj Koji
opra{ta, Koji zaslu`uje ljubav, Ti si Gospodar Ar{a slavnog!
24.07.1396. h. g.
Safijjurrahman el - Mubarekfuri
Selefijski univerzitet, Indija
14. 16 Zape~a}eni d`enetski napitak
Prvi put na{ muslimansko - bo{nja~ki narod ima priliku da na svom jeziku upozna djelo
indijskog profesora SAFIJUR RAHMANA EL - MUBAREKFURIJA pod naslovom
“ZAPE^A]ENI D@ENETSKI NAPITAK”.
Ovo djelo dobilo je prvu nagradu od ukupno 171 prispjelog rada na natje~aju za najbolju
Resulullahovu siru (`ivotopis). Konkurs je raspisala Islamska svjetska liga “Rabita”.
^itaocu se pru`a mogu}nost da otvori stranice ove knjige i spozna put do d`enetskog
napitka.
Molimo Allaha, d`.{., da ovo djelo bude od velike koristi na{im muslimanima.
Prevoditeljica
15. POLO@AJ ARAPA I ARAPSKIH NARODA
Siretu Resululah, a.s., ili `ivotopis Resulullaha, a.s. pravi je tuma~ Objave Kur’ana i
poruke koju je Poslanik, a.s., ponio cijelom ~ovje~anstvu. Ta Objava putokaz je kojim je
Allah, d`.{. izveo ljude iz tmine na svjetlo, iz vjere u idole u vjeru u jednog Boga. Stoga
nije mogu}e u potpunosti do~arati veli~anstvenu mo} Allahove objave, osim ako se uporedi
stanje koje je prethodilo Objavi, donosimo poglavlje o arapskim narodima i historijskim
zbivanjima prije islama, a onda i poglavlje o historijskim prilikama vremena u kojem se
pojavio Muhammed, a.s.
POLO@AJ ARAPA
Rije~ “arebun”, zna~i: pustinja, stepa, neplodna zemlja bez vode i biljnog `ivota. Ovim
imenomje od najstarijih vremena nazvan Arabijski poluotok, kao {to su istim imenom
nazvani stanovnici ove zemlje, koja je postala njihovom domovinom.
Arabijski poluotok grani~i sa zapada Crvenim morem i dijelom Sinajskog poluotoka, s
istoka Arabijskim zalivom i velikim dijelom ju`nog Iraka. S juga je Arabijsko more, koje je
produ`etak Indijskog mora. Sa sjevera grani~i sa Sirijom i dijelom Iraka.
Povr{ina mu je izme|u milion i milion i tri stotine kvadratnih milja. Arabijski poluotok
zauzima veoma va`an prirodno - geostrate{ki polo`aj u tom dijelu svijeta.
[to se ti~e unutra{njeg sastava, poluotok je sa svih strana gola pustinja i pijesak {to
bija{e neprobojna brana koja nije dozvolila strancima da ga osvoje i nad njim uspostave
svoju upravu. Zbog toga su i stanvonici ovog poluotoka uvijek ostali slobodni i nepokoreni,
i pored toga {to su grani~ili s dvije najve}e imperije toga doba (Bizantijom i Perzijom) ~ijim
16. 18 Zape~a}eni d`enetski napitak
napadima ne bi mogli odoljeti da nije bilo ove neprobojne brane.
Gledano na spolja{nji svijet, Arabijski poluotok zauzima sredi{nji polo`aj me|u
kontinentima poznatim kao Stari svijet. Vezano je uz njih i kopnom i morem. Njegova
sjeverozapadna granica predstavlja kapiju za ulazak u Afriku, a sjeveroisto~na granica
klju~ je za Evropu. Isto~na, pak, otvara vrata nearapima, te je tako veza s Indijom i Kinom
ujedno veza s Dalekim istokom. Svaki od ovih kontinenata vezan je s poluotokom morskim
putem koji la|e i brodovi vodi pravo u luke na poluotoku.
Zbog takvog geografskog polo`aja Arabije, njen sjever i jug bili su pristani{ta drugim
narodima, bili su centri trgovine, kulture, obrazovanja, vjera i umjetnosti.
ARAPSKI NARODI
Histori~ari dijele Arape na tri grupe prema porijeklu:
1. Arapi El - Baide, ili Arapi starosjedioci tog poluotoka, o ~ijem porijeklu nema dovoljno
pisanih podataka. Njima pripadaju plemena: Ad, Semud, Tasm D`edis, Amlak i jo{ neka
druga. To su, u stvari, Arapi beduini;
2. Arapi El - Arebe, koji su porijeklom od Ja’reb ibn Je{d`ea bin Kahtana. a zovu ih i Arapi
Kahtanije;
3. Arapi El - Musta’rebe, koji su porijeklom od Ismailai zovu ih Arapi Adnanije.
Arapi Kahtanije ili El - Arebe do{li su s juga Arabijskog poluotoka. Njihova kolijevka je
Jemen. Njihove porodice rzgranale su se `enidbenim vezama, pa izdvajamo dva poznatija
plemena:
a) Humejr, s najpoznatijim porodicama Zejdul - D`umhur, Kudat i Sekasik;
b) Kehlan, s najpoznatijim porodicama: Hemedan, Emar, Tajj, Mizhad`, Kinda, Laham,
D`izam, El - Ezd, El - Evs, El - Hazred`, a potomci D`efna bili su vladari [ama, tj. Sirije,
Palestine i Jordana.
Pleme Kehlan raselilo se iz Jemena po ~itavoj Arabiji i to prije poplave izazvane
pucanjem brane (Sejul - ‘Arim). Postali su ~uveni trgovci,ali im trgovina propada nakon
{to Vizantija zauzima pomorski put, a kopneni put je uni{ten poslije zauzimanja Egipta i
Sirije.
Plemena su `ivjela u me|usobno dobrim, rijetko lo{im odnosima. Me|utim, stalno su
se takmi~ila, natjecala koje }e biti bolje i koje }e ste}i ve}u slavu. Stalno je me|u njima
vladao duh rivalstva.
Doga|alo s da su se me|usobno krvno vezivali putem `enidbe, kao {to se desilo sa
Humejrom i Kehlanom.
17. Zape~a}eni d`enetski napitak 19
Narod Kehlana raselio se na ~etiri strane i otuda ~etiri grupe njihovih potomaka. To su:
EL - EZD
Prema naho|enju njihovog starje{ine, Imran bin ‘Amr Muzejkaba, oni su se selili na
sve strane. Putovali su od Jemena do sjevera Arabije. Postoje evidentirana mjesta u
kojima su se nastanili nakon posljednje seobe.
Sa’lebe ibn Amr El - Ezdi krenuo je u Hid`az. Nastanio se izme|u dva mjesta: Es -
S’alebije i Zi - Kar. Kad mu je odrstao sin, i oja~ao, krenuo je u svijet. Do{ao je u Medinu
i tu se nastanio. Njegovi potomci su: El - Evs, El - Hazred`, sinovi Harisete ibn Sa’lebe.
Od njih se odvojio Haris ibn Amr iz plemena Huzaat i do{ao u oblast Hid`aza. Nastanio
se u Merri Ez - Zahran. Njegovo pleme zauze Harem i Meku za svoje prebivali{te, nakon
{to otjera{e njene starosjedioce D`erahime.
‘Imran bin Amr nastanio se u Omanu sa svojim potomcima i oni su ogranak plemena
Ezd u Omanu. Plemena Nasra bin El - Ezda nastanila su se u Tihami, a zovu se Ezd
[enue’.
D`efne ibn Amr odseli u [am, gdje je i ostao da `ivi sa svojim plemenom. On je
predak kraljevva El - Gassasine, koji dobi{e taj naziv po jednoj vodi u Hid`azu poznatoj
pod imenom Gassan, a tu im je bilo i prvo boravi{te pred odlazak u [am.
LAHAM I D@IZAM
Od prvog plemena je potomak Nasr bin Rebia, od koga potje~u kraljevi Menazire u
Hajri.
BENU - TAJJ
Nakon odlaska El - Ezda, Benu - Tajj krenu{e na sjever. Naseli{e se na dva bre`uljka,
Ed`em i Selma, pa su oba prozvana bre`uljci Tajja
18. 20 Zape~a}eni d`enetski napitak
KINDA
Oni naseli{e podru~je Bahrejna, a potom su morali na silu oti}i sa te zemlje. Zatim su
oti{li u Hadramevt, pa ih je sna{lo ono {to ih je sna{lo u Bahrejnu, te su se nastanili u
Ned`du. Osnova{e dr`avu od velike strate{ke va`nosti, ali ta dr`ava ubrzo propade. Od
nje nemamo nikakvih tragova.
Pleme Kuda’a potje~e od Humejra, (ima i razli~itih mi{ljenja o njegovom prijeklu). Oni
su napustili Jemen i naselili se u pustinji1 Es - Semave na rubni dijelovima Iraka.
ARAPI MUSTAR’ EBE
Oni potje~u od pradjeda Ibrahima, a.s., porijeklom iz ira~kih krajeva, preciznije iz
gradi}a Er, koji se nalazio na zapadnoj obali rijeke Eufrat, u blizini Kufe. Iskopine i ba{tina
tog, historijski zna~ajnog, mjesta detaljno su opisane i sa~uavne u knjigama.
Tako|er, sa~uvani su i zapisi o prijeklu porodice Ibrahima, a.s., te o dru{tvenim i
vjerskim zbivanjima iz toga doba.2
Poznato je iz historije da je Ibrahim, a.s., odselio iz mjesta Er i do{ao u Haran, ili
Hiran, a odatle oti{ao u Palestinu. Palestinu je odabrao kao centar svog misionarsta, a
povremeno je putovao u druge zemlje i opet se vra}ao.3
Izvori navode da je jednom prilikom doputovao u egipat kod Faraona, koji je poku{ao
napraviti spletku i zlo njegovoj `eni, ali je Allah, d`.{., njegovo spletkarenje vratio na
njega, te u tome nije uspio. Faraon je uvidio koliko je Sara bila privr`ena Allahu, d`.{., te
joj zbog toga, kao slu{kinju, dade svoju k}er Had`eru.4 Sara primi Had`eru u slu`bu, a
potom je udade za Ibrahima, a.s.5 Tako Had`era postade drugom `enom Ibrahima, a.s.,
a spletka Faraonova nije urodila plodom.
Ibrahim se vratio u Palestinu i Allah, d`.{., mu podari od Had`ere Ismaila. Sara,
njegova prva `ena, bila je ljubomorna, pa je nagovarala Ibrahima da ostavi Had`eru i
njeno malo dijete, Ismaila. Ibrahim, a.s., da bi udovoljio njenoj `elji, ne htjede se rastaviti
od Had`ere, ali nju i sina odvede u Hid`az i ostavi ih u neplodnoj dolini, a uz Svetu ku}u
Bejtul - Muharrem, koja je tada postojala u obliku uzdignute gomile pijeska i kamenja,
koju bi povremeno bujice raznosila s lijeve i desne strane.
Ibrahim, a.s., ostavi ih u hladovini visoke palme, u blizini dana{enjeg Zemtema, koji
tada nije postojao. To je mjesto u vrhu dana{njeg mesd`idul - harama. U Had`erino vrijeme
sve je to bilo pusto.
Ibrahim, a.s., pored `ene i sina ostavi zave`ljaj s hranom i posudu s vodom, a potom se
vrati u Palestinu.
19. Zape~a}eni d`enetski napitak 21
Pro|e nekoliko dana Had`erinog boravka u pustinji s malim djetetom. Hrane nestade, a
i voda se potro{i. Allahova volja htjede, pa iz pjeska provri voda - izvor Zem - zem, pa im
postade napitak koji im ugasi `e| i postade izvor njihovog `ivota za izvjesno vrijeme.
Pri~a o Had`eri i Ismailu je duga i op}epoznata.6
U tom peridu nai{lo je pleme Jemanije, zvano D`urhum, ili drugo njihovo koljeno, pa
zauze{e zemlju oko vrela Zem - zem, po odobrenju Had`ere, Ismailove majke. Za pleme
D`urhum ka`u da je ranije `ivjelo u dolinama u blizini Meke.
