Na današnji dan, 03.09.1953. godine, na snagu je stupila Evropska konvencija o ljudskim pravima, doneta tri godine ranije.
Ovaj dokument predstavljao je prekretnicu u razvoju ljudskih prava u Evropi i stvorio efikasan mehanizam zaštite ljudskih prava koji traje pre pola veka.
Ovim povodom, donosimo vam nekoliko korisnih i zanimljivih informacija (čisto ako Vam neko bude pretio da će Vas terati do Strazbura).
ПРЕДЛОГ ОДЛУКЕ O ОБРАЗОВАЊУ АНКЕТНОГ ОДБОРА РАДИ УТВРЂИВАЊА ЧИЊЕНИЦА И ОКОЛНОСТИ КОЈЕ СУ ДОВЕЛЕ ДО ХЕЛИКОПТЕРСКЕ НЕСРЕЋЕ У КОЈОЈ ЈЕ ЖИВОТ ИЗГУБИЛО
СЕДАМ ОСОБА
Др Јасмина Живковић, Јавни извршитељи у систему заштите архивске грађеArhivistika
Извршење и обезбеђење у правним пословима није новина у вршењу јавних овлашћења. Последњих година, међутим, нормативно су прецизирана овлашћења, делокруг рада, надлежности, права и обавезе јавних извршитеља као носилаца одређених поверених има јавних послова. Из тог разлога, у домену третмана архивске грађе и документарног материјала, јавни извршитељи као ствараоци заслужују пажњу.
Стога смо за предмет нашег рада одабрали мало обрађивану тему, али зато не мање значајнију у архивској теорији и пракси. Анализирали смо статус документације која настаје радом јавних извршитеља, промишљајући о истом са свих аспеката (нормативног, оперативног и историјског). Покушали смо да проценимо значај ових стваралаца као и вредност архивске грађе која настаје њиховим радом. Из тога произлази и одговор на питање о постојању потребе (или не), приоритета (или не), у систему заштите, по много чему специфичне, архивске грађе и документарног материјала из области јавног извршења и обезбеђења.
Trgovinski sporazum o slobodnom prometu roba izmedju Srbije i Rusije
link1: http://www.pks.rs/PoslovnoOkruzenje.aspx?id=794&p=0
link2: http://www.upravacarina.rs/cyr/Informacije/Stranice/MedjunarodniSporazumi.aspx
link3: http://siepa.gov.rs/sr/index/sporazumi/rusija.html
ПРЕДЛОГ ОДЛУКЕ O ОБРАЗОВАЊУ АНКЕТНОГ ОДБОРА РАДИ УТВРЂИВАЊА ЧИЊЕНИЦА И ОКОЛНОСТИ КОЈЕ СУ ДОВЕЛЕ ДО ХЕЛИКОПТЕРСКЕ НЕСРЕЋЕ У КОЈОЈ ЈЕ ЖИВОТ ИЗГУБИЛО
СЕДАМ ОСОБА
Др Јасмина Живковић, Јавни извршитељи у систему заштите архивске грађеArhivistika
Извршење и обезбеђење у правним пословима није новина у вршењу јавних овлашћења. Последњих година, међутим, нормативно су прецизирана овлашћења, делокруг рада, надлежности, права и обавезе јавних извршитеља као носилаца одређених поверених има јавних послова. Из тог разлога, у домену третмана архивске грађе и документарног материјала, јавни извршитељи као ствараоци заслужују пажњу.
Стога смо за предмет нашег рада одабрали мало обрађивану тему, али зато не мање значајнију у архивској теорији и пракси. Анализирали смо статус документације која настаје радом јавних извршитеља, промишљајући о истом са свих аспеката (нормативног, оперативног и историјског). Покушали смо да проценимо значај ових стваралаца као и вредност архивске грађе која настаје њиховим радом. Из тога произлази и одговор на питање о постојању потребе (или не), приоритета (или не), у систему заштите, по много чему специфичне, архивске грађе и документарног материјала из области јавног извршења и обезбеђења.
