1. T5
T4
-50 m
-100 m
-150 m
-200 m
-250 m
-300 m
-350 m
e11
e12
e13
e0'
93
e0
e1
e2e3e4
e5
e6e7
e8
e9e10
e11
e12
e13
e14
e15
e16
e17
e18
e19
e20e21
e22e23e24
e25e26e27e28e29el28
el0
el1el2
el3el4
el5 el6el7el8 el9el10el11el12el13 el14el15
el16
el17el18
el19el20
el21
el22
el23
el24
el25
el26 el27
in0in1in2
in3in4in5
in6in7
in8
in9in10
in11
in12*in12a in13
*ingl
*in13a
in'1in'0
*in'1a
in'2
in'3
in'4
in'5 in'6
in'7
in'8
in'9
in'10 in'11
no0
no1
no2
no3
no4
no5
no6
no7
no8
no9
no10no11
no12
no13
no14
no15 no16
no17
no18
no19
no20
no21
no22no23
no24
no25
no26no27
xivo
xx1
xx2xx3
xx4
xx5
xx6
xx7
xx8
xx9
xx10
xx11
xx12 xx13 xx14
xx15
xx16 xx17xx18 xx19
xx20
xx21 xx22 xx23
xx24 xx25xx26 xx27
xx28 xx29 xx30
g1.1
zi1
zi2 zi3 zi4
zi5
zi6
zi7
zi8
zi9
zi10
zi11
g1.0
g1.2
g1.3g1.4
g1.5
g1.6
g1.4g1.7
g1.8
g1.9 g1.10
g1.11
g1.12
g1.13
g1.14
0u
1u
z0
x1
x2
x3
x4
x5
x6
x7
y1
y2
y3
y4
y5 y6
y7 y8
y9 y10
y11
y12
y13
y14 y15 y16
y17 y18 y19 y20
z1z2
z3
s1
v13
s2
s3
s4
s5 s6
dp0
dp1
dp2
dp3
dp4
dp5
dp6
dp7
dp8
dp9v1 v1
v2
v3
v4v5
v6
v7
v8
v9
v10
v11
v12
*v7a
u1
u2
u3
u4
u5
*u5a
i1 i2 i3
i4
i5
i6 i7
i8
i9
i10 i11
i12
i13 i14 i15
i16
i17 i18 i19i20
i21 i22i23i24 i25
i26
i27 i28
i29
i30
i31
i32 i33
i34
i35
i36
i37
i38i38
pd0
pd1
*pd1a
pd2pd3
pd4
pd5
pd6
ii1
ii2
ii3
ii4
ii5
ii6
ii7
ii8
ii9
ii10
ii11
ii12
pd0
pd1
*pd1a
pd2 pd3
pd4
pd5
pd6
xx9
xx10
xx11
xx12
u1
u2
u3
u4
u5
u2a
u1a
u5a
1
2
3
45
6
7
8
9
10
11
12
7a
g1.1
zi1
zi2
zi3
zi4
zi5
zi6
zi7
zi8
zi9
zi10
zi11
g1.0
g1.2
z4
z5z6
z7
z8
z9
z10
z11
z12
z13z14z15
z16z17
z18z19
z20
z21
z22
z23z24z25z26z27
z28
z29
z30
z31z32z33z34
z35
z36
z37z38z39
dp0
dp1
dp2
zpv0
zpv2zpv3
zpv4zpv5zpv6
zpv7
zpv8
zpv9
zpv10
zpv11zpv12
zpv13zpv14zpv15
zpv16
zpv17
zpv18
zpv19zpv20zpv21zpv22zpv23zpv24
zpv25 zpv26
zpv27
zpv28
0
sifon
123
4
5
6
78
910
11
12
13
14
1516
17
18
19
202122232425
2627
28
29
1.0
30
31
32
26
14
15
19
0
1
2
3
OKNO
MEAND
AR
OK
N O-TU
BA
KOS
IMEANDAR
LORETOVA DVORANA
ULAZNI DIO
VELIKA
VERTIKALA
ME
A
NDAR IZ
G
U
BLJENO
_
NAĐEN
O
PSEUDO BIVAK
TUBA
PS
EUDOBIVAK-TU
BA
OKRUGLA DVORANA
NONAM
E
TRŠĆANSKI ROV
SUHI ROV
GIPSOV ROV
TRŠĆANSKI ROV
LJUBLJANSKI ROV
VELIKI ROV
SLOVENSKI SIFON
EX’KALIBAR
Uzvodni meandar
Gorenja Vas
Žedni preko vode
Meandar Zvonkinog iskustva
-176m
Dolenja Vas
Dvorana piljka
Ivin meandar
-226m
Uskršnji kanal
Via Ročko Polje
Nizvodni meandar
-123m
NOVI DIO
Žedni preko vode
-265m
-235m
I. Glavaš, L. Kukuljan, O. Dodič, I. Mišur, R. Novak, A. Ciceran, D. Reš, R. Reš, M. Borovec,J.Bedek,B.Bregar
