Kritičko mišljenje omogućuje racionalno korištenje znanja i inteligencije za donošenje objektivnih stajališta, nadmašujući prepreke u razmišljanju. Proces uključuje prepoznavanje argumenata, evaluaciju izvora informacija i primjenu intelektualne poniznosti kako bi se došlo do istine. Kritičko mišljenje nije samo logično ili analitičko, već i širi koncept koji se dotiče psihologije i socijalnih utjecaja.

1. KRITIČKO MIŠLJENJE 4 . Predavanje Parapsihologija

2. Proces koji nam omogućava da učinkovito koristimo naše znanje i inteligenciju kako bi došli do razumnijih i opravdanih stajališta, pritom identificirajući i nadilazeći zapreke racionalnom mišljenju.

3. Kritičko mišljenje i inteligencija Biti inteligentan ili imati veliko znanje ne znači da smo u stanju misliti kritički Kritičko mišljenje se odnosi na način korištenja inteligencije kako bi dostigli objektivna i racionalna gledišta Uz to, kritičko mišljenje nas čini kompetentnijima za donošenje odluka i rješavanje problema od osoba kojima nedostaje ta sposobnost

4. Stvarnost: sve što stvarno postoji i događa se izvan okvira našeg uma Percepcija : Način na koji doživljavamo i interpretiramo osjete Misaoni procesi : Način na koji ustrojavamo našu percepciju stvarnosti kako bi mogli donositi odluke i stvarati ideje i dolaziti do zaključaka. Može i ne mora uključivati kritičko mišljenje. Zaključci . Rezultirajuća mišljenja, tvrdnje, vjerovanja i razumijevanja činjenica Vrijednosti i načela: Naše unaprijed usvojene ideje o tome što je relevantno i ispravno nasuprot onome što smatramo irelevantnim i pogrešnim Osnovne emocionalne potrebe: Sigurnost, pripadanje, ljubav, poštovanje, itd.

5. Logično mišljenje - kritičko mišljenje kritičko mišljenje je više od logičkog i analitičkog mišljenja uključuje racionalno i i objektivno mišljenje logičko i analitičko mišljenje se odnosi na filozofske i matematičke koncepte racionalno i objektivno mišljenje su širi koncepti koji se dotiču psihologije i sociologije

6. Kako kritički misliti Usvajanje stavova kritičkog mislioca Prepoznavanje i izbjegavanje zapreka kritičkom mišljenju Identificiranje i karakteriziranje argumenata Evaluacija izbora informacija Evaluacija argumenata

7. Što kritičko mišljenje nije Nije negativno mišljenje s tendencijom nalaženja pogrešaka. Ono je neutralan i nepristran proces evaluacije tvrdnji i mišljenja. Kritičko mišljenje nije prijetnja individualnosti ili ličnosti. Ono povećava objektivnost ali ne mijenja ono što jeste. Kritičko mišljenje nije vjerovanje. Ono može evaluirat neko vjerovanja ili uvjerenja ali nije uvjerenja per se – ono je proces Kritičko mišljenje ne zamjenjuje osjećaje ili razmišljanje u kontekstu emocija

8. Što kritičko mišljenje nije Kritičko mišljenje ne podupire slijepo sve što se zasnovano na znanosti Argumenti zasnovani na kritičkom mišljenju često nisu oni koji nam se čine intuitivno najuvjerljiviji

9. Korak 1 : Usvoji stav kritičkog mislioca Otvorenost Skepticizam Intelektualna poniznost Sloboda mišljenja Velika motivacija

10. Otvorenost - Skepticizam Moramo biti u stanju razmatrati stajališta koja su suprotna od naših Ne smijemo biti niti dogmatični niti naivni Činjenice, izvori informacija, sagledavanje problema iz svih stajališta, racionalno sagledavati pozitivne i negativne osobine oba stajališta. Prihvatiti činjenicu da smo možda u krivu , i zadržati cilj saznavanje istine prije nego ugađanja sebi ili drugima