Buharija u svome predanju jasno tvrdi da je to pleme nastanilo podru~je dana{nje
Meke poslije ro|enja Ismaila, a prije njegovog punoljetstva, kao i to, da su oni i ranije
silazili s brda u to dolinu, ali zbog nepostojanja vode nisu je ranije naselili.7
Ibrahim, a.s., dolazio je u Meku s vremena na vrijeme, da obi|e svoju ostavljenu
obitelj. Ne zna se ta~no koliko je bilo takvih putovanja, izuzev {to je historija zabilje`ila
~etiri.
Allah, d`.{., spomenuo je u Kur’anu da je Ibrahim, a.s., vidio u snu da }e zaklati svoga
sina Ismaila, pa kako je krenuo da izvr{i to djelo, Allah, d`.{., re~e:
“I njih dvojica poslu{a{e, i kad ga on ~elom prema zemlji polo`i, Mi ga zovnusmo: ‘O
iIbrahime, ti si se Objavi (u snu) odazvao; a Mi ovako nagra|ujemo one koji dobra djela
~ine’, - to je, zaista, bilo pravo isku{enje! - ‘i kurbanom velikim ga iskupismo.’” (Es -
Saffat, 103 - 107)
U knjizi postanka navodi se da je Ismail stariji od Ishaka trinaest godina. Pri~a svjedo~i
da se ovaj doga|aj desio poslije ro|enja Ishaka, jer je prva vijest o Ishaku spomenuta
poslije u cijelosti pri~e o Ismailu. Ova pri~a spominje najmanje jedno Ibrahimovo putovanje
prije Ismailove punoljetnosti, a tri ostala putovanja opisuje Buharija, preneseno od Ibn-
Abbasa, r.a., a on direktno od Resulullaha, a.s.8
Ismail je izrastao u lijepog i stasitog mladi}a. Nau~io je arapski jezik od plemena
D`urhum.Veoma im se dopadao, pa ga o`eni{e djevojkom iz svog plemena. U
me|uvremenu mu je majka umrla, a desilo se da se i Ibrahim, a.s., uputio iz Palestine da
obi|e `enu Had`eru i sina Ismaila.
Stigao je u Hid`az nakon Ismailove `enidbe. Potra`io je Ismaila kod ku}e, ali ga ne
na|e, ve} zate~e njegovu `enu. On je upita za njega, kako je i kako `ivi. Ona se po`ali na
siroma{tvo, a Ibrahim, a.s.,opru~i joj da ka`e Ismailu neka promjeni ku}ni prag. Ismail je
shvatio o~evu poruku, pa se razvede od ove `enei o`eni drugu. Bila je to k}er Mudad bin
Amra, velikodostojnika, starje{ine D`urhuma.9
Ibrahim, a.s., je nakon ove Ismailove `enidbe ponovo do{ao, i opet nije na{ao Ismaila
kod ku}e, pa je upitao njegovu `enu kako je i kako `ivi. Ona se zahvalila Allahu, d`.{., na
svemu, a on poru~i Ismailu da ovaj put pri~vrsti ku}ni prag. Potom se Ibrahim, a.s., vrati u
Palestinu.
20. 22 Zape~a}eni d`enetski napitak
Ibrahim je i tre}i put do{ao, pa je zatekao Ismaila kako {ilji strijelu pod kro{njom jednog
drveta u blizini Zem - zem vrela. Krenu{e jedan prema drugom, kao sin prema ocu i otac
prema sinu (nisu se poznavali, ali su se osje}ali). Njihov susret napokon se dogodi nakon
toliko dugo vremena. Te{ko da bi mogao stari otac sakriti svoje suze - radosnice pred
sinom, ili pak, ~estiti i dobri sin svoju sre}u pred ocem.
Utom periodu sagradi{e temelje na kojima podigo{e Kabu. Ibrahim, a.s., objavi ljudima
da trebaju obavljati had`, onako kako mu je Allah, d`.{., naredio.
Allah, d`.{., je Ismailu podario od Mudadove k}eri dvanaest sinova, a to su: Nabit
(Nebajot), Kajdar (Kedar), Edbail (Adbeel), Mib{am (mibsam), Mi{ma (Mi{ma), Duma
(Duma), Mi{a (Masa), Haded (Hadad), Jetma (Tema), Jetur(Jetur), Nefis (Nafi{) i Kaideman
(Kedma).
Od njih se razmnio`i dvanaest plemna. Sva su u po~etku boravilau Meki. Bavili su se
trgovinom. Putovali su trgova~kim putevima na relaciji Jemen - [am - Egipat i oratno.
Nakon nekog vremena, ova plemena raseli{e se po ~itavoj Arabiji, pa i van nje. Uglavnom
su pala u zaborav, izuzev Nabitova i Kajdarova plemena.
Na sjeveru Hid`aza procvala je kultura El - Enbata. Taj narod osnova jaku vlast kojoj
se pokori{e okolna plemena. Prijestolnica im je bila u Batri. Niko se nije usu|ivao
suprotstaviti im se, sve dok ne do|o{e Viznantinci, koji ih pokori{e.
Profesor Sulejman en - Nedevi, u svojoj nau~noj studiji, iznosi mi{ljenje da vladari
plemena Gassan (Gassasine), kao i ensarije, iz plemena El - Evs i El- Hazred`, ne potje~u
od Kahtana, ve} od porodice Nabita ibn Ismaila, a njihovi historijski tragovi na tim mjestima
svjedo~e o tome.10
Potomci Kajdara ostali su u Meki, gdje su se udoma}ili. Njihovoj lozi pripadaju Adnan
i njegov sin Mead. Preko njega su Arapi Adnanije zapamtili svoje porijeklo. Adnan je
dvadeset i prvi predak u uzlaznoj porodi~noj lozi Resulullaha, a.s. Zabilje`eno je da je
Resulullah, a.s., pri spominjanju svoga porijekla dolazio do Adnana, a tada bi zastao,
govore}i: “Slagali su rodoslovci”, i ne bi i{ao dalje od Adnana.11 Grupa u~enjaka smatra
da je Poslanikovom rodoslovlju dozvoljeno i}i dalj od Adnana, smatraju}i da je pomenuti
hadis slab (daif). Oni ka`u da od Adnana do Ibrahima, a.s., uzlazno, ima ~etrdeset koljena.12
Potomstvo Meada razmno`ilo se od njegovog sina Nezara, jedinog njegovog mu{kog
potomka. On je imao ~etvero djece, od koje su nastala ~etiri plemena, i to: Ijjad, Emmar,
Rebiat i Mudar. Zadnja dva plemena brojna su i veoma poznata u historiji po slavi ~uvenosti.
Pleme Rabiat porodilo je zna~ajne historijske li~nosti predislamskog doba. To su:
Esed ibn Rebia, Anzeh, Abdul - Kajs, dva Vailova sina - Bekr i Taglub, zatim Hanife, i
drugi.
Narod Mudara rzdvoji se `enidbenim vezama i brojno{}u na dva velika plemena: Kajs
Ilan bin Mudar i Ilijas ibn Mudar.
21. Zape~a}eni d`enetski napitak 23
Od Kajsa ibn Mudar potje~u: Benu - Sulejm, Benu - Havazin, Benu - Gatafan, a od
Gatafana su: Fabes, Zubjan, E{d`e i Gani bin E’asar.
Od Ilijasa ibn Mudara su: Temim ibn Merre, Huzejf ibn Mudrike, Benu - Esed ibn
Huzejme i potomci Ken’aneta ibn Huzejme.
Od Ken’aneta potje~u Kurej{ije, i to sinovi Fihr ibn Malika ibn Nadara ibn Ken’aneta.
Kurej{ije se vremenom izrodi{e u vi{e plemena, a najpoznatija su: D`umh, Sehm, Adijj,
Mahzum, Tejm, Zehra i potomci Kusajja ibn Kilaba, a oni su: Abdud - Dar ibn Kusajj, Esed
ibn ‘Abdul - ‘Uzza ibn Kusajj i Abdu Menaf ibn Kusajj.
Pleme Abdu Menafa grana se na ~etiri porodice: Abdu - { -[ems, Nevfel, El - Muttalib,
Ha{im, a Ha{imovu porodicu Allah, d`.{., obdario je Svojim poslanikom Muhammedom,
a.s., sinom Abdullaha ibn Abdul - Muttaliba ibn Ha{ima.13 Resulullah, a.s., rekao je: “Allah
je odabrao Ismaila od Ibrahimove djece, a Ken’ana od Ismailove djece, a Kurej{ije od
Ken’anove djece, a od Kurej{ija odabrao je Benu - Ha{ima, a mene od Benu - Ha{ima.”14
Prenosi se od Abbasa bin Abdul - Muttaliba, da je rekao:
“Rekao je Resulullah, a.s.:
‘Allah je stvorio stvorenja, a meni je dao da budem porijeklomod najbolje loze, najboljeg
plemena i najbolje ku}e. Ja sam, dakle, najbolji i po osobinama i po porijeklu.’”15
Kad se pro{iri pleme Adnana raseli se po cijeloj Arabiji u potrazi za vodom i pa{njacima.
Potomci Bekr ibn Vaila, Abdul - Kajs i potomci Temima naseli{e se u Bahrejnu i tu
ostado{e.
Pleme Benu - Hanife bin Sa’b ibn Ali ibn Bekr naseli se u Hid`ru, glavni grad Jemame,
a ostali potomci Bekr ibn Vaila naseli{e zemlju uzdu` od Jemame preko Bahrejna i Sejf
Kazime do mora, te na obronke oblasti Sevad u Iraku, Eblu i Hit.
Pleme Taglib nastani se u El - D`ezire El - Furatijje. Neke njihove porodice `ivjele su
uz pleme Bekr.
Benu - Temim nastani{e se u Basrijskoj pustinji. Benu - Sulejm ostado{e u blizini
Medine, u dolini Vadil - Kura i Hajbera isto~no od Medine, pa do D`ebelajna - dva brda
koja dose`u do El - Harre.
U Taifu se nastani pleme Sekif, a pleme Havazin isto~no od Meke, na obroncima
Evtasa, na putu izme|u Meke i Basre.
Benu - Esed naseli se isto~no od Tejme i zapadno od Kufe, a izme|u njih su bile ku}e
Buhtura iz plemena Tajj. Udaljenost od njih do Kufe iznosila je pet dana hoda. Zubjan se
nastani izme|u Tejme i Havrana.
U Tuhami ostade porodica Ken’anet, a Meku i njenu okolicu nastani{e Kurej{ije, koje
je okupio i ujedinio Kus ibn Kulab. Zahvaljuju}i njemu, pleme Kurej{ postade ~uveno i
ugledno jo{ prije islama.16
22. 24 Zape~a}eni d`enetski napitak
VLAST I UPRAVA KOD ARAPA
Kad je trebaloda govorimo o stanju Arapa prije islama, odlu~ili smo da damo kratak
pregled historijata Arapa, njihove dr`ave, naroda i vjere, kako bi se mogli lak{e razumijeti
neobi~ni doga|aji i zbivanja u vrijeme pojave islama.
U vrijeme pojave islama, Arabijskim poluotokom valdala su dva stale`a:
a) krunisani kraljevi, koji nisu bili samostalni;
b) plemenski poglavari i vo|e, koji su imali povlastice kao i kraljevi, bilo u vlasti ili
~asti, s razlikom {to ve}ina njih nije bila samostalna. Samo rijetki plemenski poglavari bili
su podre|eni krunisanom kralju. Krunisani kraljevi bili su vladari Jemena, te Ali Gassana
i El - Hire. Ostali vladari Poluotoka nisu imali krunu.
VLAST U JEMENU
Najstariji narod za koji se zna u Jemenu od Arapa El - Aribe jeste narod od Sabe. O
njima se dosta saznalo po arheolo{kim iskopinama Evra iz 25. stolje}a prije ro|enja Isaa,
a.s., ili prije nove ere. Visok stepen civilizacije dostigli su u 11. stolje}u, p.n.e. Njihovo
razdoblje mogli bismo podijeliti u ~etiri perioda:
1. To je period koji je dosezao do 650. g. p.n.e. Vladari tog perioda nazivali su se “Tvrdi
Sabejci”. Njihova prijestolnica bila je grad Sarvah, ~ije ru{evine postoje na dan hoda zapadno
od grada Ma’reba koji se jo{ zove Hariba. U vrijeme sabejskih vladara po~ela je izgradnja
~uvene brane, poznate pod imenom “Seddu Me’reb”, koja je imala veliki historijski zna~aj za
Jemen. Zna se da su Sabejci bili veliki osvaja~i, pa su pod svojom vla{}u dr`ali mnoge
kolonije u Arabiji, a i van nje.
