SlideShare a Scribd company logo
1 of 56
Download to read offline
Iskorak'u'Hrvatskoj'
Odrednica'jednog'od'najbitnih'događaja'u'životu'LGB'osoba'
!
!
!
Nakladnik'
Centar'za'prava'seksualnih'i'rodnih'manjina'5'Iskorak'
'
Zagreb,'ožujak'2013.'
'
Autorice'
Marija'Kavić,'mag.'psih'
Aleksandra'Urukalo,'mag.'psih'
'
Urednik'
Hrvoje'Fuček'
'
Grafički'dizajn'
Hrvoje'Fuček'
'
'
Iskorak'B'Centar'za'prava'seksualnih'i'rodnih'manjina'
www.iskorak.hr'|'informacije@iskorak.hr'|'091'2444666'|'fb/iskorak'
'
'
'
'
'
'
'
Ova'publikacija'i'istraživanje'je'realizirano'uz'financijsku'potporu'Grada'Zagreba'5'Ureda'za'
obrazovanje,'kulturu'i'šport.'Sadržaj'publikacije'je'isključiva'odgovornost'nakladnika'i'ni'u'
kojem'slučaju'ne'odražava'stavove'Grada'Zagreba.'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'1'
Sažetak
Iskorak'(eng.'Coming'out)'je'jedan'od'najznačajnijih'razvojnih'procesa'u'životu'LGB'
osoba.' Podrazumijeva' prepoznavanje,' prihvaćanje,' izražavanje' i' dijeljenje' vlastite'
seksualne'orijentacije'sa'sobom'i's'drugima.'Proces'coming'outa'može'se'javiti'bilo'
kada'u'životu.'Na'njega'utječu'brojni'čimbenici,'npr.'spol,'dob,'etnička'pripadnost,'
religioznost,'internalizirana'seksualna'stigma'i'dr.''
Ciljevi'istraživanja'bili'su'utvrditi'karakteristike'nekih'čimbenika'važnih'za'proces'
coming' outa' i' opisati' coming' out' kod' osoba' homoseksualne' i' biseksualne' spolne'
orijentacije' u' Hrvatskoj.' U' provedenome' istraživanju' sudjelovali' su' korisnici' gay'
portala' gay.hr,' crol.hr' i' queer.hr' na' kojemu' im' je' putem' Interneta' bio' dostupan'
upitnik.'U'istraživanju'je'sudjelovalo'1194'osoba.''
Analizom' rezultata' dobiveno' je' da' je' polovina' sudionika' do' 18.' ili' u' 18.' godini'
napravila' coming' out.' Najčešće' prve' osobe' pred' kojima' su' se' sudionici' outali' su'
prijatelji/prijateljice' (63,1%)' i' kolege' u' školi/na' fakultetu/na' poslu' (14,6%).'
Sudionici'su'u'najvećoj'mjeri'outani'pred'prijateljima'(68,9%),'kolegama'u'školi/na'
fakultetu/na'poslu'(40,8%)'i'majkama'(32,7%).''
Prosječno,'neposredna'reakcija'majke'i'oca'na'coming'out'nije'bila'niti'pozitivna'niti'
negativna,' a' reakcije' prijatelja' bile' su' pozitivnije' nego' reakcije' roditelja.' Trenutni'
stavovi'majki,'očeva'i'prijatelja'značajno'su'pozitivniji'u'odnosu'na'početne'reakcije.'
Odnos's'obitelji'prije'i'nakon'coming'outa,'sudionici'u'prosjeku'procjenjuju'dobrim,'
a'utvrđeno'je'kako'se'odnos'nakom'outanja'nije'značajno'promijenio.''
Žene' su' značajno' zadovoljnije' svojim' životom' od' muškaraca,' kao' i' biseksualne'
osobe'u'odnosu'na'homoseksualne.'Rezultati'su'pokazali'kako'su'muškarci'doživjeli'
više' straha,' bili' su' nesretniji' i' teže' su' prihvaćali' svoju' homoseksualnost/'
biseksualnost'od'žena.'Pokazalo'se'i'da'su'homoseksualne'osobe'osjećale'više'straha'
i'bile'su'nesretnije,'od'biseksualnih'osoba.'Međutim,'na'ove'rezultate'potrebno'je'
gledati's'posebnim'oprezom'jer'su'dobivene'razlike,'usprkos'značajnosti,'vrlo'male'i'
vjerojatno'ne'bi'bile'značajne'da'je'istraživanje'provedeno'na'manjem'uzorku.''
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'2'
Najveća' značajna' povezanost' zadovoljstva' životom' pronađena' je' s' kvalitetom'
odnosa'koju'sudionici'trenutno'imaju's'obitelji,'tj.'što'je'veća'kvaliteta'odnosa'veće'je'
i' zadovoljstvo' životom.' Također,' što' je' bolji' stav' oca' prema'
homoseksualnosti/biseksualnosti' sudionika,' veće' je' i' zadovoljstvo' životom.'
Zadovoljstvo' životom' negativno' je' povezano' sa' internaliziranom' seksualnom'
stigmom,' tj.' što' je' veći' doživljaj' internalizirane' seksualne' stigme,' manje' je'
zadovoljstvo' životom.' Najveći' stupanj' internalizirane' stigme' pokazuju' biseksualni'
muškarci' u' odnosu' na' gejeve' kao' i' biseksualne' žene' u' odnosu' na' lezbijke.' U'
istraživanju'su'navedeni'podaci,'te'su'citirana'razmišljanja'sudionika'i'o'najčešćim'
razlozima'coming'outa,'što'im'je'bilo'najteže'kod'coming'outa,'što'misle'da'bi'moglo'
pomoći'onima'koji'se'još'nisu'outali'i'razlozi'zašto'se'još'uvijek'nisu'outali.'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'3'
Sadržaj
Sažetak'............................................................................................................................................................'1'
Sadržaj'............................................................................................................................................................'3'
1.'Uvod'............................................................................................................................................................'4'
1.1.'Što'je'coming'out?'.........................................................................................................................'4'
1.2.'Razlozi'outanja'...............................................................................................................................'6'
1.3.'Internalizirana'homofobija'među'LGB'osobama'............................................................'6'
1.4.'Kvaliteta'i'zadovoljstvo'životom'u'LGB'populaciji'.........................................................'9'
1.5.'Coming'out'u'obitelji'.................................................................................................................'11'
1.6.'Religioznost'...................................................................................................................................'13'
2.'Ciljevi'istraživanja'...............................................................................................................................'16'
3.'Metoda'.....................................................................................................................................................'17'
3.1.'Sudionici'.........................................................................................................................................'17'
3.2.'Instrumenti'....................................................................................................................................'20'
3.3.'Postupak'.........................................................................................................................................'22'
4.'Rezultati'i'rasprava'............................................................................................................................'23'
4.1.'Religioznost'...................................................................................................................................'23'
4.2.'Zadovoljstvo'životom'................................................................................................................'24'
4.3.'Internalizirana'seksualna'stigma'.........................................................................................'25'
4.4.'Coming'out'.....................................................................................................................................'26'
5.'Ograničenja'u'istraživanju'...............................................................................................................'50'
6.'Zaključak'.................................................................................................................................................'51'
7.'Literatura'................................................................................................................................................'52'
'
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'4'
1. Uvod
Postoje'neslaganja'oko'broja''LGB'osoba'u'svijetu.'Za'Hrvatsku'ne'postoje'podaci,'a'u'
SAD5u'i'europskim'zemljama'broj'LGBT'osoba'je'od'3510%.'Ovakva'razlika'javlja'se'
zbog'nemogućnost'dogovora'između'LGB'pokreta'i'vlada.'Naime'LGB'pokreti'govore'
kako' je' učestalost' 10%,' ali' kako' postoji' problem' skrivanja' u' ormaru' zbog'
stigmatizacije'i'nerješavanja'prava'i'nejednakosti'LGB'zajednice,'te'straha'od'istih,'
prave'brojke'ne'mogu'biti'poznate.'Vlade'tvrde'da'je'učestalost'3,5%.'Ovo'pitanje'
vjerojatno'neće'uskoro'dobiti'odgovor,'barem'dok'se'ne'poveća'svijest'i'tolerancija'u'
društvu,'te'riješe'problemi'jednakosti'i'stigmatizacije'(Clinton,'2011).'
1.1. Što je coming out?
Coming' out' je' cjeloživotni' proces' istraživanja' vlastite' seksualne' orijentacije' i'
gej/lezbijskog' identiteta' i' dijeljenja' istog' s' obitelji,' prijateljima,' poslovnim'
suradnicima'i'svijetom'općenito'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).'Coming'out'je'jedan'
od'najznačajnijih'razvojnih'procesa'u'životu'LGB'osoba.'
Kratica' dolazi' od' fraze' coming' out' of' the' closet,' tj.' izlaska' van' iz' ormara.'
Podrazumijeva' prepoznavanje,' prihvaćanje,' izražavanje' i' dijeljenje' vlastite'
seksualne'orijentacije'sa'sobom'i's'drugima'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).'
Coming'out'se'odvija'u'nekoliko'faza,'točnije'u'šest'faza'(Cass,'1979,'prema'Kort,'
2003).'''
• Prva' faza' je' faza' konfuzije' identiteta.' U' njoj' osoba' pretpostavlja' da' je'
heteroseksualna,'jer'je'to'norma'u'patrijarhalnom'društvu'današnjice.'Zbog'
toga'se'javlja'zbunjenost'kada'osoba'osjeti'privlačnost'prema'osobama'istog'
spola'i'pita'se'tko'je'zapravo'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).'
• Druga' faza' je' faza' usporedbe' identiteta' u' kojoj' osoba' počinje' misliti' da' je'
homoseksualna' ili' biseksualna.' Može' se' javiti' osjećaj' otuđenosti' jer' više'
nema'komfora'heteroseksualnog'identiteta'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'5'
• Treća' faza' je' faza' tolerancije' identiteta,' a' u' toj' fazi' osoba' vjeruje' da' je'
homoseksualna' ili' biseksualna,' te' počinje' tražiti' druge' članove' LGB'
zajednice'i'ostvarivati'kontakte's'njima'nadajući'se'prihvaćanju'i'podršci,'te'
priznanju'sebe'kao'punopravnog'člana'LGB'zajednice.'U'ovoj'je'fazi'kvaliteta'
kontakata's'LGB'zajednicom'od'presudne'važnosti'(Cass,'1979,'prema'Kort,'
2003).''
• Nakon' toga' slijedi' četvrta' faza,' prihvaćanje' identiteta,' u' kojoj' osoba' može'
prihvatiti' svoj' homoseksualni' ili' biseksualni' identitet' i' tolerirati' ga' (Cass,'
1979,'prema'Kort,'2003).'
• Peta'faza'je'faza'ponosa'zbog'identiteta,'a'u'toj'fazi'osoba'razdvaja'svijet'na'
homoseksualce' i' biseksualce' koji' su' bitni' i' dobri' i' heteroseksualce' koji' su'
nebitni'i'loši.'Osoba'se'sada'snažno'identificira's'LGB'zajednicom'i'obično'u'
ovoj'fazi'dolazi'do'coming'outa'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).'
• Posljednja'faza'je'faza'sinteze'identiteta,'a'u'njoj'osoba'priznaje'i'prihvaća'
kako' postoje' dobre' i' važne' heteroseksualne' osobe' koje' pružaju' podršku.'
Osoba' konačno' uspijeva' napraviti' sintezu' javnog' i' privatnog' seksualnog'
identiteta'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).'
Mnogi' ljudi' naprave' coming' out' tijekom' tinejdžerskog' doba' jer' je' to' doba' kada'
osoba'uči'o'sebi'i'svojoj'seksualnosti'i'identitetu.'Međutim,'proces'coming'outa'može'
se'javiti'bilo'kada'u'životu.'Proces'tijekom'kojeg'osoba'dolazi'u'kontakt'sa'svojim'
seksualnim'osjećajima'može'potrajati,'zbog'toga'mnogi'ljudi'naprave'coming'out'tek'
kasnije' u' životu.' Na' coming' out' utječu' brojni' čimbenici,' npr.' spol,' dob,' etnička'
pripadnost,' religioznost' i' dr.' što' svaki' coming' out' čini' posebnim' i' jedinstvenim'
iskustvom'(Williamson,'2000).'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'6'
1.2. Razlozi outanja
Ostanak' u' ormaru' zahtjeva' da' osoba' zadrži' značajan' aspekt' same' sebe' odvojen' i'
skriven'od'drugih'u'njegovom/njezinom'životu'uključujući'one'do'kojih'mu/joj'je'
najviše'stalo.'Osoba'stvara'temelje'na'krivim'i'štetnim'pretpostavkama'zbog'kojih'
čini'nepravdu'prema'sebi'samome'(MacLachlan,'2012).'
Ljudska' seksualnost' blisko' je' povezana' s' našim' kapacitetom' za' romantične' veze,'
bliske' značajne' odnose' i' brojne' užitke.' Razvoj' zrelog' seksualnog' identiteta' dio' je'
uspostavljanja' zrelosti,' a' naša' sposobnost' za' pronalaskom' vlastite' seksualnosti'
zahtijeva' različite' forme' prepoznavanja' i' reakcije' drugih.' Osoba' koja' je' u' ormaru'
žrtvuje'ove'socijalne'aspekte'spolnog'identiteta'kao'i'psihološke'dobrobiti'i'dobre'
odnose'koji'dolaze's'njima'(MacLachlan,'2012).''
Neoutan' pojedinac' mora' se' pretvarati' da' je' heteroseksualan' i' suzdržavati' od'
ispravljanja'drugih'koji'pretpostavljaju'da'je'tako.'Njegova'sposobnost'da'se'poveže'
s'drugima'na'neki'način'je'ograničena'i'temelji'se'na'lažnom'karakteru,'čak'i'kada'je'
prijevara' ograničena' na' laži' zbog' omaške.' Nastojanja' da' se' prikrije' i' zavara,'
zahtijevaju'psihološka'i'odnosna'oruđa.'Tajnovitost'LGB'seksualnosti'povezana'je's'
vlastitom' stigmatizacijom:' osjećajem' da' je' ponižavajuća,' posramljujuća' i' kriva'
(Williamson,'2000;'MacLachlan,'2012).'
1.3. Internalizirana homofobija među LGB osobama
Većina'današnjih'društava'predvođena'je'heteroseksualnošću,'ideološkim'sustavom'
koji' negira,' ocrnjuje' i' stigmatizira' svaki' neheteroseksualni' oblik' ponašanja,'
identitet,'vezu'ili'zajednicu.'Većina'djece'odrasle'u'takvim'društvima,'internalizirala'
je' društvenu' heteroseksualnost' od' najranije' dobi.' Posljedično' lezbijke' i' gejevi'
obično'doživljavaju'jedan'dio'negativnih'osjećaja'prema'sebi'samima'kada'prvi'put'
otkriju'svoju'vlastitu'homoseksualnost'u'adolescenciji'ili'odrasloj'dobi.'Ovaj'osjećaj'
koji'se'zove'internalizirana'homofobija'često'čini'proces'formiranja'identiteta'težim'
i' može' predstavljati' psihološki' izazov' za' LGB' populaciju' tijekom' cijelog' života'
(Williamson,'2000;'Herek,'Cogan,'Gillis,'Glunt,'1997).'''
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'7'
Prema' Allportovoj' (1954)' teoriji' osobina' koje' nastaju' zbog' viktimizacije,'
stigmatizirani'pojedinci'uključuju'se'u'obrambene'reakcije'kao'rezultat'predrasuda'
kojima' su' izloženi' (Williamson,' 2000).' Taj' mehanizam' može' biti' okrenut' na' van'
(ekstrovertiran),' tako' da' osoba' pretjerano' i' opsesivno' brine' o' stigmatizirajućim'
karakteristikama'ili'pak,'može'biti'okrenut'prema'unutra'(introvertirana)'pa'osoba'
usmjerava'klevete'sama'na'sebe'i'identificira'se's'agresorom'(Williamson,'2000).''
Tijekom'otkrivanja'vlastite'homoseksualne'orijentacije,'razvijanja'identiteta'koji'se'
temelji'na'njoj'i'otkrivanja'identiteta'drugima'–'coming'outa,'većina'LGB'populacije'
uspješno' nadvlada' opasnosti' za' psihološku' dobrobit' predstavljenu' kroz'
internaliziranu' homofobiju.' LGB' osobe' uspijevaju' povratiti' odbačene' i'
obezvrijeđene' dijelove' sebe' samih,' razvijajući' identitet' u' koji' je' njihova' spolnost'
dobro'integrirana'(Herek'i'sur.,'1997).'
Unatoč'raširenom'prepoznavanju'internalizirane'homofobije'kao'važnog'izazova'za'
mentalno' zdravlje' LGB' populacije,' u' nekoliko' objavljenih' radova' pokušalo' se'
pronaći' njihovu' povezanost' (Shidlo,' 1994,' prema' Herek' i' sur.,' 1997).' Dostupni'
podaci' govore' da' je' viša' razina' internalizirane' homofobije' povezana' s' nižim'
samopoštovanjem' i' većim' psihološkim' stresom' i' depresijom' (Shidlo,' 1994;' Lima,'
1993;' Nicholson,' Long' 1990;' Wagner' i' sur.,' 1996,' prema' Herek' i' sur.,' 1997).' U'
istraživanjima' je' dobiveno' i' da' je' internalizirana' homofobija' povezana' s' nižom'
razinom' samorazotkrivanja' spolnog' identiteta' i' smanjenom' socijalnom' podrškom'
(Shidlo,'1994;'Nicholson,'Long'1990;''Nungesser,'1983;'Ross,'Rosser,'1996,'prema''
Herek' i' sur.,' 1997).' Ograničenje' ovih' istraživanja' je' što' su' gotovo' sva' rađena' na'
muškarcima'(gejevima).''
Jedno'od'istraživanja'provedeno'na'uzorku'žena,'lezbijki,'pokazuje'da'one'iskazuju'
nešto'manje'žaljenja'od'gejeva'zbog'svoje'homoseksualnosti'i's'manjom'učestalosti'
su'izjavljivale'da'bi'popile'„čarobnu'tabletu'koja'bi'ih'pretvorila'u'heteroseksualne“'
(Bell,' Weinberg,' 1978,' prema' Herek' i' sur.,' 1997).' Neki' istraživači' mjerili' su'
prihvaćanje' društvenih' stereotipa' o' lezbijkama,' te' su' dobili' da' je' viša' razina'
internalizirane' homofobije' povezana' s' izražavanjem' tradicionalnijih' stavova' o'
rodnim'ulogama,'jačom'ustrašenošću'od'roditelja'i'manjom'odvojenošću/slabijom'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'8'
individualizacijom' od' roditelja,' te' većom' nelagodom' pri' razotkrivanju' seksualnog'
identiteta'drugima'(Kahn,'1991,'prema'Herek'i'sur.,'1997).''
Kod'istraživanja'provedenih'na'LGB'populaciji,'postoji'problem'operacionaliziranja'
konstrukta'internalizirane'homofobije.'Iako'se'stručnjaci'slažu'da'je'ona'negativno'
osjećanje' prema' vlastitoj' ' homoseksualnosti' ili' biseksualnosti,' jako' su' različita'
poimanja' specifične' konceptualizacije' i' operacionalizacije' (Shidlo,' 1994,' prema''
Herek'i'sur.,'1997).'Dakle,'internalizirana'homofobija'nije'operacionalizirana'jedino'
kao'nevoljenje'vlastitih'homoseksualnih'osjećaja'i'ponašanja,'već'i'kao'neprijateljski'
i' odbacujući' stavovi' usmjereni' prema' drugim' gej' ljudima,' klevetanje'
homoseksualnosti' kao' neprihvatljivog' životnog' stila,' nespremnost' otkrivanja'
vlastite' homoseksualnosti' drugima,' percipiranje' stigme' povezane' s'
homoseksualnošću'i'prihvaćanje'društvenih'stereotipa'o'homoseksualnosti'(Shidlo,'
1994;' Nicholson,' Long' 1990;' ' Nungesser,' 1983;' Ross,' Rosser,' 1996;' Kahn,' 1991,'
prema'Herek'i'sur.,'1997).'Ipak,'ovi'konstrukti'bi'se'trebali'promatrati'kao'korelati'
internalizirane'homofobije,'a'ne'kao'manifestacije'iste.'
S'druge'strane,'treba'razmisliti'o'ideji'kako'primjerice'u'rasističkom'društvu'većina'
ljudi' ima' internalizirane' barem' neke' rasističke' stavove.' Slično' tome' u' većinski'
heteroseksualnom' društvu' vjerojatno' se' barem' djelomično' internaliziraju'
heteroseksualne'i'homofobne'vrijednosti.'Drugim'riječima,'osoba'ne'mora'nužno'ne'
biti'outana'zbog'internalizirane'homofobije'već'može'biti'svjesna'realnog'rizika'po'
vlastitu'sigurnost'i'dobrobit.'Outanje'nije'za'svaku'osobu'jednako'rizično.'Nije'isti'
rizik' za' samca,' zaposlenog' i' samostalnog' muškarca' u' usporedbi' sa' samohranom'
majkom's'troje'djece.'Ovi'rizici'nisu'samo'rizici'za'fizičku'sigurnost'osobe,'već'oni'
uključuju'i'moralnu'predanost'brizi''i'potpori'za'uzdržavane'članove.'Prema'tome,'
ponekada' je' ostanak' u' ormaru' svrsishodan,' a' ne' posljedica' internalizirane'
homofobije'(MacLachlan,'2012).''
U'nekim'slučajevima,'integracija'i'otkrivanje'seksualnog'identiteta'koji'je'važan'za'
osobni' osjećaj' „biti' čovjekom“,' može' rezultirati' gubitkom' drugih' identiteta,' npr.'