11. Intelektualna poniznost Oprezno pristupanje novo usvojenim stavovima Spremnost razmatranja novih dokaza i argumenata iako vode do otkrivanja pogrešaka u vlastitim vjerovanjima. Ne sagledavanje stvari kao na ispravne –krive / točne- netočne “ Arogancija nije od koristi onome tko želi biti misliti kritički”

12. Slobodna mišljenja Oduprijeti se usvajanju vjerovanja zbog socijalnih pritisaka i konformizma Nekima neostvariva Potrebno barem privremeno odvajanje od vjerovanja kako bi proveli objektivniju i potpuniju evaluaciju

13. Motivacija Znatiželja Motivacija - potreba za sagledavanje nekog argumenta iz svih kutova Jedini način da prevaziđemo manjak nužnog znanja o temi jest da UČIMO dok ne postignemo zadovoljavajuću razinu znanja prije nego što donesemo odluku. Pitanja katkada mogu biti uznemirujuća i za kritičkog mislioca i za osobe koje se ispituje Kritički mislioc ne smije biti lijen

14. Prepoznavanje i izbjegavanje zapreka kritičkom mišljenju i zloženi smo stvarima koje umanjuju našu sposobnost preciznog, jasnog i nepristranog mišljenja. iz prirodnih i ljudskih ograničenja i z manipulativnih i proračunatih intervencija

15. Zapreke kritičkom mišljenju Osnovna ljudska ograničenja Korištenje jezika Pogrešna logika ili percepcija Psihološke i sociološke zamke

16. Identificiranje i karakteriziranje argumenata Srž kritičkog mišljenja Prepoznavanje, konstruiranje i evaluiranje argumenata Argument se odnosi na prezentaciju razloga koji podupiru zaključak Argument = Razlog + Zaključak Primjerice Vjerujem Ivi jer je doktor Ne vjerujem Ivi jer je političar zaključak indikator razlog

17. Identificiranje i karakteriziranje argumenata Razlozi mogu biti premise, dokazi, podatci, propozicije, verifikacije Zaključci su tvrdnje, akcije, presude, propozicije, mišljenja Mogu biti induktivni i deduktivni razmišljanje u stupnjevima sigurnosti i opravdanosti zaključka

18. Evaluacija izvora informacija Većina argumenata navodi izvore ili reference kako bi opravdali svoje zaključke Argument je jak koliko i njegova najslabija karika Moramo biti sposobni procijeniti valjanost činjenica Osim osobnog iskustva, izvori mogu biti svjedočenja drugih ili tvrdnje stručnjaka Najčešće citirani u medijima (negativan utjecaj, what if spin)

19. Evaluacija izvora informacija nema jednostavnog objašnjenja trebamo tražiti kredibilne, nepristrane i točne izvore informacija ovisi o stvarima poput kvalifikacije izvora, integriteta i reputacije Pitanja koja moramo postavit kod procjene kredibiliteta 1. Ima li izvor dovoljno kvalifikacija za postavljanje tvrdnje – zaključka 2. Ima li izvor reputaciju pouzdanosti i točnosti ? 3. Ima li izvor motiv da bude pristran ? 4. Ima li razloga za propitivanje integriteta izvora ? Oprez kod interpretacije statističkih podataka

20. Evaluacija argumenta Pretpostavke su ispravne (dokazano ispravne, ispravne bez potrebe za provjerom) 2) Rezoniranje je ispravno (ograničenja, posljedice, standardi, snaga) 3) Sve relevantne informacije su uključene (propusti, suprotni stavovi)

21. Checklist za valjanost argumenata Postoji li pristranost, nedorečenost ili zamagljivanje koje spriječava moje potpuno razumijevanje argumenta Uključuje li argument neku od zapreka Jeli jezik pretjerano emotivan ili manipulativan Jesu li svi relevantni dokazi uključeni i odvojeni od primjera i nebitnih informacija Jesu li pretpostavke opravdane Mogu li navesti točno argumente i protuargumente Jesam li procijenio istinitost, relevantnost, iskrenost, potpunost i značaj dokaza koji podupiru zaključak Trebam li dodatne informacije za donošenje zaključka, jesu li neke informacije izostavljenja