NUKLEARNE
ELEKTRANE
Darko Gal VIII4
Sta je nuklearna elektrana?
 Nuklearna    elektrana je vrsta
 termoelektrane koja kao izvor energije
 koristi toplinu dobijenu fisijama nuklearnog
 goriva u (barem jednom) nuklearnom
 reaktoru. Kao i u većini ostalih
 termoelektrana, dobijena se toplina koristi
 za proizvodnju pare koja pokreće parnu
 turbinu spojenu na električni generator.
   Prvi je korak izvlačenje nuklearne
    energije, pohranjene u jezgrima atoma
    nuklearnog goriva. Nuklearna se energija
    pretvara u toplotnu nuklearnom
    reaktoru, pomoću lančane reakcije nuklearne
    fisije. Dobijena toplotna energija se zatim treba
    odvesti iz reaktora. Mehanizam odvođenja
    topline ovisi o vrsti nuklearnog reaktora. Najveći
    broj reaktora koji su danas u pogonu su reaktori
    s vodom pod pritiskom (PWR - Pressurized water
    reactor). U takvoj vrsti reaktora tekuća voda
    oplakuje nuklearno gorivo i zagrejava se, te teče
    prema parogeneratoru. Parogenerator je
    izmenjivač topline koji odvaja primarni krug od
    sekundarnog. Voda potekla iz reaktora (voda
    primarnog kruga) ulazi u parogenerator i greje
    vodu sekundarnog kruga, a zatim se pomoću
    primarnih pumpi vraća u reaktor.
Delovi nuklearne elektrane
 Konverzijaenergije iz nuklearne u
 električnu u nuklearnoj se
 elektrani obavlja posredno, u
 nekoliko koraka.
 Voda  sekundarnog kruga, koja se s
 primarnom vodom ne meša, preuzima
 njenu toplinu kroz cevi parogeneratora i
 vri. Nastala para se privodi parnoj
 turbini, gde predaje svoju energiju rotoru
 turbine (pretvorba toplotne u mehaničku
 energiju). Rotor turbine je na istoj osovini
 kao i rotor električnog generatora, čime
 se ostvaruje konačna pretvorba energije
 u električnu. Para izašla iz turbine se
 odvodi u kondenzator, gdje se hladi i
 kondenzuje, pa se pomoću sekundarnih
 pumpi vraća u parogenerator, zatvarajući
 tako sekundarni krug.
Nuklearni reaktori
   Nuklearni reaktor u nuklearnim elektranama je
    sprava u kojoj se odvija kontrolisana lančana
    reakcija nuklearne fisije. Postoji nekoliko podela
    energetskih nuklearnih reaktora prema tipu fisije
    koja se koristi, vrsti goriva, hladioca i moderatora.
   Fisijom atoma goriva nastaju brzi neutroni,
    odnosno atomi velike energije. Ukoliko je reaktor
    takav da nastavlja lančanu reakciju koristeći brze
    neutrone, radi se o brzom reaktoru. Međutim,
    gotovo svi reaktori danas u upotrebi su termički
    reaktori - oni usporavaju neutrone pomoću
    moderatora. Usporavanje neutrona se još zove
    termalizacija, a usporeni neutroni termički.
NUKLEARNO GORIVO
 Gorivo je najčešće prirodni ili obogaćeni
 uranijum u formi metala ili oksida. U nekim
 se elektranama koristi MOX (mixed-oxide)
 gorivo, mešavina oksida plutonijuma i
 urana.
HLADIOC
 Hladioc,odnosno rashladni fluid, je medij
 koji odvodi toplinu nastalu fisijama iz
 nuklearnog reaktora. Često je hladioc
 voda (obična ili teška), a može biti i
 ugljenikov dioksid ili helijum. Kod brzih
 reaktora hladioc je rastaljeni metal.
MODERATOR
 Moderator     je tvar koja usporava brze
 neutrone nastale fisijama do termičkih
 brzina, odnosno energija (manje od
 jednog elektronvolta. Ovisno o tipu
 reaktora, može biti voda (u tom slučaju je
 voda ujedno i moderator i hladioc) ili
 grafit. Brzi reaktori nemaju moderatora.
PAROGENERATOR
   Parogenerator je naprava koja se nalazi u
    nuklearnim elektranama s tlakovodnim reaktorima.