kulturalnog'ili'religijskog'identiteta'ili'obitelji'i'zajednice.'Ipak,'treba'naglasiti'da'je'
osobni'seksualni'identitet'povezaniji's'osobnosti'i'dobrobiti'za'dostojanstvo'osobe'
nego'kulturalni,'religijski,'klasni'ili'socijalni'identitet'(MacLachlan,'2012).'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'9'
Coming'out'može'biti'uvijet'za'ulazak'u'podržavajuću'LGB'zajednicu,'osobito'nakon'
što'su'se'norme'u'LGB'zajednici'promijenile'i'postale'manje'tolerantne'prema'onima'
koji' ostaju' u' ormaru.' Utoliko' što' su' prijateljstvo,' solidarnost' i' podrška' zajednice'
nužne'sastavnice'kvalitetnog'i'dobrog'života,'coming'out'može'olakšati'pouzdaniji'
pristup'svemu'ovome,'jer'ormar'je'mračan'i'skrovit,'siguran'i'zaštićujuć,'ali'isto'tako'
je'i'tajnovit,'obmanjiv'i'posramljujuć'(MacLachlan,'2012).'
Metafora' s' ormarom' teorijska' je' i' praktična.' Vrata' ormara' ne' čine' nužno' outanje'
suptilnim:' otvorena' su' (otkrivajući' sve),' odškrinuta' (otkrivajući' samo' nekima)' ili'
zatvorena'(ne'otkrivajući'ništa).''Ova'vrata'učinkovito'skrivaju'ono'što'je'moguće'da'
postane' vidljivo,' opipljivo' i' što' već' ionako' postoji,' ali' skriveno' je.' Ormari' nisu'
čarobni' i' ne' mogu' stvoriti' ili' sakriti' ono' čega' tamo' ionako' nema.' Osoba' može'
otvoriti' vrata' ormara' mnogo' puta,' iznoseći' različite' predmete' van' svaki' put'
(otkrivajući'se'na'različite'načine)'ili'iznoseći'isti'predmet'više'puta'(otkrivajući'se'
na'isti'način)'različitim'ljudima'(MacLachlan,'2012).'
1.4. Kvaliteta i zadovoljstvo životom u LGB populaciji
Zadovoljstvo' životom' odnosi' se' na' kognitivan' prosudbeni' proces,' a' predstavlja'
globalni/cjelokupni' pristup' kvaliteti' života' pojedinca' prema' njegovim' odabranim'
kriterijima.' Prosudbe' o' zadovoljstvu' ovise' o' usporedbi' pojedinčevih' okolnosti' s'
onim' što' on/ona' smatra' prikladnim' standardom' (Shin,' Johnson,' 1978,' prema'
Diener,'Emmons,'Larsen,'Griffin,'1985).'Važno'je'da'u'tom'procesu'prosudbe'osoba'
sama' procjenjuje' i' trenutno' stanje' i' vlastite' standarde,' a' ne' neke' standarde'
postavljene'izvana.'
Kada' se' govori' o' zdravlju' i' kvaliteti' života,' homoseksualni' muškarci' i' žene,' u'
usporedbi' s' heteroseksualnim,' učestalije' obolijevaju' od' anksioznih' poremećaja,'
afektivnih' poremećaja' i' učestalije' zloupotrebljavaju' sredstva' ovisnosti' (Meyer,'
2003,'prema'Bybee,'Sullivan,'Zielonka,'Moes,'2009).'Gej'muškarci'češće'izvještavaju'
o'višoj'razini'anksioznosti,'depresije'i'beznadnosti'(Fergusson'i'sur.,'1999,'prema'
Bybee' i' sur.,' 2009).' Također,' gej' muškarci' su' češće' od' heteroseksualnih' skloni'
pokušajima' suicida' i' zadobivaju' brojne' ozljede' uslijed' takvih' pokušaja' (Bagley,'
Tremblay,'2000;'prema'Bybee'i'sur.,'2009).''
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'10'
'Meyer'(2003)'govori'da'je'prikrivanje'seksalnog'identiteta'primaran'uzrok'mogućih'
mentalnih'problema'u'LGB'populaciji'(Bybee'i'sur.,'2009).'Pojedinci'mogu'prikrivati'
svoj' seksualni' identitet' zbog' straha' od' stigmatizacije,' izopćavanja,' odbacivanja,'
otkaza' ili' fizičkog' napada' (Meyer,' 2003,' prema' Bybee' i' sur.,' 2009).' Međutim,'
unutarnje' iskustvo' prikrivanja' može' postati' privatan' pakao' za' osobu.' Prikrivanje'
vodi' prekidanju' podržavajućih' veza' s' LGB' zajednicom' ili' simpatizerima' LGB'
zajednice.'Namjerne'laži,'prikrivanja'i'skrivanje'tajni'mogu'voditi'u'štetne'osjećaje'
srama' i' krivnje' koji' služe' daljnjem' potkopavanju' mentalnog' zdravlja' i' dobrobiti'
(Bybee'i'sur.,'2009).'''
Uobičajene'situacije'koje'pobuđuju'sram'pri'odlučivanju'o'coming'outu'uključuju:'
realno'ili'anticipirano'roditeljsko'odobravanje'ili'odbijanje,'brigu'oko'tuđe'negativne'
procjene,'poniženje,'omalovažavanje'i'kršenje'društvenih'normi,'što'su'sve'situacije'
koje'mogu'biti'teže'za'homoseksualnu'osobu,'nego'za'heteroseksualnu'(Haggarty,'
Bybee,'2004;'Tangney,'1992,'prema'Bybee'i'sur.,'2009).'Među'gej'muškarcima,'sram'
se'javlja'kada'percipiraju'sebe'kao'one'koji'krše'društvene'norme,'streotipne'muške'
uloge'i'normativno'seksualno'ponašanje'(Allen,'Oleson,'1999,'prema'Bybee'i'sur.,'
2009).'
Izvor'krivnje'može'biti'izdaja'drugih'ili'izdanost'od'drugih.'Primjerice,'lezbijka'ne'
predstavi'svoju'partnericu'roditeljima'kao'takvu,'već'ju'predstavi'kao'prijateljicu,'
čime'izda'svoju'partnericu,'a'istovremeno'ima'osjećaj'da'je'izdana'jer'ju'partnerica'
nakon' toga' ostavi.' Ovaj' problem' utječe' na' intimne' veze' i' šteti' partnerskoj' vezi'
(Jones'i'sur.,'1995;'Kugler,'Jones,'1992,'prema'Bybee'i'sur.,'2009).'Štetna'kronična'
krivnja'može'biti'rezultat'prikrivanja'seksualnog'identiteta'i'izdaje,'te'štete'koja'se'
time' nanosi' odnosu' i' vezi,' a' može' biti' i' rezultat' razočarenja,' posramljivanja' ili'
emocionalne' povrede' od' strane' obitelji' zbog' otkrivanja' seksualnog' identiteta'
(Bybee'i'sur.,'2009).'
Sram' i' krivnja' tako' mogu' spriječavati' homoseksualnu' osobu' da' otkrije' seksualnu'
orijentaciju'i'obratno'5'prikrivanje's'namjernom'neiskrenošću'mogu'poticati'maligne'
oklijevajuće'i'otežuće'osjećaje'srama'i'krivnje.'Strahovi'od'društvene'stigmatizacije'i'
fizičkog'nasilja'mogu'dodatno'poticati'ovaj'začarani'krug'(Bybee'i'sur.,'2009).'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'11'
Navedeni'problemi'mentalnog'zdravlja,'kao'i'povećana'učestalost'pokušaja'suicida,'
te'fizički'napadi'na'LGB'osobe'još'su'učestaliji'ako'se'promatra'ruralna'sredina'u'
usporedbi' s' gradom' (Smyth,' 2011).' Zbog' toga' se' mnogi' mladi' ljudi' iz' ruralnih'
sredina'odlučuju'na'šutnju'i'ostanak'u'ormaru'duže'od'mladih'odraslih'u'gradu,'te'
su' često' prisiljeni' preseliti' se' u' veći' grad' kako' bi' mogli' slobodno' živjeti' (Smyth,'
2011).''
1.5. Coming out u obitelji
Odluka'da'će'osoba'napraviti'coming'out'može'donijeti'puno'stresa,'ali'i'pomoći'u'
podizanju'samopoštovanja'i'poboljšati'kvalitetu'odnosa.'Međutim,'postoje'i'rizici'i'
zato'je'važno'razmisliti'kako'se'nositi's'potencijalnim'posljedicama'prije'nego'li'se'
napravi'coming'out.''
Može'se'dogoditi'da'prijatelji'i'obitelj'ne'odreagiraju'na'način'pun'razumijevanja'i'
odnosi'se'mogu'značajno'promijeniti.'Zbog'toga'je'važno'da'osoba'bude'potpuno'u'
redu's'tim'što'je'LGB,'prije'odluke'o'coming'outu,'jer'će'na'taj'način'biti'spremnija'
nositi'se's'nesporazumima'i'predrasudama'koji'se'mogu'javiti.'Nažalost,'za'mnoge'
LGB'osobe,'coming'out'može'značiti'riskiranje'vlastite'sigurnosti:'gubitak'posla'ili'
gubitak'obiteljske'podrške'i'pomoći,'što'može'izazvati'velik'financijski'problem,'te'je'
važno'biti'pripravan'kako'se'sam'financirati'u'takvoj'situaciji.'
Nakon'što'LGB'osobe'naprave'coming'out'prvo'samima'sebi,'mnoge'od'njih'počnu'
razrađivati'strategiju'kako'napraviti'coming'out'prijateljima,'a'u'nekim'slučajevima,'
ako'se'odvaže'za'to,''i'članovima'obitelji'(Herdt,'Boxer,'1993,'prema'Baptist,'Allen,'
2008).'Coming'out'tada'postaje'cjelovito'obiteljsko'iskustvo.''
Iako' su' reakcije' na' osobnu' prilagodbu' pojedinih' članova' obitelji' korisne' i' važne,'
govore' nam' malo' o' karakteristikama' i' vezama' (komunikaciji,' donošenju' odluka,'
podršci,' snazi,' konfliktima)' u' obiteljskom' sustavu' (Demo' and' Allen' 1996,' prema'
Baptist,'Allen,'2008).'
Socijalno' okruženje' (npr.' obitelj)' utječe' na' ljudsko' ponašanje' kroz' stjecanje'
značajnih' iskustava.' Glavna' pretpostavka' je' da' je' stvarnost' temeljena' na'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'12'
vjerovanjima,' mapama' i' pretpostavkama' o' svijetu' (Bateson' 1972,' prema' Baptist,'
Allen,' 2008).' Proces' stvaranja' realiteta' u' socijalnom' okruženju,' kao' što' je' obitelj,'
daje'iskustvo'sagledavanja'nekog'problema'iz'više'različitih'perspektiva.'
Unutar' obiteljskog' sustava,' članovi' definiraju' sebe' u' međusobnoj' interakciji'
dobivajući'razumijevanje'drugih'članova.'Članovi'stvaraju'osjećaj'sebe'koji'proizlazi'
iz' njihove' komunikacije' s' drugima,' a' taj' osjećaj' sebe' suština' je' njihovog' odnos' s'
drugima'(Lax,'1992,'prema'Baptist,'Allen,'2008).'Ove'interakcije'vode'razumijevanju'
značenja' i' namjera' ljudskog' ponašanja.' U' tom' prostoru' među' ljudima,' u' tom'
uobičajenom'svijetu,'evoluiraju'spoznaje,'a'pojedinci'razvijaju'osjećaj'identiteta'ili'
unutarnji'glas'(Gergen,'1985,'prema'Baptist,'Allen,'2008).'''
Radovi'o'coming'outu'koji'su'vezani'uz'obitelj'LGB'osobe'uglavnom'istražuju'faktore'
koji' vode' pojedinca' do' odluke' da' napravi' coming' out' u' obitelji' i' efekte' na' vezu''
roditelj' –' dijete' (Cramer,' Roach,' 1988;' D’Augelli' i' sur.,' 1998;' Han,' 2001;' Kaffko,'
1994;' Leaveck,' 1994;' Miller,' Boon,' 2000,' ' prema' Baptist,' Allen,' 2008).' Tako' su'
istraživanja'coming'outa'lezbijki'pokazala'da'ono'utječe'na'njihovu'vezu's'obitelji'i'
prijateljima' tako' što' dolazi' do' promjena' u' komunikaciji,' strukturi' odnosa' i'
vjerovanjima'(Oswald,'2000,'prema'Baptist,'Allen,'2008).''
Članovi' obitelji' reagiraju' na' proces' coming' outa' na' različitim' razinama' (Baptist,'
Allen,'2008).''
• Na'individualnoj'razini'bore'se's'priznavanjem'svog'novog'homoseksualnog'
identiteta.' Prigrliti' svoj' homoseksualni' identitet' znači' prevladati' vlastitu'
homofobiju' i' negativne' stavove' prema' LGB' populaciji' i' naučiti' biti' LGB'
(Baptist,'Allen,'2008).''''''
• Na'obiteljskoj'razini'vide'povećanje'zajedništva'i'povezanosti'kao'obitelj'sve'
dok'otovreno'ne'podijele'i'ne'prime'različita'stajališta'koja'postoje'unutar'
obitelji'(Baptist,'Allen,'2008).'
• Na' društevnoj' razini,' obitelji' je' važno' izgraditi' novu' socijalnu' mrežu.' Ovaj'
proces'vodi'ih'u'selektivan'proces'coming'outa'članovima'zajednice.'Trebaju'
znati'odabrati'pred'kim'napraviti'coming'out'(Baptist,'Allen,'2008).'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'13'
• Na'političkoj'razini'obitelj'osvještava'novu'činjenicu'da'je'kategorizirana'kao'
manjina' koja' stvara' i' pruža' svrhu' s' kojom' se' mogu' poistovjetiti' (Baptist,'
Allen,'2008).'
Potreba'da'obitelj'pripada'drugima'i'da'se'oslanja'na'druge'je'pokretač'za'dijeljenje'
unutarnjih' iskustva' s' drugim' članovima' obitelji.' To' pruža' potvrdu' i' dozvolu' za'
propitkivanje,'sumnju,'potragu'i'istraživanje'iako'sve'to'uzrokuje'stres,'osobito'kad'
se'jave'konflikti'(Baptist,'Allen,'2008).''
Međusobno' poštovanje' članova' obitelji' i' poštovanje' koje' imaju' prema' vlastitim'
osobnim'procesima'su'ključ'konstruktivnog'razvoja'obiteljskih'odnosa.'
1.6. Religioznost
Religioznost'podrazumijeva'vjerovanje'i'štovanje'boga'ili'božanske'moći'i'aktivno'
prakticiranje'vjere.'Iako'u'svijetu'postoje'brojne'religije'koje'su'u'suživotu,'kao'npr.'
u' Americi' i' iako' je' religioznost' sastavni' dio' života' velike' većine' populacije,' ona' o'
osobnosti' pojedinca' govori' vrlo' malo.' Zašto' bi' drugačije' bilo' sa' spolnim'
identitetom?''
U'prvim'stoljećima'postojanja,'kršćanstvo'je'nastojalo'ograničiti'seksualne'odnose'
samo' na' prokreacijske,' tj.' u' svrhu' produženja' vrste.' ' Seksualni' odnos' bez'
prokreacijske' svrhe,' tretiran' je' kao' neprirodan' i' stavljen' je' uz' sodomiju' i'
masturbaciju,' te' je' zabranjivan' u' homoseksualnoj' ili' heteroseksualnoj' formi.' Za'
vrijeme' inkvizicije,' homoseksualnost' se' tretirala' kao' hereza,' te' je' bila' kažnjavana'
progonom,' a' često' i' brutalnim' mučenjem' i' smrću.' Do' danas' je' ostao' pogled' i'
uvjerenje' unutar' vjerskih' krugova' kako' je' homoseksualnost' grijeh.' (Siker,' 2006).'
Kršćanstvo'i'Katolička'crkva,'kao'jedan'od'najvećih'vjerskih'autoriteta'u'svijetu'su'
zato'još'uvijek'zatvoreni'i'gledaju'na'LGB'populaciju'negativno.'To'može'varirati'od'
obeshrabrivanja,'pogotovo'istospolnih'seksualnih'odnosa,'preko'preraspodjeljivanja'
među' pristašama' i' aktivnog' suprotstavljanja' društvenom' prihvaćanju' LGB'
identiteta,'sve'do'izbacivanja'iz'vjerske'zajednice'i'odricanja'osoba'homoseksualne'
orijentacije'(Eskridge,'1997).''
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'14'
Judaizam' prema' svom' vjerskom' zakonu' (halakhah),' također' na' homoseksualnost'
gleda' kao' na' grijeh' koji' se' treba' strogo' kazniti' (izdvajanjem' iz' zajednice' ili' čak'
smrću),' ali' te' se' kazne' u' stvarnosti,' prema' civilnom' zakonu' ne' primjenjuju.' Iako'
Židovi'na'homoseksualnost'ne'gledaju'blagonaklono'i'ne'prihvaćaju'je,'otvorenije'i'
modernije'vjerske'zajednice'prihvaćaju'homoseksualnost'kao'dio'identiteta'osobe,'
te'su'otvorene'prema'LGB'osobama'(Siker,'2006).'
U' islamskim' zemljama,' homoseksualnost' je' grijeh' za' koji' se' i' u' današnje' vrijeme'
primjenjuju'krajnje'stroge'i'neprihvatljive'kazne'bičevanjem,'zatvorom'(npr.'Egipat5'
do'5'godina'zatvora'ili'Malezija5do'20'godina'zatvora)'ili'smrću'(npr.'Mauritanija,'
Iran).'Na'pokušaj'borbe'za'prava'LGB'osoba'u'islamskim'zemljama,'gleda'se'kroz'
prizmu'vjere'i'politike,'tj.'gleda'se'kako'će'se'islam'postaviti'prema'pritisku'Zapada,'
ali' unatoč' otporima,' na' Zapadu' su' se' u' novije' vrijeme' (krajem' 19805ih)' počele'
osnivati'muslimanske'pro5gej'grupe'koje'se'bore'za'ravnopravnost'(Siker,'2006).'
Nažalost,'sve'ovo'potpomaže'odgađanju'prihvaćanja'seksualnog'identiteta,'jačanju'
osjećaja'krivnje'i'srama'(„jer'će'gorjeti'u'paklu“),'te'odgađa'coming'out'zbog'straha'
od'odbacivanja'od'strane'zajednice'i'obitelji,'stigmatizacije'i'straha'od'nasilja.'Sve'
ovo'povećava'i'učestalost'pojavljivanja'raznih'psiholoških'problema'i'poteškoća'od'
depresije' i' niskog' samopoštovanja,' do' zlouporabe' sredstava' ovisnosti' i' osjećaja'
izoliranosti,'osamljenosti'i'beznađa'(Herek'i'sur.,'1997;'Bybee'i'sur.,'2009;'Smyth,'
2011;' MacLachlan,' 2012)' .' Drugim' riječima,' problem' je' uglavnom' povezan' s'
internaliziranom'homofobijom'koja'može'biti'i'naglašenija.'
Istraživanje' provedeno' na' LGB' populaciji' na' Novom' Zelandu,' pokazalo' je' da' ' se'
2004.'godine'73%'LGB'populacije'izjasnilo'kao'ateisti,'14,8%'kao'kršćani,'a'2,2%'
kao'budisti.'Od'1966.'godine,'LGB'osobe'se'odriču'pripadnosti'kršćanstvu'sa'stopom'
rasta'2,37'puta'brže'od'opće'populacije'na'Novom'Zelandu'(Hendrickson,'2007).''U'
istraživanju'se'njih'59,8%''izjasnilo'da'vjeruju'u'prirodnu'silu,'boga'ili'bogove,'pri'
čemu'se'o'ovakvoj'vjeri'izjavilo'64,9%'žena'i'55,5%'muškaraca'(Hendrickson,'2007).'
U' religioznijim' i' konzervativnijim' obiteljima' stoga' treba' biti' posebno' oprezan' s'
donošenjem' odluke' o' coming' outu.' Zbog' duboko' usađenih' religioznih' stavova'
ponekad'je'teže'prihvatiti'vlastiti'homoseksualni'identitet'i'LGB'osoba'će'vjerojatno'
uložiti'u'ovaj'proces'više'energije'i'vremena'kako'bi'prihvatila'novi'identitet.'Treba'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'15'
naglasiti'da'religioznija'obitelj'ne'znači'nužno'i'odbacujuća,'već'je'vrlo'vjerojatno'da'
će'u'ovakvim'slučajevima'trebati'proći'dodatno'vrijeme'kako'bi'obitelj'procesirala'i'
prihvatila'novi'identitet.'
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'16'
2. Ciljevi istraživanja
Prvi'cilj'istraživanja'bio'je'opisati'proces'coming'outa'kod'osoba'homoseksualne'i'
biseksualne'spolne'orijentacije'u'Hrvatskoj.'
Drugi' cilj' istraživanja' je' bio' utvrditi' karakteristike' sljedećih' čimbenika' važnih' za'
proces' coming' outa:' sociodemografskih' karakteristika,' zadovoljstva' životom,'
internalizirane' homofobije,' religioznosti' i' obiteljskih' odnosa' kod' osoba'
homoseksualne'i'biseksualne'spolne'orijentacije'u'Hrvatskoj.'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'17'
3. Metoda
3.1. Sudionici
U' provedenome' istraživanju' sudjelovali' su' korisnici' gay' portala:' gay.hr,' crol.hr' i'
queer.hr' na' kojemu' im' je' putem' Interneta' bio' dostupan' upitnik.' Sveukupno' je' u'
istraživanju' sudjelovalo' 1194' osoba' od' čega' 423' žene' (35,43%)' i' 771' muškarac'
(64,57%).'Najmlađi'sudionik'istraživanja'ima'14'godina,'a'najstariji'70.'Medijan'dobi'
je'24'godine,'odnosno,'polovina'sudionika'ovog'istraživanja'mlađa'je'od'24'godine.'
Ostale'socio5demografske'karakteristike'pregledno'su'prikazane'u'tablicama.''
Tablica'1.'Frekvencije'po'spolu'i'seksualnoj'orijentaciji'
Spol
Ukupno
M Ž
Seksualna orijentacija
homoseksualna 605 245 850
biseksualna 157 162 319
ne znam 2 7 9
ostalo 7 9 16
Ukupno 771 423 1194
'
Od'ukupnog'broja'muških'sudionika'istraživanja'njih'605'(76,67%)'sebe'identificira'
kao'geja,'a'157'(19,89%)'muškaraca'smatra'se'biseksualnim.'Od'ukupnog'broja'žena'
koje'su'sudjelovale'u'istraživanju'njih'245'(54,57%)'identificiraju'se'kao'lezbijke,'a'
162'(36,08%)'žene'smatraju'se'biseksualnima.'
U' Tablici' 2.' prikazana' su' mjesta' stanovanja' s' obzirom' na' to' gdje' su' sudionici'
istraživanja'odrasli,'odnosno,'proveli'najveći'dio'svog'djetinjstva'i's'obzirom'na'to'
gdje' trenutno' žive.' Najveći' postotak' sudionika' svoje' je' djetinjstvo' provelo' u' nizu'
manjih'gradova'diljem'Hrvatske'(32,8%),'u'Zagrebu'(22,7%)'i'u'selima'(16,9%).'S'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'18'
druge' strane' u' ovome' trenutku' najveći' postotak' uzorka' živi' u' Zagrebu' (45,5%)' i'
manjim'gradovima'do'50'000'stanovnika'(18,5%).'
Tablica'2.'Prikaz'mjesta'stanovanja's'obzirom'na'to'gdje'su'sudionici'istraživanja'
odrasli'i's'obzirom'na'to'gdje'trenutno'žive'
Gdje je osoba
odrasla
Gdje trenutno živi
N % N %
Zagreb 281 22,7 563 45,5
Split 92 7,4 77 6,2
Rijeka 68 5,5 96 7,8
Osijek 64 5,2 65 5,3
Zadar 29 2,3 39 3,2
Slavonski Brod 33 2,7 20 1,6
Velika Gorica 11 0,9 14 1,1
Pula 22 1,8 15 1,2
Kaštela 9 0,7 5 0,4
Karlovac 14 1,1 7 0,6
manji grad (do 50.000 stanovnika) 406 32,8 229 18,5
selo 209 16,9 108 8,7
Σ 1238 100 1238 100
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'19'
Tablica'3.'Prikaz'stupnja'obrazovanja'i'zaposlenosti'sudionika'
Stupanj obrazovanja N % Zaposlenost N %
OŠ 47 3,8 Idem u školu 162 13,1
SSS 714 57,7 Studiram 451 36,4
VŠS 146 11,8 Zaposlen/a 473 38,2
VSS 258 20,8 Nezaposlen/a 145 11,9
magisterij, doktorat 73 5,9 U mirovini 5 0,4
Σ 1238 100 Σ 1238 100
'
Najveći'postotak'sudionika'ima'srednju'stručnu'spremu'(57,7%),'a'vrlo'je'visok'i'
udio'sudionika'koji'imaju'barem'višu'stručnu'spremu,'odnosno,'38,5%'sudionika.'
Postotak' sudionika' barem' sa' višom' stručnom' spremom' bi' u' nekom' narednom'
istraživanju'kroz'nekoliko'godina,'vjerojatno'bio'i'veći'zbog'velikog'udjela'studenata'
u'uzorku'(36,4%).'Od'ukupnog'broja'sudionika,'najveći'dio'njih'je'zaposlen'(38,2%),'
potom' slijede' sudionici' koji' studiraju' (36,4%)' i' oni' koji' su' trenutno' u' sustavu'
srednjoškolskog'obrazovanja'(13,1%).'