P124m
N. Kuzmanović, Z. Brajković, P. Matika, A. Rubinić, Z. Perec,
M. Kriška, O. Dodič, I. Seitz, T. Boban, M. Nikšić, I. Markanjević, P. Kovač-Konrad, D. Šuperina, L. Kukuljan,
Z. Završki, K. Županić, R. Rosić, B. Jalžić, L. Grabar, T. Kurečić,M.Lukić
Jama kod Rašpora
L. Kukuljan, O. Dodič
Račja Vas, Istra
2000-2012
SU Spelunka, SU Estavela, SO HPD Željezničar, SD Ćićarija, SD Istra, SU
Kraševski zviri, SU Pula, SK HAD, SK Ozren Lukić,SO Velebit,HBSD
Topo. snimili:
Mjerili:
Duljina: 4200 m
Skicu uredili:
Dubina: 338 m
Tlocrt poligonskog vlaka
1:1000
HRVATSKI SIFON
Duo ks
NOĆNA MORA
RADNI NACRT
Prečni rov
BOŽIĆEVA DVORANA
TALIJANSKI SIFON
0 5 10 20 30 40 50 m
RUP2, RUP3
RŠ4
RŠ3
133° 73°
0°
338°
RŠ1
profil-1
profil-2
profil-3profil-4
RŠ2
T3
T6
10 m
Ivin meandar
Uskršnji kanal
Uzvodni meandar
Žedni preko vode
Nizvodni meandar
Žedni preko vode
Dolenja Vas
Gorenja Vas
Tuba
Noćna mora Noname
Ex’kalibar
Ulazni dio
Suhi rov
Gipsov rov
Hrvatski sifon
Slovenski sifon
Okrugla dvorana
NOVI DIO
Talijanski sifon
Blatni rov
LJubljanski rov
Veliki rov
profil-1
profil-4
profil-3
profil-2
N
E
1
Pg
3+4
Pg
3+4
Pg
2
Pg
3+4
Pg
3+4
T1
RUP1
T2
Geološka karta
okolice Ponora kod Rašpora
Pretpostavljeni rasjed
T1
133°
profil-3
Naziv i azimut pružanja profila
Legenda:
K2
2,3
Sivi i smeđi vapnenci (turon)
Glinoviti vapnenci do lapori
s globigerinama
Flišolike naslage
Miliolidni vapnenci
Alveolinski i numulitni vapnenci
al Aluvijalni nanos
E
2
E
1
Pg
3+4
Pg
2
Položaj sloja
Normalna granica
Transgresivna granica
Reversni rasjed
Rasjed bez oznake karaktera
Oznaka točke opažanja
Geološke značajke
Ponora kod Rašpora
na Ćićariji
Geological Features of
Rašpor cave on Ćićarija
Autor: Neven Korač
5428 54295427
5033
5032
5034
0 1000m
profil-1 profil-4
profil-3
profil-2
RAN11
RAN12
RAN13
RAN14
RAN15
RAN16
RAN17
RAN2
RAN3
RAN4
RAN5
RAN6
RAN9
RAN10
RAN8
RND-1
RND-2
RND-4
RND-5
RND-6
RND-7
RND-8
RND-9
RND-10
RAN1
36
2530
46
39
50
16
21
10
Ponor kod Rašpora
13
17
20
30
al
al
E
1
E
2
E
2
Pg
2
Pg
3+4
Pg
3+4
Pg
3+4
E
1
Pg
3+4
Pg
3+4
K2
2,3
RND-3
Pg
3+4
Ponor kod Rašpora, u narodu poznati pod
imenom Žankana jama ili Rašporska jama,
nalazi se u neposrednoj blizini sela Rašpor na
Ćićariji. Svojom dubinom od 338 m to je
najdublji do sada istražen speleološki objekt
napodručjuIstre,asduljinomodpreko4913m
nalazi se na devetom mjestu najduljih
speleološkihobjekatauHrvatskoj.