2. Drugi period traje od 650. - 115. g. p.n.e. U tom periodu kraljevi su odbacili naziv
“Tvrdi Sabejci”, prozva{e se “Kraljevi od Sabe” i uze{e za svoju prijestolnicu Ma’reb umjesto
Servaha, ~ije iskopine postoje {ezdesetak miljaisto~no od Sane.
3. Tre}i period traje od 115. g. p.n.e., pa do 300. g. n.e. Sabom zavlada pleme Humejr,
koje pokori grad Rejdan i uze ga sebi zaglavni grad. Promijeni{e mu ime u Zaffar. Iskopine
Zaffara postoje na brdu Midver, u blizini Jerima.
Od tog perioda, Sabejci i njihova dr`ava po~eli su slabiti i nazadovati. Njihova trgovina
23. Zape~a}eni d`enetski napitak 25
oslabila je u ogromnoj mjeri u prvom redu zbog toga {to je pleme El - Enbat preuzelo njihovo
tr`i{tena sjeveru Hid`aza. Drugo, zbog toga {to su Rimljani zagospodarili pomorskom trgovinom
nakon zauzimanja Egipta, Sirije i sjevernog dijela Hid`aza. Tre}e, zbog plemenskih sukoba.
Sve je to doprinijelo br`em raseljavanju Ali Kahtana, koji su se po~eli seliti u udaljene
krajeve.
4. ^etvrto razdoblje traje od 300. g. n.e., pa do dolaska islama u Jemen.
Taj period obilujeprevratima, sukobima i gra|anskim ratovima, {to je omogu}ilo strancima
da ih pokore i ostave bez slobode.
U to doba Vizantinci u|o{e u Aden, a uz njihovu pomo} Abesinci zauze{e Jemen, prvi
put 340. g. n.e., koriste}i me|usobni sukob plemna Hamdan i Humejr. Abesinska vlast
potraja do 378. g. n.e., nakon ~ega Jemen ponovo dobi samostalnost.
Me|utim, u to doba na brani Ma’reb po~ele su se otvarati pukotine, a ubrzo je uslijedilo
njeno pucanje, te nastade velika poplava, koju spominje Kur’an pod imenom”Sejlul - ‘Arim”,
a bila je 450. ili 451. godine.
To je bila velika katastrofa, koja je poru{ila gra|evine i raselila naroda.
Godine 523. jevrejski vo|a Zu - Nuvas, podi`e vojsku i krenu u veliki pohod protiv
kr{}ana Ned`arana i poku{a ih na silu odvratiti od kr{}anstva. Kad ovi odbi{e, on naredi
da se iskopaju duboki jarci, pa u njih pobaca kr{}ane i `ive ih spali. O tom doga|aju
govori Kur’an, a.{., u suri “El - Burud`”. Allah, d`.{., ka`e:
“Prokleti neka su oni, kojisu rovove iskopali.” (85:4)
Posljedica toga je poja~an gnjev kr{}ana i nastaje pro{irivanje vlasti i osvajanje arapskih
oblasti pod vodstvom vizantijskih careva.
Vizantinci podigo{e Abesince, pripremi{e im la|e i njih 70 000 iskrca se u Jemenu.
Tako Abesinci - kr{}ani zauze{e Jemen po drugi put, 525. g. n.e., pod vo|stvom
Orijata.Orijat ostade na vlasti u Jemenu, krunisan od car Abesinije, dok ga ne ubi Ebreha,
jeda od Orijatovih vojskovo|a, i do|e na vlast umjesto njega, nakon {to to odobri kralj
Abesinije.
Ovaj Ebreha je, u stvari, ~ovjek koji }e povesti vojsku sa slonom da sru{i Kabu. On i
njegovi vojnici poznati su u historiji pod nazivom “Ashabu - l - fil”, ili vlasnici slona (o
doga|aju sa slonom bit }e rije~i kasnije).
Nakon doga|aja sa slonom, Jemenci zatra`i{e vojnu pomo} od Perzijanaca, te porazi{e
Abesince i protjera{e ih izsvoje zemlje. Tada dobi{e samostalnost 575. g. pod vo|stvom
Me’ada Jekrib ibn Sejf Zi Jezina.
Perzijski vladar Kisra tada postavi svoga namjesnika u San’i i proglasi Jemen
Perzijskom provincijom. Tako su se u Jemenu smjenjivali perzijski namjesnici jedan za
drugim, sve do 638. g. kada Bazan primi islam. S njegovim prelaskom na islam, prestade
perzijska vlast u Jemenu.17
24. 26 Zape~a}eni d`enetski napitak
VLAST U HIRI
Perzijanci su vladali Irakom i njegovim pograni~nim krajevima, posebno za vlast kralja
Kira, od 557. - 529. g. p.n.e. Niko im nije oponirao sve dok ne ustade Aleksandar
Makedonski 326. g. p.n.e., i porazi njihovog kralja Dara Prvog.
On ih je razjedinio, a onda su Irakom zavladali kraljevi Tavaifa, ~ija je vlast potrajala
do 230. g. n.e.
U vrijeme tih vladara doseljavali su se Kahtanije i zauzimali plodne onbronke Iraka.
Zatim su za njima do{li Neki Adnanije i postali im konkurencija, tako da se oni nastani{e
u El - D`ezire El - Furatije.
Perzijanci ponovo povrati{e vlast u vrijeme Erdi{ira, osniva~a sasanidske dr`ave,
226. g. n.e. On ujedini Perzijance i porobi Arape koji su `ivjeli na pograni~nom dijelu
njegovog carstva. To je bio razlog da arapsko pleme Kuda’at ode iz tih krajeva u [am.
Njemu se pokori{e stanovnici Hire i El - Enbara.
U vrijeme vladavine Erdi{ira, podru~jem Hire vladao je D`uzejme El - Vedah. On je
ujedno bio vladar i ostalim Arapima koji su`ivjeli u ira~koj pustinji, a pod njegovu vlast
potpado{e arapska plemena iz Arabije, Rebiat i Mudar.
Erdi{ir je uvidio da ne}e mo}i direktno vladati u Arabiji i da same Arape ne}e mo}i
zaustavljati od njihovih napada na pograni~ne krajeve svoga carstva, pa odlu~i da im
postavi za vladara Arapa, koji }e mu biti odan i povjerljiv. Tako bi mu Arapi dobro do{li u
borbi protiv Vizantije. Time bi Arapi Iraka bili ispred Arapa [ama, koji su ve} bili pod
Vizantijom.
D`uzejme je u Hiri dr`ao uvijek spreman konji~ki odred, da ugu{i pobunjenike. On je
umro 268. g. n.e.
Nakon smrti D`uzejma, Hirom je zavladao Amr bin Adijj bin Lefr El - Lahmi, prvi vladar
iz redova Lahmita, dok je Perzijom vladao Kisra Sabur ibn Erde{ier. Bio je na vlasti sve
dok Perzijanci ne postavi{e Kabaz bin Fejruza. U njegovom periodu pojavio se Mazdak,
koji po~e propagirati nihilizam. Sljedbenik mu je bio Kabaz, kao i mnogi drugi podanici.
Kabaz je poslao vladaru Hire Munziru bin Maus - Semaiu, poziv da se priklju~i tom pokretu
i da prihvati njegovu ideju nihilizma. Ovaj to odmah odbi, pa ga Kabaz skide s vlasti, a
postavi El - Haris ibn Amra ibn Had`er el - Kindiju, koji je prihvatio njegovo opredjeljenje.
Kabaz ostavi iza sebe na vlasti Kisra Ebu-[irvanha, velikog neprijatelja ovog pravca,
koji ubi Mazdaka i mnoge njegove sljedbenike, zatim vrati Munzira za vladara Hire. Tako|er
tra`io je da mu se pokori El - Haris bin Amr, ali on pobje`e u pleme Kuleb i tu ostade do svoje
smrti.
25. Zape~a}eni d`enetski napitak 27
Poslije Munzira Maus - Sema, kraljevstvo potraja jedno vrijeme sve dok na vlast ne
do|e Nu’man bin Munzir, a on je bio taj na koga se Kisra naljutio zbog smicalica koje je
smislio Zejd bin Adijj el - ‘Abadi. Kisra pozva Nu’mana da mu do|e. Na svom putu Nu’man
tajno odsjede kod Hani bin Mes’uda, prvaka plemena Ali [ejban, kome ostavi na ~uavanje
svoju porodicu i imetak, a potom se uputi Kisri. Ovaj ga uhapsi i baci u tamnicu u kojoj i
umrije.
Kisra postavi za vladara Hire Ijjasa bin Kabisa et- Taia i naredi mu da od Hani ibn
Mes’uda zatra`i da mu preda ono {to je Nu’man ostavio kod njega. Hani to ljutito odbi, na
{ta mu je kralj (Ijjas) objavi rat. Ne pro|e puno vremena a Ijjas do|e upratnji Kisrine
konjice i pje{adije. Do{lo je do velike bitke kod mjesta Zi - Kar. Benu - [ejban izvojeva
veliku pobjedu koju Perzijanci nisu mogli pore}i. To je bilo prvi put da su Arapi porazili
strance. Desilo se neposredno poslije ro|enja Resulullaha, a.s., koji je ro|en osam mjeseci
nakon postavljenja Ijjasa bin Kabisa za vladara Hire.
Me|utim, poslije Ijjasa, Kisra za vladara Hire postavi Perzijanca, a 632. g. vlast se
vrati u pleme Ali Lahm. Vlast je preuzeo El - Munzir, zvani El - Ma’rur, koji je vladao samo
osam mjeseci. Njega je pokorio Halid bin el - Velid s muslimanskom vojskom.18
VLAST U [AMU
U periodu u kome su Arapi ~inili masovne seobe, do|e porodica Kuda’at u [am, i tu
se nastani. Oni su porijeklom od Benu - Sulejh bin Helvana, od kojih potje~e Ded`d`am
bin Sulejh, pleme poznatije pod imenom Ded`d`aime.
Njih upotrijebi{e Vizantici kao `ivi {tit od arapskih naleta s kopna, a i protiv Perzijanaca.
Najpoznatiji ded`d`aimski vladar bio je Zijad ibn el Hubevlet. Njihova vlast spominje se u
historiji od po~etka do kraja drugog stolje}a, n.e. Oni prestado{e vladati po dolasku Ali
Gassana, porodice koja je pobijedila porodicu Ded`d`aime, pa su Vizantici postavljali njih
za vladare Arapima [ama. Njihov vo|a je bio Devmet D`endel. Vladari Gassana postavljani
su u [am kao namjesnici vizantijski kraljeva, sve do Bitke na Jermuku, 13.g. po hid`ri.
Njihov posljednji kralj, D`ebele ibn Ehjam, pokori se islamu, u vrijeme Omer bin El -
Hattaba, r.a., vladara pravovjernih.19
26. 28 Zape~a}eni d`enetski napitak
VLAST U HID@AZU
Ismail, a.s., bio je vode}a li~nost u Meki i stalni poglavar Kabe, za cio svoj `ivot.20
Umro je u 137. godini `ivota.21 Njega su zamijenili sinovi Nabit, zatim Kajdar, a neki ka`u
Akis.
Poslije njih, Mekom je upravljao njihov djed, Madad bin Amr el - D`urhumi. Tako je
vlast u Meki bila u njihovim rukama. Ismailova djeca imala su ~ast i ugled zahvaljuju}i
svome ocu i svome djedu, graditeljima Kabe, ali oni nisu imali vlast nad Mekom.22
Pro{lo je jo{ mnogo vremena, a Ismailovi potomci ne mogo{e do}i do nekog zna~ajnijeg
polo`aja na vlasti. Oni su, malo po malo, padali u zaborav, sve dok nije oslabio D`urhum
pred dolazak Nabukodonosora (Buhtanasar). Od tada po~e nad mekanskim nebom sjati
politi~ka zvijezda Adnanova, kako }e pokazati i budu}a zbivanja. Posebno je to uvezi s
doga|ajem u bitki Nabukodonosora (Buhtanasar) protiv Arapa, na Zati Irku. Vojskovo|a
Arapa u toj bitki nije bio D`urhumit.23
Sinovi Adnanovi razi|o{e se po Jemenu u vrijeme Nabukodonosorove (Buhtanasarove)
bitke, 587. g. p.n.e.