Tablica'4.'Prikaz'bračnog'statusa'sudionika'istraživanja'
N %
sam/a 722 58,3
veza s partnerom/icom istog spola 414 33,4
veza s partnerom/icom suprotnog spola 72 5,8
u braku s partnerom/icom istog spola 6 0,5
u braku s partnerom/icom suprotnog spola 15 1,2
rastavljen/a 4 0,3
udovac/udovica 2 0,4
Σ 1238 100
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'20'
Jedno' od' pitanja' odnosilo' se' i' na' bračni' status' sudionika' istraživanja.' Najveći'
postotak'sudionika'je'sam'(58,3%)'ili'u'vezi's'partnerom/partnericom'istog'spola'
(33,4%).'Od'ukupnog'broja'ispitanika,'njih'6'je'odgovorilo'kako'se'nalazi'u'braku's'
partnerom/partnericom'istog'spola'iako'brak's'partnerom/partnericom'istog'spola'
nije' moguće' sklopiti' u' Hrvatskoj.' U' Hrvatskoj' je' za' osobe'
homoseksualne/biseksualne' spolne' orijentacije' moguće' da' budu' u' istospolnoj'
zajednici.'
Tablica' 5.' Frekvencije' i' proporcije' s' obzirom' na' to' s' kime' sudionici' istraživanja'
trenutno'žive'
S kime sudionik/ica živi N %
sam/a 269 21,7
partner/ica 157 12,7
roditelji 578 46,7
prijatelj/ica 16 1,3
cimer/ica 155 12,5
rođak/inja 24 1,9
studentski dom 27 2,2
ostalo 12 1,0
Σ 1238 100
U'provedenome'istraživanju'sudionici'su'pitani'i's'kime'žive,'a'najveći'postotak'njih'
živi'sa'roditeljima'(46,7%),'sami'(21,7%)'ili'sa'partnerom/partnericom'(12,7%).'
3.2. Instrumenti
Podaci'u'ovome'istraživanju'prikupljeni'su'pomoću'upitnika'koji'je'podijeljen'u'pet'
cjelina.''
U'prvome'dijelu'upitnika'koji'se'sastoji'od'12'pitanja'cilj'je'bio'prikupiti'informacije'
o' dobi,' spolu,' spolnoj' orijentaciji,' mjestu' prebivališta,' bračnom' i' ekonomskom'
statusu'sudionika.''
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'21'
Drugi'dio'upitnika'sastoji'se'od'3'pitanja'kojima'se'ispituju'stupanj'religioznosti'i'
važnost'religioznosti'sudionika'i'njihovih'obitelji.'
Skala'zadovoljstva'životom'prevedena'je'i'prilagođena'verzija'skale'Satisfaction'With'
Life'Scale'koju'su'izvorno'izradili'Diener,'Emmons,'Larsen'i'Griffin'(1985).'''
Skala'se'sastoji'od'5'čestica,'a'u'radu'se'koristi'ukupan'rezultat'koji'se'interpretira'
kao'zadovoljstvo'životom.'Teoretski'raspon'rezultata'je'od'5'do'25'pri'čemu'veći'
rezultat'ukazuje'na'veće'zadovoljstvo'životom.''
Zadatak'svakog'sudionika'bio'je'odrediti'na'Likertovoj'skali'od'5'stupnjeva'u'kojoj'
mjeri'pojedina'čestica'prikladno'opisuje'njegov'život.''
Primjeri'čestica'iz'skale'su:'„Moj'život'je'vrlo'blizu'onome'što'smatram'idealnim.“'i'
„Kada'bih'ponovo'mogao/la'proživjeti'svoj'život'ne'bih'mijenjao/la'gotovo'ništa.“'
Upitnik' Internalizirana' seksualna' stigma' prevedena' je' i' za' potrebe' istraživanja'
prilagođena'verzija'Internalized'Sexual'Stigma'Scale'koju'su'izradili'Martin'i'Dean'
(1988).''
Skala'se'sastoji'od'9'čestica,'a'teoretski'raspon'rezultata'je'od'9'do'45'pri'čemu'veći'
rezultat'ukazuje'na'veći'stupanj'internalizacije'seksualne'stigme.''
Prilikom'ispunjavanja'upitnika'zadatak'svakog'sudionika'bio'je'na'Likertovoj'skali'
od'5'stupnjeva'odrediti'u'kojoj'mjeri'se'pojedina'tvrdnja'odnosi'na'njega.'
Primjeri'čestica'iz'skale'su:'„Pokušavao/5la'sam/pokušavam'biti'nezainteresiran/5a'
za' osobe' istog' spola“' i' „Pokušavao/5la' sam/pokušavam' postati' seksualno'
zainteresiraniji/5a'za'osobe'suprotnog'spola“.'
Posljednji' i' najduži' dio' upitnika' sadrži' niz' od' 23' pitanja' kojima' su' se' nastojale'
prikupiti'informacije'o'tome'kako'je'kod'sudionika'istraživanja'tekao'proces'coming'
outa.''
Ovim'dijelom'upitnika'autorice'su'nastojale'prikupiti'informacije'o'tome'u'kojoj'dobi'
i' pod' kojim' okolnostima' su' sudionici' prvi' puta' pomislili' kako' su' homoseksualne'
spolne'orijentacije.'Kome'su'otkrili'svoju'spolnu'orijentaciju,'u'kojoj'dobi'i'kako'su'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'22'
se'osjećali,'kakve'su'bile'reakcije'osoba'pred'kojima'su'se'outali,'koliko'im'je'važno'
da'drugi'znaju'za'njihovu'spolnu'orijentaciju.''
Posljednjih' pet' pitanja' su' pitanja' otvorenog' tipa' kojima' su' autorice' nastojale'
istražiti' koji' su' općeniti' razlozi' outanja,' što' bi' željeli/e' da' drugi' znaju' o' procesu'
coming'outa,'što'je'sudionicama/icima'bilo'najteže'prilikom'coming'outa,'što'bi'im'
olakšalo'coming'out'i'ukoliko'se'nisu'outali'–'koji'su'najvažniji'razlozi'za'to.'
3.3. Postupak
Provedeno'istraživanje'osmišljeno'je'kao'online'anketa'koja'je'na'portalima'gay.hr,'
crol.hr'i'queer.hr.'Korisnicima'tih'portala'anketa'je'bila'dostupna'za'ispunjavanje'u'
periodu'24.05.'5''15.06.2012.'godine.'Većini'sudionika'istraživanja'je'za'ispunjavanje'
ankete'bilo'potrebno'do'petnaest'minuta'vremena.''
Klikom'na'upitnik'na'portalima'gay.hr,'crol.hr'i'queer.hr'bi'se'pred'njima'otvorio'
upitnik'i'uputa'za'ispunjavanje'upitnika.'
„Pred'Vama'se'nalazi'upitnik'kojim'nastojimo'ispitati'i'opisati'jedno'od'najznačajnijih'
razdoblja'u'životu'velikog'broja'LGB'osoba,'a'to'je'coming'out'ili'obznanjivanje'vlastite'
spolne' orijentacije' obitelji,' prijateljima' i/ili' kolegama' u' školi,' fakultetu' ili' poslu.'
Budući' da' do' sada' u' Hrvatskoj' nije' provedeno' niti' jedno' istraživanje' te' ili' slične'
tematike'i'da'nemamo'informacije'kako'jedna'prosječna'LGB'osoba'u'Hrvatskoj'„izlazi'
iz'ormara“'vrijeme'koje'ćete'izdvojiti'za'ispunjavanje'upitnika'i'Vaši'odgovori'su'nam'
neizmjerno'važni.'Vrijeme'potrebno'za'ispunjavanje'ovog'upitnika'je'desetak'minuta,'a'
svi'prikupljeni'podaci'biti'će'korišteni'isključivo'u'znanstvene'svrhe'te'Vam'jamčimo'
potpunu' anonimnost.' Pitanja' u' ovom' upitniku' nemaju' točnih/netočnih' odgovora' i'
molimo'Vas'da'budete'što'iskreniji'tijekom'ispunjavanja'upitnika."'
Nadalje,' s' obzirom' na' to' da' je' upitnik' podijeljen' u' pet' cjelina,' prije' svake' cjeline'
također' je' za' sudionike' ostavljena' kratka' uputa' o' tome' što' se' u' konkretnim'
pitanjima'od'njih'želi'saznati.''
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'23'
4. Rezultati i rasprava
4.1. Religioznost
Analizom'podataka'prvo'su'pokrivena'pitanja'vezana'uz'religioznost.''
Sudionici/ce'istraživanja'u'prosjeku'se'ne'smatraju'religioznima'(M=2,37,'sd=1,30),'
smatraju' kako' se' njihove' odluke' i' postupci' ne' nalaze' pod' utjecajem' religioznosti'
(M=1,8,' sd=1,06),' te' kako' religioznost' nije' ni' bitna' ni' nebitna' članovima' njihovih'
obitelji'(M=3,07,'sd=1,29).'
Dobiveni'podaci'o'važnosti'religioznosti'i'utjecaju'religioznosti'na'odluke'i'postupke'
sudionika/ca' iznenađujući' su,' jer' prema' podacima' Središnjeg' crkvenog' ureda' za'
statistiku' (2011,' prema' Andrijanić,' 2011)' u' Hrvatskoj' ima' 89,88%'
katolika/katolkinja.'Moguće'objašnjenje'dobivenih'podataka'je'to'da'su'sudionici/ce'
zbog'konzervativnih'stavova'Crkve'prema'homoseksualnosti'i'biseksualnosti,'a'kako'
bi'slobodnije'mogli'živjeti'vlastitu'seksualnost,'prilagodili'stavove'i'smanjili'važnost'
koju'religija'ima'u'njihovim'životima.'
Kako'bi'provjerile'postoji'li'razlika'između'muškaraca'i'žena'te'osoba'biseksualne'i'
homoseksualne' spolne' orijentacije,' autorice' su' provele' dvije' odvojene' analize'
kovarijance'sa'spolom'i'obrazovanjem'kao'kovarijatama.'Analizom'je'utvrđeno'kako'
su'muškarci'iz'uzorka'religiozniji'od'žena'(F=11,71,'p<0,005),'kako'su'im'postupci'
više' pod' utjecajem' religioznosti' (F=6,40,' p<0,05)' i' kako' su' im' obitelji' religioznije'
(F=8,01,'p<0,01)'uz'kontrolu'stupnja'obrazovanja'i'dobi.'
Općenito'se'u'istraživanjima'provedenima'u'Hrvatskoj'pokazalo'kako'postoje'spolne'
razlike'u'religioznosti,'međutim,'uvođenjem'varijabli'kao'što'su'dob'i'obrazovanje'te'
razlike'se'gube'(Anić,'2008).'U'provedenome'istraživanju'dobne'razlike'i'razlike'u'
obrazovanju'nisu'se'pokazale'značajnim'kovarijatama.''
Nema'statistički'značajne'razlike'između'osoba'homoseksualne'i'biseksualne'spolne'
orijentacije'niti'na'jednoj'od'varijabli'koje'se'odnose'na'njihovu'religioznost.'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'24'
4.2. Zadovoljstvo životom
Na' Skali' zadovoljstva' životom' prosječan' rezultat' sudionika/ca' istraživanja' bio' je'
M=16,02'uz'prosječno'odstupanje'sd=4,46.'T5testom'za'nezavisne'uzorke'provjereno'
je' razlikuju' li' se' muškarci' i' žene' (Mžene=16,66,' sdžene=4,35;' Mmuškarci=15,63,'
sdmuškarci=4,49;'Mžene5Mmuškarci=1,03),'te'heteroseksualne'osobe'od'biseksualnih'osoba'
u' zadovoljstvu' životom' (Mbiseksualni=16,52,' sdbiseksualni=4,55;' Mhomoseksualni=15,83,'
sdhomoseksualni=4,42;'Mbiseksualni5Mhomoseksualni=0,69).'Pronađene'razlike'između'muškaraca'
i' žena' te' homoseksualnih' i' biseksualnih' osoba' su' male,' ali' značajne' zbog' veličine'
uzorka'na'kojem'je'provedeno'istraživanje.''Žene'su'značajno'zadovoljnije'svojim'
životom' od' muškaraca' (t=53,58,' p<0,001),' a' biseksualne' osobe' su' značajno'
zadovoljnije' svojim' životom' od' homoseksualnih' osoba' (t=52,28,' p<0,05).' Vrlo' je'
vjerojatno'kako'pronađene'razlike'ne'bi'bile'značajne'da'je'istraživanje'provedeno'
na'manjem'uzorku.'
Istraživanja' koja' se' bave' ispitivanjem' zadovoljstva' životom' obično' ne' pronalaze'
spolne'razlike'u'zadovoljstvu'životom'(Kararić,'Sindik,'Raguž,'Klokoč,'Milovčević'i'
Burum,'2012;'Pavot'i'Diener,'1993).'
Autorice'istraživanja'pregledale'su'i'niz'varijabli's'kojima'bi'zadovoljstvo'životom'
moglo' biti' povezano.' Zadovoljstvo' životom' vrlo' je' niskim' i' neznačajnim'
korelacijama' povezano' sa' gotovo' svim' varijablama' iz' uzorka.' Najveća' značajna'
povezanost' zadovoljstva' životom' pronađena' je' sa' kvalitetom' odnosa' koju'
sudionici/ce' trenutno' imaju' s' obitelji' (r=0,324,' p<0,001),' odnosno,' što' je' veća'
kvaliteta'odnosa'veće'je'i'zadovoljstvo'životom.'Trenutni'stav'koji'njihov'otac'ima'
prema'njihovoj'spolnoj'orijentaciji'(r=0,220,'p<0,001)'također'je'značajno'povezan'
sa' zadovoljstvom' životom,' tj.' što' je' bolji' stav' oca' prema'
homoseksualnosti/biseksualnosti' sudionika' veće' je' i' zadovoljstvo' životom.'
Zadovoljstvo' životom' negativno' je' povezano' sa' internaliziranom' seksualnom'
stigmom'(r=50,204,'p<0,05),'tj.'što'je'veći'doživljaj'internalizirane'seksualne'stigme,'
manje'je'zadovoljstvo'životom.''
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'25'
U' istraživanju' kojeg' su' proveli' King' i' Noelle' (2005)' zadovoljstvo' životom'
homoseksualnih/biseksualnih' osoba' bilo' je' značajno' povezano' s' prihvaćajućim'
stavovima'i'pozitivnim'reakcijama'okoline'na'coming'out.'
4.3. Internalizirana seksualna stigma
Na'skali'Internalizirane'seksualne'stigme,'prosječan'rezultat'bio'je'M=17,30'uz'visoka'
pojedinačna'odstupanja'sd=7,88.'Kako'bi'se'utvrdile'spolne'razlike'(Mmuškarci=18,93,'
sdmuškarci=8,49;' Mžene=14,62,' sdžene=5,72;' Mmuškarci5Mžene=4,31)' i' razlike' prema' spolnoj'
orijentaciji' (Mhomoseksualni=16,64,' sdhomoseksualni=7,63;' Mbiseksualni=19,03,' sdbiseksualni=8,27;'
Mhomoseksualni5Mbiseksualni=52,39)' provedena' je' analiza' kovarijance' uz' kontrolu' dobi' i'
obrazovanja.' Analiza' je' pokazala' kako' postoje' značajne' razlike' i' prema' spolu'
(F=126,95,'p<0,001)'i'prema'spolnoj'orijentaciji'(F=36,82,'p<0,001)'i'kako'postoji'
značajna' interakcija' spola' i' spolne' orijentacije' (F=16,04,' p<0,001)' pri' čemu'
biseksualne'osobe'pokazuju'veći'stupanj'internalizirane'stigme'od'homoseksualnih'
osoba,' a' muškarci' veći' stupanj' internalizirane' stigme' nego' žene.' Najveći' stupanj'
internalizirane' stigme' pokazuju' biseksualni' muškarci' u' odnosu' na' gejeve'
(Mbiseksualni=23,05,' sdbiseksualni=8,84;' Mgej=17,72,' sdgej=8,05)' kao' i' biseksualne' žene' u'
odnosu' na' lezbijke' (Mbiseksualne=15,32,' sdbiseksualne=5,55;' Mlezbijke=14,09,' sdlezbijke=5,79).'
Veća'razlika'u'izraženom'stupnju'internalizirane'seksualne'stigme'prisutna'je'kod'
gejeva'i'biseksualnih'muškaraca'nego'kod'lezbijki'i'biseksualnih'žena.'
Istraživanje'provedeno'u'SAD5u'pokazalo'je'slične'rezultate'u'kojima'su'biseksualni'
muškarci'postizali'najviše'rezultate'na'skali.'Nadalje,'istraživači'iz'SAD5a'utvrdili'su'
kako' su' dob' i' edukacija' važni' faktori' koji' djeluju' na' ukupan' rezultat' na' skali'
internalizirane' stigme' (Herek,' Gilis' i' Cogan,' 2009).' U' Hrvatskoj' do' sada' nije'
provedno'istraživanje'koje'bi'ispitivalo'spolne'razlike'u'doživljaju'seksualne'stigme.'
Istraživanje'provedeno'na'studentskoj'populaciji'u'Hrvatskoj'pokazalo'je'kako'žene'
imaju' pozitivnije' stavove' prema' homoseksualnim/biseksualnim' osobama' od'
muškaraca' i' kako' su' općenito' gledajući' prisutni' pozitivniji' stavovima' prema'
lezbijkama'i'biseksualnim'ženama'nego'prema'gejevima'i'biseksualnim'muškarcima.'
Muškarci' imaju' negativnije' stavove' prema' gejevima' nego' prema' lezbijkama,' dok'
kod'žena'nije'pronađena'takva'razlika'(Parmač,'2005).'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'26'
Prema' ranije' navedenim' nalazima' negativniji' stavovi' muškaraca' prema' vlastitoj'
homoseksualnosti/biseksualnosti' mogli' bi' se' objasniti' općenitim' negativnijim'
stavovima'koje'muškarci'unutar'Hrvatske'imaju'prema'homoseksualnosti.'Tijekom'
odrastanja' djeca' internaliziraju' heteronormativne' stavove' okoline,' a' ukoliko' su' i'
sami'homoseksualni/biseksualni'posljedično'imaju'i'negativnije'stavove'o'sebi'nego'
što'bi'imali'da'su'heteroseksualni.''
O' heteronormativnosti' i' homofobnosti' građana' Hrvatske' govore' i' rezultati'
istraživanja'koje'je'proveo'PULS'(2007),'a'prema'kojemu'bi'70%'sudionika,'ako'bi'
saznali'da'im'je'dijete'gej/lezbijka/bi,'vrlo'vjerojatno'pokušali'djetetu'objasniti'kako'
to'nije'prirodno,'vrlo'vjerojatno'bi'bili'iskreno'razočarani'(59%),'vrlo'vjerojatno'bi'
se'šokirali'(61%)'i'njih'28%'bi'vrlo'vjerojatno'reagiralo'agresivno'i'burno.''
4.4. Coming out
4.4.1. Prva razmišljanja o homoseksualnosti i biseksualnosti
Medijan' dobi' u' kojoj' su' sudionici/ce' prvi' puta' pomislili' da' su' homoseksualne' ili'
biseksualne'spolne'orijentacije'je'13'godina,'odnosno,'polovina'sudionika/ca'je'to'
pomislila'do'13.'godine'ili'u'13.'godini.'Medijan'dobi'različit'je'za'muškarce'i'žene'u'
upitniku.'Medijan'dobi'žena'je'14'godina,'a'muškaraca'13'godina.''
Medijan' dobi' prvih' razmišljanja' o' vlastitoj' spolnoj' orijentaciji' u' istraživanju'
provedenom' u' Hrvatskoj' od' strane' Lezbijske' organizacije' Rijeka' LORI' (Juretić,'
Božić,'Birta,'Lacovich,'Almesberger'i'Balenović,'2007)'bio'je'15'godina.''
Polovina' žena' u' uzorku' je' do' 17' ili' u' 17.' godini' prihvatila' da' je'
homoseksualna/biseksualna,'a'polovina'muškaraca'je'isto'učinila'do'18.'godine.'Od'
muškaraca' 147' ih' je' u' ovome' pitanju' odgovorilo' sa' 0,' a' od' žena' njih' 61,' te' su'
autorice' pretpostavile' da' ti' sudionici' još' uvijek' nisu' prihvatili' svoju' spolnu'
orijentaciju.''
Raspon'dobi'prihvaćanja'vlastite'spolne'orijentacije'je'od'10'do'55'godine.''
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'27'
Grafički' prikaz' 1.' Što' je' sudionike/ce' prvi' puta' potaknulo' da' pomisle' da' su'
gej/lezbijka/bi'
'
U'Grafičkom'prikazu'1.'prikazani'su'odgovori'na'pitanje'što'je'sudionike/ce'prvi'
puta' potaknulo' da' pomisle' kako' su' homoseksualne' ili' biseksualne' spolne'
orijentacije.'Sudionici/ce'su'u'ovome'pitanju'mogli'odabrati'više'odgovora'za'koje'
smatraju' da' se' odnose' na' njih.' Najveći' postotak' sudionika/ca' je' o' svojoj' spolnoj'
orijentaciji'počeo'razmišljati'nakon'što'ih'je'privukla'osoba'istog'spola'(65,5%)'i/ili'
nakon'što'su'se'zaljubili'u'osobu'istoga'spola'(35,4%).'
Istraživanjem'provedenim'u'SAD5u'utvrđeno'je'kako'je'77%'sudionika/ca'svijest'o'
homoseksualnoj/biseksualnoj' spolnoj' orijentaciji' počelo' razvijati' prije' 18.' godine'
života,' a' što' se' obično' zbivalo' nakon' što' bi' ih' privukla' osoba' istog' spola' (Gates,'
2010).''
Pitanje' što' je' sudionicima/sudionicama' pomoglo' da' shvate' koje' su' spolne'
orijentacije'također'je'bilo'pitanje'na'kojem'su'mogli'označiti'više'odgovora.'Najveći'
postotak'sudionika/ca'odgovorio'je'kako'su'im'pomogli'filmovi'sa'LGB'tematikom'
(54,5%),'razgovor's'prijateljima'(40,6%),'razgovor'sa'LGB'osobama'(39,5%)'i'visok'
postotak' ih' je' odmah' prihvatio' da' su' gej/' lezbijka/bi' (34,4%).' Najmanji' postotak'
sudionika' se' za' pomoć' obratio' stručnim' osobama' (psiholozima/psihijatrima)'
(4,6%)'i'roditeljima'(6,8%).'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'28'
Grafički'prikaz'2.'Što'je'sudionicima/sudionicama'pomoglo'da'shvate'koje'su'spolne'
orijentacije'
'
Na'pitanje'koliko'su'im'prije'coming'outa'bile'dostupne'informacije'o'LGB'tematici,'
sudionici/ce'su'u'prosjeku'odgovarali'kako'su'im'informacije'bile'niti'dostupne'niti'
nedostupne' (M=3,19,' sd=1,18),' a' 10,8%' sudionika' odgovorilo' je' kako' su' im'
informacije'o'LGB'tematici'bile'u'potpunosti'nedostupne,'a'17%'je'odgovorilo'kako'
su'im'informacije'bile'nedostupne.''
Kako' bi' se' provjerilo' da' li' su' informacije' o' LGB' tematici' bile' jednako' dostupne'
različitim' dobnim' skupinama,' sudionici/ce' su' podijeljeni' u' šest' dobnih' kategorija'
(14520' godina,' 21525' godina,' 26530' godina,' 31535' godina,' 36540' godina,' 415
70godina).''Posljednja'dobna'kategorija'ima'najveći'raspon'godina'zbog'malog'broja'
sudionika/ca' koji' su' stariji' od' 41' godine.' ' Provedena' je' analiza' varijance' te' je'
utvrđeno'kako'se'različite'dobne'skupine'razlikuju'prema'dostupnosti'informacija'
(F=8,09,'p<0,001).''
Kako'bi'se'utvrdilo'koje'dobne'skupine'se'razlikuju'prema'dostupnosti'informacija'
proveden' je' post' hoc' test' kojim' je' utvrđeno' kako' su' informacije' bile' značajno'
dostupnije' mlađim' sudionicima/sudionicama' nego' starijim.' Informacije' su' bile'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'29'
najdostupnije'osobama'između'21'i'25'godina,'a'najmanje'dostupne'sudionicima'od'
41'do'70'godina.'
Grafički'prikaz'3.'Izvori'informacija'o'LGB'tematici'
'
Najčešći' izvori' informacija' vezani' uz' LGB' tematiku' prije' comng' outa' su' internet'
(75,4%),'TV'(51,3%)'te'novine'i'časopisi'(39,1%).'Najmanji'postotak'sudionika/ca'
informacije' je' dobio' u' vjerskim' ustanovama' (1,5%),' od' obitelji' (3,1%)' i' u'
obrazovnim'ustanovama'(6,2%).'
Gotovo'svim'dobnim'skupinama,'osim'osobama'od'41'do'70'godine,'najčešći'izvor'
LGB' informacija' bio' je' internet.' Osobama' između' 41' i' 70' godina,' najčešći' izvor'
informacija'bile'su'novine'i'časopisi.''
'
'
'
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'30'
Tablica'6.'Korišteni'izvori''LGB'informacija'prema'dobnoj'skupini'sudionika/ca'
14-21 21-25 26-30 31-35 36-40 41-70 Σ
izvoriinformacija
TV 169 201 95 77 33 25 600