    Pošto se u takvim elektranama vodi ne dopušta
    ključanje u reaktoru, a svejedno je potrebno
    proizvesti paru za korištenje parnih turbina, tok
    vode se deli u dva kruga, primarni i sekundarni.
    Primarnim krugom teče voda koja toplinu
    proizvedenu fisijama odvodi iz reaktora i predaje
    je sekundarnoj vodi u parogeneratoru. Na
    sekundarnoj se strani vodi dozvoljava isparavanje
    (to se postiže nižim pritiskom sekundarnog
    kruga), te nastala para vrti rotore parnih turbina.
 Parogenerator  je komponenta nuklearne
 elektrane u kojoj se odvija predaja topline
 iz primarnog u sekundarni krug i
 isparavanje sekundarne vode. U donjem
 delu se nalazi nekoliko hiljada U-cevi kroz
 koje teče primarna voda. Oko U-cevi
 teče voda sekundarnog kruga, koja s njih
 uzima toplinu. Para nastala vrenjem
 sekundarne vode odlazi prema gornjem
 delu parogeneratora, gdje se nalaze
 separatori vlage, koji osiguravaju da u
 pari koja odlazi prema turbinama nema
 kapljica tekuće vode.
 Parogeneratori su velike komponente,
 mase preko stotinu tona, i visine
 dvadesetak metara. Ovisno o snazi,
 nuklearna elektrana će imati određen
 broj reaktora. Može se reći da na svakih
 tristotinjak megavata električne snage
 elektrane dolazi po jedan parogenerator.
 Pošto su nuklearne elektrane redovno
 velike snage, u pravilu će imati barem
 dva parogeneratora.
VISOK NIVO OTPADA
   Mesečno se u svakom nuklearnom reaktoru
    proizvede 20-30 tona otpada visokog nivoa.
    Predloženo je nekoliko metoda odlaganja
    otpada, uključujući ukop u stabilne geološke
    strukture, transmutaciju i odlaganje u svemir.
    Budući da svaka od metoda zahteva duze vreme
    za provođenje, trenutno se koristi privremeno
    skladištenje. Kako se nuklearno gorivo nema
    gde zbrinuti, neki eksperimentalni nuklearni
    reaktori ne proizvode otpad koji sadrži
    dugotrajne radioaktivne
    izotope, odnosno, spaljuju te izotope iz drugih
    reaktora preko preobrazaja u elemente s niskom
    radioaktivnošću.
Nuklearne elektrane

Nuklearne elektrane

  • 1.
  • 2.
    Sta je nuklearnaelektrana?  Nuklearna elektrana je vrsta termoelektrane koja kao izvor energije koristi toplinu dobijenu fisijama nuklearnog goriva u (barem jednom) nuklearnom reaktoru. Kao i u većini ostalih termoelektrana, dobijena se toplina koristi za proizvodnju pare koja pokreće parnu turbinu spojenu na električni generator.
  • 3.
    Prvi je korak izvlačenje nuklearne energije, pohranjene u jezgrima atoma nuklearnog goriva. Nuklearna se energija pretvara u toplotnu nuklearnom reaktoru, pomoću lančane reakcije nuklearne fisije. Dobijena toplotna energija se zatim treba odvesti iz reaktora. Mehanizam odvođenja topline ovisi o vrsti nuklearnog reaktora. Najveći broj reaktora koji su danas u pogonu su reaktori s vodom pod pritiskom (PWR - Pressurized water reactor). U takvoj vrsti reaktora tekuća voda oplakuje nuklearno gorivo i zagrejava se, te teče prema parogeneratoru. Parogenerator je izmenjivač topline koji odvaja primarni krug od sekundarnog. Voda potekla iz reaktora (voda primarnog kruga) ulazi u parogenerator i greje vodu sekundarnog kruga, a zatim se pomoću primarnih pumpi vraća u reaktor.
  • 4.
    Delovi nuklearne elektrane Konverzijaenergije iz nuklearne u električnu u nuklearnoj se elektrani obavlja posredno, u nekoliko koraka.
  • 5.
     Voda sekundarnog kruga, koja se s primarnom vodom ne meša, preuzima njenu toplinu kroz cevi parogeneratora i vri. Nastala para se privodi parnoj turbini, gde predaje svoju energiju rotoru turbine (pretvorba toplotne u mehaničku energiju). Rotor turbine je na istoj osovini kao i rotor električnog generatora, čime se ostvaruje konačna pretvorba energije u električnu. Para izašla iz turbine se odvodi u kondenzator, gdje se hladi i kondenzuje, pa se pomoću sekundarnih pumpi vraća u parogenerator, zatvarajući tako sekundarni krug.