Uvišeod80godinadugojpovijestiistraživanja
ponor su prvi proslavili tršćanski speleolozi
sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća
kadje proglašennajdubljomjamom naSvijetu.
Ulaz se nalazi u ponikvi i ima funkciju
povremenog ponora u kojeg se za kišnih
razdoblja slijeva nekoliko manjih potoka.
Okolne stijene izgrađene su od laporovitih
flišnih naslaga koje su zbog svoje litologije
netipične za nastanak speleoloških objekata.
Zbog toga je Ponor kod Rašpora dugo
svrstavanuspeleološkeobjektenastaleuflišu,
akojihuIstriimajošnekoliko.Stogaseunovije
vrijeme, napretkom speleoloških i drugih
istraživanja u jami te razvojem tehnike,
ukazalapotrebaizageološkimistraživanjemu
tom potencijalno zanimljivom speleološkom
objektu.
U stijenama u kojima je nastala špilja mogu se
razlikovati dvije osnovne vrste stratigrafskih
jedinica koje kontinuirano slijede jedna na
drugoj. Starija jedinica obuhvaća različite
varijetete foraminiferskih vapnenaca koje
karakterizira pojava miliolida, alveolina,
numulita i diskociklina kao najčešćih
foraminifera. Na taj slijed naliježu eocenske
klastične naslage, s laporima prijelaznih naslaga
u donjem dijelu i flišolikim naslagama u gornjem
dijelu. Naslage kredne starosti, unatoč
očekivanju temeljenom na dostupnim
podacima, nisu pronađene u speleološkom
objektu, niti su zahvaćene površinskim
kartiranjem. Osim navedenih naslaga veliki dio
istraživanog područja prekrivaju recentni talozi,
odnosno kvartarne aluvijalne naslage sa
zemljomcrvenicom.
Miliolidni vapnenci, kao najstariji član
foraminiferskog slijeda zahvaćeni su na vrlo
uskom području u donjem dijelu Ponora, dok
površinskim kartiranjem nisu zahvaćeni. To su
mjestimično dobro slojeviti, a mjestimično
masivni sivi do tamnosivi vapnenci, s dosta
raspršene organske tvari. Sastoje se od slojeva s
višeilimanjevidljivihfosila,atakođerimisadržaj
organske tvari varira u pojedinim slojevima. Od
fosilnog sadržaja prisutne su različite
foraminifere, uključujućii alveoline, no
prevaladavaju miliolide. Fosili su mikritne građe i
nalaze se unutar sparitnog matriksa. Organska
tvar raspršena je unutar stijene te je u njoj
moguće uočiti sitne kristale pirita. Ove stijene
teško je razlikovati od mlađih alveolinskih
vapnenaca, a odvojene su na temelju brojnosti
jedinki iz skupine miliolida koje znatno
nadmašujusveostalevrste.
Alveolinski i numulitni vapnenci
obilježeni su znatnim sadržajem golim okom
vidljivih fosila foraminifera iz porodica alveolina i
numulita. Ovi su vapnenci prisutni u najvećem
dijelu istraživanog dijela speleološkog objekta.