Krenuo je Bernijah sa Me’adom u [am mimo Nabukodonosorove volje, pa kada
Buhtanasar poja~a svoj pritisak, Me’ad se vrati u Meku. Od D`urhuma zate~e samo
D`er{ema ibn D`elhemeta, pa se o`eni njegovom k}erkom Mu’anat, koja mu rodi
Nezzara.24
Stanje D`urhuma u Meki pogor{alo se poslije tog doga|aja. Njihov `ivot bivao je sve
te`i, pa po~e{e ~initi nasilja nad posjetiocima Meke, i odobri{e rasturanje imovine Kabe.25
Ovi doga|aji ljutili su Adnanije i izazivali u njima srd`bu. Kad je pleme Huzaat do{lo u
Meri Zahran i kad su vidjeli netrpeljivost Adnanija prema D`erahimijima, iskoristi{e tu
priliku pa se odr`a{e na vlasti uz pomo} Adnanija koji se vrati{e da im pomognu. Naro~ito
im je pomogao Benu Bekr ibn Abdu Menaf ibn Ken’anet. Oni krenu{e protiv D`urhumija i
potpuno ih protjera{e, daleko od Meke, a zatim zauze{e vlast u Meki, polovinom drugog
stolje}a nove ere.
Kad je pleme D`urhum bje`alo u izgnanstvo, zatrpa bunar Zem - zem, i prekri njegov
polo`aj, a prije toga zakopa u njega neke vrijedne stvari iz Kabe. Ibnu Ishak ka`e:
“Amr ibn Haris ibn Madad, D`urhumija,26 napusti Meku nose}i dva zlatna srnda}a27 i
had`erul esved (crni kamen), pa ih zakopa u bunar, a on i njegova pratnja odo{e u
Jemen. Bili su veoma o`alo{}eni zbog izlaska iz Meke i ostavljanja vrijedne imovine.
Procjenjuje se da je vrijeme Ismaila, a.s., bilo dvadeset vjekova prije nove ere, pa je
stoga pleme D`urhum boravilo u Meki otprilike 21 vijek, a vladali su Mekom oko 20 vjekova.
27. Zape~a}eni d`enetski napitak 29
Huzaat su ovladali Mekom i preuzeli dio vlasti Beni - Bekra, a plemena Mudara su imala
tri du`nosti, tj. tri dozvole u vrijeme hodo~a{}a.
Prvo: da upute ljude, hodo~asnike, s Arefata na Muzdelifu i da odobre njihov povratak s
Mine u Meku. To su ~inili ljudi Benu-Gavs bin Mere, iz porodice Ilijas bin Mudara. Oni su imali
nadimak Sufe, {to zna~i slu`benici Kabe.
Zna~aj odobrenja svodio se na to, da ni jedan hodo~asnik nije smio baciti kamen~i}e
dok to ne u~ini prvo Sufa. Kad on to uradi, ~ine to i ostali hodo~asnici. Kad bi zavr{ili
bacanje i krenuli s Mine, Sufe bi stale na Akabi i ~ekale da svi hodo~asnici pro|u.
Kada se prekinuo lanac Sufa, njih je naslijedila porodica Benu - Sa’d bin Zejd Munat iz
plemena Temim.
Drugo: briga o skupnom povratku hodo~asnika, na Minu izjutra prvog dana prino{enja
`rtvi. To su obavljali Benu - Advan.
Tre}e: po{tovanje svetih mjeseci - “E{huru - l - hurum”. O po{tovanju ovih mjeseci
vodili su ra~una Benu-Temim bin Adijj, iz plemena Benu - Ken’anet.28
Porodica Huzaat vladala je Mekom trista godina.29 U njihovo vrijeme Adnaniti se
raseli{e po Ned`du i obroncima Iraka i Bahrejna. Na obroncima Meke ostado{e porodice
Kurej{ i to Hulul, Harm i male porodice razbacane po njihovom narodu, Benu - Kinane.
One nisu imale nikakvu vlast u Meki, a ni nad Kabom, sve do dolaska Kussaj bin Kulaba.30
Historija je zabilje`ila da je Kussajev otac umro dok je Kussaj jo{ bio dojen~e. Majka
mu se preudala za ~ovjeka iz Benu - Uzreta, koji se zvao Rebiat ibn Haram. On je odvede
u svoj kraj na obroncima [ama. Kad je Kussaj odrastao, vratio se u Meku. Mekom je tada
upravljao Hulejl bin Habe{e iz plemena Huzaat. Kussaj zaprosi njegovu k}er Hubu i o`eni
se njom, po dozvoli oca joj Hulejla.31
Nakon Hulejlove smri, do|e do ratova izme|u plemena Huzaat i Kurej{, {to omogu}i
Kussaju da zagospodari Mekom i Kabom. Postoje zabilje`ene tri verzije o uzrocima ratova
izme|u ova dva plemena.
Prva verzija
Kad je Kussaj izrodio djecu i stekao veliko bogatstvo, ~ast i ugled, a nakon propasti
Hulejla, odlu~i da preuzme vo|stvo nad Mekom i Kabom. Smatrao je da je on pre~i od
Huzaata i Benu - Bekra, jer su Kurej{ije ~istokrvni Arapi i nasljednici Ismaila. Zbog toga je
pao dogovor izme|u jednog Kurej{ije i ~ovjeka iz Benu Ken’aneta o progonu plemena
Huzaat i Benu - Bekra iz Meke, pa to i u~ini{e.32
Druga verzija
Hulejl je, kako smatra pleme Huzaat, oporu~ilo Kussaju da upravlja Mekom i Kabom.33
Tre}a verzija
Hulejl je poklonio k}eri Hubi vlast nad Kabom i postavio Ebu - Gib{ana Huzaata njenim
pomo}nikom, pa postade Ebu - Gib{an klju~ar Kabe. Nakon smrti Hulejla, otkupi Kussaj
28. 30 Zape~a}eni d`enetski napitak
ovo upravljanje nad Kabom od Ebu - Gib{ana za mje{inu vina. Huzaat se rasrdi zbog
ovakvog poigravanja sa svetim mjestom i poku{a zabraniti Kussaju vlast na Kabom. Kussaj
okupi Kurej{ije i Benu - Ken’anet da protjera Huzaat iz Meke. Tako se i desilo.34
Bilo kako bilo, sve nam ovo govori da je nakon Hulejlove smrti i poslova koje su obavljale
Sufe, do{ao Kussaj s Kurej{ijama i Ken’anijama i rekao Huzaatu:
“Mi smo zaslu`niji i dostojniji za ove poslove, stoga smo pre~i od vas.” Me|utim,
Huzaat ih istog momenta napade s onim {to su imali pri sebi, ali ih on nadja~a.
Dakle, Huzaat i Benu - Bekr bili su pora`eni od Kussaja. On ih je `estoko potukao u
otvorenom krvavom sukobu, te obaplemena postado{e njegov plijen. Nakon ovog poraza,
Huzaat i Benu - Bekr zatra`i{e primirje. Tada su morali javno priznati da je Kussaj zaslu`an
da bude poglavar Kabe i Meke i da mu je sva krv koju je prolio u prethodnojbitki opro{tena,
a da jo{ povrh toga Huzaat i Benu - Bekr moraju dati Kurej{ijama i Ken’anijama krvnu
od{tetu. Presudu o svemu tome je izrekao Ja’mur bin Arif iz Benu - Bekra, pa je on tada
prozvan “E{ - {e - dah”.35
Kussaj je preuzeo vlast nad Kabom i Mekom polovinom petog stolje}a n.e. ili ta~nije,
440. g.n.e.36 Poslije njega su Kurej{ije preuzele potpuno upravu i gospodstvo nad Mekom,
gradom koji postade vode}i vjerski centar, posje}ivan od Arapa cijelog Arabijskog
poluotoka.
Kussaj je doveo svoje pleme u Meku, a upravu nad Mekom i obavljanje mnogih va`nih
poslova vezanih za hodo~a{}e rasporedio na Kurej{ije. On proglasi da su Ali Safvan,
Nes’at, Udvan i Meret ibn Avf dobili odre|ene va`ne poslove i vladaju}e polo`aje u Meki.37
Kussaj je u narednom periodu odigrao zna~ajnu ulogu u organiziranju poslova u Meki.
On je osnovao “Daru - n - Nedveti” - Vije}nicu, s lijeve strane haremi - {erifa Kabe,
okrenuv{i joj vrata u mesd`id. Vije}nica je bila zborno mjesto Kurej{ija, na kome su donosili
va`ne odluke. Ova Vije}nica je prema{ila sva o~ekivanja Kurej{ija svojom funkcijom.
Ona je bila pozornica na kojoj su se donosile va`ne odluke, razmjenjivala mi{ljenja, vodile
rasprave i u njoj su se rje{avali svi problemi na najbolji na~in.38
PO^ASNE FUNKCIJE
KOJE JE OBAVLJAO ILI NADZIRAO KUSSAJ
1. Upravljanje i predsjedavanje Vije}nicom i Vije}em, gdje su rje{avani svi va`ni problemi,
dono{ene sve va`ne odluke i obavljane svadbe i vjen~anja.
2. Vojno vo|stvo; organizacija i ustrojstvo vojnih aktivnosti. Svi vojni pohodi organizirani
su pod njegovim vo|stvom.
3. Pokroviteljstvo i povjerenstvo nad Kabom. Samo je on mogao otvoriti vrata Kabe i niko
29. Zape~a}eni d`enetski napitak 31
drugi. On je dr`ao klju~ Kabe i li~no opslu`ivao Kabu u svakom pogledu.
4. Opskrba - had`ija hranom i vodom; za njih su pravili korita s vodom, i zasla|ivali je
hurmama i gro`|icama, te bi ljudi pili prilikom dolaska u Meku. Svaki hodo~asnik mogao je
besplatno piti vodu, koja je od posebne va`nosti bila u tim `arkim krajevima.39
5. Spremanje hrane had`ijama (rifade) kao {to se sprema gostima. Kusaj je propisao
Kurej{ijama porez u vrijeme sezone had`a i oni su taj imetak davali Kusaju. Od tog poreza
nabavljala se hrana za siroma{ne hodo~asnike.40
Sve ove poslove kontrolirao je ili li~no obavljao Kussaj. Slavu je do`ivio i njegov sin,
Abdu Menaf, jo{ za o~eva `ivota. Kussaj je imao starijeg sina, Abduddara, ali je Abdu
Menaf bio sposobniji. Kussaj re~e mla|em sinu Abdu Menafu: “Poslat }u te me|u narod,
tj. predlo`it }u te, pa ako te oni prihvate i izaberu, onda }u ti ostaviti u amanetu poslove od
interesa za Kurej{ije, Meku i Kabu.”
On mu za `ivota dade upravu na Vije}nicom, pokroviteljstvo nad Kabom, vojno vo|stvo
i brigu o opskrbi had`ija. Kussaj nije imao ni jednu primjedbu na obavljanje njegovih poslova,
a sin mu je radio kako za o~eva `ivota, tako i nakon njegove smrti.
Kad je Abdu Menaf umro, njegove poslove naslijedili su mu sinovi. Me|utim, sve je
bilo u redu, dok se nisu pobunili sinovi Abduddara, starijeg Kussajevog sina, koji su hlepili
za polo`ajem i vla{}u. Tada su se Kurej{ije podijelile u dva tabora, te umalo da ne zarati{te.
Me|utim, uspostavi{e primirje i podijeli{e me|usobno vlast izme|u sinova Abdu Menafa
i Abduddara.