Trgovinski sporazum o slobodnom prometu roba izmedju Srbije i Rusije
link1: http://www.pks.rs/PoslovnoOkruzenje.aspx?id=794&p=0
link2: http://www.upravacarina.rs/cyr/Informacije/Stranice/MedjunarodniSporazumi.aspx
link3: http://siepa.gov.rs/sr/index/sporazumi/rusija.html
развој људских права, заштита људских права, основна права и слободе, лична права и слободе, политичка права и слободе, економска права и слободе, културна права и слободе
Accessibilty - theoretical and legal framework and design research, D. Ciric,...Dragana Ciric
Lecture given at the Faculty of Architecture, Belgrade University, 2011/2012, Dragana Ciric (researcher)
A critical view on theoretical and legal grounds of a programme conducted during the period of 2007-2009 at the Faculty of Architecture / Mechanisms of implementation of social and ethical values and the channels of their advocacy / Design Research and Education in service of, or in relation to these values / New Science and Design Consequences / Humanistic and Natural Sciences as the Background of Architectural Design Research
развој људских права, заштита људских права, основна права и слободе, лична права и слободе, политичка права и слободе, економска права и слободе, културна права и слободе
Accessibilty - theoretical and legal framework and design research, D. Ciric,...Dragana Ciric
Lecture given at the Faculty of Architecture, Belgrade University, 2011/2012, Dragana Ciric (researcher)
A critical view on theoretical and legal grounds of a programme conducted during the period of 2007-2009 at the Faculty of Architecture / Mechanisms of implementation of social and ethical values and the channels of their advocacy / Design Research and Education in service of, or in relation to these values / New Science and Design Consequences / Humanistic and Natural Sciences as the Background of Architectural Design Research
2. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Evropska konvencija o
ljudskim pravima
Iako je u svetu poznata pod
ovim nazivom, njen
prvobitni naziv bio je:
Konvencija za zaštitu
ljudskih prava i osnovnih
sloboda.
2
Čak 47 država Evrope je
ratifikovalo ovu konvenciju.
Belorusija, Kazahstan i Vatikan
su jedine države Evrope koje
je nisu prihvatile.
Ona obuhvata čak
820 miliona ljudi
Ovom konvencijom se države članice Saveta Evrope
obavezuju da će poštovati osnovna građanaska i politička
prava svim ljudima, bez obzira na državljanstvo.
3. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Najvažniji datumi
3
04.11.
1950.
03.09.
1953.
U Rimu je doneta Konvencija za zaštitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Stupila je na snagu.
01.11.
1998.
Ustanovljen „novi“ Sud koji je u stalnom
zasedanju.
03.04.
2003.
Ratifikovanjem Konvencije, Republika Srbija
je postala članica Saveta Evrope i prihvatila i
nadležnost Suda.
Evropska konvencija o
ljudskim pravima
05.05.
1949.
Osnivanje Saveta Evrope.
21.01.
1959.
Osnivanje Evropskog suda za ljudska prava
sa sedištem u Strazburu..
4. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Evropska konvencija o
ljudskim pravima
Konvencija propisuje sledeća prava:
• pravo na život (čl. 2)
• zabrana mučenja, nečovečnog i ponižavajućeg
postupanja(čl. 3)
• zabrana ropstva i prinudnog rada (čl. 4)
• pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5)
• kažnjavanje samo na osnovu zakona (čl. 7)
• pravo na pravično suđenje (čl. 6)
• pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života (čl. 8)
• sloboda misli, savesti i veroispovesti (čl. 9)
• sloboda izražavanja (čl. 10)
• sloboda okupljanja i udruživanja (čl. 11)
4
Kratak pregled sadržaja konvencije
5. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Evropska konvencija o
ljudskim pravima
• pravo na sklapanje braka (čl. 12)
• pravo na delotvorni pravni lek (čl. 13)
• zabrana diskriminacije (čl. 14)
Protokol 1
• pravo na mirno uživanje imovine (čl. 1)
• pravo na obrazovanje (čl. 2)
• pravo na slobodne izbore (čl. 3)
Protokol 4
• zabrana dužničkog ropstva (čl. 1)
• sloboda kretanja (čl. 2)
• zabrana proterivanja sopstvenih državljana (čl. 3)
5
Kratak pregled sadržaja konvencije
6. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Evropska konvencija o
ljudskim pravima
• zabrana kolektivnog proterivanja stranaca (čl. 4)
Protokol 6
• zabrana izricanja i izvršavanja smrtne kazne (čl. 1)
Protokol 7
• zaštita u postupku proterivanja stranaca (čl. 1)
• pravo na žalbu u krivičnim stvarima (čl. 2)
• pravo na nagradu za pogrešnu osudu (čl. 3)
• pravo ne biti suđen ili kažnjen dva puta u istoj pravnoj
stvari (čl. 4)
• jednakost supružnika (čl. 5)
6
Kratak pregled sadržaja konvencije
7. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Evropska konvencija o
ljudskim pravima
Protokol 12
• opšta zabrana diskriminacije (čl. 1)
Protokol 13
• apsolutna zabrana smrtne kazne (čl. 1)
Protokoli 2, 3, 5, 8, 9, 10, 11 i 14 uređuju pokretanje
međunarodnih sporova i tok postupka pred
Evropskim sudom za ljudska prava
Republika Srbija je, pored osnovne konvencije, usvojila
I Protokol broj 1, 4, 6, 7, 12 i 13.
7
Kratak pregled sadržaja konvencije
8. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Evropska konvencija o
ljudskim pravima
Sudije bira Parlamentarna skupština SE sa spiska od 3
kandidata koje predlaže svaka država ugovornica.
Mandat im traje 9 godina i ne mogu biti reizabrani.
„Nacionalne sudije“ ne mogu da razmatraju predmete
protiv svojih zemalja kao sudije pojedinci.
Pred Sudom, svaku državu članicu predsavlja po jedan
agent. Srbiju predstavlja Zastupnik Republike Srbije
pred Evropskim sudom za ljudska prava. Sa jedne
strane, agent brani članicu pred sudom ali i prati
izvršenje presuda ECHR i o tome obaveštava Komitet
ministara Saveta Evrope.
8
Evropski sud za ljudska prava
Trenutno, Sud broji 47
sudija (koliko ima i država
ugovornica Konvencije).
9. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Evropska konvencija o
ljudskim pravima
Postupak se pokreće individualnom predstavkom.
Sudu koju upućuju pojedinci, grupe lica ili nevladine
organizacije. Jedini uslov da se predstavka uzme u
razmatranje je da su iscrpljeni domaći pravni lekovi.
Ovaj uslov je osmišljen kako bi se državi najpre dala
mogućnost da na nacionaalnom nivou otkloni
eventualnu povredu.
Postupak je pismen a presuda postaje pravnosnažna
ako se stranke odreknu zahteva za iznošenje predmeta
pred Veliko veće ili ako, po proteku roka od 3 meseca,
ne zahtevaju da se predmet uputi Velikom veću.
Stranka nezadovoljna ishodom sudskog spora, može, u
roku od 12 meseci, od veća zahtevati tumačenje ili
ispitivanje presude. Preispitaivanje se može tražiti
zbog naknadnog otkrivanja činjenica koje nisu bile
poznate Sudu i stranci u vreme presuđenja, a mogle su
bitno uticati na sadržaj meritorne odluke. 9
Evropski sud za ljudska prava
10. ADVOKATSKAKANCELARIJAPOPOVIĆ
Autor: Advokat Predrag Popović
Web site: akpopovic.rs
Društvene mreže
facebook.com/akpopovic
instagram.com/akpopovic
twitter.com/akpopovic
linkedin.com/akpopovic
-
Fotografija sa naslovne strane:
The European Court of Human Rights in Strasbourg
Licensed under the Creative Commons Attribution 3.0 License.
Autor:
Alfredovic
Sačuvajte za kasnije / Podelite
Izvor fotografije:
Wikipedia