  • 7.
    Nuklearni reaktori  Nuklearni reaktor u nuklearnim elektranama je sprava u kojoj se odvija kontrolisana lančana reakcija nuklearne fisije. Postoji nekoliko podela energetskih nuklearnih reaktora prema tipu fisije koja se koristi, vrsti goriva, hladioca i moderatora.  Fisijom atoma goriva nastaju brzi neutroni, odnosno atomi velike energije. Ukoliko je reaktor takav da nastavlja lančanu reakciju koristeći brze neutrone, radi se o brzom reaktoru. Međutim, gotovo svi reaktori danas u upotrebi su termički reaktori - oni usporavaju neutrone pomoću moderatora. Usporavanje neutrona se još zove termalizacija, a usporeni neutroni termički.
  • 8.
    NUKLEARNO GORIVO  Gorivoje najčešće prirodni ili obogaćeni uranijum u formi metala ili oksida. U nekim se elektranama koristi MOX (mixed-oxide) gorivo, mešavina oksida plutonijuma i urana.
  • 9.
    HLADIOC  Hladioc,odnosno rashladnifluid, je medij koji odvodi toplinu nastalu fisijama iz nuklearnog reaktora. Često je hladioc voda (obična ili teška), a može biti i ugljenikov dioksid ili helijum. Kod brzih reaktora hladioc je rastaljeni metal.
  • 10.
    MODERATOR  Moderator je tvar koja usporava brze neutrone nastale fisijama do termičkih brzina, odnosno energija (manje od jednog elektronvolta. Ovisno o tipu reaktora, može biti voda (u tom slučaju je voda ujedno i moderator i hladioc) ili grafit. Brzi reaktori nemaju moderatora.
  • 12.
    PAROGENERATOR  Parogenerator je naprava koja se nalazi u nuklearnim elektranama s tlakovodnim reaktorima. Pošto se u takvim elektranama vodi ne dopušta ključanje u reaktoru, a svejedno je potrebno proizvesti paru za korištenje parnih turbina, tok vode se deli u dva kruga, primarni i sekundarni. Primarnim krugom teče voda koja toplinu proizvedenu fisijama odvodi iz reaktora i predaje je sekundarnoj vodi u parogeneratoru. Na sekundarnoj se strani vodi dozvoljava isparavanje (to se postiže nižim pritiskom sekundarnog kruga), te nastala para vrti rotore parnih turbina.
  • 13.
     Parogenerator je komponenta nuklearne elektrane u kojoj se odvija predaja topline iz primarnog u sekundarni krug i isparavanje sekundarne vode. U donjem delu se nalazi nekoliko hiljada U-cevi kroz koje teče primarna voda. Oko U-cevi teče voda sekundarnog kruga, koja s njih uzima toplinu. Para nastala vrenjem sekundarne vode odlazi prema gornjem delu parogeneratora, gdje se nalaze separatori vlage, koji osiguravaju da u pari koja odlazi prema turbinama nema kapljica tekuće vode.
  • 14.
     Parogeneratori suvelike komponente, mase preko stotinu tona, i visine dvadesetak metara. Ovisno o snazi, nuklearna elektrana će imati određen broj reaktora. Može se reći da na svakih tristotinjak megavata električne snage elektrane dolazi po jedan parogenerator. Pošto su nuklearne elektrane redovno velike snage, u pravilu će imati barem dva parogeneratora.
  • 15.
    VISOK NIVO OTPADA  Mesečno se u svakom nuklearnom reaktoru proizvede 20-30 tona otpada visokog nivoa. Predloženo je nekoliko metoda odlaganja otpada, uključujući ukop u stabilne geološke strukture, transmutaciju i odlaganje u svemir. Budući da svaka od metoda zahteva duze vreme za provođenje, trenutno se koristi privremeno skladištenje. Kako se nuklearno gorivo nema gde zbrinuti, neki eksperimentalni nuklearni reaktori ne proizvode otpad koji sadrži dugotrajne radioaktivne izotope, odnosno, spaljuju te izotope iz drugih reaktora preko preobrazaja u elemente s niskom radioaktivnošću.