Opskrba vodom i hranom pripade sinovima Abdu Menafa, a Vije}nica i ~uvanje Kabe
sinovima Abduddara. Benu Abdu Menaf su sve va`nije odluke donosili po tradicionalnom
obi~aju Arapa, bacanjem kocke ili izvla~enjem strjelica. Tim putem `eljeli su obezbijediti
i naslije|e poslova oko Kabe. Oni kockom izvuko{e Hi{am bin Abdi Menafa, koji naslijedi
sikajet i refadet (opskrbu vodom i hranom), {to je i obavljao do svoje smrti. Kad je Hi{am
umro, njega naslijedi njegov brat EL - Muttalib ibn Abdi Menaf, a poslije njega naslijedili
njegov brat El - Mutalib bin Abdi Menaf, a poslije njega Abdul - Muttalib ibn Hi{am ibn Abdi
Menaf, djed Resulullaha, a.s. Poslije njega obavljali su i naslje|ivali taj posao sve do
dolaska islama. Tada je briga oko Kabe bila u rukama Abbas bin Abdul - Muttaliba.41
Kurej{ije su imale i druge funkcije osim ~etiri spomenute, a dijelili su ih i na ostale
familije. Oni formira{e u Meki vlast sli~nu vlasti u demokratskim dr`avama. Imali su
ustrojstvo vlasti sli~no ustrojstvu u nekim zemljama danas. Imali su vije}e i zasjedanje
parlamenta. Evo slike tih vladaju}ih funkcija:
1. uprava nad mejsirom pomo}u obra}anja kipovima.42 Tim poslom su upravljali Benu -
D`umh; (El - Isar);
2. briga o imetku i poklonima zavje{tanim bogovima - kipovima Kabe. U tu slu`bu
ubrajalo se i rje{avanje sporova i nesuglasica. Taj posao imali su u svojim rukama Benu- -
30. 32 Zape~a}eni d`enetski napitak
Sehm; (Tahd`iru l - emral);
3. vladaju}e vije}e, kojim su upravljali Benu - Esed; (E{ - [ura);
4. odre|ivanje krvarine i drugih kazni, o tome se brinulo pleme Benu - Temim; (El -
I{nak);
5. ~uvanje nacionalne - plemenske zastave, to je radilo pleme Benu - Umejje;
6. ure|enje {atora za hodo~asnike, kao i briga o konjici. Zadatak tog posla izvr{avali su
Benu - Mahzum; (El - Kubbe);
7. Posredovanje i izmirivanje zara}enih plemena. Time su se bavili Benu - Adijj.43
VLAST KOJU SU IMALI OSTALI ARAPI
Ranije smo govorili o seobi plemena Kahtanija i Adnanija, te da su oni me|usobno
podijelili arapske zemlje. Ona plemena koja su bila u blizini Hire, bila su pod nadzorom
arapskog kralja u Hiri, a ona koja su bila u pustinji [ama, bila su pod nadzorom Gassanija.
Taj nadzor je u stvari bio samo na papiru, jer su plemena imala punu slobodu u vlasti.
Potpunu samostalnost imala su jedino beduinska plemena koja su `ivjela u unutra{njosti
Arabijske pustinje. Svako pleme imalo je svoga plemenskog vo|u - starje{inu, svoju
unutra{nju vlast, te je svako pleme bilo kao samostalna dr`avica, ~ije je ustrojstvo bilo
plemenska privr`enost, ~uvanje me|usobnog interesa, ~uvanje i odbrana zemlje od
neprijatelja. Poglavar plemena u`ivao je veliki ugled. Bio je poput kralja u svojoj dr`avi.
Pleme je po{tovalo rije~ starje{ine - bilo u miru ili u ratu. Njegova vlast bila je jaka kao
vlast najja~eg diktatora. Kad bi se on zavadio s nekim drugim, imao je iza sebe hiljade
spremnih sablji, imao je ljude koji nisu pitali za uzrok sukoba, a niti su tra`ili obja{njenje.
Slijepo su slu{ali naredbe svoga plemenskog vo|e. Jedino je postojala rodbinska
konkurencija za vlast. Ro|aci su se me|usobno natjecali u dare`ljivosti i ~asti prema
gostu, plemenitosti, pokazivanju juna{tva, hrabrosti, odbrani obespravljenih, a sve to kako
bi stekli ve}i ugled me|u ljudima; posebno su imali pjesnike, glasnogovornike plemena.
Time bi se uzdizali iznad rivala u presti`u za vlast.
Arapi su bili veoma rje~it narod. Naro~ito su bili nadareni pjesni{tvom. Pjesnici su
zauzimali posebno mjesto u dru{tvu. Oni su jezikom branili pleme, pa njihov ugled nije ni
u ~emu zaostajao za ugledom ljudi na vlasti.
Poglavari i velikodostojnici plemena imali su posebne privilegije u raspodjeli plijena.
Oni su u`ivali slijede}e povlastice: mirba’a, saffij, ne{itat i fudul.
Mirba’a, zna~i ~etvrtina plijena;
Saffij je sve ono {to poglavar uzme li~no za sebe prije raspodjele;
Ne{itat je sve {to poglavar usput zaplijeni prije povratka u pleme;
31. Zape~a}eni d`enetski napitak 33
Fudul je ostatak nakon raspodjele plijena, koji se ne mo`e podijeliti na jednake dijelove
ratnicima kao: deve, konji i sli~no:
POLITI^KA SITUACIJA U ARABIJI
Govorili smo o arapskim vlastima, pa ka`imo ne{to i o op}oj politi~koj situaciji. Te{ku
politi~ku situaciju imale su tri arapske pokrajine koje su grani~ile sa stranim zemljama.
Neosporno je da je politi~ka situacija utjecala direktno na dru{tvenu i ekonomsku situaciju.
Stoga je u ovim pokrajinama stanje bilo veoma te{ko. Nije se osje}ao nikakav napredak.
Narod je bio klasno podijeljen. Postojali su gospodari i robovi, ili vladaju}i i potla~eni
sloj. Gospodari su u ovim pokrajinama bili, uglavnom stranci. Oni su imali svo bogatstvo
u svojim rukama, a robovi su bili stalni du`nici.
To je bilo sli~no kao kad bi predo~ili sebi raju koja obra|uje poljoprivredna dobra s
kojih svi prihodi idu vlastima. Vlast ih koristi, tro{i za provod, u`ivanje, za darove, za mito
i korupciju, a raja u svojoj sljepo}i tumara kroz vje~nu tminu iz koje i ne tra`i izlaz niti
poku{ava iza}i. Oni nemaju kome da se po`ale, a niti ima ko da ih za{titi, jer iz tog stanja
nema izlaza. Pomirljivo podnose ropstvo i sve vrste muka, jer smatraju da je tako Bogom
dano, te da je vlast primarna, a njihovo pravo sekundarno.
Susjedna plemena tih pokrajina bila su dosta prevrtljiva i nestabilna. Nisu imali neke
posebne `ivotne ciljeve. Povremeno su upadali u Irak i [am, tumaraju}i za hranom.
Arapi u unutra{njosti Arabije tako|er su bili me|usobno nepovezani. Oni su uglavnom
bili optere}eni plemenskim porijeklom, nesuglasicama, obi~ajima, vjerom itd. Nisu imali
jaku centralnu vlast koja bi ih za{titila u nevolji i odbranila od zla.
ARAPI I HID@AZ
Svi Arapi su s po{tovanjem gledali na Hid`az. Veoma ih je interesirala politi~ka situacija
u njemu. Hid`az je za njih bio prolaz do vjerskog centra svijeta, do Meke, do Kabe. Stoga
su i na Hid`az gledali kao na svetu oblast. Vladare Hid`aza su po{tovali kao ~uvare
vjerskog centra Meke i sveti{ta Kabe. Za Meku smo rekli da je bila prijestolnica u kojoj je
funkcionirala i vjerska i svjetovna vlast.
Va`ne odluke su se donosile u hramu Kabe. Glavni zadatak vlasti bio je briga o
poslovima od interesa za hodo~asnike.
U Meki je radilo i sudstvo. Oni su sudili po vjerskom pravnom zakonu Ibrahima, a.s.
Iako je vlast u Hid`azu li~ila na vlast u dana{njim parlamentarnim sredunama, ipak je
32. 34 Zape~a}eni d`enetski napitak
bila preslaba da podnese ovoliki teret dr`ave s najve}im vjerskim centrom na svijetu. To se
pokazalo ta~nim, posebno kad je do{lo do sukoba s Abesincima, o ~emu }e biti rije~i.
VJERE ARAPA
Ve}ina Arapa slijedila je dugo vremena vjeru Ismaila, a.s., koji ih je pozivao vjeri
svoga oca Ibrahima, a.s. Oni su vjerovali u Boga, Jednog Jedinog i ispovijedali Bo`iju
vjeru. To je trajalo jedno izvjesno vrijeme, dok nisu po~eli zaboravljati Bo`ije opomene i
zabrane. I pored sve ve}eg zapadanja u idolopoklonstvo, uvijek je postojao vrhovni Bog -
Allah, d`.{., kome su se obra}ali u te{kim situacijama. Neke islamske obrede had`a
izvr{avali su sve do dolaska na vlast Amra ibn Luhaja poglavara plemena Huzaat. On je
odrastao u pobo`noj sredini koja je po{tovala Bo`ije granice. Odlikovao se iskreno{}u i
bogobojazno{}u, pa ga je narod zavolio. Smatrali su ga velikim ~ovjekom. On otputova u
[am da posjeti podru~je iz kojega je bilo najvi{e poslanika i u koje je do{lo najvi{e Bo`ijih
objava. Tamo vidje da stanovnici obo`avaju kipove, pa mu se to dopade i povjerova da su
oni u pravu. Iz [ama se vrati nose}i sa sobom kip zvani Hubel, pa ga postavi u Kabu.
Zatim pozva stanovni{tvo Meke u mnogobo{tvo. Oni se listom odazva{e, po{to su cijenili
Amr ibn Luhaja, pa su smatrali da je i to ~emu ih poziva dobro. Za kratko vrijeme, stanovnici
cijelog Hid`aza po~e{e slijediti stanovnike Meke. Oni su vlasnici Kabe i stanovnici
Harema.44 Me|u najstarije kipove u Kabi ubrajao se i bog “Menat”, kojeg su dovukli s
obale Crvenog mora, iz nekog mjesta blizu Kudejda. Zatim je poznat “Lat”, kojeg su donijeli
iz Taifa i “Uzat”, kojeg su nabavili u Vadi Nahlu. Ova tri kipa su bila i najve}a.
[irk - mnogobo{tvo je iz dana u dan uzimalo sve vi{e i vi{e maha. Broj kipova se
stalno pove}avao. Bilo ih je na svakom mjestu Hid`aza. Spominje se da je Amr ibn Luhaja
imao vezu sa d`inima, pa ga jedan od d`ina obavijestio da su kipovi iz perioda Nuhovog,
a.s., naroda, a koji su se zvali Vedd, Suvaa, Jegus, Jeuk i Nesr, zakopani u D`iddi, pa ih
treba prona}i i donijeti u Kabu. On na|e ove kipove u mjestu Tihama, na obali Crvenog
mora sjeverno od Hid`aza, i donese ih u Kabu. Kada do|e vrijeme hodo~a{}a, on ih
prikaza hodo~asnicima, a potom ih opet smjesti u Kabu.
Od tog vremena, svako pleme je imalo svoga boga - kipa, pa ~ak i svaka ku}a zasebno.
Harem Kabe ispuni se kipovima. Evidentno je, da je u vrijeme osloba|anja Meke, Resulullah,
a.s., zatekao 360 kipova. On ih je poobarao i porazbijao, a zatim je naredio da sve ostatke
iznesu iz Harema i da ih spale.45
33. Zape~a}eni d`enetski napitak 35
Tako mnogobo{tvo i vjera u kipove postado{e prava manifestacija cijelog stanovni{tva
predislamske Arabije, koje je neprestano mislilo da jo{ uvijek slijedi vjeru Ibrahima, a.s.
Arape predislamskog doba zvali su “El - D`ahilijjun”, neznalice u vjeri. Oni su imali
posebne obi~aje i vjeru, ceremonije u samim molitvama ispred kipova, koje je opet izmislio
najvi{e Amr bin Luhaj.
Ono {to bi on radio, mnogi su smatrali lijepom novotarijom, kojom }e uljep{ati
Ibrahimovu vjeru, koju su ve} uveliko izopa~ili.