novine i
časopisi
108 140 78 63 33 35 457
Internet 252 319 161 92 39 19 882
stručna
literatura
42 72 34 31 20 16 215
obitelj 14 12 6 3 1 0 36
prijatelji 107 155 61 45 20 10 398
obrazovne
ustanove
34 27 7 3 2 0 73
vjerske
ustanove
7 5 3 1 2 0 18
nešto drugo 12 10 13 7 6 4 52
ne sjećam se 40 38 12 19 7 12 128
'
Nakon' shvaćanja' kako' nisu' poput' njihovih' vršnjaka,' osobe' biseksualne' i'
homoseksualne' spolne' orijentacije' suočavaju' se' s' burnim' emocijama.' Kako' bi'
provjerile' postoji' li' razlika' između' muškaraca' i' žena' u' uzorku' i' razlika' između'
homoseksualnih' i' biseksualnih' sudionika/sudionica' istraživanja,' autorice'
istraživanja'napravile'su't5test.'
'
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'31'
Tablica'7.'Prikaz'prosječnog'doživljaja'straha,'zbunjenosti,'poteškoća'u'prihvaćanju'
vlastite'spolne'orijentacije'i'sreće'prema'spolu'i'spolnoj'orijentaciji'
M Ž
homoseks.
osobe
biseksualne
osobe
M sd M sd M sd M Sd
doživljaj straha 3,08 1,33 2,61 1,29 2,98 1,33 2,72 1,31
doživljaj zbunjenosti 3,24 1,31 3,12 1,32 3,18 1,32 3,26 1,31
poteškoće u
prihvaćanju spolne
orijentacije
2,93 1,43 2,25 1,24 2,70 1,41 2,64 1,38
doživljaj sreće 2,68 1,39 1,85 1,14 2,44 1,39 2,23 1,29
'
Rezultati' analize' pokazali' su' kako' su' muškarci' doživjeli' više' straha' (t=5,35,'
p<0,001),' bili' su' nesretniji' (t=10,11,' p<0,001)' i' teže' su' prihvaćali' svoju'
homoseksualnost/biseksualnost'od'žena'(t=7,52,'p<0,001).'Na'varijabli'zbunjenosti'
nije'pronađena'statistički'značajna'razlika.'
Homoseksualne' osobe' osjećale' su' više' straha' (t=2,69,' p<0,01)' bile' su' nesretnije'
(t=2,17,'p<0,05)'od'biseksualnih'osoba,'a'razlike'nema'u'osjećaju'zbunjenosti'i'kod'
prihvaćanja'homoseksualnosti/biseksualnosti.'
Kao'što'je'vidljivo'iz'Tablice'7.'dobivene'razlike'prema'spolu'i'spolnoj'orijentaciji'
vrlo' su' male,' te' bi' na' manjem' uzorku' ispitanika' dobivene' razlike' vjerojatno' bile'
neznačajne'i'stoga'je'na'dobivene'rezultate'potrebno'gledati's'posebnim'oprezom.'
Ukoliko' se,' usprkos' malim' razlikama,' ' ipak' pokušaju' objasniti' dobiveni' rezultati,'
moguće'objašnjenje'je'vrlo'slično'objašnjenju'spolnih'razlika'pronađenih'na'varijabli'
internalizirane' seksualne' stigme.' Zbog' života' u' heteronormativnom' društvu' u'
kojemu' muškarci' općenito' imaju' negativniji' stav' prema'
homoseksualnosti/biseksualnosti,'a'u'kojem'su'žene'značajno'liberalnijih'pogleda,'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'32'
nije' neobično' da' gej' ili' biseksualni' muškarci' imaju' većih' poteškoća' od' žena' u'
prihvaćanju'vlastite'spolne'orijentacije'(Parmač,'2005).'
4.4.2. Prvi coming out i osobe od povjerenja
U' pitanju' u' kojoj' su' dobi' prvi' puta' nekome' rekli' za' svoju' spolnu' orijentaciju,'
medijan'dobi'je'18'godina,'odnosno'polovina'sudionika/ca'je'do'18.'ili'u'18.'godini'
napravila'coming'out.'Raspon'dobi'je'od'11'do'37'godina.'Na'ovo'pitanje,'285'osoba'
je'upisalo'0,'a'za'te'sudionike'autorice'su'pretpostavile'da'se'nisu'još'ni'pred'kime'
outale.''
U'istraživanju'provedenom'u'SAD5u'34,3%'sudionika'se'outalo'pred'nekim'do'svoje'
18.'godine,'a'52,9%'se'outalo'tek'u'odrasloj'dobi'(Gates,'2010).'
Polovina'muškaraca'iz'uzorka'outala'se'do'19.'godine'ili'u'19.'godini,'a'polovina'žena'
outala'se'do'17.'ili'u'17.'godini.'Dob'outanja'za'homoseksualne'i'biseksualne'osobe'je'
jednaka.'Polovina'homoseksualnih/biseksualnih'osoba'outala'se'do'svoje'18.'ili'u'18.'
godini.'
Gatesovo' (2010)' istraživanje' je' pokazalo' kako' se' gejevi/lezbijke' u' većoj' mjeri'
(43,3%)'outaju'do'18.'godine,'a'tek'21,9%'biseksualna'osoba'outa'se'u'toj'dobi.'U'
uzorku'provedenog'istraživanja'dob'outanja'za'homoseksualne'i'biseksualne'osobe'
je'slična.''
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'33'
Grafički'prikaz'4.'Prva'osoba'kojoj'su'sudionici/ce'rekli'da'su'gej/lezbijka/bi''
'
Najčešće'prve'osobe'pred'kojima'su'se'sudionici/ce'outali'su'prijatelji/prijateljice'
(63,1%),'a'nakon'toga'kolege'u'školi/na'fakultetu/na'poslu'(14,6%).'Sudionici/ce'
najrjeđe'su'se'povjeravali'stručnim'osobama'(1,6%)'i'očevima'(2,2%).'
Istraživanje' u' Hrvatskoj' pokazalo' je' kako' su' najčešće' prve' osobe' s' kojom' su'
sudionici/ce' razgovarali' o' spolnoj' orijentaciji' i/ili' rodnom' identitetu' braća' i/ili'
sestre'(44,9%)'i'majke'(34,4%)'(Božić'i'Almesberger,'2007).'
Sudionici/ce'u'najvećoj'mjeri'su'out'pred'prijateljima'(68,9%),'kolegama'u'školi/na'
fakultetu/na' poslu' (40,8%)' i' majkama' (32,7%).' Najrjeđe' su'outani' pred' stručnim'
osobama'(14,8%)'i'očevima'(18,2%)'(Grafički'prikaz'5.).'
Vezano' uz' outanje' pred' očevima' i' majkama,' slični' nalazi' veće' tendencije' outanja'
pred'majkom'nego'pred'ocem'nađeni'su'i'u'SAD5u'(Herek,'Gilis'i'Cogan,'2009),'a'
slične'nalaze'pronašle'su'i'Pikić'i'Jugović'(2006)'u'čijem'je'uzorku'40%'sudionika'
pretpostavljalo'kako'njihova'majka'zna'za'njihovu'spolnu'orijentaciju'u'odnosu'na'
20%'očeva.'U'istraživanju'Juretić'i'suradnika'(2007)'23,3%'sudionika/ca'je'out'pred'
ocem,'a'37,2%'out'je'pred'majkom.'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'34'
Grafički'prikaz'5.'Pred'kime'su'sve'sudionici/ce'out'
'
Od' ukupnog' broja' sudionika/ca' njih' 196' (22,05%)' je' istovremeno' outano' i' pred'
ocem' i' pred' majkom.' Od' ukupnog' broja' gejeva' pred' ocem' i' majkom' je' outano'
21,25%' gej' muškaraca,' od' ukupnog' broja' biseksualnih' muškaraca' njih' 7,07%,' od'
ukupnog' broja' lezbijki' njih' 33,02%' i' od' ukupnog' broja' biseksualnih' žena' njih'
18,32%.'Broj'outanih'osoba'u'Hrvatskoj'razmjerno'je'nizak'u'odnosu'na'SAD.'Herek'
i' suradnici' (2009)' proveli' su' istraživanje' kojim' su' utvrdili' kako' je' u' njihovom'
uzorku' pred' ocem' i' majkom' outano' 63%' gejeva,' 64%' lezbijki,' 32%' biseksualnih'
muškaraca'i'39%'biseksualnih'žena.''
Najniži'medijan'dobi'outanja'pred'ranije'navedenim'kategorijama'osoba,'je'medijan'
outanja'pred'prijateljima'i'to'u'18.'ili'do'18.'godine,'a'najviši'medijan'dobi'outanja'je'
pred' majkom,' braćom' i' sestrama' i' pred' kolegama' u' školi/na' fakultetu' i' na' poslu'
(medijan'je'20'godina).'
Sudionicima/sudionicama' istraživanja' je' u' prosjeku' najvažnije' da' su' out' pred'
prijateljima' (M=4,21,' sd=1,06),' pred' majkom' (M=3,65,' sd=1,37)' i' pred' sestrama'
(M=3,50,' sd=1,45).' Najmanje' im' je' važno' biti' out' pred' kolegama' iz' škole/sa'
fakulteta/sa'posla'(M=2,80,'sd=1,21)'i'pred'očevima'(M=3,14,'sd=1,48).'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'35'
U' istraživanju' provedenom' u' Hrvatskoj' rezultati' pokazuju' kako' 78,3%' osoba'
izjavljuje'kako'im'je'važna'prihvaćenost'u'obitelji,'a'87,5%'smatra'da'je'važno'da'
roditelji'budu'upoznati's'LGBTQ'tematikom'(Juretić'i'sur.,'2007).'
4.4.3. Reakcije i stavovi okoline na coming out
Odnos' s' obitelji' prije' (M=3,97,' sd=0,96)' i' nakon' coming' outa' (M=4,06,' sd=0,96)'
sudionici/ce'u'prosjeku'procjenjuju'dobrim,'a't5testom'je'utvrđeno'kako'se'odnos'
nakon'outanja'nije'značajno'promijenio.'
Dobiveni'nalazi'podudaraju'se'sa'samo5procjenama'sudionika/ca'koji'su'sudjelovali'
u'istraživanju'koje'je'proveo'PULS'(2007),'a'prema'kojem'54%'sudionika/ca'smatra'
kako'se'njihov'odnos'sa'vlastitom'djecom'ne'bi'promijenio'ukoliko'bi'saznali'da'im'
je'dijete'gej/lezbijka/bi,'a'8%'sudionika'smatra'kako'bi'se'odnos'nakon'coming'outa'
popravio.''
Prosječno,'neposredna'reakcija'majke'(M=1,95,'sd=0,64)'i'oca'(M=1,88,'sd=0,68)'na'
coming' out' nije' bila' niti' pozitivna' niti' negativna,' a' reakcije' prijatelja' (M=2,57,'
sd=0,55)'bile'su'pozitivnije'nego'reakcije'roditelja.'
Pregledom' pojedinih' reakcija' na' coming' out,' autorice' su' utvrdile' kako' je' 23,5%'
sudionika/ca' doživjelo' negativnu' reakciju' od' majke,' 29,6%' sudionika/ca' je'
doživjelo' negativnu' reakciju' od' oca,' a' 2,9%' sudionika/ca' je' doživjelo' negativnu'
reakciju' od' prijatelja/prijateljica.' Najpozitivnijim' reakcijama' procijenjene' su'
reakcije'prijatelja/prijateljica'od'kojih'je'59,50%'njih'reagiralo'pozitivno'(Grafički'
prikaz'6.).''
U' istraživanju' koje' su' proveli' Juretić' i' suradnici' (2007),' utvrđeno' je' kako' je' 42%'
pripadnika/ca' seksualnih' i' rodnih' manjina' doživjelo' negativnu' reakciju' majke,' a'
48%'ih'je'doživjelo'negativnu'reakciju'oca.''
Trenutni' stavovi' i' majki' (M=2,28,' sd=0,64)' i' očeva' (M=2,16,' sd=0,66)' i' prijatelja'
(M=2,76,'sd=0,45)'značajno'su'pozitivniji'u'odnosu'na'početne'reakcije'(stav'majke'
t=59,07,'p<0,001;'stav'oca't=55,07,'p<0,001;'stav'prijatelja't=55,96,'p<0,001).'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'36'
Grafički'prikaz'6.'Neposredne'reakcije'majke,'oca'i'prijatelja'na'coming'out'
'
'
Kao' što' je' vidljivo' iz' Grafičkog' prikaza' 7.' najpozitivnije' trenutne' stavove' prema'
homoseksualnosti/biseksualnosti'sudionika/ca'pokazuju'prijatelji'(68,20%)'i'majke'
(30,60%),'a'najnegativnije'trenutne'stavove'imaju'očevi'(22,80%).'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'37'
Grafički' prikaz' 7.' Trenutni' stav' majke,' oca' i' prijatelja' prema' homoseksualnosti' /'
biseksualnosti'sudionika/ca'
'
Posljednjih' pet' pitanja' bila' su' pitanja' otvorenog' tipa' na' koja' su' sudionici/ce'
vlastitim'riječima'mogli'opisati'razloge'zbog'kojih'su'napravili'coming'out,'opisati'
ono'što'smatraju'da'bi'moglo'pomoći'drugima,'što'im'je'bilo'najteže,'kakve'reakcije'
su'priželjkivali'i'ukoliko'nisu'napravili'coming'out,'razloge'zbog'kojih'nisu.'
4.4.4. Razlozi outanja
Općeniti'razlozi'outanja'sudionika/ca'istraživanja'su'želja'da'mogu'biti'slobodni,'biti'
ono' što' uistinu' jesu,' da' ne' moraju' više' lagati' i' voditi' dvostruke' živote,' da' mogu'
ostvariti'veću'bliskost'sa'prijateljima'i'članovima'obitelji'pred'kojima'su'se'odlučili'
outati,' da' mogu' bez' straha' pričati' o' svojim' partnericama' i' partnerima.' Bila' im' je'
bitna' mogućnost' otvorenog' razgovora' o' sreći' kada' su' zaljubljeni' i' tugi' kada' pate'
zbog'neuzvraćene'ljubavi.'
Istraživanje' u' Hrvatskoj' pokazalo' je' kako' su' najčešći' razlozi' coming' outa' pred'
obitelji'to'što'sudionici/ce'ne'žele'živjeti'u'laži'i'skrivati'svoju'spolnu'orijentaciju'
(85,5%),'to'što'žele'živjeti'svoj'život'otvoreno'i'u'potpunosti'(90,5%),'zato'što'ne'
žele' živjeti' u' strahu' (74,5%)' i' zato' što' smatraju' da' imaju' pravo' da' ih' se' poštuje'
(87,9%)'(Božić'i'Almesberger,'2007).'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'38'
Jedan'od'dodatnih'razloga'zbog'kojih'bi'homoseksualna/biseksualna'osoba'mogla'
napraviti'coming'out'je'taj'što'istraživanja'dosljedno'pokazuju'kako'heteroseksualne'
osobe' koje' imaju' LGB' poznanike/prijatelje/članove' obitelji' imaju' i' pozitivnije'
stavove'prema'LGB'populaciji'(Herek,'1997).'
Muškarac,'30'godina'
„Kad'sam'imao'20'godina'neki'muškarac'me'napao'u'tramvaju'pretpostavljajući'da'
sam' gej.' Tek' nakon' što' se' moja' mama' rasplakala' i' počela' ljude' moliti' za' pomoć,'
reagirali'su'i'izbacili'ga'iz'tramvaja.'Shvatio'sam'da'će'mi'se'to'događati'čitav'život'
ako'ću'se'skrivati'i'ne'pokušati'bilo'što'promijeniti.“'
Muškarac,'24'godine'
„Potreba' da' me' okolina' promatra' i' kroz' prizmu' moje' (homo)seksualnosti.' ' Nije'
moguće'reći'da'seksualnost'nije'važnom'odrednicom'čovjekove'osobnosti,'ali'i'njegovih'
svakodnevnih' reakcija.' A' najmanje' je' moguće' reći' da' je' ona' privatna.' Konkretni'
seksualni'kontakti'jesu'privatni'i'intimni,'ali'seksualnost'je'u'svojoj'cjelini'veoma'javna'
i'bitna'stvar.''Teško'je'živjeti'sa'osjećajem'da'se'pred'nekime'nešto'mora'skrivati.“'
Muškarac,'25'godina'
„Rekao'sam'činjenicu'da'sam'"queer"'svom'najboljem'prijatelju'u'onom'trenutku'kada'
sam'osjetio'da'i'njega'muče'jednaki'problemi...'Bilo'je'to'zato'što'sam'vidio'da'on'zbog'
toga'pati'mnogo'više'nego'ja'i'imao'sam'potrebu'da'se'izložim'samo'zato'da'shvati'
kako'nije'jedini'i'kako'je'to'normalno.“'
Žena,'33'godine'
„Nisan'se'sama'outala,'mater'me'prokužila'i'drago'mi'je'da'je'tako.'A'bolje'se'outat'
nego'živit'u'laži.'Priljatelji'ako'su'pravi'onda'će'se'pokazat'a'oni'koji'odu'ti'nikad'nisu'
ni'bili...'Ne'triba'se'sramiti'onoga'šta'si,no'naravno'ne'triba'ni'kričat'po'ulici,kao'šta'ni'
ne'kriče'okolo'hetero'ljudi...Živit'svoj'život'i'pustit'druge'da'žive'te'ne'radit'drugima'šta'
ne'želiš'da'se'tebi'radi.“'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'39'
Muškarac,'20'godina'
„Moji' razlozi' outanja' bliskim' prijateljicama' bila' je' moja' potištenost,usamljenost' i'
zbunjenost.'Nisam'mogao'trpjeti'osjećaj'samoće'i'neprihvačanja'samog'sebe'te'mi'je'
bilo'lakše'kada'sam'se'povjerio'bliskim'osobama.“'
Muškarac,'22'godine'
„Da'si'omogućim'potpun'i'otvoren'odnos's'prijateljima'i'drugim'bliskim'osobama,'da'
vodim'jednostavan'život's'manje'stresa,'da'odijelim'važne'od'nevažnih'ljudi'u'svom'
životu,'da'si'povećam'mogućnost'upoznavanja'partnera.“'
Muškarac,'32'godine'
„Nikad'se'pred'nikim'u'Hrvatskoj'nisam'outao.'Kad'sam'otisao'iz'Hrvatske,'onda'sam'
se'okružio'gejevima'i'lezbijkama'i'počeo'izlaziti'isključivo'na'gej'mjesta.'U'Hrvatskoj'se'
nikada'nikome'ne'bih'pred'nekome'outao,'a'pogotovo'ne'pred'str8'populacijom!“'
Muškarac,'41'godina'
„Prema'javnosti'u'krugu'prijatelja''postavio'sam'se'kao'čovjek'i'outanje'nije'ni'bilo'
potrebno,personaliti'i'ljudskost'stoje'ispred'outanja.'Niti'govorim'o'tome'a'na'pitanje'o'
istospolnosti'odgovaram'iskreno.'dam'do'znanja'kako'stvari'stoje,a'za'tuđe'mišljenje'
nisam'odgovoran.“'
Žena,'21'godina'
„Roditeljima'sam'se'outala'jer'sam'smatrala'da'oni'to'zaslužuju'znati.'Nisam'željela'da'
me' vide' na' pride`u' ili' čuju' od' nekog' drugog' s' obzirom' da' se' naš' odnos' oduvijek'
temeljio' na' zajedničkom' rješavanju' "problema",' i' da' bi' se' takav' odnos' nastavio'
procijenila' sam' nakon' upisanog' fakulteta,' uspješno' završene' prve' godine' i'
samostalnog'života'da'sam'se'dokazala'(sebi'i'njima)'i'da'ako'stvari'i'prođu'loše'ništa'
mi'ne'mogu'prišiti'na'to,'jer'je'samnom'sve'u'redu.'I'nisam'htjela's'25'im'reći'da'su'
propustili'10'godina'mog'života'jer'to'jednostavno'ne'bi'bilo'fer.'A'prijateljima'mi'je'
bilo'blesavo'izmišljati'razloge'zašto'svakih'par'mjeseci'imam'novu'najbolju'frendicu'
koja'onda'netragom'nestane.“'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'40'
Muškarac,'23'godine'
„Imam'osjećaj'da'ja'ne'mogu'biti'ja'i'bez'tog'dijela.'Mislim'ako'nam'drugi'ljudi'služe'
kao''zrcala'našoj'duši'onda'ona'nikad'ne'može'biti'cijela':)“'
Žena,'17''godina'
„Ormar'je'postao'previše'tjeskoban“'
Žena,'38'godina'
„Nije'mi'se'dalo'lagati.“'
Muškarac,'21'godina'
„Smatram'da'mojoj'obitelji'i'prijateljima'ako'je'stalo'do'mene'i'ako'me'iskreno'vole'i'
poštuju'ne'bi'trebala'biti'bitna'moja'orijentacija'...'u'većini'slučajeva'sam'se'outao''jer'
nisam' htio' ljudima' do' kojih' mi' je' stalo' lagati' iz' dana' u' dan' ...' ili' da' se' mojim'
roditeljima/'sestri'nešto'desi,'a'da'neznaju'tko'sam'bio'tokom'čitavog'života'...“'
Muškarac,'17'godina'
„Sloboda'da'činite'i'govorite'sve'što'vas'čini'baš'vama.“'
Žena,'22'godine'
„Više'mi'je'bilo'važno'da'sam'JA'ta'koja'je'napokon'to'shvatila'i'prestala'pokušavati'bit'
nešto'što'nisam.'Kako'sam'ja'to'prihvatila'kao'dio'sebe,'baš'kao'što'imam'i'smeđe'oči'
ili'ne'podnosim'bakalar,'rekla'sam'ljudima'do'kojih'mi'je'stalo'i'koji'su'dio'mog'života.'
A'oni'su'se'postavili'prema'meni'pa'zapravo'nikako'`'bili'su'isti'kao'i'prije,'što'je,'meni'
barem,'najbolja'reakcija.“'
Muškarac,'25'godina'
"Double'life"'je'zapravo'teži'od'outanja..'bar'meni..'laganje'i'izmišljanje'priča'su'mi'bili'
najveći'razlog.“'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'41'
Muškarac,'31'godina'
„Imam'jedan'život'i'ne'želim'ga'živjeti'pod'maskom“'
Muškarac,'30'godina'
„Dosadio'mi'je'život'u'laži'i'glumi'za'koju'nisam'primao'novac,'a'glumio'sam.“'
4.4.5. Kako olakšati proces coming outa
Ono'što'su'sudionici/ce'istraživanja'smatrali'da'bi'moglo'pomoći'osobama'koje'se'
još'nisu'outale,'je'to'da'prvo'oni'sami'shvate'tko'su'i'što'su'i'da'se'prihvate.'Važno'je'
da' svaka' LGB' osoba' shvati' kako' nije' „kriva“' što' nije' heteroseksualna,' kako'
homoseksualnost/biseksualnost'nije'odabir'i'nije'bolest.'
Vrlo'je'važno'da'se'osoba'ne'outa'iz'ljutnje'i'u'afektu,'ako'radi'ničega'drugog,'onda'
zbog' toga' da' ne' bi' propustila' riječi' podrške' i' odobravanja' koje' bi' mogla' dobiti'
ukoliko'coming'out'napravi'trezveno'i'smireno.'
Važan' je' pažljiv' odabir' ljudi' pred' kojima' će' se' outati' jer' usprkos' nizu' pozitivnih'
iskustava'i'dalje'ima'vrlo'neugodnih'i'bolnih'iskustava'koja'proizlaze'iz'neznanja,'
netolerancije'i'nespremnosti.'Ukoliko'osoba'živi's'roditeljima'i'financijski'je'ovisna'o'
njima,'a'pretpostavlja'da'bi'mogli'negativno'reagirati,'možda'je'bolje'pričekati'da'se'
osamostali.''
Neki'od'savjeta'su'i'da'se'osobe'oboružaju'stručnom'literaturom'o'LGB'pitanjima'
kako' bi' je' mogli' dati' roditeljima/braći' i' sestrama/prijateljima' da' je' pročitaju' i'
informiraju'se.''
Žena,'45'godina'
„Aktivizam' i' prideovi,' serije,' filmovi' s' gay' tematikom' ...' puno' pomažu' o' educiranju'
društva'kako'bi'promjenili'percepciju'prema'LGB'osobama'i'time'u'veliko'pomažu'u'
outanju.“''
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'42'
Žena,'30'godina'
„Da' znaju' da' je' to' najljepši' osjećaj' slobode' koji' čovjek' može' imati.' Olakšati' im' taj'
proces'mogu'ljudi'koji'imaju'iskustva'koja'su'slična'njima,'dakle'osobe'iz'LGB'zajednice'
kroz'peer'podršku.“'
Žena,'21'godina'
„Ne'žuriti.'Ne'postoji'pravo'vrijeme.'No,mlađim'osobama'je'teže'jer'financijski'ovise'o'
roditeljima,' pa' postoji' mogućnost' da' će' im' zbog' toga' prijetiti' izbacivanjem' iz'
kuće/obitelji.“'
Muškarac,'31'godina'
„Svatko'od'nas'ima'svoj'put.'Možeš'se'molit'možeš'meditirat,'ali'na'kraju'sam'moraš'
skinut'masku.za'to'treba'imat'muda.“'
Muškarac,'21'godina'
„Svaki'roditelj'se'iznenadi'kada'sazna'da'je'njegovo'dijete'drugačije.“''
Žena',25'godina'
„Super' je' kada' shvatiš' da' te' tvoja' okolina' voli' bez' obzira' na' sve.' ' ' Coming' out'
OSLOBADA.'''Osobađajuća'je'sama'činjenica'da'ne'moraš'konstantno'nešto'skrivati,'
paziti'hoće'li'negdje'izaći'neki'"trag"'ili'će'netko'ostaviti'nespretan'komentar'na'fejsu'
koji'će'onda'svi'vidjeti'prije'nego'li'ga'ti'izbrišeš.'Kada'sam'se'outala'svijetu'kao'da'
sam'skinula'dvadeset'kila.“'
Muškarac,'40'godina'
„Da' nisu' "krivi"' zbog' toga' što' su' i' da' neće' doživjeti' nasilje,' nerazumijevanje' ili'
prijezir.“'
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'43'
Muškarac,'34'godine'