Napovršiniterenarasprostirusejugozapadnood
ulaza u Ponor te čine morfološku uzvisinu koja se
uzdiže prema jugozapadu, a proteže pravcem
sjeverozapad–jugoistok. Ovi vapnenci su
slaboslojeviti do masivni, često jače raspucali i
okršeni. Boja im je svijetlosiva do tamnosiva.
Sadržaj fosila jako varira, pa tako u nekim
slojevima fosili potpuno izostaju dok se u
drugima jasno vide bijele alveoline veličine 3–6
mmusivomkristalastommatriksu.Numulitisuu
uzdužnom presjeku dužine oko 1 cm. Prema
Dunham-ovoj klasifikaciji vapnenaca,stijene su
uglavnom determinirane kao vekstoni do
floutstoni.
Glinoviti vapnenci do lapori s
globigerinama naliježu kontinuirano na
starije alveolinske i numulitne vapnence te
predstavljaju prijelazne naslage iz karbonatnog
udublji, klastični slijed. Pronađeni su u ulaznom
dijeluPonorakodRašporadodubineodpribližno
50 m, te u manjem dijelu i na površini terena oko
ulazaiuzasjecimauzcestu.Sitnijifragmentiovih
stijena mogu se naći i u daljnjoj okolici, gdje
izviruju iz tla.Na ulaznom dijelu ponora naslage
su dobroslojevite, a slojevi su vrlo dobro vidljivi.
Slojevisudebljine20–150cm,amogusedodatno
lomiti i kalati do pločica debljine oko5mm. U
nižem dijelu ove su naslage kompaktnije i
masivnije te sadrže veći udio kalcita. Slojevi su
slabije vidljivi i veće debljine (100–200 cm). Boja
im je sivo-zelenkasta, a u zoni trošenja
svijetlozelenadosmeđa.
Flišolike naslagečine lapori i pješčenjaci u
izmjeni. To su dobro slojeviti smeđkasto-
crvenkasti i sivi pješčenjaci tipa kalkarenit u
izmjeni s tamnosivim do sivo-zelenkastim
laporima. Debljina slojeva je od 10 do 40 cm.Ove
naslage nisu pronađene u unutrašnjosti Ponora u
primarnom stanju, iako zbog donošenja
fragmenata vodom postoje recentni nanosi
špiljskih taloga koje čine valutice ovih stijena. Na
površini terena ove naslage zauzimaju područje
uzvisine koja se nalazi sjeveroistočno od ulaza u
P o n o r , a p r o s t i r e s e p r a v c e m
sjeverozapad–jugoistok.
RŠ-1:
Uzorak je determiniran kao djelomice rekristalizirani biosparit do biosparrudit
(FOLK, 1959, 1962) s dosta bioklasta i intraklasta. Bioklasti su dobro sortirani, što
upućuje na miran taložni okoliš. Bioklasti pretežito pripadaju bentičkim
foraminiferama (alveolinamai numulitima). Dimenzije bioklastasu u rasponu od 0,063
mm do preko 2 mm. Alveoline su mikritne građe dok su numuliti u najvećem dijelu
rekristalizirane sparitne građe. Vezivo je rekristalizirano sparitno. Mjestimično se
pojavljuju male količine organske tvari.
Alveolina (lijevo) i numuliti (desno) u sparitnomvezivu.
RŠ-2 i RŠ-3:
Uzorak je determiniran kao sitnozrnasti intraklastični intrasparit (FOLK, 1959,
1962) s foraminiferama. Vezivo je rekristalizirano sparitno. Od foraminifera
prevladavaju miliolide. Prema DUNHAM-u (1962) stijena je klasificirana kao vekston
do pekston. Ponegdje ima većih nakupina miliolida, a pojavljuje se i raspršena
organska tvar.
Miliolide u sparitnom vezivu s intraklastima, lijevo uzorak RŠ-2 a desno RŠ-3.
RŠ-4:
Preparat glinovitog vapnenca do lapora. Upućuje na dublji taložni okoliš. Lapor sadrži
proslojak više vrsta bentičkihi planktonskih foraminifera od kojih prevladavaju
foraminifere iz porodica globigerina i diskociklina. Za veći dio uzorka karakterističan je
mali sadržaj bioklasta.