Evo nekih ceremonija pri obo`avanju kipova:
1. Stajali su i zadr`avali se kraj kipa kome su se molili i od kojeg su tra`ili za{titu, pomo};
molili za `elju; vjerovali u njegov {efa’at - zauzimanje kod Boga za po~injene grijehe, itd.
2. Oko kipa su ~inili hodo~a{}e, tavaf, ili obilazak oko njih, ~inilu su pred njim sed`du i bili
ponizni i skru{eni.
3. Pred kipom su klali `rtvu, putem koje su se nastojali pribli`iti njegovoj svetosti. Pred
njim su klali i stoku svakodnevno, te prizivali ime doti~nog kipa. Ovakvu vrstu klanja Allah,
d`.{., zabranjuje muslimanima, kao i meso od tako zaklane stoke. Allah, d`.{., ka`e: “i {to
je na `rtvenicima `rtvovano.” (5:3) kao i : “I ne jedite ono pri ~ijem klanju nije spomenuto
Allahovo ime.” (6:121)
4. Jedan od vidova pribli`avanja bo`anstvu bilo je i prino{enje jela i pi}a kipovima.
Tako|er su odvajali od svoje ljetine i stoke i donosili pred kip. A od svega toga najneobi~nija
stvar je, da su uvijek odvajali dio za Allaha, vrhovnog Boga. Oni su imali obi~aj da neke
stvari za koje su znali da pripadaju samo Allahu, ne pripisuju kipovima, ali tako|er nisu
prenosili na Allaha, d`.{., ono {to su smatrali da pripada samo kipu u danoj situaciji.
Uzvi{eni Allah, d`.{., rekao je: “oni odre|uju za Allaha dio ljetine i dio stoke koju je On
stvorio, pa govore: ‘Ovo je za Allaha!A ovo za bo`anstva na{a!’ Me|utim, ono {to je
namijenjeno bo`anstvima njihovim ne sti`e Allahu, dok ono {to je odre|eno za Allaha
sti`e bo`anstvima njihovim. Kako ru`no oni sude!” (6:136)
5. Jedan od na~ina pribli`avanja kipu bilo je prino{enje stoke i plodova, {to smo ve}
spomenuli. Allah, d`.{., ka`e: “Ova i ova stoka, i ti i ti zemaljski plodovi su zabranjeni, smiju
ih jesti samo oni kojima mi dozvolimo” - tvrde oni - “a ove i ove kamile je zabranjeno jahati.
Ima stoke prilikom ~ijeg klanja ne spominju Allahovo ime, izmi{ljaju}i o Njemu la`i...” (6:138)
6. U obrede pribli`avanja kipu spadalo je obo`avanje odre|enih vrsta stoke: “behiret,
saibet, vesilet i hamj”. Ibn - Ishak ka`e: “El - behiret ili es - saiba oslobo|ena je deva, tj. ona
koja je izrodila deset `enskih deva izme|u kojih nema mu{ke deve. Ovu vrstu deve ne ja{u,
ne {i{aju joj dlaku, ona ne radi te`a~ke poslove i njeno mlijeko ne pije niko osim gost. Ako
ona ponovo rodi `ensku devu, mladun~etu prore`u uho i prema njoj se postupa kao i prema
njenoj majci. Ta posljednja, ili jedanaesta deva, zove se behiret - k}er saibe (oslobo|ene
deve)
34. 36 Zape~a}eni d`enetski napitak
El - Vesilet: ovca koja je ojanjila pet puta po dvoje `enske janjadi. Ona se zove vesilet.
Janjad koja do|u na svijet poslije toga, jedu samo mu{karci, osim ako rodi mrtvo janje, pa
njega jedu svi.
El - Hami je el - fahl, a fahl je dromedar - mu`jak deve s kojim je ona izrodila deset
`enskih deva izme|u kojih nema mu{ke deve. Njegova le|a su na cijeni (za{ti}ena), ne
ja{e ga niko, ne radi nikakve poslove, ne {i{a mu se dlaka i slu`i samo za rasplodnju.
O tome Kur’an ka`e: “Allah nije propisao behiru, ni saibu, ni vasilu a ni hama. To oni
koji ne vjeruju, govore o Allahu la`i, a ve}ina njih nema pameti.” (5:103)
Allah, d`.{., tako|er ka`e: “Oni govore: ‘Ono {to je u utrobama ove stoke dozvoljeno
je samo mu{karcima na{im, a zabranjeno na{im `enama. A ako se plod izjalovi, onda su
u tome sudionici.’” (6:139)
Me|utim, postoji i druga~ije tuma~enje ovih vrsta stoke.46
Seid bin El - Musejjib smatra da su ove vrste stoke odre|ene samo za njihove idole,47 a
u autenti~nom hadisu, koji je “merfu” tj. besprekidno prenesen od Resulullaha, a.s., stoji:
“Amr bin Lihj bio je prvi koji je za{titio i oslobodio ove vrste `ivotinja i uveo ih u obred
bo`anstva.”48
Sve prethodne radnje, Arapi su ~inili da bi udovoljili bo`anstvima, vjeruju}i da }e ih
bo`anstva pribli`iti Allahu, biti posrednik do Allaha, i da }e se kod Allaha zauzimati za
njih. Kur’an o tome ka`e:
“Mi im se klanjamo samo zato da bi nas {to vi{e Allahu pribli`ili.” (39:3) i:
“Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu nauditi niti im mogu kakvu korist
pribaviti i govore: ‘Ovo su na{i zagovornici kod Allaha.’” (10:18)
Arapi su vr{ili raspodjelu mnogih stvari uz pomo} strjelica bez perja, koje su slu`ile za
kockanje i igru. Bile su tri vrste strjelica: na kojima je pisalo “Da” i na kojima je pisalo “Ne”
- koje su upotrebljavali za dono{enje odluka vezanih za posao, putovanje, `enidbu i sl.
Ako bi iza{la strjelica sa “Da”, onda bi taj posao uradili, a sa “Ne”, ne bi ga uradili te
godine, nego bi ponovo bacali sljede}e godine i tako redom. Bilo je strjelica u kojima je
bila voda ili krv, pa vrsta na kojoj je pisalo “od vas je” i “nije va{“ i “oboje”. Tako npr. ako
bi sumnjali u ne~ije porijeklo, odveli bi ga pred Hubela, i poveli stotinu kurbana koje bi
predali vra~u. Ovaj bi bacao strjelice i ako bi ispalo “od vas je”, zna~i, va{e je dijete i ima
pravo naslije|a, a ako bi iza{lo “nije va{“, ne bi imao pravo naslije|a. Ako bi iza{lo “oboje”,
ostalo bi dijete uz tu porodicu, bilo bi kao i njihovo, ali bez naslije|a i bez o~instva.
Sli~no strjelicama su kremen i hazardne igre koje su vezane za opkladu. Uz opkladu
bi dijelili meso `rtve prinesene bo`anstvu i zaklano odabirom strjelica. Arapi su vjerovali
u rije~i kahina, arrafa i muned`d`ima.
Kahin je prorok, koji prori~e budu}nost. On se izdaje za poznavaoca tajni. Me|u njima
ima onih koji smatraju da su sljedbenici d`ina i da im d`ini donose vijesti.
35. Zape~a}eni d`enetski napitak 37
Arraf je onaj koji sebe smatra poznavaocem doga|aja s uzrocima i posljedicama koje
navodi u danoj situaciji. On je poga|ao na primjer ko je kradljivac, gdje se kra|a dogodila, {ta
je ukradeno i uop}e neke svakodnevne stvari.
Muned`d`im je onaj koji gleda zvijezde i planete, i ra~una njihovo kretanje i polo`aje
kako bi znao situaciju na dunjaluku i ono {to }e se desiti u budu}nosti.49 Vjerovanje ovim
ljudima je u stvari vjerovanje u zvijezde, a jedna od vrsta tog vjerovanja bilo je vjerovanje
da zvijezde izazivaju ki{u, pa su govorili: pala je ki{a zbog te i te zvijezde.50
Me|u Arapima je bilo rasprostranjeno sujevjerje (tijere) - lo{ predznak ili pesimizam.
Oni su u tom sujevjerju i{li tako daleko da su prelazak ma~ke preko puta ili prelijetanje
ptice iznad glave, smatrali nesre}om. Prilazili bi ptici (ili muflonu), te je popla{ili, pa ako bi
ona pobjegla na desnu stranu, oni bi nastavili sa zapo~etim poslom i smatrali da je u
njemu hair, a ako bi pobjegla na lijevu stranu, oni bi odustali od toga posla vidjev{i u tome
lo{ predznak. Ovim vrad`binskim obi~ajima mogu se pridodati jo{ - no{enje ze~ije {ape
oko vrata, zatim zaziranje od nekih dana ili mjeseci, od nekih `ivotinja, ku}a, `ena,
vjerovanje u zaraznu bolest i sovu. Vjerovali su da se du{a ubijenog ne}e smiriti dok se
ne podmiri krvna osveta i du{a mu postaje sovom i lebdivazduhom i da }e govoriti: “Vratite
me u tijelo, vratite me u tijelo!”, ili: “Napijte me, napijte me!”, pa ako se izvr{i osveta ili
uzme krvarina, ona }e u}i u tijelo i smirit }e se.51
Eto, tako su vjerovali Arapi predislamskog doba, iako su imali i ostataka Ibrahimove,
a.s., vjere, koju nisu u potpunosti napustili, kao: veli~anje Kabe, obila`enje ili tavaf oko
Kabe, obavljanje had`a, umre, stajanje na Arefatu, Muzdelifi i klanje kurbana. Tako|er su
u to sve unosili bida’te - novotarije.
Kurej{ije su govorile: “Mi smo sinovi Ibrahima i nasljednici Kabe, mi smo njeni vlasnici
i stanovnici Meke. Niko od Arapa nema takva prava i takav polo`aj.” Sebe su znali nazivati
El - Hums, a to je zajedni~ki naziv pripadnika plemena Kurej{, Kinana i D`edil. “Mi ne
smijemo napu{tati Harem i skinuti Ihrame.” Oni nisu stajali na Arefatu, niti su ifadu ~inili s
Arefata, nego su to ~inili s Muzdelife (ifada je grupni povratak s Arefata). O tome Allah,
d`.{., ka`e:
“Zatim krenite odakle kre}u ostali ljudi.” (2:199)
Oni su govorili tako|er: “Mi, El - Hums, ne smijemo drobiti hranu i pr`iti je na maslu,
dok smo u ihramu. Mi ne ulazimo u {atore od kostrijeti, a kada se odmaramo, odmaramo
se samo u ku}ama, sve dok smo u ihramima.”52 Govorili su tako|er: “Ko je do{ao u Hram
i donio sa sobom hranu, ne treba jesti tu hranu u vrijeme had`a i umre.”53
Tako|er su naredili stanovnicima van Harema da svoj prvi tavaf oko Kabe moraju
obaviti u odje}i nekog od El - Humsa, a ako ne na|u odje}u (a mu{karci su), onda }e
obilaziti Kabu goli. @ene su skidale svoju odje}u osim otvorene ko{ulje. O obla~enju Allah,
d`.{., ka`e: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad ho}ete da molitvu obavite.” (7:31)
36. 38 Zape~a}eni d`enetski napitak
Ako neko od mu{karaca ili `ena bude po~a{}en da tavafi u svojoj odje}i u kojoj je do{ao,
bacit }e je poslije tavafa i ne}e je koristiti vi{e ni oni, a ni drugi. Obi~aj im je bio da ne ulaze
u svoje ku}e na glavni ulaz ako su u ihramima, nego bi na zadnjoj strani ku}e napravili otvor
kroz koji bi ulazili i izlazili. Takvu besmislenost smatrali su dobro~instvom. Kur’an je to
zabranio, pa Allah, d`.{., ka`e:
“Ne iskazuje se ~estitost u tome da sa stra`nje strane u ku}e ulazite, nego je ~estitost
u tome da se Allaha bojite.” (2:189)
Sva ova vjerska ubje|enja predislamskih Arapa bila su ~isti {irk ili mnogobo{tvo. To
isto je i vjerovanje u kipove, u vrad`bine, u izmi{ljotine itd. ^ak su i jevreji, kr{}ani,
me|usije - poklonici vatre, Sabejci i drugi, nalazili puteve da prodru u Arabiju sa svojim
vjerskim ubje|enjima i obi~ajima. Jevreji su imali najmanje dva perioda kada im je uspjelo
da prodru na arabijsko tlo.
