Bista visine oko 10 cm, nađena početkom ljeta 2019. u blizini Viminacijuma, pravi je predstavnik antičke ljepote. Obrve sa nosom čine veliko slovo T što samo može da upućuje na ime osobe: T = TEUTA. Na ogrlici kao da ima natpis TEUP. Obećao mi čovjek detaljni pregled, ali i ovaj put bijaše po onoj narodnoj: "Obećanje ludom radovanje!"
Ono što je sigurno jeste da je to prikaz žene iz okoline Čilipa kod Dubrovnika (kićanka na grudima je svjedok).
2. 2
Bista visine oko 10 cm, nađena početkom ljeta 2019. u blizini Vimina-
cijuma, pravi je predstavnik antičke ljepote. Obrve sa nosom čine veliko slovo
T što samo može da upućuje na ime osobe: T = TEUTA. Na ogrlici kao da
ima natpis TEUP. Obećao mi čovjek detaljni pregled, ali i ovaj put bijaše po
onoj narodnoj: "Obećanje ludom radovanje!"
Ono što je sigurno jeste da je to prikaz žene iz okoline Čilipa kod Du-
brovnika (kićanka na grudima je svjedok).
4. 4
Godine 229. g. st. ere. Rim je objavio rat Iliriji. Rimska vojska brojala je
oko 20.000 vojnika, 200 konjanika i pomorska flota sa 200 brodova. Rimljani
su osvajali grad za gradom od Krfa na jugu krečući se ka sjeveru Ilirije i na
kraju su opkolili ilirski glavni grad Scodru (Skadar). Teuta se sklonila u grad
Rhizon (Risan), glavnu bazu ilirske flote.
Pod pritiskom Rimljana predala se 227. g. st. e. prihvaćajući nepovolj-
ne uslove. Rimljani su joj dopustili da ostane na vlasti, ali su je ograničila na
usku regiju oko Skadra, lišili je svih njenih posjeda van te regije i zabranili su
ilirskim brodovima da plove južno od grada Lisusa na obali Adriatika malo
južnije od Skadra. Teuta je morala da prizna vlast Rimljana plačajući im
danak.
19. 19
Žuta kićanka kao specifični i jedinstveni dio balkanske ženske
narodne nošnje u selu Čilipi u Konavlma kod Dubrovnika, bivšoj
teritoriji Teutine Ilirije.
21. 21
Kao specifični i jedinstveni dio balkanske ženske narodne nošnje u selu
Čilipi u Konavlima kod Dubrovnika, ova kićanka svjedoči da je žena prika-
zana na bisti rođena u blizoj okolini Dubrovnika (ilirska Ragusa), moguće baš
u Čilipima.
23. 23
AUTOR
Petko Nikolić rođen je 27. oktobra 1951. godine na Viduši kod Kaknja,
BiH. Osnovnu školu pohađao je Modrinju (opština Kakanj) i u Perinom Hanu
kod Zenice, a srednju u Zenici. Studirao u Sarajevu. Kao prosvjetni radnik
radio u zeničkim osnovnim školama. Protjeran od islamista centralne Bosne
u Kanadi živi i radi od 1993. godine, a njegova rodna Viduša od komšija mus-
limana prvo je opljačkana, potom su sve kuće popaljene i sravljene je sa
zemljom iako ratnih dejstava tu nije bilo