„Svatko' ima' svoje' vrijeme' za' coming' out,' a' ako' nije' prilika' ili' vrijeme' ne' treba' ga'
forsirati.' Mislim' da' ako' treba' birati' između' osobne' sigurnosti' i' "istine"' o' spolnom'
identitetu,'u'načelu'treba'birati'osobnu'sigurnost.“'
Žena,'24'godine'
„Iako' može' za' sobom' povući' neke' negativne' reakcije,' osjećaj' slobode' koji' se' osjeti'
nakon'je'neusporediv's'bilo'čime'prije.“'
Muškarac,'22'godine'
„Nemojte'to'raditi'dok'niste'samostalni,'osim'u'slučaju'da'se'100%'sigurni'da'će'ljudi'o'
kojima'ovisite'to'prihvatiti.“'
Žena,'35'godina'
„Teško'je'dati'jedan'savjet'za'sve'koji'su'u'ormarima,'u'raznim'stadijima'života.'Za'one'
cure'od'25'godina'nadalje,'rekla'bih'da'je'ormar'vrlo'tužno'i'samotno'mjesto'koje'ima'
moć'uništiti'potencijalno'sretnu'vezu.'Nemojte'si'to'dopustiti.'Izađite'van'i'živite'svoj,'
jedan'jedini'život'kojeg'imate.“'
Muškarac,'33'godine'
„Gay'osobe'koje'su'u'ormaru'imaju'više'predrasuda'o'svojoj'hetero'okolini'nego'što'
hetero' okolina' ima' o' gay' osobama.' Kada' sam' se' outao' shvatio' sam' da' moji' hetero'
prijatelji' već' imaju' gay' prijatelja' ili' imaju' nekoga' tko' ima' gay' prijatelja.' Možda' se'
moje' iskustvo' ne' može' preslikati' na' cijelo' društvo,' ovisi' o' okolini' u' kojoj' živimo' i'
djelujemo,'ali'i'dalje'mislim'da'gay'populacija'ima'više'predrasuda'o'hetero'osobama'
(da'će'loše'ili'negativno'reagirati'na'outanje,'nego'što'to'stvarno'je)...“'
Muškarac,'20'godina'
„Da'nije'uvijek'lagano'povesti'raspravu'u'tom'smjeru,'no'da'se'trud'isplati'ako'se'radi'o'
ljudima' do' kojih' vam' je' doista' stalo,' jer' ćete' im' tako' moći' biti' bliskiji,' znajući' da'
prihvaćaju' vas,' a' ne' vašu' djelomice' lažnu' sliku.' Olakšati' bi' moglo' pripremanje'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'44'
odgovora' na' moguća' pitanja' koja' će' biti' postavljena,' te' postaviti' si' što' ćete' reći' u'
različitim'scenarijima'koji'bi'se'mogli'dogoditi'prilikom'outanja“'
Žena,'23'godine'
„U'biti'je'ljude'mnogo'manje'briga'nego'što'ti'se'čini“'
Muškarac,'33'godine'
„To'je'kao'vađenje'zuba.'Ako'je'pokvaren'boljet'će'stalno'i'u'nedogled.'Ako'se'vadi,'
boljet'će'samo'5'minuta:)''Molim'vas'potpište'me,'baš'mi'ovo'dobro'zvuči:)''Miroslav:)“'
4.4.6. Što je bilo najteže prilikom coming outa
Na'pitanje'„Što'Vam'je'bilo'najteže'prilikom'procesa'coming'outa?“'sudionici/ce'su'
vrlo'često'odgovarali'kako'im'je'bilo'teško'prihvatiti'da'su'gej/lezbijka/bi'i'po'prvi'
puta'to'izreći'pred'nekim'drugim'u'iščekivanju'prihvaćanja'ili'neprihvaćanja.''
Teško'im'ja'padao'strah'od'osude'i'strah'od'odbacivanja'od'strane'bliskih'ljudi'kao'i'
samo' odbacivanje' koje' se' dogodilo' u' nekim' slučajevima.' Nekim'
sudionicima/sudionicama' se' dogodilo' da' roditelji' nisu' prihvaćali' njihovu'
homoseksualnost/biseksualnost'već'su'to'smatrali'fazom'koja'će'proći'ili'su'tražili'
da'promjene'svoj'izbor'jer'su'homoseksualnost/biseksualnost'smatrali'nečime'što'
se'može'promijeniti'pukim'odabirom.'
Na' žalost' neke' osobe' iz' našeg' uzorka,' susrele' su' se' i' s' verbalnim' i' s' tjelesnim'
zlostaljanjem,' izbacivanjem' iz' kuće' i' posljedično' neimaštinom' i' prisilom' da' se'
odabere'ili'partner/partnerica'ili'roditelji.'
Muškarac,'30'godina'
„Bilo'me'strah'odbacivanja'okoline'i'bojao'sam'se'da'će'mi'umrijeti'mama.'No,'mene'je'
majka'ionako'čitav'život'zastrašivala'svojom'smrću'ako'ne'bih'bio'poslušan'tako'da'je'
to'bilo'neko'posebno'iznenađenje.“'
Žena,'17'godina'
„Izgubila'sam'obitelj'tj.'Majku.“'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'45'
Žena,'20'godina'
„Čekanje'reakcije'osobe'kojoj'sam'rekla.“'
Muškarac,'38'godina'
„Prvi'puta'sam'rekao'roditeljima'sa'16'godina'iz'inata.'Ismijavali'su'se'pederima.'Ja'
sam'samo'rekao'pazi'što'pričaš'i'sin'ti'je'peder.'stara'plače,'stari'se'baca'sa'balkona.'
vješa'na'luster'i'vrišti!'(to'je'bila'1990)'2004'ja'se'zaljubim'ko'budaletina!'Ponašam'se'
ko'šiparica,'ne'mogu'jesti'i'sav'sam'ko'na'amfetaminima.'stara'pita,'jel'ti'to'imaš'curu'
(ah,'da'opaska'autora;'živio'sam'u'šestogodišnjoj'heteroseksualnoj'vezi''prije'toga'koja'
je' pukla' ali' ne' zbog' gay' problematike' već' je' jednostavno' pukla)' Ka' mrtav' ladan'
ispalim'ko'iz'topa.'ne,'imam'dečka.'Opet'suze,'čitava'poplava'i'vrisak!'moja'reakcija.'
joj,'stara'kaj'sad'kvrljiš,'imaš'sina'pedera,'koliko'se'tvojih'frendica'može'pohvaliti'sa'
time?'njena'molba.'Samo'nemoj'ocu'reći.'stara'i'ja'smo'sada'super,'Ocu'nisam'nikada'
rekao,' ' Poanta:' najteže' mi' je' pao' očev' strah' za' mene,' za' moju' budućnost,' zdravlje,'
sigurnost.'Nije'mi'to'nikada'rekao'za'života,'ali'znam'da'ga'je'to'mučilo.“'
Muškarac,'20'godina'
„Skupiti'hrabrosti'da'uopće'progovorim'zbog'straha'od'odbacivanja.“'
Žena,'23'godine'
„Najteže'prilikom'outanja'me'pogodilo'što'me'neki'prijatelji'više'ne'gledaju'kao'istu'
osobu.“'
Muškarac,'29'godina'
„Izgovoriti'tko'si'zapravo'naglas'prvi'puta'i'otvoriti'dio'sebe'koji'je'dotada'bio'samo'
tvoj.“'
Žena,'19'godina'
„To'što'me'je'tata'natjerao'da'biram'između'njega'i'cure“'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'46'
Žena,'24'godine'
„Strah' da' ću' time' razočarat' roditelje' koji' su' do' mog' outanja' imali' najhomofobnije'
stavove'ikad,'da'će'biti'njihovog'neprihvaćanja'i'da'ću'ih'u'krajnjem'slučaju'izgubit“'
Muškarac,'17'godina'
„Misao'da'ću'biti'4ever'alone“'
Žena,'23'godine'
„Gledanje'u'oči.'Zbog'straha'što'bih'tamo'mogla'vidjeti.“'
Žena,'26'godina'
„Tjeranje'iz'obiteljskog'doma'i'besparica.“'
Žena,'17'godina'
„Bratovo'podrugivanje'i'vrijeđanje.“'
Muškarac,'34'godine'
„Fizičko'zlostavljanje'od'strane'oca.“'
Žena,'24'godine'
„Suočavanje's'činjenicom'da'ću'neke'prijatelje'ipak'izgubiti,'dugogodišnje'prijatelje.“'
Muškarac,'35'godina'
„Prihvaćanje'samog'sebe'kao'gej'osobe'i'strah.“'
4.4.7. Priželjkivane reakcije okoline
Na' pitanje' „Što' biste' voljeli' da' ste' čuli' od' osoba' u' okolini' kada' ste' se' outali' pred'
njima?“'sudionici/ce'su'uglavnom'odgovarali'sa'dva'tipa'priželjkivanih'reakcija.'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'47'
Prvi'tip'reakcije'uključuje'riječi'koje'odražavaju'prihvaćanje'i'podršku'i'koje'u'sebi'
skrivaju'ideju'kako'su'to'roditelji/braća'i'sestre/prijatelji/kolege'već'znali'i'odavno'
prihvatili.''
Drugi' tip' priželjkivanih' reakcija' je' da' zapravo' i' nema' rekacije' i' da' ta' informacija'
nikome' ne' bude' pretjerano' važna.' Ukoliko' je' posve' normalno' biti'
homoseksualan/biseksualan,'onda'nije'potrebno'previše'riječi'i'rasprave'o'tome.''
Žena,'23'godine'
„Drago'mi'je'to'čuti,'hvala'što'mi'vjeruješ.'To'ne'mijenja'moje'mišljenje'o'tebi,'koliko'si'
dobra'i'empatična'osoba.“'
Žena,'26'godina'
„Ne'čuti,'nego'primiti'zagrljaj'kao'potporu'i'znak'prihvaćenosti.“'
Muškarac,'34'godine'
"Oduvijek' sam' to' znao/znala,' drago' mi' je' radi' tebe,' želim' da' budeš' sretan.`To' su'
roditelji'i'rekli.“'
Muškarac,'21'godina'
„Prijateljica'mi'je'samo'rekla'da'imam'rep'i'rogove'da'bih'ja'i'dalje'bio'njen'prijatelj'i'
da'me'i'dalje'voli'isto'koliko'i'prije.'Druga'prijateljica'me'zagrlila'i'veselo'poviknula'
konačno'imam'gay'frenda';)'Majka'mi'je'rekla'da'je'sretna'ako'sam'ja'sretan.'i'da'šta'
god'da'sam'ja'njen'sin.'rekla'je'samo'da'joj'je'žao'što'neću'imati'lagan'život'ni'djecu.'
no'da'je'ona'tu'upravo'zato'da'bude'uz'mene.“'
Žena,'20'godina'
"Hvala' što' si' bila' iskrena' s' nama,' to' ne' znači' da' ćemo' te' manje' voljeti.' Jednako' si'
vrijedna'i'dobra'u'našim'očima."'
Žena,'19'godina'
„Ništa,'da'uopće'ne'ragiraju.'Zašto'bi'reagirali'ako'je'to'normalno?“'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'48'
4.4.8. Razlozi ostanka u ormaru
Razlozi'zbog'kojih'se'sudionici/ce'uopće'nisu'outali'ili'zbog'kojih'se'pred'određenim'
ljudima' nisu' outali' prvenstveno' se' odnose' ' na' strahove' od' odbacivanja,' od'
promjene/pogoršanja'odnosa's'roditeljima'i'drugim'bliskim'osobama,'strahove'da'
će' ih' roditelji' izbaciti' iz' obiteljskog' doma,' zabraniti' im' da' se' viđaju' s'
partnerom/partnericom' ili' da' će' zahtijevati' da' izlaze' i' ostvaruju'
romantične/seksualne'veze's'osobama'suprotnog'spola.'
Neki' sudionici/ce' nisu' se' outali' jer' ne' prihvaćaju' svoju' seksualnost' i' sami' se'
smatraju' bolesnima' i' neprihvatljivima,' a' neki' još' uvijek' nisu' sigurni' u' svoju'
seksualnost'i'žele'pričekati'dok'sami'ne'shvate'tko'su.'
Nadalje,'neke'osobe'nalaze'se'u'vezama'i'brakovima's'osobama'suprotnog'spola'i'ne'
znaju'kako'da'izađu'iz'začaranoga'kruga'i'kažu'svima'tko'su'zapravo'i'što'žele.'
Neki' sudionici/ce' smatraju' kako' je' njihova' seksualnost' i' spol' osobe' koju' vole' i' s'
kojom' ulaze' u' romantične/seksualne' odnose' njihova' privatna' stvar' i' kako' nema'
potrebe'da'to'itko'osim'njih'samih'i'partnera/partnerica'zna.'
Muškarac,'20'godina'
„Smatram'da'je'to'bolest'biti'gay!'Svi'bi'me'se'odrekli..vrijeđali,'mlatili'itd..bio'bi'žrtva'
svog'grada!'A'i'jednog'dana'moram'imati'ženu'i'djecu!''Nije'normalno'biti'gay..to'je'
poremećaj..isto'kao'i'mutacije...to'je'zapravo'neka'vrsta'mutacije....ali'jbga'mi'to'nismo'
birali..da'jesmo'nitko'od'nas'ne'bi'bio'gay..zato..trebali'bi'se'pomiriti'da'smo'rođeni'
prokleti!“'
Muškarac,'27'godina'
„Ono's'kim'ja'dijelim'krevet'je'samo'moja'stvar.'Ne'tiče'se'apsolutno'nikoga.“'
Muškarac,'23'godine'
„Dugogodišnja'veza'sa'osobom'suprotnog'spola'me'blokira'pred'tom'odlukom.“'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'49'
Muškarac,'22'godine'
„Razlog' zbog' kojega' nisam' napravio' coming' out' prema' obitelji,' kolegama' i' drugim'
osobama'je'taj'što'trenutno'uživam'dijeleći'intimu's'bliskim'osobama'i'upoznavajući'
sebe,'kada'dođe'vrijeme'za'nove'korake,'i'njih'ću'koračati.“'
Muškarac,'21'godina'
„Roditelji'mi'nemaju'dobar'stav'o'gej'ljudima.'Misle'da'su'bolesnici,'vesele'se'kad'vide'
na'TV`u'da'prebijaju'gej'ljude'u'Bjelorusiji.'Ostatak'obitelji'je'manje'zadrt'stav'po'tom'
pitanju,'ali'i'dalje'ne'misle'ništa'dobro'o'gej'populaciji.“'
Muškarac,'23'godine'
„Nisam'se'outao'iz'više'razloga,'a'najveći'i'najbitniji'je'što'sam'ne'prihvaćam'da'sam'
gay.“'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'50'
5. Ograničenja u istraživanju
Kao'i'svako'istraživanje,''provedeno'istraživanje'sadrži'neke'nedostatke.'
Naime,'uzorak'ispitanika'koji'je'korišten'u'istraživanju'nije'reprezentativan,'jer'su'
podaci'prikupljeni'isključivo'putem'gay'portala:'gay.hr,'crol.hr'i'queer.hr'na'kojima'
im'je'putem'Interneta'bio'dostupan'upitnik.'Dakle,'da'bi'se'upitnik'ispunio,'bila'je'
potrebna'informatička'pismenost'i'internetska'veza,'što'je'vrlo'vjerojatno'i'razlog'
zašto' je' upitnik' ispunilo' toliko' osoba' mlađe' dobne' skupine,' dok' je' znatno' manje'
ispitanika' starije' dobne' skupine' koji' su' ispunili' upitnik.' Zbog' toga' je' potrebno'
naglasiti'da'je'uzorak'bio'prigodan,'a'ne'reprezentativan.'
Drugi' nedostatak' istraživanja' odnosi' se' na' zaključivanje' zbog' manjka' ranije'
provedenih' istraživanja,' pogotovo' na' lezbijkama,' koja' bi' bila' relevantna' za' ovu'
tematiku.'Naime,'događa'se'da'je'puno'veći'broj'istraživanja'proveden'na'gejevima'
(muškarcima)'nego'na'lezbijkama'(ženama),'što'poziva'na'oprez'pri'zaključivanju,'
ali'i'otvara'mogućnost'za'postavljanje'novih'pitanja'i'provođenje'novih'istraživanja.'
S'obzirom'da'do'sada'u'Hrvatskoj'još'nije'provedeno'slično'istraživanje,'provedeno'
istraživanje'je'deskriptivno,'jer'se'prvotno'ukazala'potreba'za'utvrđivanjem'nekih'
važnih' karakteristike' vezanih' za' proces' coming' outa:' sociodemografskih'
karakteristika,' zadovoljstva' životom,' internalizirane' homofobije,' religioznosti' i'
obiteljskih' odnosa' kod' osoba' homoseksualne' i' biseksualne' spolne' orijentacije' u'
Hrvatskoj.'Budući'da'je'provedeno'istraživanje'dalo'zanimljive'i'korisne'informacije'
o' tim' karakteristikama,' otvorilo' je' vrata' za' nova' daljnja' istraživanja' povezana' s'
iznimno'važnom'tematikom'izlaska'iz'ormara'u'Hrvatskoj.'
'
'
'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'51'
6. Zaključak
Općeniti'razlozi'outanja'sudionika/ca'istraživanja'su'želja'da'mogu'biti'slobodni,'biti'
ono' što' uistinu' jesu,' da' ne' moraju' više' lagati' i' voditi' dvostruke' živote,' da' mogu'
ostvariti'veću'bliskost'sa'prijateljima'i'članovima'obitelji'pred'kojima'su'se'odlučili'
outati,'da'mogu'bez'straha'pričati'o'svojim'partnericama'i'partnerima.''
Ono'što'su'sudionici'istraživanja'smatrali'da'bi'moglo'pomoći'osobama'koje'se'još'
nisu'outale,'je'to'da'prvo'oni'sami'shvate'tko'su'i'što'su'i'da'se'prihvate.''
Važan' je' pažljiv' odabir' ljudi' pred' kojima' će' se' outati' jer' usprkos' nizu' pozitivnih'
iskustava'i'dalje'ima'vrlo'neugodnih'i'bolnih'iskustava'koja'proizlaze'iz'neznanja,'
netolerancije'i'nespremnosti.''
Teško'im'ja'padao'strah'od'osude'i'strah'od'odbacivanja'od'strane'bliskih'ljudi'kao'i'
samo' odbacivanje' koje' se' dogodilo' u' nekim' slučajevima.' Nekim' sudionicima' se'
dogodilo'da'roditelji'nisu'prihvaćali'njihovu'homoseksualnost/biseksualnost'već'su'
to' smatrali' fazom' koja' će' proći' ili' su' tražili' da' promjene' svoj' izbor' jer' su'
homoseksualnost/biseksualnost' smatrali' nečime' što' se' može' promijeniti' pukim'
odabirom.'
Razlozi'zbog'kojih'se'sudionici'uopće'nisu'outali'ili'zbog'kojih'se'pred'određenim'
ljudima' nisu' outali' prvenstveno' se' odnose' ' na' strahove' od' odbacivanja,' od'
promjene/pogoršanja'odnosa's'roditeljima'i'drugim'bliskim'osobama,'strahove'da'
će' ih' roditelji' izbaciti' iz' obiteljskog' doma,' zabraniti' im' da' se' viđaju' s'
partnerom/partnericom' ili' da' će' zahtijevati' da' izlaze' i' ostvaruju'
romantične/seksualne'veze's'osobama'suprotnog'spola.'
Neki'sudionici'nisu'se'outali'jer'ne'prihvaćaju'svoju'seksualnost'i'sami'se'smatraju'
bolesnima'i'neprihvatljivima,'a'neki'još'uvijek'nisu'sigurni'u'svoju'seksualnost'i'žele'
pričekati'dok'sami'ne'shvate'tko'su.'
Nadalje,'neke'osobe'nalaze'se'u'vezama'i'brakovima's'osobama'suprotnog'spola'i'ne'
znaju'kako'da'izađu'iz'začaranoga'kruga'i'kažu'svima'tko'su'zapravo'i'što'žele.'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'52'
7. Literatura
Andrijanić,'G.'(2011).'Istraživanje:'U'8'godina'broj'katolika'narastao'za'84'tisuće.'
Jutarnji'List.''Preuzeto'08.10.2012.'sa:'http://www.jutarnji.hr/hrvatska5ima5895885
posto5vjernika5i5u5vrhu5je5najkatolickijih5zemalja/947240/'
Anić,'R.J.'(2008).'Spolne'razlike'u'religioznosti'pod'vidom'obrazovanja.'Bogoslovska'
smotra.'78,4,'8735903.'
Baptist,'J.'A.,'Allen,'K.'R.'(2008).'A'Family’s'Coming'Out'Process:'Systemic'Change'
and'Multiple'Realities.'Contemp'Family'Therapy'30:92–110.'
Bybee,' A.' J.' ' Sullivan,' E.' L.,' ' Zielonka,' E.,' Moes,' E.' (2009).' Are' Gay' Men' in' Worse'
Mental' Health' than' Heterosexual' Men?' The' Role' of' Age,' Shame' and' Guilt,' and'
Coming5Out.'Journal'of'Adult'Dev'16:144–154'
Clinton,'K.'(2011).'The'10'Percent'Problem.'The'Progressive.'75,'7,'41.'
Diener,'E.,'Emmons,'R.'A.,'Larsen,'R.'J.,'Griffin,'S.'(1985).'The'Satisfaction'With'Life'
Scale,'Journal'of'Personality'Assessment,49,'1.'
Eskridge,' W.' E.' Jr.' (1997).' A' Jurisprudence' of' "Coming' Out":' Religion,'
Homosexuality,'and'Collisions'of'Liberty'and'Equality'in'American'Public'Law.'The'
Yale'Law'Journal.'106:'241152474.'
Gates,'G.J.'(2010).'Sexual'Minorities'in'the'2008'General'Social'Survey:'Coming'Out'
and'Demographic'Characteristics.'The'Williams'Institute,'UCLA.'
Henrickson,'M.'(2007).'Lavender'Faith:'Religion,'Spirituality'and'Identity'in'Lesbian,'
Gay'and'Bisexual'New'Zealanders.'Journal'of'Religion'&'Spirituality'in'Social'Work'
26.'
Herek,' G.M.' (1997).' 'Heterosexuals'' attitudes' toward' lesbians' and' gay' men:' Does'
coming'out'make'a'difference?'In'M.'Duberman'(Ed.),'A'queer'world:'The'Center'for'
Lesbian' and' Gay' Studies' reader'(pp.' 3315344).' New' York:' New' York' University'
Press.'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'53'
Herek,'G.'M.,'Cogan,'J.'C.,'Gillis,'J.'R.,'Glunt,'E.'K.'(1997).''Correlates'of''Internalized'
Homophobia'in'a'Community'Sample'of'Lesbians'and'Gay'Men.'Journal'of''the'Gay'
and'Lesbian'Medical'Association.'2,'17525.'
Herek,' G.' M.,' Gillis,' J.' R.,' &' Cogan,' J.' C.' (2009).' Internalized' stigma' among' sexual'
minority' adults:' Insights' from' a' social' psychological' perspective.' Journal' of'
Counseling'Psychology,'56,'32543.'
Juretić,' J.,' Božić,' S.,' Birta,' O.,' Lacovich,' M.,' Almesberger,' S.' i' Balenović,' A.' (2007).'
Procjena' potreba' seksualnih' i' rodnih' manjina' u' Hrvatskoj.' Lezbijska' organizacija'
Rijeka'„LORI“.''
Kararić,'D.,'Sindik,'J.,'Raguž,'V.,'Klokoč,'P.,'Milovčević,'V.'i'Burum,'M.'(2012).'Odnos'
zadovoljstva'životom'i'psihološke'dobrobiti'sa'stresom'i'mentalnom'čvrstoćom'kod'
studenata'sestrinstva.'8,'29,'35548.'
King,'L.A.'i'Noelle,'S.S.'(2005).'Happy,'mature,'and'gay:'Intimacy,'power,'and'difficult'
times'in'coming'ut'stories.'Journal of Research in Personality.'39,'2,'2785298.''
Kort,'J.'(2003).''10'Smart'Things'Gay'Men'Can'Do'To'Improve'Their'Lives.'Publisher'
Alyson'Books.'
Božić,'S.'i'Almesberger,'D.'(2007).'Prihvaćenost'pripadnica'i'pripadnika'seksualnih'i'
rodnih'manjina'u'obitelji'u'Hrvatskoj.'Lezbijska'organizacija'Rijeka'„LORI“.'
MacLachlan,'A.'(2012).'Closet'Doors'and'Stage'Lights:'On'the'Goods'of'Out.'Social'
Theory''and'Practice,'38,'2.''3025332.'
Martin' J.L.' i' Dean' L.L.' (1988).' ' The' Impact' of' AIDS' on' Gay' Men:' A' Research'
Instrument.'Unpublished'technical'report.'New'York:'Columbia'University.'
Parmač,'M.'(2005).'Stavovi'studenata'prema'osobama'homoseksualne'orijentacije.'
Sveučilište'u'Zagrebu,'Filozofski'fakultet,'Odsjek'za'psihologiju.'
Pavot,' W.' i' Diener,' E.' (1993).' Review' of' the' Satisfaction' With' Life' Scale.'
Psychological'Assesment,'5,2,'1645172.'
'
'
ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'54'
Pikić,'A.,'Jugović,I.'(2006).'Nasilje'nadlezbijkama,'gejevima'i'biseksualnim'osobama'
u'Hrvatskoj:'izvještaj'istraivanja.'Lezbijska'grupa'Kontra.''
PULS,' nezavisna' istraživačka' agencija.' (2007).' Istraživanje' stavova' građana' i'
građanki'Hrvatske'ukoliko'bi''članovi/ce'njihove'obitelji'bili/e'homo/biseksualne,'
transrodne'ili'transeksualne'osobe.'
Siker,' J.' S.' (2006).' Homosexuality' and' religion:' an' encyclopedia.' Westport,' Ct:'
Greenwood'Publishing.'
Smyth,'B.'(2011).'Coming'Out'5'LGB'Young'People:'Challenges'and'support'needs'in'
rural'Ireland.'Derby'House'Hotel,'Kildare'town.'
Williamson,' I.' R.' (2000).' Internalized' homophobia' and' health' issues' affecting'
lesbians'and'gay'men.'Health'Education'Research.'Theory'and'Practice,'15,'1,'975
107.'
'
'
'

