Sima Andrejevid Igumanov
Usvojio ceo narod
Usvojio ceo narod
Darivao je Srbima crkve, sirotišta, škole, pevačka
društva ...
Mudri ljudi su oduvek znali da je njihovo samo ono što
Boga radi daruju drugome. Sima Andrejevic Igumanov
jedna je od takvih ličnosti za koga patrijarh Pavle kaže
da nije založio samo sav svoj imetak, vec celog sebe u
prosvetne i humanitarne ciljeve čime je uzrastao u
velikog dobrotvora celog srpskog naroda.
Usvojio ceo narod
Rođen je u Prizrenu, 1804. godine, baš kad je
Karađorđe digao Srbe na ustanak. Njegov otac Andrija
bio je vrlo bogat čovek, i veliki srpski patriota koji je,
i oružje za ustanike, materijalno bio sasvim
propao, ostavivši četiri sina bez ičega. Najmlađi, Sima,
odrastao je u manastiru Sveti Marko kod Prizrena, gde
je njegov najstariji brat Aksentije, koji se još kao vrlo
mlad zamonašio, bio iguman.
Usvojio ceo narod
Sima je u manastiru naučio da čita i piše, a pošto su ga
po bratu vec zvali "Sima igumanov", i zvanično je uzeo
to prezime.
Dva njegova brata sve do sloma 1813. godine borila su
se u redovima Karađorđevih ustanika: Kraguj je imao
čin kapetana, što se vidi iz njegovog nemačkog pasoša,
s kojim se kasnije vratio u Srbiju, a o Petrovim
zaslugama za ustanak govori potvrda koju mu je, lično,
napisao Karađorđe.
Usvojio ceo narod
Sima e čitav život ostati vezan za manastir Svetog
Marka, i e ga, a u testamentu je ostavio nalog
da bude sahranjen kraj crkve, u grobnici koju je još za
života napravio.
Usvojio ceo narod
Aksentije ga je poslao na zanat u prizrensku fabriku
burmuta, duvana koji se šmrkao, i Sima tu kasnije
počinje da radi da bi brzo postao i ortak vlasnika. Turci,
međutim, ovu fabriku zatvaraju i ruše, pa Sima odlazi u
Aleksinac gde njegov pokušaj da otvori novu fabriku
burmuta propada. Odatle odlazi u Makedoniju, gde od
tamošnjeg paše uzima u zakup bare i jezera kod Bitolja
da bi otpočeo trgovinu pijavicama. Skupljao ih je i
prevozio do Beograda, gde ih je preuzimao neki
Francuz, i distribuirao po čitavoj Evropi.
Usvojio ceo narod
Pijavice su bile na ceni i posao je cvetao toliko da mu je
turski paša jednom oduzeo vec spremljenu isporuku, s
namerom da je lično proda. Iz ove otimačine izrodila se
duga, skupa i komplikovana parnica, posle koje je Sima
u Carigradu ostao bez prebijene pare - zabeleženo je da
mu je ruski konzul jednom prilikom dao hiljadu rubalja
da preživi. Uz to, paša je preko svojih veza uredio da
Sima bude utamničen, pa je ovaj u zatvoru proveo pet
meseci - sve dok i zvanično paši nije prepustio posao sa
pijavicama.
Usvojio ceo narod
U carigradskoj tamnici zatekao je jednog prizrenskog
Turčina, agu, dobrog prijatelja svog brata igumana. Po
izlasku na slobodu, Sima je brinuo o agi, ivao ga je
i donosio mu hranu, a aga mu je poverio novac koji je
krio, da ga upotrebi kao
kapital u trgovini, uz uslov da
mu vrati sa delom zarade, ili,
ako ga pogube, da novac da
njegovoj porodici u Prizrenu.
Usvojio ceo narod
Sima je kasnije održao reč - do kraja života se brinuo o
aginoj porodici i izdržavao ih, davši i bogat miraz aginoj
erki. Jer, bio mu je krenuo posao prerade i trgovine
duvanom, prvo u Carigradu, a zatim i u Rusiji, u Odesi i
Kijevu, pa u Beogradu.
i asketski i sav predan Bogu, darivao je crkve,
manastire, sirotišta, škole, domove učenika, pevačka
društva, ali pomagao i bolesne i ne, stipendirao
učenike.
Usvojio ceo narod
U tuzi za sinom Manojlom koji je umro 1865. godine,
Sima Igumanov je "usinio svu omladinu svog kraja".
