SlideShare a Scribd company logo
1 of 7
OBRENOVIĆI
1815-1903
radio:
JOVAN NAĐ
OBRENOVIĆI
MILOŠ OBRENOVIĆ (1780/83-1860)
 MILOŠ TEODOROVIĆ OBRENOVIĆ,bio je knez Srbije od 1817. a pre
toga drugi vrhovni vožd od 1815. godine. Godine 1830,dobio je
dostojanstvo naslednog Kneza.Vladao je Srbijom od 1815 do 1839 i
od 1858 do 1860. godine. Učestvovao je u Prvom srpskom
ustanku kao borac da bi zbog zasluga dogurao do zvanja vojvode,
istakavši se u borbama kod Užica. Nakon sloma ustanka, 1813 bio
je jedan od malobrojnih vojvoda koji su ostali u zemlji čime je
zadobio poverenj.Nakon kraćeg vremena i pojačanog terora
osmanlija stao je na čelo kao izabrani vođa Drugog srpskog ustanka,
koji je podigao u Takovu 1815.Knez Miloš preminuo je
26.Septembra.1860,u svojoj 80 godini u Dvoru u Topčiderskom
parku.
MIHAILO OBRENOVIĆ (1823-1868)
 MIHAILO OBRENOVIĆ bio je knez Srbije od 1839.
do 1842. i od 1860. do 1868. godine. Njegova prva
vladavina se završila 1842, a druga atentatom. Nakon
što je na Svetoandrejskoj skupštini zbačen
knez Aleksandar Karađorđević, Mihailo se vratio u
Srbiju. Po očevoj smrti 1860. godine po drugi put
postao knez Srbije. Ubijen je na Cveti 1868. godine
kao žrtva atentata na Košutnjaku.
MILAN OBRENOVIĆ (1854-1901)
 MILAN OBRENOVIĆ bio je knez Srbije prvi moderni kralj
Srbije (1882-1889) i komandant vojske Srbije (1897-
1900). Kralj Milan je 1888 . usvojio liberalniji ustav,
poznat kao Radikalski ustav . Tada je abdicirao i
prepustio vlast sinu Aleksandru i napustio zemlju. U
Srbiju se vratio 1897 . kao komandant vojske Srbije ,
koju je potpuno unapredio. Zauvijek je napustio
Srbiju 1900. godine . jer nije podržavao Aleksandrov
brak.Preminuo je 1901 u Beču.
ALEKSANDAR OBRENOVIĆ (1876-1903)
 ALEKSANDAR OBRENOVIĆ bio je kralj Srbije.Posljednji iz dinastije Obrenović ,
koji je zajedno sa suprugom kraljicom Dragom Obrenović , ubijen u Majskom
prevrtu 1903. godine. Kralj Aleksandar bio je sin kralja Milana i
kraljice Natalije Obrenović . Nakon abdikacije njegovog oca Milana
Obrenovića 1889. godine, Srbijom je do Aleksandrovog punoletstva trebalo da
upravlja Namjesništvo. 1893. godine proglasio se punoletnim, ukinuo
potkraljevstvo i uzeo svu vlast u svoje ruke. Ovaj potez ga je učinio
popularnim. Druga odluka, koja je duboko razljutila mnoge, bila je ukidanje
liberalnog ustava iz 1888. i vraćanje apsolutističkog ustava iz 1869. Preminuo
je 1903 u Beogradu u tadašnjoj Kneževini Srbiji.
HVALA NA PAZNJI

More Related Content

What's hot

19.Краљевина СХС 1918 1929
19.Краљевина СХС 1918 192919.Краљевина СХС 1918 1929
19.Краљевина СХС 1918 1929Šule Malićević
 
Srbija i drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. veka
Srbija i drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. vekaSrbija i drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. veka
Srbija i drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. vekaandjelan1
 
12. Rim od osnivanja grada do carstva
12. Rim od osnivanja grada do carstva12. Rim od osnivanja grada do carstva
12. Rim od osnivanja grada do carstvaŠule Malićević
 
3.СРБИЈА ОД 1903 ДО 1914.године
3.СРБИЈА ОД 1903 ДО 1914.године3.СРБИЈА ОД 1903 ДО 1914.године
3.СРБИЈА ОД 1903 ДО 1914.годинеMilan Milanović
 
Nemanjici
NemanjiciNemanjici
NemanjiciKI KI
 
Građanski rat u sad
Građanski rat u sadGrađanski rat u sad
Građanski rat u sadandjelan
 
Kraljevina jugoslavija 1929 1941
Kraljevina jugoslavija 1929 1941Kraljevina jugoslavija 1929 1941
Kraljevina jugoslavija 1929 1941Tihomir Bogović
 
Prodor turaka osmanlija na balkansko poluostrvo
Prodor turaka osmanlija na balkansko poluostrvoProdor turaka osmanlija na balkansko poluostrvo
Prodor turaka osmanlija na balkansko poluostrvoDušan Novakov
 
Османско царство (XVI-XVIII век)
Османско царство (XVI-XVIII век)Османско царство (XVI-XVIII век)
Османско царство (XVI-XVIII век)Жељко Матић
 
2.Србија у доба Немањића
2.Србија у доба Немањића2.Србија у доба Немањића
2.Србија у доба НемањићаŠule Malićević
 

What's hot (20)

19.Краљевина СХС 1918 1929
19.Краљевина СХС 1918 192919.Краљевина СХС 1918 1929
19.Краљевина СХС 1918 1929
 
Srbija i drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. veka
Srbija i drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. vekaSrbija i drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. veka
Srbija i drugoj polovini 12. i prvoj polovini 13. veka
 