More Related Content

Viewers also liked

Torneio de futebol de pais e filhos
Torneio de futebol de pais e filhosTorneio de futebol de pais e filhos
Torneio de futebol de pais e filhosEEBMiguelCouto
 
Business communications in switzerland in university
Business communications in switzerland in universityBusiness communications in switzerland in university
Business communications in switzerland in universityjonny093
 
Homenagem profª cleonis r. tomaselli
Homenagem profª cleonis r. tomaselliHomenagem profª cleonis r. tomaselli
Homenagem profª cleonis r. tomaselliEEBMiguelCouto
 
Citrix Mobile Analytics Report September 2014: Mobile subscriber data usage t...
Citrix Mobile Analytics Report September 2014: Mobile subscriber data usage t...Citrix Mobile Analytics Report September 2014: Mobile subscriber data usage t...
Citrix Mobile Analytics Report September 2014: Mobile subscriber data usage t...Citrix
 

Viewers also liked (8)

Gggrffdffdfdfdf
GggrffdffdfdfdfGggrffdffdfdfdf
Gggrffdffdfdfdf
 
ADA 1
ADA 1 ADA 1
ADA 1
 
Torneio de futebol de pais e filhos
Torneio de futebol de pais e filhosTorneio de futebol de pais e filhos
Torneio de futebol de pais e filhos
 
Business communications in switzerland in university
Business communications in switzerland in universityBusiness communications in switzerland in university
Business communications in switzerland in university
 
Desfile 7 de setembro
Desfile 7 de setembroDesfile 7 de setembro
Desfile 7 de setembro
 
Artivia greece
Artivia greeceArtivia greece
Artivia greece
 
Homenagem profª cleonis r. tomaselli
Homenagem profª cleonis r. tomaselliHomenagem profª cleonis r. tomaselli
Homenagem profª cleonis r. tomaselli
 
Citrix Mobile Analytics Report September 2014: Mobile subscriber data usage t...
Citrix Mobile Analytics Report September 2014: Mobile subscriber data usage t...Citrix Mobile Analytics Report September 2014: Mobile subscriber data usage t...
Citrix Mobile Analytics Report September 2014: Mobile subscriber data usage t...
 