Osnovao je zadužbinu kojoj je zaveštao sva dobra koja
je dugodišnjim radom i štednjom stvorio. Tako e
"Zadužbina Sime a Igumanova Prizrenca"
postati jedna od najplodonosnijih ustanova te vrste u
srpskom narodu. Testamentom je odredio da
Zadužbinom uvek upravlja patrijarh SPC.
Usvojio ceo narod
Godine 1871. osnovao je i Pravoslavnu srpsku
bogosloviju u Prizrenu. To je bio veliki događaj, ne samo
za još neoslobođene Srbe u Staroj Srbiji, nego i za ceo
srpski rod. Zadatak Bogoslovije, kako je zapisano u
Projektu njenog ustrojstva, bio je "da sprema e
srpske narodnosti, a pravoslavne vere u Otomanskoj
imperiji za narodne sveštenike i učitelje".
Usvojio ceo narod
Zadužbina je imala sedište u Beogradu, odakle je njen
odbor preko Ministarstva inostranih dela finansirao
celokupnu kulturno-prosvetnu akciju u Staroj Srbiji i
Makedoniji - od školovanja kadrova u Beogradu do
plata za učitelje, podizanja i održavanja škola i
stipendiranja đaka. U trenutku stvaranja Zadužbine
njena sredstva iznosila su šest miliona dinara.
Usvojio ceo narod
Velika Igumanovljeva palata na Terazijama, bila je
glavno vlasništvo fonda iz kojeg su finansirane
dobrotvorne i prosvetne akcije. Nedugo posle Drugog
svetskog rata sa vrha ove palate uklonjena je
kompozicija skulptura "Sima Andrejevic Igumanov sa
ima" visoka 3,7 metara.
Umro je 1883. godine.
Usvojio ceo narod
Malo se zna da je Prizrenska bogoslovija školovala više
učitelja nego sveštenika, a dala je i više vladika i trojicu
srpskih patrijarha: Varnavu, Gavrila i Pavla. Prva dvojica
su bili njeni učenici, a i njen profesor.
Usvojio ceo narod
"Kada sam još kao student Bogoslovskog fakulteta u
Beogradu prolazio pored velikog zdanja na Terazijama,
na čijem zidu krupnim slovima piše 'Zadužbina Sime
a Igumanova Prizrenca', divio sam se toj
velelepnoj građevini i njenom zadužbinaru. Tada ni
slutio nisam da u vec kroz petnaestak godina biti
profesor Bogoslovije u Prizrenu, koju je takođe osnovao
i podigao Sima Andrejevic Igumanov ", zapisao je
patrijarh Pavle.
Usvojio ceo narod
Zaslugom patrijarha Pavla zadužbina je 1991. godine
obnovila rad, što je podrazumevalo i anje palate na
Terazijama izgrađene 1938. godine.
Posle egzodusa srpskog naroda sa Kosova i Metohije
1999. godine Prizrenska bogoslovija je privremeno
izmeštena u Niš gde je isključivo sredstvima
Igumanovljeve zadužbine podignuto novo
monumentalno zdanje za školovanje ih
sveštenika.
Usvojio ceo narod
Igumanova palata podignuta je 1938. godine prema
projektu Petra i Branka a, u stilu modernizma. Na
pročelju fasade nalazi se natpis: "Zadužbina Sime
a Igumanova Prizrenca". Sima Andrejevic
Igumanov (1804-1883), trgovac, otvorio je 1872. godine
u Prizrenu Bogoslovsko-učiteljsku školu, čije je
izdržavanje obezbedio time što je podigao palatu na
Terazijama i stvorio zadužbinu koja je donosila redovne
prihode.
Usvojio ceo narod
Reprezentativna gradska palata jedno je od
najznačajnijih dela arhitekata Petra i Branka a,
ujedno i jedan od ključnih objekata na kome se ogleda
proces transformacije tradicionalnog akademskog
koncepta u moderni. Zamišljena je u modernizovanoj
verziji srpsko-vizantijskog stila, sa širokim arkadama u
prizemlju, vertikalno raščlanjenom fasadom na
spratovima i dekorativnim motivom izduženog lučnog
otvora.
Usvojio ceo narod
Ovaj motiv, koji svoje poreklo vodi iz srpsko-vizantijskog
stila, naglašen je na uglu i suprotstavljen formalnim
odlikama kasnog modernizma - mermernoj oblozi
fasade, nizovima pravougaonih prozora na poslednjem
spratu i jakoj nadstrešnici u prizemlju.
Usvojio ceo narod
Na vrhu zgrade prvobitno
se nalazila skulptura Sime
Igumanova sa ima,
rad vajara Lojze Dolinara.