12. Rim od osnivanja grada do carstva
12. Rim od osnivanja grada do carstva12. Rim od osnivanja grada do carstva
12. Rim od osnivanja grada do carstva
 
стари исток
стари истокстари исток
стари исток
 
Majski prevrat 1903
Majski prevrat 1903Majski prevrat 1903
Majski prevrat 1903
 
НЕМАЊИЋИ
НЕМАЊИЋИНЕМАЊИЋИ
НЕМАЊИЋИ
 
3.СРБИЈА ОД 1903 ДО 1914.године
3.СРБИЈА ОД 1903 ДО 1914.године3.СРБИЈА ОД 1903 ДО 1914.године
3.СРБИЈА ОД 1903 ДО 1914.године
 
Nemanjici
NemanjiciNemanjici
Nemanjici
 
Građanski rat u sad
Građanski rat u sadGrađanski rat u sad
Građanski rat u sad
 
Srpsko carstvo
Srpsko carstvoSrpsko carstvo
Srpsko carstvo
 
Obrenovici
ObrenoviciObrenovici
Obrenovici
 
Kraljevina jugoslavija 1929 1941
Kraljevina jugoslavija 1929 1941Kraljevina jugoslavija 1929 1941
Kraljevina jugoslavija 1929 1941
 
Helenizam
HelenizamHelenizam
Helenizam
 
Prodor turaka osmanlija na balkansko poluostrvo
Prodor turaka osmanlija na balkansko poluostrvoProdor turaka osmanlija na balkansko poluostrvo
Prodor turaka osmanlija na balkansko poluostrvo
 
10.Prvi svetski rat
10.Prvi svetski rat 10.Prvi svetski rat
10.Prvi svetski rat
 
5. razred Stari Rim
5. razred Stari Rim5. razred Stari Rim
5. razred Stari Rim
 
Raspad sfrj
Raspad sfrjRaspad sfrj
Raspad sfrj
 
Vladavina ustavobranitelja
Vladavina ustavobraniteljaVladavina ustavobranitelja
Vladavina ustavobranitelja
 
Османско царство (XVI-XVIII век)
Османско царство (XVI-XVIII век)Османско царство (XVI-XVIII век)
Османско царство (XVI-XVIII век)
 
2.Србија у доба Немањића
2.Србија у доба Немањића2.Србија у доба Немањића
2.Србија у доба Немањића
 

OBRENOVIĆI PREZENTACIJA

  • 3. MILOŠ OBRENOVIĆ (1780/83-1860)  MILOŠ TEODOROVIĆ OBRENOVIĆ,bio je knez Srbije od 1817. a pre toga drugi vrhovni vožd od 1815. godine. Godine 1830,dobio je dostojanstvo naslednog Kneza.Vladao je Srbijom od 1815 do 1839 i od 1858 do 1860. godine. Učestvovao je u Prvom srpskom ustanku kao borac da bi zbog zasluga dogurao do zvanja vojvode, istakavši se u borbama kod Užica. Nakon sloma ustanka, 1813 bio je jedan od malobrojnih vojvoda koji su ostali u zemlji čime je zadobio poverenj.Nakon kraćeg vremena i pojačanog terora osmanlija stao je na čelo kao izabrani vođa Drugog srpskog ustanka, koji je podigao u Takovu 1815.Knez Miloš preminuo je 26.Septembra.1860,u svojoj 80 godini u Dvoru u Topčiderskom parku.
  • 4. MIHAILO OBRENOVIĆ (1823-1868)  MIHAILO OBRENOVIĆ bio je knez Srbije od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868. godine. Njegova prva vladavina se završila 1842, a druga atentatom. Nakon što je na Svetoandrejskoj skupštini zbačen knez Aleksandar Karađorđević, Mihailo se vratio u Srbiju. Po očevoj smrti 1860. godine po drugi put postao knez Srbije. Ubijen je na Cveti 1868. godine kao žrtva atentata na Košutnjaku.
  • 5. MILAN OBRENOVIĆ (1854-1901)  MILAN OBRENOVIĆ bio je knez Srbije prvi moderni kralj Srbije (1882-1889) i komandant vojske Srbije (1897- 1900). Kralj Milan je 1888 . usvojio liberalniji ustav, poznat kao Radikalski ustav . Tada je abdicirao i prepustio vlast sinu Aleksandru i napustio zemlju. U Srbiju se vratio 1897 . kao komandant vojske Srbije , koju je potpuno unapredio. Zauvijek je napustio Srbiju 1900. godine . jer nije podržavao Aleksandrov brak.Preminuo je 1901 u Beču.
  • 6. ALEKSANDAR OBRENOVIĆ (1876-1903)  ALEKSANDAR OBRENOVIĆ bio je kralj Srbije.Posljednji iz dinastije Obrenović , koji je zajedno sa suprugom kraljicom Dragom Obrenović , ubijen u Majskom prevrtu 1903. godine. Kralj Aleksandar bio je sin kralja Milana i kraljice Natalije Obrenović . Nakon abdikacije njegovog oca Milana Obrenovića 1889. godine, Srbijom je do Aleksandrovog punoletstva trebalo da upravlja Namjesništvo. 1893. godine proglasio se punoletnim, ukinuo potkraljevstvo i uzeo svu vlast u svoje ruke. Ovaj potez ga je učinio popularnim. Druga odluka, koja je duboko razljutila mnoge, bila je ukidanje liberalnog ustava iz 1888. i vraćanje apsolutističkog ustava iz 1869. Preminuo je 1903 u Beogradu u tadašnjoj Kneževini Srbiji.