More from Marija Berzati

Repeat HIV Testing at Voluntary Testing
Repeat HIV Testing at Voluntary TestingRepeat HIV Testing at Voluntary Testing
Repeat HIV Testing at Voluntary TestingMarija Berzati
 
Berzati M.Istraživanje
Berzati M.IstraživanjeBerzati M.Istraživanje
Berzati M.IstraživanjeMarija Berzati
 
Profesionalni stres u radu zdravstvenih djelatnika sa HIV
Profesionalni stres u radu zdravstvenih djelatnika sa HIVProfesionalni stres u radu zdravstvenih djelatnika sa HIV
Profesionalni stres u radu zdravstvenih djelatnika sa HIVMarija Berzati
 
Iscrpljenost zbog suosjećanja ili sekundarni stresni sindrom
Iscrpljenost zbog suosjećanja ili sekundarni stresni sindromIscrpljenost zbog suosjećanja ili sekundarni stresni sindrom
Iscrpljenost zbog suosjećanja ili sekundarni stresni sindromMarija Berzati
 
Prikaz rada savjetovalista
Prikaz rada savjetovalistaPrikaz rada savjetovalista
Prikaz rada savjetovalistaMarija Berzati
 
CheckPoint-Zagreb-STUDIJA
CheckPoint-Zagreb-STUDIJACheckPoint-Zagreb-STUDIJA
CheckPoint-Zagreb-STUDIJAMarija Berzati
 

More from Marija Berzati (7)

Repeat HIV Testing at Voluntary Testing
Repeat HIV Testing at Voluntary TestingRepeat HIV Testing at Voluntary Testing
Repeat HIV Testing at Voluntary Testing
 
Berzati M.Istraživanje
Berzati M.IstraživanjeBerzati M.Istraživanje
Berzati M.Istraživanje
 
2014-GODISNJAK_HUHIV
2014-GODISNJAK_HUHIV2014-GODISNJAK_HUHIV
2014-GODISNJAK_HUHIV
 
Profesionalni stres u radu zdravstvenih djelatnika sa HIV
Profesionalni stres u radu zdravstvenih djelatnika sa HIVProfesionalni stres u radu zdravstvenih djelatnika sa HIV
Profesionalni stres u radu zdravstvenih djelatnika sa HIV
 
Iscrpljenost zbog suosjećanja ili sekundarni stresni sindrom
Iscrpljenost zbog suosjećanja ili sekundarni stresni sindromIscrpljenost zbog suosjećanja ili sekundarni stresni sindrom
Iscrpljenost zbog suosjećanja ili sekundarni stresni sindrom
 
Prikaz rada savjetovalista
Prikaz rada savjetovalistaPrikaz rada savjetovalista
Prikaz rada savjetovalista
 
CheckPoint-Zagreb-STUDIJA
CheckPoint-Zagreb-STUDIJACheckPoint-Zagreb-STUDIJA
CheckPoint-Zagreb-STUDIJA
 