Spomenik kulture Igumanova palata
Terazije 31

Sima andrejević igumanov

  • 1.
  • 2.
    Usvojio ceo narod Darivaoje Srbima crkve, sirotišta, škole, pevačka društva ... Mudri ljudi su oduvek znali da je njihovo samo ono što Boga radi daruju drugome. Sima Andrejevic Igumanov jedna je od takvih ličnosti za koga patrijarh Pavle kaže da nije založio samo sav svoj imetak, vec celog sebe u prosvetne i humanitarne ciljeve čime je uzrastao u velikog dobrotvora celog srpskog naroda.
  • 3.
    Usvojio ceo narod Rođenje u Prizrenu, 1804. godine, baš kad je Karađorđe digao Srbe na ustanak. Njegov otac Andrija bio je vrlo bogat čovek, i veliki srpski patriota koji je, i oružje za ustanike, materijalno bio sasvim propao, ostavivši četiri sina bez ičega. Najmlađi, Sima, odrastao je u manastiru Sveti Marko kod Prizrena, gde je njegov najstariji brat Aksentije, koji se još kao vrlo mlad zamonašio, bio iguman.
  • 4.
    Usvojio ceo narod Simaje u manastiru naučio da čita i piše, a pošto su ga po bratu vec zvali "Sima igumanov", i zvanično je uzeo to prezime. Dva njegova brata sve do sloma 1813. godine borila su se u redovima Karađorđevih ustanika: Kraguj je imao čin kapetana, što se vidi iz njegovog nemačkog pasoša, s kojim se kasnije vratio u Srbiju, a o Petrovim zaslugama za ustanak govori potvrda koju mu je, lično, napisao Karađorđe.
  • 5.
    Usvojio ceo narod Simae čitav život ostati vezan za manastir Svetog Marka, i e ga, a u testamentu je ostavio nalog da bude sahranjen kraj crkve, u grobnici koju je još za života napravio.
  • 6.
    Usvojio ceo narod Aksentijega je poslao na zanat u prizrensku fabriku burmuta, duvana koji se šmrkao, i Sima tu kasnije počinje da radi da bi brzo postao i ortak vlasnika. Turci, međutim, ovu fabriku zatvaraju i ruše, pa Sima odlazi u Aleksinac gde njegov pokušaj da otvori novu fabriku burmuta propada. Odatle odlazi u Makedoniju, gde od tamošnjeg paše uzima u zakup bare i jezera kod Bitolja da bi otpočeo trgovinu pijavicama. Skupljao ih je i prevozio do Beograda, gde ih je preuzimao neki Francuz, i distribuirao po čitavoj Evropi.
  • 7.
    Usvojio ceo narod Pijavicesu bile na ceni i posao je cvetao toliko da mu je turski paša jednom oduzeo vec spremljenu isporuku, s namerom da je lično proda. Iz ove otimačine izrodila se duga, skupa i komplikovana parnica, posle koje je Sima u Carigradu ostao bez prebijene pare - zabeleženo je da mu je ruski konzul jednom prilikom dao hiljadu rubalja da preživi. Uz to, paša je preko svojih veza uredio da Sima bude utamničen, pa je ovaj u zatvoru proveo pet meseci - sve dok i zvanično paši nije prepustio posao sa pijavicama.
  • 8.
    Usvojio ceo narod Ucarigradskoj tamnici zatekao je jednog prizrenskog Turčina, agu, dobrog prijatelja svog brata igumana. Po izlasku na slobodu, Sima je brinuo o agi, ivao ga je i donosio mu hranu, a aga mu je poverio novac koji je krio, da ga upotrebi kao kapital u trgovini, uz uslov da mu vrati sa delom zarade, ili, ako ga pogube, da novac da njegovoj porodici u Prizrenu.
  • 9.
    Usvojio ceo narod Simaje kasnije održao reč - do kraja života se brinuo o aginoj porodici i izdržavao ih, davši i bogat miraz aginoj erki. Jer, bio mu je krenuo posao prerade i trgovine duvanom, prvo u Carigradu, a zatim i u Rusiji, u Odesi i Kijevu, pa u Beogradu. i asketski i sav predan Bogu, darivao je crkve, manastire, sirotišta, škole, domove učenika, pevačka društva, ali pomagao i bolesne i ne, stipendirao učenike.
  • 10.
    Usvojio ceo narod Utuzi za sinom Manojlom koji je umro 1865. godine, Sima Igumanov je "usinio svu omladinu svog kraja". Osnovao je zadužbinu kojoj je zaveštao sva dobra koja je dugodišnjim radom i štednjom stvorio. Tako e "Zadužbina Sime a Igumanova Prizrenca" postati jedna od najplodonosnijih ustanova te vrste u srpskom narodu. Testamentom je odredio da Zadužbinom uvek upravlja patrijarh SPC.