Proslojak lapora s nakupinom bioklasta (lijevo) i laporovita osnova (desno)
No. of Data = 8
Mean Principal Orientation = 21/039
Mean Resultant dir'n = 21-039
Mean Resultant length = 1,00
(Variance = 0,00)
Calculated. girdle: 81/153
Calculated beta axis: 9-333
0°
90°
180°
270°
0°
Axial (non-polar) data
No. of Data = 8
Sector angle = 10°
Scale: tick interval = 20% [1,6 data]
Maximum = 62,5% [5 data]
Mean Resultant dir'n = 129-309
0°
90°
180°
270°
Strukturni elementi u podzemlju često su zamaskirani različitim
špiljskim talozima te na njihovo postojanje ponekad ukazuje samo
morfologija kanala. Na dobro otkrivenim dijelovima speleološkog
objekta gdje je zapažanje i mjerenje bilo moguće izmjereni su položaji
slojnih ploha.Položaji mogućihrasjednihipukotinskih plohakaoionih
ploha za koje se nije sa sigurnošću mogao utvrditi karakter, nisu ovdje
prikazani niti uvršteni u daljnju analizu. Položaj sloja izmjeren je na
osam mjesta u speleološkom objektu. Daleko veći broj izmjerenih
položajaslojevaodnosisenaizdankenapovršiniterena(21)gdjejebilo
mogućeiboljepristupitiotkrivenimizdancima.
Sobziromnasmjernagibaikutnagibaslojevakojisusvinagnutiprema
sjeveroistokuvidljivojedaseradiomonoklinalnojstrukturi.Vrijednosti
smjeranagibakrećuseod11°do68°,štojevrlouzakrasponvrijednosti.
Vrijednosti kuta nagiba sloja nisu toliko ujednačene, pa je tako najblaži
izmjereninagibsvega10°,anajveći58°.Možemozatorećidasuslojevi
nagnutiurasponuodblagodostrmonagnutog.
Izmjereni strukturni elementi su prikazani pomoću stereografske
projekcije na stereogramu i rozetnom dijagramu (u speleološkom
objektu -lijevo, u okolici objekta -desno). Na stereogramu su
položajislojeva prikazani tragom (zakrivljenom linijom) dok su na
rozetnom dijagramu pružanja struktura raspodijeljena u razrede širine
10°tesetakoističudominantneskupinepružanjastruktura.
No. of Data = 21
Mean Principal Orientation = 24/038
Mean Resultant dir'n = 25-038
Mean Resultant length = 0,96
(Variance = 0,04)
Calculated. girdle: 89/306
Calculated beta axis: 1-126
0°
90°
180°
270°
Axial (non-polar) data
No. of Data = 21
Sector angle = 10°
Scale: tick interval = 5% [1,1 data]
Maximum = 28,6% [6 data]
Mean Resultant dir'n = 128-308
0°
90°
180°
270°
PRIKAZ IZMJERENIH POLOŽAJA
STRUKTURNIH ELEMENATA
Ponor kod Rašpora je razgranati
speleološkiobjektvećihdimenzija,a
osim što u hidrogeološkom smislu
ima funkciju povremenog ponora,
ujedno je i protočan speleološki
objekt sa stalno prisutnom
podzemnomvodom.
UVOD
Geografski položaj
istraživanog područja
Speleološki klub ‘Ozren Lukić’
Pierottijeva 6, 10000 Zagreb
www.skol.hr
skol@skol.hr
RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET
Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo
Zavod za mineralogiju, petrologiju i mineralne sirovine
Pierottijeva 6, 10000, zagreb
U istraživanjima sudjelovali: SK ‘Ozren Lukić - Zagreb
SU Spelunka - Ićići
SD istra - Pazin
SD Ćićarija - Ročko polje
SO HPD Željezničar
Fotografije: Neven Korač
Mladen Jekić
Damir Janton