1. Njihova seoba u vrijeme ratnih pohoda Asirije i Babilonije u Palestinu. Do osvaja~kih
pohoda do{lo je zbog pritiska na jevreje, ru{enja njihovih gradova i njihovih hramova od
strane kralja Nabukodonosora, 589. g. p.n.e.
Ve}ina zarobljenih jevreja odvedena je u Babiloniju, a odatle da podijele napu{tenu
zemlju od Palestine do Hid`aza i da se udoma}e na sjeveru Arabije.54
2. Poslije rimskog zauzimanja Palestine, pod vo|stvom rimskog vo|e Tita, 70. g.n.e.,
Rimljani su vr{ili pritisak na jevreje, te nakon ru{enja njihovih hramova, vi{e jevrejskih
plemena odlazi u Hid`az. Oni se naseli{e u Jesrib (Medinu), Hajber i Tejmu. Izgradi{e
naselja, sela i tvr|ave. Tako do|e `idovska vjera u Arabiju, putem njihovih muhad`ira
(izbjeglica). Jevreji postado{e i politi~ki faktor o kojem se govorilo pred pojavu islama, a
posebno u vrijeme prvog stolje}a islama. Kada se islam po~eo {iriti, u Arabiji su `ivjela
poznata jevrejska plemena: Hajber, Nadir, Mustalek, Kurejza, Kajneka, a ~uveni pisac djela
“Vefaul - Vefa”, Es - Srmhudi, spominje na 116. strani svoje knjige preko dvadeset jevrejskih
plemena.55
Jevrejska vjera je stigla i u Jemen preko Es’ada Ebi - Kureba, koji je kao borac i{ao
u Jesrib i tamo primio jevrejstvo. On je sa sobom poveo dvojicu rabina iz plemena Benu -
Kurejza u Jemen. Jevrejska vjera brzo se {irila u Jemenu, tako da je dolaskom na vlast
Es’adovog sina Jusufa u Jemenu, Zu Nuvas udario na kr{}ane Ned`rana i pozvao ih da
prime jevrejstvo. Kad oni odbi{e, on ih pobaca u iskopane jame i zapali ih. U vatri su
gorjeli, bez razlike, mu{ko i `ensko, i staro i mlado. Navodi se da je broj `rtava bio izme|u
20 i 40 hiljada. Taj doga|aj desio se oktobra, 523. g.,56 a Kur’an navodi dio ove pri~e u
poglavlju “El - Burud`”.
Kr{}anska vjera je do{la u Arabiju putem vizantijske i abesinijske okupacije. Prva
abesinska okupacija Jemena bila je 340. g.n.e. i trajala je do 378. g.57 U tom periodu, u
Jemenu po~elo je propovijedanje evan|elja u svim pokrajinama. Tada je u Ned`ran do{ao
37. Zape~a}eni d`enetski napitak 39
i neki veliki pobo`njak, zvani Fimijan, pa je i Ned`rance pozvao u kr{}ansku vjeru. Zbog
njegove pobo`nosti svijet mu povjerova, a kad njihov vo|a Malbu primi tu vjeru, primi je i
ostalo stanovni{tvo.58
Kad su Abesinci u{li u Jemen, pogazi{e ono {to je u~inio Zu - Nuvas, a Ebreha zauze
vlast. On po~e {iriti kr{}ansku vjeru veoma brzo i na veoma {irokom podru~ju. To dose`e
takve granice da je u Jemenu `elio sagraditi Kabu, kako bi odlazak u Meku zamijenio
dolaskom u Jemen. On krenu da sru{i Kabu u Meki, pa ga Allah primjerno kazni i za ovaj i
za onaj svijet.
Kr{}anstvo su prihvatila arapska plemena Gasasine, Taglub, Tajj, a i neka plemena
koja su grani~ila s Bizantijom, a prihvatili su ga i neki vladari Hire.
Obo`avanje vatre (el - med`usijje), uglavnom su prihvatili Arapi koji su `ivjeli u pograni~nim
predjelima Arabije prema Perziji. Sljedbenika ove vjere bilo je i u Iraku i Bahrejnu. Naro~ito ih
je bilo u Ahsi i Hid`ru, gradovima Bahrejna, kao i na obali Arabijskog zaljeva. Tu vjeru slijedili
su i mnogi Jemenci u vrijeme perzijanske okupacije.
O sabijstvu nam govore mnoge arheolo{ke iskopine u Iraku.
To je bila vjera naroda Ibrahima Kaldejskog. Kaldejci su bili semitski narod koji je vjerovao
u astrologe i astrologiju. Ovoj vjeri su se priklonili mnogi stanovnici [ama i Jemena u
pro{losti. Ali, nakon navale kr{}anstva i jevrejstva, to vjerovanje po~elo je gubiti svoje
sljedbenike. I pored toga jo{ uvijek ima me|u ljudima ostataka tog vjerovanja, pomije{anog
s obo`avanjem vatre, naro~ito u Iraku i na obalama Arabijskog zaljeva.59
VJERSKO STANJE
Islam je zatekao sve ove religije i sva ova vjerovanja kod Arapa, ali ne u njihovom
usponu, ve} u slabljenju i stagniranju.
Idolopoklonici koji su se izdavali za sljedbenike vjere Ibrahima, a.s., bili su daleko od
naredbi i zabrana Ibrahimovog, a.s., {erijata, daleko od plemenitog Ibrahimovog, a.s.,
~udore|a - ahlaka. Duboko su gazili zabludama i grijesima, pa se vremenom razvijalo kod
njih idolopoklonstvo ili mnogobo{tvo sa svim prate}im njegovim obi~ajima. Sve je to ostavilo
duboke tragove na dru{tvenu, politi~ku i vjersku svijest tog naroda.
Jevrejstvo se pretvorilo u dvoli~nost i diktaturu. Jevrejski poglavari su postali vrhovni
gospod - bog svojoj naciji. Oni su sudili ljudima i diktirali njihovom sudbinom. Ljudi su pred
njima polagali ra~un za privatne gre{ke, pa ~ak i za rije~i izgovorene {apatom. Sva njihova
briga bila je vlast i blago. Prava vjera je slabila, {irilo se nevjerstvo, jeres, te ravnodu{nost
prema u~enju, na koje Allah podsti~e i nare|uje svakome da ga po{tuje.
38. 40 Zape~a}eni d`enetski napitak
Kr{}anstvo je postalo idolopokloni~ka vjera, te{kog shva}anja, ono je uspostavilo ~udan
spoj izme|u Boga i ~ovjeka. Stoga ono nije ostavilo duboke i stvarne tragove na Arape, koji
su ga prihva}ali posebno zbog veoma razli~itog u~enja, i njegovog odraza na na~in `ivota
koji su `ivjeli, i od kojeg se nisu mogli udaljiti.
Stanje sljedbenika ostalih vjera kod Arapa bilo je kao i stanje mnogobo`aca - mu{rika.
Njihova srca bila su sli~na, kao i njihovi obi~aji, njihova vjerska ubje|enja i njihov pogled
na svijet.
ARAPSKO PREDISLAMSKO DRU[TVO
Nakon obrade politi~ke i vjerske situacije na Arabijskom poluotoku, ostalo nam je da
ka`emo ukratko o dru{tvenim, ekonomskim i eti~kim prilikama toga doba.
DRU[TVENE PRILIKE
Arapi su imali nekoliko dru{tvenih slojeva s izra`enim me|usobnim razlikama. Odnos
me|u ljudima plemstva bio je na visokoj ljestvici uspona i napretka. Ljudi su imali slobodu
volje i govora, ma koji polo`aj imali u tom stale`u. Kad bi ~ovjek `elio pohvaliti arapske
vrline, ~ast, hrabrost, plemstvo itd., u ve}ini slu~ajeva bi se u svojoj poeziji obra}ao `eni.
@ena je bila u stanju, samo ako je htjela, dovesti ~itava plemena do mira ili ih zavaditi
do te mjere, da me|u njima do|e do prolijevanja krvi, sukoba i ratova. Me|utim, i pored
toga, mu{karac je bio glava porodice i nosilac glavne rije~i u ku}i. Mu` i `ena bili su
vezani brakom, s dozvolom njenih roditelja ili staratelja, a ona nije imala pravo da im se
suprotstavi. U drugim slojevima postojao je obi~aj mije{anja mu{karaca i `ena. To ne
mo`emo objasniti druga~ije, osim da je vladao nemoral, bestidnost, razvrat i prostitucija.
Ebu - Davud prenosi od Ai{e, r.a., da je vjen~anje u predislamsko doba bilo na ~etiri
na~ina:
1. Postojao je brak poput dana{njeg. Za momka se na|e djevojka, zaprose je i oni se
vjen~aju.
2. Mu` ka`e `eni, nakon zavr{enog mjese~nog ciklusa, da ide tom i tom ~ovjeku i tra`i
da ona `ivi s njim. Njen mu` joj se ne primi~e dok ne ustanovi da nije trudna s tim ~ovjekom.
39. Zape~a}eni d`enetski napitak 41
Ako ostane trudna, njen mu` spolno op}i s njom ako ho}e. Ovo se ~inilo u slu~aju da ~ovjek
nije imao djece pa je htio da mu se rodi dijete. Ovakav brak se zvao “nikahul - istibdai”.
3. Okupi se grupa od tri do deset osoba, pa op}e s jednom `enom. Ako ona ostane
trudna, nakon poroda pozove sve u~esnike u sramnom ~inu i svi moraju do}i, a ona
odabere onoga koga ona ho}e, da bude otac njenom djetetu. Taj uzima dijete i daje mu
porodi~no ime.
4. Okupe se kod `ene mnogi mu{karci i ona ne smije odbiti nikoga ko je do{ao. To su
uglavnom bile javne `ene. Na svoja vrata su stavljale zastavicu kao znak raspoznavanja
njihove ku}e. Ko god je `elio u}i kod takvih `ena, znao je gdje ide. Ako bi takva `ena
ostala trudna i rodila dijete, okupili bi se svi koji su joj dolazili, a onda bi pozvali fizionomiste
- poznavaoce ljudske fizionomije. Zatim bi ona dala dijete onome kome sli~i i ono bi bivalo
progla{eno njegovim i ne bi mogao to da odbije.
Dolaskom Objave, Allah, d`.{., poni{tava sve vrste ovakvih brakova, a dozvoljava
samo dana{nji islamski brak.60
Postojao je kod predislamskih Arapa jo{ jedan na~in braka.
Naime, mu{karca i `enu spajale su sablje i koplja, tako {to su pobjenici iz plemenskih
ratova uzimali `ene pobije|enih.
Djeca ro|ena iz tih veza nisu imala nikakva prava na o~instvo, a sramota ih je pratila
~itavog `ivota.
Poznato je da su Arapi predislamskog doba mogli imati onoliko `ena koliko su htjeli.
^ak su u isto vrijeme sklapali brak s dvjema ro|enim sestrama, kao i sa `enama svojih
o~eva ako bi one ostale udovice ili bile pu{tenice. O tome govori Kur’an u poglavlju En -
Nisa, ajet: 22 i 23.
Tako|er su mu{karci mogli dati vi{e neograni~enih rastava (talaka) jednoj `eni.61
Blud i razvrat su uveliko vladali u svim slojevima arapskog predislamskog dru{tva. Ne
mo`emo izdvojiti posebno ni jednu dru{tvenu ljestvicu, izuzev pojedinaca koji su ~asno
`ivjeli i koji su blud smatrali nemoralom i velikom sramotom.
Slobodne `ene su bile u boljem polo`aju od robinja i robinje su predstavljale veliku
nesre}u; izgleda da Arapi uglavnom nisu smatrali sramotnim blud koji su ~inili.
Prenosi Ebu - Davud, od Amra bin [uajba, a ovaj od svoga oca, pa od djeda i ka`e:
“Ustao je neki ~ovjek i rekao: ‘Ta i ta osoba je moj sin. U~inio sam preljubu s njegovom
majkom prije islama’, a Resulullah (s.a.v.s.) re~e: ‘Islam ne priznaje tvrdnju da je neko
nekome sin, a vrijeme d`ahilijeta je pro{lo!’” Buhatija u svom “sahihu” u knjizi “En - Nikah”,
naslovio jedno poglavlje ovako: “Nema braka osim s dopu{tenjem staratelja, dijete pripada
onome u ~ijoj se postelji rodilo, a preljubniku kamenovanje.”
