Predavanje u vezi veštačke inteligencije. Objašnjava kratku istoriju, tipove i pod-domene veštačke inteligencije, kao i otvara diskusiju u vezi bezbednosti i sigurnosti sistema zasnovanim na veštačkoj inteligenciji
Predavanje u vezi veštačke inteligencije. Objašnjava kratku istoriju, tipove i pod-domene veštačke inteligencije, kao i otvara diskusiju u vezi bezbednosti i sigurnosti sistema zasnovanim na veštačkoj inteligenciji
Monitori - Aleksandra Živadinović - Nataša StojkovićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Monitori,
Računarstvo i informatika,
Aleksandra Živadinović,
Nataša Stojković,
Gimnazija Aleksinac
Hardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan IlićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Hardver i softver,
Računarstvo i informatika,
Dimitrije Stevanović, III-4
Dragan Ilić,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
Monitori - Aleksandra Živadinović - Nataša StojkovićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Monitori,
Računarstvo i informatika,
Aleksandra Živadinović,
Nataša Stojković,
Gimnazija Aleksinac
Hardver i softver - Dimitrije Stevanović - Dragan IlićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Hardver i softver,
Računarstvo i informatika,
Dimitrije Stevanović, III-4
Dragan Ilić,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
Skripte per lenden e mesimit praktik
Temat qe perfshihen:
Mirembajtja e sistemit kompjuterik
Rrjetat kompjuterike dhe
Bazat e te dhenave
arkitektura,atributi,bazat e te dhenave,bios,disku,entiteti,forma e pare normale,ip adresa,kesh memorja,kompjuteri,pllaka ame,procesori,relacione,rrjetat kompjuterike,sql,tabela
Oprema podsistema racunala i terminala informacijska i komunikacijska tehno...
Mikroprocesori (1)
1.
2. Mikroprocesori su elektronski sklopovi
unutar računala tj. integrirani krugovi koji
obnašaju funkcije
centralne jedinice,oni su mozak
svakog računala.Koriste se u svim
digitalnim uređajima,
kalkulatorima,kamerama,
pećnicama,frižiderima i satovima.
Povijest procesora seže od
1970-ih godina,u to vrijeme
računala su zahtijevala cijelu veću
sobu za mogućnosti hlađenja
i normalnog rada .
U to vrijeme CPU( Central Processing Unit) je bio
veličine današnjih hladnjaka i pun ploča sa strujnim krugovima koji su bili
popunjeni tranzistorima.
Pretapanjem cijelih ploča (ili čak cijelih soba) na mali komadić
silikona dovelo je do pojeftinjenja računala, te je proširilo njihovu
primjenu u poljima gdje je minijaturizacija neophodna.
3. Mikroprocesor tj. centralna procesna jedinica
računala, sastoji se od logičkih sklopova za
izvršavanje aritmetičkih i logičkih operacija i
upravljačke jedinice.
4. Rad mikroprocesora odvija se u 3 faze:
1. faza je dobava naredbe:
Podatci su pohranjeni u vanjskoj memoriji
na određenim lokacijama.
Svaka lokacija ima svoju
adresu.Zbog toga je
Potrebno znati adresu
nekog podatka želi li se on
dobaviti u mikroprocesor.
To je dužnost
programskog brojila,ono u
svakom trenu mora „znati“
adresu podatka koji se želi
dobaviti i mora "pokazivati“
upravo adresu
tog podatka.
5. 2. faza je odgonetavanje naredbe:
Naredba je u spremniku pohranjena kao niz logičkih nula i jedinica.
U drugoj fazi potrebno je odgonetnuti značenje tih nula i
jedinica.
Naredba se odgonetava u sklopu
koji se zove dekoder.
Ovisno o kombinaciji nula i jedinica
koje su ušle u dekoder, aktivirat
će se
jedna od izlaznih komandnih linija.
3. faza je izvršavanje naredbi :
U ovoj fazi odgonetnuta
naredba će se izvršiti.
Dekoder će
uključiti jednu od svojih
izlaznih linija ovisno o
kombinaciji nula i jedinca koje
su u njega došle i time
se izvršava naredba.
6. Razvoj mikroprocesora zasniva se na
poznatom ”proročanstvu”Gordona Moorea
koji je 1965.g. prognozirao da će se broj tranzistora
po integriranom krugu udvostručit svakih 18 mjeseci
Tri godine kasnije Moore je postao suosnivač Intel
korporacije
7. Prvi mikroprocesor bio je Intelov
4-bitni 4004 izrađen 1971.g
-napravljen od 2 300 tranzistora,
brzine 740 kHz
Zatim sljedi Texas Instruments
koji je 1974.g. izradio 4-bitni TMS 1000
prvi mikroprocesor koji je sadržao prostor za
programirani ROM i podršku za ulaz/izlaz
Intel 1974.g. izbacuje na tržište
8008, 8080 , te kasnije i unaprijeđeni 8085 – 8- bitni
mikroprocesor
1976.g. grupa bivših Intelovih inženjera dizajnirala Zilog
Z-80 s početnim taktomodom 2.5 MHz, kasnije poboljšan
do 10 MHz
8. Označava računarsku arhitekturu čija je filozofija
gradnje ta da uvrsti što je moguće više naredbi na
mikrorazini – tj. na razini centralne jedinice (CPU)
Prednosti:
-naredbe su izvedene na razini elektronike u centralnoj
jedinici
-izvršavanje naredbi je brzo
Nedostaci:
-mikroprocesor složeniji i skuplji za proizvodnju
CISC mikroprocesori su:
-mikroprocesori Intel iz serije x86
-mikroprocesori Motorola iz serije 680xx
9. Tip središnje jedinice sa smanjenim skupom
naredbi
Karakteristike:
-manji opseg naredbi
- povećanje broja registara dostupnim CPU
-stavljanje cache memorija na CPU
RISC mikroprocesori su:
-ARM
-PowerPC
-SPARC
Svi noviji procesori koriste RISC jezgru, a oni na kojima
se izvodi CISC kod, prevode isti u RISC i postižu
veće performanse.
10. Proces proizvodnje mikroprocesora zahtjeva tisuću puta
veću čistoću od najčistije operacijske sale. Radnici moraju
koristiti specijalna odjela sa filtracijom jer i najmanja
nečistoća može dovesti do gubitka od jednog ili više
wafera, tj. ploča sa stotinama mikroprocesora vrijednih
stotine tisuća dolara.
Npr. usporedbi sa integriranim
tranzistorima, vlas kose djeluje kao
balvan
Jedan od najvećih proizvođača je
tvrtka Intel osnovana 1968. godine
Intel je nakon IBM-ova ultimatuma
svoje patente ustupio tvrtci AMD
koja je danas njegova
najveća konkurencija.
11. Danas je u upotrebi čak 20 bilijuna
mikroprocesora.
Svake godine proizvede ih se 5 bilijuna.
Na jednom mikroprocesoru mogu se nalaziti
stotine milijuna tranzistora koji obavljaju bilijune
izračuna svake sekunde.
Svakih 18 mjeseci razvije se nova tehnologija
koja uspije na mikroprocesor staviti 2 puta više
tranzistora i time udvostručuje njegovu brzinu.
Najtanja žica na mikroprocesoru je široka
manje od 0.1 mikrometara,ljudska kosa je
debljine 100 mikrometara.
12. Kraj!
Napravili:
Andrea Marče
Nikola Iličić
Neda Begović