Ivan Gržić bio je župnik u Pešćenici od 1730. do 1782. godine, tijekom kojeg je bitno unaprijedio župu, uključujući gradnju nove crkve. Rođen najvjerojatnije 1702. godine, školovao se u Zagrebu i postao cijenjeni duhovni vođa, obnavljajući kapelu i razvijajući župnu biblioteku s brojnim duhovnim zvanjima. Gržić je umro 13. svibnja 1782. godine, ostavljajući značajan trag u svojoj zajednici.

1. Ivan Gržić
Župnik i graditelj župne
crkve u Pešćenici

2. Pešćenica do Gržićeva vremena
 1211. prvi spomen
Pešćenice kao sela
braće Hospitalaca
 1334. spominje se
crkva (župa) Blažene
Marije u Pešćenici
 Mjesto i okolica jako
su stradali za provala
Osmanlija u naše
krajeve (konac 16. i
početak 17. stoljeća)

3. Pešćenica u stoljeću prije
Gržićeva dolaska u župu
 U 17. stoljeću kreće obnova mjesta,
kao i župne crkve u njemu
 Godine 1622. biskupski pohoditelj
župe je zapisao kako “nema u
zagrebačkom arhiđakonatu crkve koja bi
bila gora od ove”
 Prvi župnici u 17. stoljeću, Nadalin,
Vitezić i Bartolini obnavljaju crkvu
 Smirivanje osmanskih provala donosi
manji ekonomski, graditeljski i
demografski uzlet mjesta

4. Ivan Krstitelj Gržić (Gerksich,
Gerxich, Gersich)
 Točan datum, godinu, pa čak i mjesto
rođena ovog zaslužnog pešćeničkog
župnika ostao nam je nepoznat
 Rođen je vjerojatno 1702. godine
 Školovao se i studirao je u Zagrebu,
gdje je možda koncem 1727. zaređen
za svećenika
 Da li je već pomagao svom
prethodniku u Pešćenici, župniku
Tomi Cuniću, ostaje nam nepoznato

5. Dolazak Gržića u Pešćenicu
 Ivan Krstitelj Gržić polaže prisegu i
preuzima službu župnika u Pešćenici 24.
svibnja 1730. godine
 Na službi u Pešćenici ostaje 52 godine,
od 1730. do 1782. godine
 Za vrijeme njegova boravka u župi opaža
se uzdizanje
cijele župe
u svim
pogledima

6. Gržićeva graditeljska djelatnost
 Po dolasku Gržić zatiče u Pešćenici
staru crkvu, podignutu još negdje u
srednjem vijeku (možda koncem 13.
ili početkom 14. stoljeća), koja je
bila teško oštećena za osmanskih
provala
 Razmjerno mala crkva, djelomično
drvena, a djelomično kamena bila je
konstantno obavljana, ali su
potrebe vjernika bile veće

7. Gradnja nove crkve u Pešćenici
 Gržić, dobivši potporu grofova
Erdödy, pod čijim je patronatom bila
crkva, te lokalnog stanovništva pomno
je planirao gradnju nove crkve
 Početkom 1750. spominje se da je
nabavljeno 100 000 komada cigle za
njenu gradnju, kao i kamen za
svetohranište
 Crkva je, nesumnjivo uz materijalnu i
radnu pomoć samih župljana,
podignuta do 1751. godine, oltar 1752.

8. Izgled nove crkve u Pešćenici
 Po prvim izračunima površina
barokne crkve bila je 44 kvadratna
hvata
 Toranj s tri zvona je završen 1771. g.
 Oltari, iako novi, posvećeni su istim
zaštitnicima kao oni stare crkve (veliki
oltar BDM te pokrajinski Sv. Antuna,
Sv. Tri kralja i Sv. Katarine)
 Ukopi su se još obavljali u samoj
crkvi, a strop joj je bio oslikan s dvije
slike (Navještenje i Uznesenje BDM)

9.  Gržić obnavlja kapelu u Lekeniku,
nabavljajući joj u Ugarskoj novi oltar

10.  Pismo
pešćeničkog
župnika
Gržića
Plemenitoj
općini
Turopoljskoj
iz 1777. u
kojem ih
traži
materijal za
gradnju
štale (na
narodnom
jeziku)

11.  Nabavlja se novo posuđe za crkvu
 Raste po broju naslova župna biblioteka
(1741. 41 naslov)

12. Duhovni rad župnika Gržića
 O duhovnom radu Ivana Gržića u župi
svjedoči nam najviše porast duhovnih
zvanja u župi (svećenici Blaž, Andrija, Nikola i
Ivan Dumbović, Ivan i Nikola Sever, Jakob Štefančić,
Juraj Žinić, Ivan Đumber, Blaž Grgac, Ivan Berković)
 Za Gržića u župu dolazi mnoštvo
kapelana (Ivan Peršić, Juraj Kovačić, Petar Buršić,
Franjo Smuk, Petar Sopčić, Ivan Vlahović, Jakob
Štefanić, Matija Gorup, Sigismund Gal, Petar Starešić,
Juraj Žinić, Ivan Đumber, Stjepan Mesarić, itd.)
 Malo prije Gržićeva dolaska, 1726.
mjesto Dužica je, na molbu stanovnika,
pripojeno župi Žažina

14. Gržić i Pešćenica
 U njegovo vrijeme sama Pešćenica
ima nešto više od 200 stanovnika
 1741. spominju se stanovnici
prezimena Rohak, Millat, Kussanecz,
Bellecz, Balinchich, Vranessich, Kussan, a u
Milčićima Andrassich, Perovich, Milchich,
Chresniek, s tim da je nekoliko
neimenovanih osoba živjelo i radilo u
sklopu župnog stana
 Vizitatori ga hvale radi zalaganja u
duhovnoj službi, gostoljubivosti,
dobrog vođenja knjiga, revnosti, itd.

15. Ivan Gržić pod kraj života
 Obljubljen od naroda Gržić je
doživio duboku starost
 Još početkom 1782. čini se da je
sam obavljao krštenja, ali već
sredinom godine bio je toliko
omalaksao da su ga župljani nosili
u nosiljci kako bi služio Svetu misu
 Kako je zapisao kasniji župnik
Anton Stöger (1810.-1832.) o
Gržiću: “Njegove zasluge za župu su
tolike, te se ne mogu ni izbrojati, a isto
tako i ljubav župljana prema njemu”.

16. Smrt župnika Gržića
 13. svibnja 1782. na groblju u Pešćenici
(iza današnje crkve) obavljen je ukop
župnika Ivana Krstitelja Gržića; on je
pokopan opremljen svim sakramentima,
ispunivši 80 godina života te 52 godine
služenja u župi
 U Pešćenici ga je nasljedio njegov
dugogodišnji kapelan Stjepan Mesarić

17. Hvala na
pozornosti!