  • 11.
    Usvojio ceo narod Godine1871. osnovao je i Pravoslavnu srpsku bogosloviju u Prizrenu. To je bio veliki događaj, ne samo za još neoslobođene Srbe u Staroj Srbiji, nego i za ceo srpski rod. Zadatak Bogoslovije, kako je zapisano u Projektu njenog ustrojstva, bio je "da sprema e srpske narodnosti, a pravoslavne vere u Otomanskoj imperiji za narodne sveštenike i učitelje".
  • 12.
    Usvojio ceo narod Zadužbinaje imala sedište u Beogradu, odakle je njen odbor preko Ministarstva inostranih dela finansirao celokupnu kulturno-prosvetnu akciju u Staroj Srbiji i Makedoniji - od školovanja kadrova u Beogradu do plata za učitelje, podizanja i održavanja škola i stipendiranja đaka. U trenutku stvaranja Zadužbine njena sredstva iznosila su šest miliona dinara.
  • 13.
    Usvojio ceo narod VelikaIgumanovljeva palata na Terazijama, bila je glavno vlasništvo fonda iz kojeg su finansirane dobrotvorne i prosvetne akcije. Nedugo posle Drugog svetskog rata sa vrha ove palate uklonjena je kompozicija skulptura "Sima Andrejevic Igumanov sa ima" visoka 3,7 metara. Umro je 1883. godine.
  • 14.
    Usvojio ceo narod Malose zna da je Prizrenska bogoslovija školovala više učitelja nego sveštenika, a dala je i više vladika i trojicu srpskih patrijarha: Varnavu, Gavrila i Pavla. Prva dvojica su bili njeni učenici, a i njen profesor.
  • 15.
    Usvojio ceo narod "Kadasam još kao student Bogoslovskog fakulteta u Beogradu prolazio pored velikog zdanja na Terazijama, na čijem zidu krupnim slovima piše 'Zadužbina Sime a Igumanova Prizrenca', divio sam se toj velelepnoj građevini i njenom zadužbinaru. Tada ni slutio nisam da u vec kroz petnaestak godina biti profesor Bogoslovije u Prizrenu, koju je takođe osnovao i podigao Sima Andrejevic Igumanov ", zapisao je patrijarh Pavle.
  • 16.
    Usvojio ceo narod Zaslugompatrijarha Pavla zadužbina je 1991. godine obnovila rad, što je podrazumevalo i anje palate na Terazijama izgrađene 1938. godine. Posle egzodusa srpskog naroda sa Kosova i Metohije 1999. godine Prizrenska bogoslovija je privremeno izmeštena u Niš gde je isključivo sredstvima Igumanovljeve zadužbine podignuto novo monumentalno zdanje za školovanje ih sveštenika.
  • 17.
    Usvojio ceo narod Igumanovapalata podignuta je 1938. godine prema projektu Petra i Branka a, u stilu modernizma. Na pročelju fasade nalazi se natpis: "Zadužbina Sime a Igumanova Prizrenca". Sima Andrejevic Igumanov (1804-1883), trgovac, otvorio je 1872. godine u Prizrenu Bogoslovsko-učiteljsku školu, čije je izdržavanje obezbedio time što je podigao palatu na Terazijama i stvorio zadužbinu koja je donosila redovne prihode.
  • 18.
    Usvojio ceo narod Reprezentativnagradska palata jedno je od najznačajnijih dela arhitekata Petra i Branka a, ujedno i jedan od ključnih objekata na kome se ogleda proces transformacije tradicionalnog akademskog koncepta u moderni. Zamišljena je u modernizovanoj verziji srpsko-vizantijskog stila, sa širokim arkadama u prizemlju, vertikalno raščlanjenom fasadom na spratovima i dekorativnim motivom izduženog lučnog otvora.
  • 19.
    Usvojio ceo narod Ovajmotiv, koji svoje poreklo vodi iz srpsko-vizantijskog stila, naglašen je na uglu i suprotstavljen formalnim odlikama kasnog modernizma - mermernoj oblozi fasade, nizovima pravougaonih prozora na poslednjem spratu i jakoj nadstrešnici u prizemlju.
  • 20.
    Usvojio ceo narod Navrhu zgrade prvobitno se nalazila skulptura Sime Igumanova sa ima, rad vajara Lojze Dolinara. Spomenik kulture Igumanova palata Terazije 31