Pri~a o me|usobnom prepiranju Sa’d bin Ebi - Vekasa i Abd ibn Zum’ata oko sina
Zum’atove robinje, poznata je. Sin se zvao Abdurrahman ibn Zuma’at.62
40. 42 Zape~a}eni d`enetski napitak
Odnos oca i djece mogao se svrstati u nekoliko kategorija. Bilo je onih koji su govorili:
“Na{a djeca su na{e d`igerice koje hode zemljom.” Abilo je i onih koji su ubijali `ensku djecu,
ili ih `ivu zakopavali, boje}i se sramote: Bilo je i onih koji su ubijali svoju djecu jo{ u maj~inoj
utrobi, boje}i se siroma{tva i sramote. O tome govori Kur’an u poglavljima i ajetima: 6:151;
16:58, 59; 17:31 i 81:8.
Me|utim, ne mo`emo re}i da je ovo bio dominantni vid etike i morala. Arapima je bilo
veoma va`no da imaju mnogo sinova koji }e se boriti za svoju zemlju. Opho|enje brata s
bratom i brati}ima, kao i ostalom rodbinom, bilo je zasnovano na jakim krvnim vezama.
@ivjeli su za plemensko rodoljublje, a za njega i umirali. Duh jedinstva vladao je unutar
jednog plemena i to je jo{ vi{e pove}avalo rodoljubivost. Temelj dru{tvenog ustrojstva
jednog plemena bilo je pojedina~no i krvno rodoljublje. Pridr`avali su se nepisanog pravila:
“Pomozi bratu, bio u pravu ili ne.” Naravno, ovo pravilo bilo je u skladu s pravilom islamskog
u~enja, koje ka`e:
“Pomo} silniku treba da bude takva da bi ga sprije~ila u izvr{avanju nasilja.”
Natjecanje u porijeklu i ~asti ~esto je bilo uzrok izbijanja me|uplemenskih ratova, ~ak
i me|u onim plemenima ~iji je predak zajedni~ki. To se de{avalo izme|u Evsa i Hazred`a,
Abesa i Zubjana, kao i Bekra i Tagluba, te nekih drugih.
Me|utim, dru{tveni odnosi izme|u plemena razli~itog porijekla nisu bili jaki i ~vrsti.
Oni su se me|usobno uni{tavali u ratovima. U nekim prilikama poglavari plemena zakazivali
su javne skupove na koje su dolazila razli~ita plemena, naro~ito u svetim mjesecima -
mjesecima hodo~a{}a. Ti mjeseci bili su Arapima od velike va`nosti, jer su u njima
uspostavljali normalne ljudske odnose i rje{avali mnoge `ivotne probleme.
Ukratko re~eno, dru{tvene prilike bile su u jadnom stanju, a kako i ne bi, kad je neznanje
i praznovjerje uveliko vladalo Arabijom, a svijet `ivio u mnogobo{tvu i ideolo{kom mraku.
@ene su se kupovale i prodavale. S njima se postupalo kao s predmetom, dok mu{karac
nije imao nikakvih - ni ljudskih ni moralnih ograni~enja. @ivio je kako je htio i s kim je htio.
Vlast se kretala u krugu bogatih, koji pune kase blagom sa sirotinjskih le|a ili vlasti
koja je stalno spremna da ratuje.
EKONOMSKE PRILIKE
Ekonomske prilike su uvijek bile proizvod dru{tvenih. To se najbolje vidi po `ivotnom
standardu ljudi tog doba.
Trgovina je bila najve}i izvor materijalnih sredstava za `ivot.
Trgovina se obavljala samo u vrijeme kad su putevi bili sigurni i vrijeme mirnodopsko, a
tako ne{to bilo je nemogu}e sastaviti na arabijskom tlu, osim u svetim mjesecima. U tim
41. Zape~a}eni d`enetski napitak 43
mjesecima odr`avali su se ~uveni trgova~ki sajmovi. Poznata sajmi{ta su bila (“suk” -
~ar{ija) Ukkaz, Zu - Med`az, Mad`na i mnogi drugi.
[to se ti~e zanatstva i ostalih proizvodnih struktura, one nisu bile razvijene, i Arapi su bili
dalje od toga nego ijedan drugi narod. Mnoge vrste zanatstva cvjetale su u Jemenu i Hiri, a
najpoznatiji su bili ko`arstvo i tekstilstvo, dok se u centralnoj Arabiji stanovni{tvo bavilo
sto~arstvom i zemljoradnjom.
Arapske `ene prele su vunu i plele odje}u, ali najvi{e za sebe i za ratnike, jer je sve to
bilo izlo`eno plja~ki napada~a, te nije ni govora bilo o nekoj proizvodnji. Vrijedno je
napomenuti, da je ina~e vladalo jedno op}e stanje bijede, gladi i siroma{tva.
ETIKA ARAPA
Ne negiramo da su Arapi predislamskog doba imali nekih veoma niskih normi
pona{anja, sramotnih radnji i situacija koje odbacuje zdrav razum i ne prihva}a ~ovjekova
priroda, ali imali su i te kako pohvalnih i vrijednih kvaliteta kojima bismo se i mi danas
mogli diviti i ~uditi. Tu spadaju:
1. Kerem - ~ast i plemenitost u ~emu su se me|usobno natjecali i pomagali. Gotovo
polovina predislamskog pjesni{tva, u kome su bili vrsni majstori, posve}ena je toj njihovoj
karakternoj crti. Primjera radi - pojavi se iznenada gost, zimsko doba, gladna godina, a
doma}in nema u ku}i ni{ta drugo osim jedne deve, koja je spas za ~itavu porodicu. Da bi
pokazao gostoljubivost i sa~uvao ~ast i obraz porodice, on ustane, i zbog gosta, zakolje
devu, nalo`i vatru i priredi obilnu gozbu. U oblike arapskog kerema ubraja se i njihovo
neposredno u~e{}e u izmirenju porodica i smirenju krvoproli}a. ^ovjek je znao u interesu
mira, na svoj vrat uzeti i podmiriti tu|u nadoknadu - krvarinu, samo da smiri situaciju u
danom momentu. Bitno je bilo zaustaviti prolijevanje krvi koje bi se moglo protegnuti s
koljena na koljeno, i time spasiti ~ovjeka.
^esto su u kasidama hvalili sebe, ali su znali hvaliti i druge, pa ~ak i tu|e vladare i
poglavare ako to zaslu`uju. Arap je iskazivao ~ast prema gostu, nude}i mu vino, bez
kojega nisu smjeli govoriti o ~asti. Stoga je upotreba vina bila ~vrsto vezana za “kerem”,
pa su ga opjevali u svojoj poeziji. Arapi su samo stablo gro`|a nazivali “stablo ~asti”, a
vino su nazivali “k}er ~asti.”
U plemenita svojstva Arapa ubrajalo se i kockanje. Smatrali su da je kockanje put, tj.
sredstvo dru`enja, gdje }e pobjednik pokazati svoju plemenitost i dobrotu, jer }e od dobitka
nahraniti siroma{ne. Vino je na mnogo mjesta spomenuto u Kur’ani - kerimu, a uporedo s
njim i kockanje. Uzvi{eni Allah, d`.{., ka`e:
42. 44 Zape~a}eni d`enetski napitak
“Pitaju te o vinu i kocki, reci: ‘Oni donose veliku {tetu, a i neku korist ljudima, samo je
{teta ve}a od koristi.’” (2:219)
2. U lijepo pona{anje Arapa spada i po{tovanje ugovora. Ugovor je za njih zna~io vjerski
~in kojeg su se ~vrsto dr`ali. a za njegov interes bili su u stanju i svoju djecu `rtvovati i
ognji{ta razoriti. O tome nam govore Hanij bin Mes’ud [ejbanija, Samuel bin Adij i Had`ib bin
Kerara Temimije. Rijetko se, vrlo rijetko, de{avalo da se ugovor prekine.
3. Osje}aj li~ne ~asti i ponosa rezultirao je odbijanjem bilo kakvog poni`enja i ugnjetavanja.
Iz toga je proizilazilo da su vrlo rado pokazivali hrabrost, ali i ljubomoru, te su veoma brzo
reagirali u danim situacijama. Oni nisu mogli da ~uju rije~i koje imalo miri{u na sramotu i
nepravdu, a da ne bi sko~ili i latili se sablje i koplja, pa u rat ako treba, odmah i odjednom, ne
vode}i ra~una da i sebe `rtvuju na tom putu.
4. Nisu odustajali od svojih odluka. Ako odlu~e uraditi ne{to u ~emu vide svoju slavu i
ponos, od toga ih ni{ta ne mo`e odvratiti, i ~ak su svoje `ivote dovodili u opasnost na putu
izvr{enja svojih odluka.
5. U njihove eti~ke vrline spada i blagost, dostojanstvo i smirenost. Opjevali su ih u
stihovima, iako su s druge strane, kontrirali juna{tvu i brzini borbenog djelovanja.
6. Beduinska bezazlenost i neuprljanost civilizacijom i drugim spletkama, proizvele su
kod Arapa iskrenost, povjerenje i ~uvanje od izdaje i klevete. Vidimo iz svega spomenutog
da su Arapi, uza sve ove svoje pozitivne i negativne karakteristike, kada se doda geografski
i strate{ki polo`aj Arabije u odnosu na cio svijet, bili s razlogom odabrani kao narod da
ponesu te{ko breme Objave upu}ene cijelom ~ovje~anstvu i da ba{ oni budu vodi~i ljudskom
dru{tvu, tj. ljudskom ummetu.
Iako su napomenute vrijednosti manjkave u nekim stvarima, a dobre u nekim drugim,
ipak su u osnovi dobar temelj lijepim vrlinama od kojih je imao koristi cio ljudski rod,
posebno kad je do{lo do ispravki koje je u~inio islam.
Od svih spomenutih ta~aka vjerovatno su najvrjednije: po{tivanje ugovora, osje}aj
li~ne ~asti i ponosa, ustrajnost u izvr{avanju svojih odluka.
Nemogu}e bi bilo bez svega ovoga, pobijediti zlo i razvrat, a uspostaviti sustav pravde
i dobra. To je bilo mogu}e jedino s ovakvim potencijalom snage i razuma. Arapi su imali i
druge vrijednosti, ali nam nije cilj da o njima op{irno pi{emo.
43. Zape~a}eni d`enetski napitak 45
PORIJEKLO MUHAMMEDA, A.S.,
I NJEGOVE PORODICE
RESULULLAHOVO, A.S., PORIJEKLO
Porijeklo Resulullaha, a.s., svrstano je u tri vremenska perioda. Prvi je dio priznat kao
ta~an od svih poznatih autora Sira.
Tu se spominje porijeklo Resulullaha, a.s., do Adnana. Drugi dio vezan je za uzlaznu
lozu porijekla Resuullaha, a.s., od Adnana pa do Ibrahima, a.s. Tu ima i nekih
razmimoila`enja. Tre}i dio se odnosi na porijeklo vezano od Ibrahima, a.s., pa sve do
Adema, a.s. U ovome posljednjem stepenu loze ima podataka kojima se ne mo`e sa
sigurno{}u vjerovati.
PRVI STEPEN
Muhammed ibn Abdullah ibn Abdil - Mutallib (ime mu je [ejbe), Ibn - Ha{im (ime mu je
‘Amr) ibn - Abdu Menaf (ime mu je El - Mugire), Ibn - Kusajj (ime mu je Zejd), Ibn - Kilab,
Ibn - Murre, Ibn - Ka’b, Ibn - Lu’ej, Ibn - Galib, Ibn - Fehr (nadimak mu je Kurej{ i po njemu
je pleme dobilo ime), Ibn - Malik, Ibn - Nedar (ime mu je Kajs), Ibn - Kinane, Ibn - Huzejme,
Ibn - Mudrike (ime mu je ‘Amir), Ibn - Ilijas, Ibn - Mudar, Ibn - Nezar, Ibn - Me’ad, Ibn -
Adnan.63