Iskorak-u-hrvatskoj

  • 1.
  • 3. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'1' Sažetak Iskorak'(eng.'Coming'out)'je'jedan'od'najznačajnijih'razvojnih'procesa'u'životu'LGB' osoba.' Podrazumijeva' prepoznavanje,' prihvaćanje,' izražavanje' i' dijeljenje' vlastite' seksualne'orijentacije'sa'sobom'i's'drugima.'Proces'coming'outa'može'se'javiti'bilo' kada'u'životu.'Na'njega'utječu'brojni'čimbenici,'npr.'spol,'dob,'etnička'pripadnost,' religioznost,'internalizirana'seksualna'stigma'i'dr.'' Ciljevi'istraživanja'bili'su'utvrditi'karakteristike'nekih'čimbenika'važnih'za'proces' coming' outa' i' opisati' coming' out' kod' osoba' homoseksualne' i' biseksualne' spolne' orijentacije' u' Hrvatskoj.' U' provedenome' istraživanju' sudjelovali' su' korisnici' gay' portala' gay.hr,' crol.hr' i' queer.hr' na' kojemu' im' je' putem' Interneta' bio' dostupan' upitnik.'U'istraživanju'je'sudjelovalo'1194'osoba.'' Analizom' rezultata' dobiveno' je' da' je' polovina' sudionika' do' 18.' ili' u' 18.' godini' napravila' coming' out.' Najčešće' prve' osobe' pred' kojima' su' se' sudionici' outali' su' prijatelji/prijateljice' (63,1%)' i' kolege' u' školi/na' fakultetu/na' poslu' (14,6%).' Sudionici'su'u'najvećoj'mjeri'outani'pred'prijateljima'(68,9%),'kolegama'u'školi/na' fakultetu/na'poslu'(40,8%)'i'majkama'(32,7%).'' Prosječno,'neposredna'reakcija'majke'i'oca'na'coming'out'nije'bila'niti'pozitivna'niti' negativna,' a' reakcije' prijatelja' bile' su' pozitivnije' nego' reakcije' roditelja.' Trenutni' stavovi'majki,'očeva'i'prijatelja'značajno'su'pozitivniji'u'odnosu'na'početne'reakcije.' Odnos's'obitelji'prije'i'nakon'coming'outa,'sudionici'u'prosjeku'procjenjuju'dobrim,' a'utvrđeno'je'kako'se'odnos'nakom'outanja'nije'značajno'promijenio.'' Žene' su' značajno' zadovoljnije' svojim' životom' od' muškaraca,' kao' i' biseksualne' osobe'u'odnosu'na'homoseksualne.'Rezultati'su'pokazali'kako'su'muškarci'doživjeli' više' straha,' bili' su' nesretniji' i' teže' su' prihvaćali' svoju' homoseksualnost/' biseksualnost'od'žena.'Pokazalo'se'i'da'su'homoseksualne'osobe'osjećale'više'straha' i'bile'su'nesretnije,'od'biseksualnih'osoba.'Međutim,'na'ove'rezultate'potrebno'je' gledati's'posebnim'oprezom'jer'su'dobivene'razlike,'usprkos'značajnosti,'vrlo'male'i' vjerojatno'ne'bi'bile'značajne'da'je'istraživanje'provedeno'na'manjem'uzorku.''
  • 4. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'2' Najveća' značajna' povezanost' zadovoljstva' životom' pronađena' je' s' kvalitetom' odnosa'koju'sudionici'trenutno'imaju's'obitelji,'tj.'što'je'veća'kvaliteta'odnosa'veće'je' i' zadovoljstvo' životom.' Također,' što' je' bolji' stav' oca' prema' homoseksualnosti/biseksualnosti' sudionika,' veće' je' i' zadovoljstvo' životom.' Zadovoljstvo' životom' negativno' je' povezano' sa' internaliziranom' seksualnom' stigmom,' tj.' što' je' veći' doživljaj' internalizirane' seksualne' stigme,' manje' je' zadovoljstvo' životom.' Najveći' stupanj' internalizirane' stigme' pokazuju' biseksualni' muškarci' u' odnosu' na' gejeve' kao' i' biseksualne' žene' u' odnosu' na' lezbijke.' U' istraživanju'su'navedeni'podaci,'te'su'citirana'razmišljanja'sudionika'i'o'najčešćim' razlozima'coming'outa,'što'im'je'bilo'najteže'kod'coming'outa,'što'misle'da'bi'moglo' pomoći'onima'koji'se'još'nisu'outali'i'razlozi'zašto'se'još'uvijek'nisu'outali.' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' '
  • 5. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'3' Sadržaj Sažetak'............................................................................................................................................................'1' Sadržaj'............................................................................................................................................................'3' 1.'Uvod'............................................................................................................................................................'4' 1.1.'Što'je'coming'out?'.........................................................................................................................'4' 1.2.'Razlozi'outanja'...............................................................................................................................'6' 1.3.'Internalizirana'homofobija'među'LGB'osobama'............................................................'6' 1.4.'Kvaliteta'i'zadovoljstvo'životom'u'LGB'populaciji'.........................................................'9' 1.5.'Coming'out'u'obitelji'.................................................................................................................'11' 1.6.'Religioznost'...................................................................................................................................'13' 2.'Ciljevi'istraživanja'...............................................................................................................................'16' 3.'Metoda'.....................................................................................................................................................'17' 3.1.'Sudionici'.........................................................................................................................................'17' 3.2.'Instrumenti'....................................................................................................................................'20' 3.3.'Postupak'.........................................................................................................................................'22' 4.'Rezultati'i'rasprava'............................................................................................................................'23' 4.1.'Religioznost'...................................................................................................................................'23' 4.2.'Zadovoljstvo'životom'................................................................................................................'24' 4.3.'Internalizirana'seksualna'stigma'.........................................................................................'25' 4.4.'Coming'out'.....................................................................................................................................'26' 5.'Ograničenja'u'istraživanju'...............................................................................................................'50' 6.'Zaključak'.................................................................................................................................................'51' 7.'Literatura'................................................................................................................................................'52' ' ' '
  • 6. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'4' 1. Uvod Postoje'neslaganja'oko'broja''LGB'osoba'u'svijetu.'Za'Hrvatsku'ne'postoje'podaci,'a'u' SAD5u'i'europskim'zemljama'broj'LGBT'osoba'je'od'3510%.'Ovakva'razlika'javlja'se' zbog'nemogućnost'dogovora'između'LGB'pokreta'i'vlada.'Naime'LGB'pokreti'govore' kako' je' učestalost' 10%,' ali' kako' postoji' problem' skrivanja' u' ormaru' zbog' stigmatizacije'i'nerješavanja'prava'i'nejednakosti'LGB'zajednice,'te'straha'od'istih,' prave'brojke'ne'mogu'biti'poznate.'Vlade'tvrde'da'je'učestalost'3,5%.'Ovo'pitanje' vjerojatno'neće'uskoro'dobiti'odgovor,'barem'dok'se'ne'poveća'svijest'i'tolerancija'u' društvu,'te'riješe'problemi'jednakosti'i'stigmatizacije'(Clinton,'2011).' 1.1. Što je coming out? Coming' out' je' cjeloživotni' proces' istraživanja' vlastite' seksualne' orijentacije' i' gej/lezbijskog' identiteta' i' dijeljenja' istog' s' obitelji,' prijateljima,' poslovnim' suradnicima'i'svijetom'općenito'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).'Coming'out'je'jedan' od'najznačajnijih'razvojnih'procesa'u'životu'LGB'osoba.' Kratica' dolazi' od' fraze' coming' out' of' the' closet,' tj.' izlaska' van' iz' ormara.' Podrazumijeva' prepoznavanje,' prihvaćanje,' izražavanje' i' dijeljenje' vlastite' seksualne'orijentacije'sa'sobom'i's'drugima'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).' Coming'out'se'odvija'u'nekoliko'faza,'točnije'u'šest'faza'(Cass,'1979,'prema'Kort,' 2003).''' • Prva' faza' je' faza' konfuzije' identiteta.' U' njoj' osoba' pretpostavlja' da' je' heteroseksualna,'jer'je'to'norma'u'patrijarhalnom'društvu'današnjice.'Zbog' toga'se'javlja'zbunjenost'kada'osoba'osjeti'privlačnost'prema'osobama'istog' spola'i'pita'se'tko'je'zapravo'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).' • Druga' faza' je' faza' usporedbe' identiteta' u' kojoj' osoba' počinje' misliti' da' je' homoseksualna' ili' biseksualna.' Može' se' javiti' osjećaj' otuđenosti' jer' više' nema'komfora'heteroseksualnog'identiteta'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).'
  • 7. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'5' • Treća' faza' je' faza' tolerancije' identiteta,' a' u' toj' fazi' osoba' vjeruje' da' je' homoseksualna' ili' biseksualna,' te' počinje' tražiti' druge' članove' LGB' zajednice'i'ostvarivati'kontakte's'njima'nadajući'se'prihvaćanju'i'podršci,'te' priznanju'sebe'kao'punopravnog'člana'LGB'zajednice.'U'ovoj'je'fazi'kvaliteta' kontakata's'LGB'zajednicom'od'presudne'važnosti'(Cass,'1979,'prema'Kort,' 2003).'' • Nakon' toga' slijedi' četvrta' faza,' prihvaćanje' identiteta,' u' kojoj' osoba' može' prihvatiti' svoj' homoseksualni' ili' biseksualni' identitet' i' tolerirati' ga' (Cass,' 1979,'prema'Kort,'2003).' • Peta'faza'je'faza'ponosa'zbog'identiteta,'a'u'toj'fazi'osoba'razdvaja'svijet'na' homoseksualce' i' biseksualce' koji' su' bitni' i' dobri' i' heteroseksualce' koji' su' nebitni'i'loši.'Osoba'se'sada'snažno'identificira's'LGB'zajednicom'i'obično'u' ovoj'fazi'dolazi'do'coming'outa'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).' • Posljednja'faza'je'faza'sinteze'identiteta,'a'u'njoj'osoba'priznaje'i'prihvaća' kako' postoje' dobre' i' važne' heteroseksualne' osobe' koje' pružaju' podršku.' Osoba' konačno' uspijeva' napraviti' sintezu' javnog' i' privatnog' seksualnog' identiteta'(Cass,'1979,'prema'Kort,'2003).' Mnogi' ljudi' naprave' coming' out' tijekom' tinejdžerskog' doba' jer' je' to' doba' kada' osoba'uči'o'sebi'i'svojoj'seksualnosti'i'identitetu.'Međutim,'proces'coming'outa'može' se'javiti'bilo'kada'u'životu.'Proces'tijekom'kojeg'osoba'dolazi'u'kontakt'sa'svojim' seksualnim'osjećajima'može'potrajati,'zbog'toga'mnogi'ljudi'naprave'coming'out'tek' kasnije' u' životu.' Na' coming' out' utječu' brojni' čimbenici,' npr.' spol,' dob,' etnička' pripadnost,' religioznost' i' dr.' što' svaki' coming' out' čini' posebnim' i' jedinstvenim' iskustvom'(Williamson,'2000).'
  • 8. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'6' 1.2. Razlozi outanja Ostanak' u' ormaru' zahtjeva' da' osoba' zadrži' značajan' aspekt' same' sebe' odvojen' i' skriven'od'drugih'u'njegovom/njezinom'životu'uključujući'one'do'kojih'mu/joj'je' najviše'stalo.'Osoba'stvara'temelje'na'krivim'i'štetnim'pretpostavkama'zbog'kojih' čini'nepravdu'prema'sebi'samome'(MacLachlan,'2012).' Ljudska' seksualnost' blisko' je' povezana' s' našim' kapacitetom' za' romantične' veze,' bliske' značajne' odnose' i' brojne' užitke.' Razvoj' zrelog' seksualnog' identiteta' dio' je' uspostavljanja' zrelosti,' a' naša' sposobnost' za' pronalaskom' vlastite' seksualnosti' zahtijeva' različite' forme' prepoznavanja' i' reakcije' drugih.' Osoba' koja' je' u' ormaru' žrtvuje'ove'socijalne'aspekte'spolnog'identiteta'kao'i'psihološke'dobrobiti'i'dobre' odnose'koji'dolaze's'njima'(MacLachlan,'2012).'' Neoutan' pojedinac' mora' se' pretvarati' da' je' heteroseksualan' i' suzdržavati' od' ispravljanja'drugih'koji'pretpostavljaju'da'je'tako.'Njegova'sposobnost'da'se'poveže' s'drugima'na'neki'način'je'ograničena'i'temelji'se'na'lažnom'karakteru,'čak'i'kada'je' prijevara' ograničena' na' laži' zbog' omaške.' Nastojanja' da' se' prikrije' i' zavara,' zahtijevaju'psihološka'i'odnosna'oruđa.'Tajnovitost'LGB'seksualnosti'povezana'je's' vlastitom' stigmatizacijom:' osjećajem' da' je' ponižavajuća,' posramljujuća' i' kriva' (Williamson,'2000;'MacLachlan,'2012).' 1.3. Internalizirana homofobija među LGB osobama Većina'današnjih'društava'predvođena'je'heteroseksualnošću,'ideološkim'sustavom' koji' negira,' ocrnjuje' i' stigmatizira' svaki' neheteroseksualni' oblik' ponašanja,' identitet,'vezu'ili'zajednicu.'Većina'djece'odrasle'u'takvim'društvima,'internalizirala' je' društvenu' heteroseksualnost' od' najranije' dobi.' Posljedično' lezbijke' i' gejevi' obično'doživljavaju'jedan'dio'negativnih'osjećaja'prema'sebi'samima'kada'prvi'put' otkriju'svoju'vlastitu'homoseksualnost'u'adolescenciji'ili'odrasloj'dobi.'Ovaj'osjećaj' koji'se'zove'internalizirana'homofobija'često'čini'proces'formiranja'identiteta'težim' i' može' predstavljati' psihološki' izazov' za' LGB' populaciju' tijekom' cijelog' života' (Williamson,'2000;'Herek,'Cogan,'Gillis,'Glunt,'1997).'''
  • 9. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'7' Prema' Allportovoj' (1954)' teoriji' osobina' koje' nastaju' zbog' viktimizacije,' stigmatizirani'pojedinci'uključuju'se'u'obrambene'reakcije'kao'rezultat'predrasuda' kojima' su' izloženi' (Williamson,' 2000).' Taj' mehanizam' može' biti' okrenut' na' van' (ekstrovertiran),' tako' da' osoba' pretjerano' i' opsesivno' brine' o' stigmatizirajućim' karakteristikama'ili'pak,'može'biti'okrenut'prema'unutra'(introvertirana)'pa'osoba' usmjerava'klevete'sama'na'sebe'i'identificira'se's'agresorom'(Williamson,'2000).'' Tijekom'otkrivanja'vlastite'homoseksualne'orijentacije,'razvijanja'identiteta'koji'se' temelji'na'njoj'i'otkrivanja'identiteta'drugima'–'coming'outa,'većina'LGB'populacije' uspješno' nadvlada' opasnosti' za' psihološku' dobrobit' predstavljenu' kroz' internaliziranu' homofobiju.' LGB' osobe' uspijevaju' povratiti' odbačene' i' obezvrijeđene' dijelove' sebe' samih,' razvijajući' identitet' u' koji' je' njihova' spolnost' dobro'integrirana'(Herek'i'sur.,'1997).' Unatoč'raširenom'prepoznavanju'internalizirane'homofobije'kao'važnog'izazova'za' mentalno' zdravlje' LGB' populacije,' u' nekoliko' objavljenih' radova' pokušalo' se' pronaći' njihovu' povezanost' (Shidlo,' 1994,' prema' Herek' i' sur.,' 1997).' Dostupni' podaci' govore' da' je' viša' razina' internalizirane' homofobije' povezana' s' nižim' samopoštovanjem' i' većim' psihološkim' stresom' i' depresijom' (Shidlo,' 1994;' Lima,' 1993;' Nicholson,' Long' 1990;' Wagner' i' sur.,' 1996,' prema' Herek' i' sur.,' 1997).' U' istraživanjima' je' dobiveno' i' da' je' internalizirana' homofobija' povezana' s' nižom' razinom' samorazotkrivanja' spolnog' identiteta' i' smanjenom' socijalnom' podrškom' (Shidlo,'1994;'Nicholson,'Long'1990;''Nungesser,'1983;'Ross,'Rosser,'1996,'prema'' Herek' i' sur.,' 1997).' Ograničenje' ovih' istraživanja' je' što' su' gotovo' sva' rađena' na' muškarcima'(gejevima).'' Jedno'od'istraživanja'provedeno'na'uzorku'žena,'lezbijki,'pokazuje'da'one'iskazuju' nešto'manje'žaljenja'od'gejeva'zbog'svoje'homoseksualnosti'i's'manjom'učestalosti' su'izjavljivale'da'bi'popile'„čarobnu'tabletu'koja'bi'ih'pretvorila'u'heteroseksualne“' (Bell,' Weinberg,' 1978,' prema' Herek' i' sur.,' 1997).' Neki' istraživači' mjerili' su' prihvaćanje' društvenih' stereotipa' o' lezbijkama,' te' su' dobili' da' je' viša' razina' internalizirane' homofobije' povezana' s' izražavanjem' tradicionalnijih' stavova' o' rodnim'ulogama,'jačom'ustrašenošću'od'roditelja'i'manjom'odvojenošću/slabijom'
  • 10. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'8' individualizacijom' od' roditelja,' te' većom' nelagodom' pri' razotkrivanju' seksualnog' identiteta'drugima'(Kahn,'1991,'prema'Herek'i'sur.,'1997).'' Kod'istraživanja'provedenih'na'LGB'populaciji,'postoji'problem'operacionaliziranja' konstrukta'internalizirane'homofobije.'Iako'se'stručnjaci'slažu'da'je'ona'negativno' osjećanje' prema' vlastitoj' ' homoseksualnosti' ili' biseksualnosti,' jako' su' različita' poimanja' specifične' konceptualizacije' i' operacionalizacije' (Shidlo,' 1994,' prema'' Herek'i'sur.,'1997).'Dakle,'internalizirana'homofobija'nije'operacionalizirana'jedino' kao'nevoljenje'vlastitih'homoseksualnih'osjećaja'i'ponašanja,'već'i'kao'neprijateljski' i' odbacujući' stavovi' usmjereni' prema' drugim' gej' ljudima,' klevetanje' homoseksualnosti' kao' neprihvatljivog' životnog' stila,' nespremnost' otkrivanja' vlastite' homoseksualnosti' drugima,' percipiranje' stigme' povezane' s' homoseksualnošću'i'prihvaćanje'društvenih'stereotipa'o'homoseksualnosti'(Shidlo,' 1994;' Nicholson,' Long' 1990;' ' Nungesser,' 1983;' Ross,' Rosser,' 1996;' Kahn,' 1991,' prema'Herek'i'sur.,'1997).'Ipak,'ovi'konstrukti'bi'se'trebali'promatrati'kao'korelati' internalizirane'homofobije,'a'ne'kao'manifestacije'iste.' S'druge'strane,'treba'razmisliti'o'ideji'kako'primjerice'u'rasističkom'društvu'većina' ljudi' ima' internalizirane' barem' neke' rasističke' stavove.' Slično' tome' u' većinski' heteroseksualnom' društvu' vjerojatno' se' barem' djelomično' internaliziraju' heteroseksualne'i'homofobne'vrijednosti.'Drugim'riječima,'osoba'ne'mora'nužno'ne' biti'outana'zbog'internalizirane'homofobije'već'može'biti'svjesna'realnog'rizika'po' vlastitu'sigurnost'i'dobrobit.'Outanje'nije'za'svaku'osobu'jednako'rizično.'Nije'isti' rizik' za' samca,' zaposlenog' i' samostalnog' muškarca' u' usporedbi' sa' samohranom' majkom's'troje'djece.'Ovi'rizici'nisu'samo'rizici'za'fizičku'sigurnost'osobe,'već'oni' uključuju'i'moralnu'predanost'brizi''i'potpori'za'uzdržavane'članove.'Prema'tome,' ponekada' je' ostanak' u' ormaru' svrsishodan,' a' ne' posljedica' internalizirane' homofobije'(MacLachlan,'2012).'' U'nekim'slučajevima,'integracija'i'otkrivanje'seksualnog'identiteta'koji'je'važan'za' osobni' osjećaj' „biti' čovjekom“,' može' rezultirati' gubitkom' drugih' identiteta,' npr.' kulturalnog'ili'religijskog'identiteta'ili'obitelji'i'zajednice.'Ipak,'treba'naglasiti'da'je' osobni'seksualni'identitet'povezaniji's'osobnosti'i'dobrobiti'za'dostojanstvo'osobe' nego'kulturalni,'religijski,'klasni'ili'socijalni'identitet'(MacLachlan,'2012).'
  • 11. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'9' Coming'out'može'biti'uvijet'za'ulazak'u'podržavajuću'LGB'zajednicu,'osobito'nakon' što'su'se'norme'u'LGB'zajednici'promijenile'i'postale'manje'tolerantne'prema'onima' koji' ostaju' u' ormaru.' Utoliko' što' su' prijateljstvo,' solidarnost' i' podrška' zajednice' nužne'sastavnice'kvalitetnog'i'dobrog'života,'coming'out'može'olakšati'pouzdaniji' pristup'svemu'ovome,'jer'ormar'je'mračan'i'skrovit,'siguran'i'zaštićujuć,'ali'isto'tako' je'i'tajnovit,'obmanjiv'i'posramljujuć'(MacLachlan,'2012).' Metafora' s' ormarom' teorijska' je' i' praktična.' Vrata' ormara' ne' čine' nužno' outanje' suptilnim:' otvorena' su' (otkrivajući' sve),' odškrinuta' (otkrivajući' samo' nekima)' ili' zatvorena'(ne'otkrivajući'ništa).''Ova'vrata'učinkovito'skrivaju'ono'što'je'moguće'da' postane' vidljivo,' opipljivo' i' što' već' ionako' postoji,' ali' skriveno' je.' Ormari' nisu' čarobni' i' ne' mogu' stvoriti' ili' sakriti' ono' čega' tamo' ionako' nema.' Osoba' može' otvoriti' vrata' ormara' mnogo' puta,' iznoseći' različite' predmete' van' svaki' put' (otkrivajući'se'na'različite'načine)'ili'iznoseći'isti'predmet'više'puta'(otkrivajući'se' na'isti'način)'različitim'ljudima'(MacLachlan,'2012).' 1.4. Kvaliteta i zadovoljstvo životom u LGB populaciji Zadovoljstvo' životom' odnosi' se' na' kognitivan' prosudbeni' proces,' a' predstavlja' globalni/cjelokupni' pristup' kvaliteti' života' pojedinca' prema' njegovim' odabranim' kriterijima.' Prosudbe' o' zadovoljstvu' ovise' o' usporedbi' pojedinčevih' okolnosti' s' onim' što' on/ona' smatra' prikladnim' standardom' (Shin,' Johnson,' 1978,' prema' Diener,'Emmons,'Larsen,'Griffin,'1985).'Važno'je'da'u'tom'procesu'prosudbe'osoba' sama' procjenjuje' i' trenutno' stanje' i' vlastite' standarde,' a' ne' neke' standarde' postavljene'izvana.' Kada' se' govori' o' zdravlju' i' kvaliteti' života,' homoseksualni' muškarci' i' žene,' u' usporedbi' s' heteroseksualnim,' učestalije' obolijevaju' od' anksioznih' poremećaja,' afektivnih' poremećaja' i' učestalije' zloupotrebljavaju' sredstva' ovisnosti' (Meyer,' 2003,'prema'Bybee,'Sullivan,'Zielonka,'Moes,'2009).'Gej'muškarci'češće'izvještavaju' o'višoj'razini'anksioznosti,'depresije'i'beznadnosti'(Fergusson'i'sur.,'1999,'prema' Bybee' i' sur.,' 2009).' Također,' gej' muškarci' su' češće' od' heteroseksualnih' skloni' pokušajima' suicida' i' zadobivaju' brojne' ozljede' uslijed' takvih' pokušaja' (Bagley,' Tremblay,'2000;'prema'Bybee'i'sur.,'2009).''
  • 12. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'10' 'Meyer'(2003)'govori'da'je'prikrivanje'seksalnog'identiteta'primaran'uzrok'mogućih' mentalnih'problema'u'LGB'populaciji'(Bybee'i'sur.,'2009).'Pojedinci'mogu'prikrivati' svoj' seksualni' identitet' zbog' straha' od' stigmatizacije,' izopćavanja,' odbacivanja,' otkaza' ili' fizičkog' napada' (Meyer,' 2003,' prema' Bybee' i' sur.,' 2009).' Međutim,' unutarnje' iskustvo' prikrivanja' može' postati' privatan' pakao' za' osobu.' Prikrivanje' vodi' prekidanju' podržavajućih' veza' s' LGB' zajednicom' ili' simpatizerima' LGB' zajednice.'Namjerne'laži,'prikrivanja'i'skrivanje'tajni'mogu'voditi'u'štetne'osjećaje' srama' i' krivnje' koji' služe' daljnjem' potkopavanju' mentalnog' zdravlja' i' dobrobiti' (Bybee'i'sur.,'2009).''' Uobičajene'situacije'koje'pobuđuju'sram'pri'odlučivanju'o'coming'outu'uključuju:' realno'ili'anticipirano'roditeljsko'odobravanje'ili'odbijanje,'brigu'oko'tuđe'negativne' procjene,'poniženje,'omalovažavanje'i'kršenje'društvenih'normi,'što'su'sve'situacije' koje'mogu'biti'teže'za'homoseksualnu'osobu,'nego'za'heteroseksualnu'(Haggarty,' Bybee,'2004;'Tangney,'1992,'prema'Bybee'i'sur.,'2009).'Među'gej'muškarcima,'sram' se'javlja'kada'percipiraju'sebe'kao'one'koji'krše'društvene'norme,'streotipne'muške' uloge'i'normativno'seksualno'ponašanje'(Allen,'Oleson,'1999,'prema'Bybee'i'sur.,' 2009).' Izvor'krivnje'može'biti'izdaja'drugih'ili'izdanost'od'drugih.'Primjerice,'lezbijka'ne' predstavi'svoju'partnericu'roditeljima'kao'takvu,'već'ju'predstavi'kao'prijateljicu,' čime'izda'svoju'partnericu,'a'istovremeno'ima'osjećaj'da'je'izdana'jer'ju'partnerica' nakon' toga' ostavi.' Ovaj' problem' utječe' na' intimne' veze' i' šteti' partnerskoj' vezi' (Jones'i'sur.,'1995;'Kugler,'Jones,'1992,'prema'Bybee'i'sur.,'2009).'Štetna'kronična' krivnja'može'biti'rezultat'prikrivanja'seksualnog'identiteta'i'izdaje,'te'štete'koja'se' time' nanosi' odnosu' i' vezi,' a' može' biti' i' rezultat' razočarenja,' posramljivanja' ili' emocionalne' povrede' od' strane' obitelji' zbog' otkrivanja' seksualnog' identiteta' (Bybee'i'sur.,'2009).' Sram' i' krivnja' tako' mogu' spriječavati' homoseksualnu' osobu' da' otkrije' seksualnu' orijentaciju'i'obratno'5'prikrivanje's'namjernom'neiskrenošću'mogu'poticati'maligne' oklijevajuće'i'otežuće'osjećaje'srama'i'krivnje.'Strahovi'od'društvene'stigmatizacije'i' fizičkog'nasilja'mogu'dodatno'poticati'ovaj'začarani'krug'(Bybee'i'sur.,'2009).'
  • 13. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'11' Navedeni'problemi'mentalnog'zdravlja,'kao'i'povećana'učestalost'pokušaja'suicida,' te'fizički'napadi'na'LGB'osobe'još'su'učestaliji'ako'se'promatra'ruralna'sredina'u' usporedbi' s' gradom' (Smyth,' 2011).' Zbog' toga' se' mnogi' mladi' ljudi' iz' ruralnih' sredina'odlučuju'na'šutnju'i'ostanak'u'ormaru'duže'od'mladih'odraslih'u'gradu,'te' su' često' prisiljeni' preseliti' se' u' veći' grad' kako' bi' mogli' slobodno' živjeti' (Smyth,' 2011).'' 1.5. Coming out u obitelji Odluka'da'će'osoba'napraviti'coming'out'može'donijeti'puno'stresa,'ali'i'pomoći'u' podizanju'samopoštovanja'i'poboljšati'kvalitetu'odnosa.'Međutim,'postoje'i'rizici'i' zato'je'važno'razmisliti'kako'se'nositi's'potencijalnim'posljedicama'prije'nego'li'se' napravi'coming'out.'' Može'se'dogoditi'da'prijatelji'i'obitelj'ne'odreagiraju'na'način'pun'razumijevanja'i' odnosi'se'mogu'značajno'promijeniti.'Zbog'toga'je'važno'da'osoba'bude'potpuno'u' redu's'tim'što'je'LGB,'prije'odluke'o'coming'outu,'jer'će'na'taj'način'biti'spremnija' nositi'se's'nesporazumima'i'predrasudama'koji'se'mogu'javiti.'Nažalost,'za'mnoge' LGB'osobe,'coming'out'može'značiti'riskiranje'vlastite'sigurnosti:'gubitak'posla'ili' gubitak'obiteljske'podrške'i'pomoći,'što'može'izazvati'velik'financijski'problem,'te'je' važno'biti'pripravan'kako'se'sam'financirati'u'takvoj'situaciji.' Nakon'što'LGB'osobe'naprave'coming'out'prvo'samima'sebi,'mnoge'od'njih'počnu' razrađivati'strategiju'kako'napraviti'coming'out'prijateljima,'a'u'nekim'slučajevima,' ako'se'odvaže'za'to,''i'članovima'obitelji'(Herdt,'Boxer,'1993,'prema'Baptist,'Allen,' 2008).'Coming'out'tada'postaje'cjelovito'obiteljsko'iskustvo.'' Iako' su' reakcije' na' osobnu' prilagodbu' pojedinih' članova' obitelji' korisne' i' važne,' govore' nam' malo' o' karakteristikama' i' vezama' (komunikaciji,' donošenju' odluka,' podršci,' snazi,' konfliktima)' u' obiteljskom' sustavu' (Demo' and' Allen' 1996,' prema' Baptist,'Allen,'2008).' Socijalno' okruženje' (npr.' obitelj)' utječe' na' ljudsko' ponašanje' kroz' stjecanje' značajnih' iskustava.' Glavna' pretpostavka' je' da' je' stvarnost' temeljena' na'
  • 14. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'12' vjerovanjima,' mapama' i' pretpostavkama' o' svijetu' (Bateson' 1972,' prema' Baptist,' Allen,' 2008).' Proces' stvaranja' realiteta' u' socijalnom' okruženju,' kao' što' je' obitelj,' daje'iskustvo'sagledavanja'nekog'problema'iz'više'različitih'perspektiva.' Unutar' obiteljskog' sustava,' članovi' definiraju' sebe' u' međusobnoj' interakciji' dobivajući'razumijevanje'drugih'članova.'Članovi'stvaraju'osjećaj'sebe'koji'proizlazi' iz' njihove' komunikacije' s' drugima,' a' taj' osjećaj' sebe' suština' je' njihovog' odnos' s' drugima'(Lax,'1992,'prema'Baptist,'Allen,'2008).'Ove'interakcije'vode'razumijevanju' značenja' i' namjera' ljudskog' ponašanja.' U' tom' prostoru' među' ljudima,' u' tom' uobičajenom'svijetu,'evoluiraju'spoznaje,'a'pojedinci'razvijaju'osjećaj'identiteta'ili' unutarnji'glas'(Gergen,'1985,'prema'Baptist,'Allen,'2008).''' Radovi'o'coming'outu'koji'su'vezani'uz'obitelj'LGB'osobe'uglavnom'istražuju'faktore' koji' vode' pojedinca' do' odluke' da' napravi' coming' out' u' obitelji' i' efekte' na' vezu'' roditelj' –' dijete' (Cramer,' Roach,' 1988;' D’Augelli' i' sur.,' 1998;' Han,' 2001;' Kaffko,' 1994;' Leaveck,' 1994;' Miller,' Boon,' 2000,' ' prema' Baptist,' Allen,' 2008).' Tako' su' istraživanja'coming'outa'lezbijki'pokazala'da'ono'utječe'na'njihovu'vezu's'obitelji'i' prijateljima' tako' što' dolazi' do' promjena' u' komunikaciji,' strukturi' odnosa' i' vjerovanjima'(Oswald,'2000,'prema'Baptist,'Allen,'2008).'' Članovi' obitelji' reagiraju' na' proces' coming' outa' na' različitim' razinama' (Baptist,' Allen,'2008).'' • Na'individualnoj'razini'bore'se's'priznavanjem'svog'novog'homoseksualnog' identiteta.' Prigrliti' svoj' homoseksualni' identitet' znači' prevladati' vlastitu' homofobiju' i' negativne' stavove' prema' LGB' populaciji' i' naučiti' biti' LGB' (Baptist,'Allen,'2008).'''''' • Na'obiteljskoj'razini'vide'povećanje'zajedništva'i'povezanosti'kao'obitelj'sve' dok'otovreno'ne'podijele'i'ne'prime'različita'stajališta'koja'postoje'unutar' obitelji'(Baptist,'Allen,'2008).' • Na' društevnoj' razini,' obitelji' je' važno' izgraditi' novu' socijalnu' mrežu.' Ovaj' proces'vodi'ih'u'selektivan'proces'coming'outa'članovima'zajednice.'Trebaju' znati'odabrati'pred'kim'napraviti'coming'out'(Baptist,'Allen,'2008).'
  • 15. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'13' • Na'političkoj'razini'obitelj'osvještava'novu'činjenicu'da'je'kategorizirana'kao' manjina' koja' stvara' i' pruža' svrhu' s' kojom' se' mogu' poistovjetiti' (Baptist,' Allen,'2008).' Potreba'da'obitelj'pripada'drugima'i'da'se'oslanja'na'druge'je'pokretač'za'dijeljenje' unutarnjih' iskustva' s' drugim' članovima' obitelji.' To' pruža' potvrdu' i' dozvolu' za' propitkivanje,'sumnju,'potragu'i'istraživanje'iako'sve'to'uzrokuje'stres,'osobito'kad' se'jave'konflikti'(Baptist,'Allen,'2008).'' Međusobno' poštovanje' članova' obitelji' i' poštovanje' koje' imaju' prema' vlastitim' osobnim'procesima'su'ključ'konstruktivnog'razvoja'obiteljskih'odnosa.' 1.6. Religioznost Religioznost'podrazumijeva'vjerovanje'i'štovanje'boga'ili'božanske'moći'i'aktivno' prakticiranje'vjere.'Iako'u'svijetu'postoje'brojne'religije'koje'su'u'suživotu,'kao'npr.' u' Americi' i' iako' je' religioznost' sastavni' dio' života' velike' većine' populacije,' ona' o' osobnosti' pojedinca' govori' vrlo' malo.' Zašto' bi' drugačije' bilo' sa' spolnim' identitetom?'' U'prvim'stoljećima'postojanja,'kršćanstvo'je'nastojalo'ograničiti'seksualne'odnose' samo' na' prokreacijske,' tj.' u' svrhu' produženja' vrste.' ' Seksualni' odnos' bez' prokreacijske' svrhe,' tretiran' je' kao' neprirodan' i' stavljen' je' uz' sodomiju' i' masturbaciju,' te' je' zabranjivan' u' homoseksualnoj' ili' heteroseksualnoj' formi.' Za' vrijeme' inkvizicije,' homoseksualnost' se' tretirala' kao' hereza,' te' je' bila' kažnjavana' progonom,' a' često' i' brutalnim' mučenjem' i' smrću.' Do' danas' je' ostao' pogled' i' uvjerenje' unutar' vjerskih' krugova' kako' je' homoseksualnost' grijeh.' (Siker,' 2006).' Kršćanstvo'i'Katolička'crkva,'kao'jedan'od'najvećih'vjerskih'autoriteta'u'svijetu'su' zato'još'uvijek'zatvoreni'i'gledaju'na'LGB'populaciju'negativno.'To'može'varirati'od' obeshrabrivanja,'pogotovo'istospolnih'seksualnih'odnosa,'preko'preraspodjeljivanja' među' pristašama' i' aktivnog' suprotstavljanja' društvenom' prihvaćanju' LGB' identiteta,'sve'do'izbacivanja'iz'vjerske'zajednice'i'odricanja'osoba'homoseksualne' orijentacije'(Eskridge,'1997).''
  • 16. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'14' Judaizam' prema' svom' vjerskom' zakonu' (halakhah),' također' na' homoseksualnost' gleda' kao' na' grijeh' koji' se' treba' strogo' kazniti' (izdvajanjem' iz' zajednice' ili' čak' smrću),' ali' te' se' kazne' u' stvarnosti,' prema' civilnom' zakonu' ne' primjenjuju.' Iako' Židovi'na'homoseksualnost'ne'gledaju'blagonaklono'i'ne'prihvaćaju'je,'otvorenije'i' modernije'vjerske'zajednice'prihvaćaju'homoseksualnost'kao'dio'identiteta'osobe,' te'su'otvorene'prema'LGB'osobama'(Siker,'2006).' U' islamskim' zemljama,' homoseksualnost' je' grijeh' za' koji' se' i' u' današnje' vrijeme' primjenjuju'krajnje'stroge'i'neprihvatljive'kazne'bičevanjem,'zatvorom'(npr.'Egipat5' do'5'godina'zatvora'ili'Malezija5do'20'godina'zatvora)'ili'smrću'(npr.'Mauritanija,' Iran).'Na'pokušaj'borbe'za'prava'LGB'osoba'u'islamskim'zemljama,'gleda'se'kroz' prizmu'vjere'i'politike,'tj.'gleda'se'kako'će'se'islam'postaviti'prema'pritisku'Zapada,' ali' unatoč' otporima,' na' Zapadu' su' se' u' novije' vrijeme' (krajem' 19805ih)' počele' osnivati'muslimanske'pro5gej'grupe'koje'se'bore'za'ravnopravnost'(Siker,'2006).' Nažalost,'sve'ovo'potpomaže'odgađanju'prihvaćanja'seksualnog'identiteta,'jačanju' osjećaja'krivnje'i'srama'(„jer'će'gorjeti'u'paklu“),'te'odgađa'coming'out'zbog'straha' od'odbacivanja'od'strane'zajednice'i'obitelji,'stigmatizacije'i'straha'od'nasilja.'Sve' ovo'povećava'i'učestalost'pojavljivanja'raznih'psiholoških'problema'i'poteškoća'od' depresije' i' niskog' samopoštovanja,' do' zlouporabe' sredstava' ovisnosti' i' osjećaja' izoliranosti,'osamljenosti'i'beznađa'(Herek'i'sur.,'1997;'Bybee'i'sur.,'2009;'Smyth,' 2011;' MacLachlan,' 2012)' .' Drugim' riječima,' problem' je' uglavnom' povezan' s' internaliziranom'homofobijom'koja'može'biti'i'naglašenija.' Istraživanje' provedeno' na' LGB' populaciji' na' Novom' Zelandu,' pokazalo' je' da' ' se' 2004.'godine'73%'LGB'populacije'izjasnilo'kao'ateisti,'14,8%'kao'kršćani,'a'2,2%' kao'budisti.'Od'1966.'godine,'LGB'osobe'se'odriču'pripadnosti'kršćanstvu'sa'stopom' rasta'2,37'puta'brže'od'opće'populacije'na'Novom'Zelandu'(Hendrickson,'2007).''U' istraživanju'se'njih'59,8%''izjasnilo'da'vjeruju'u'prirodnu'silu,'boga'ili'bogove,'pri' čemu'se'o'ovakvoj'vjeri'izjavilo'64,9%'žena'i'55,5%'muškaraca'(Hendrickson,'2007).' U' religioznijim' i' konzervativnijim' obiteljima' stoga' treba' biti' posebno' oprezan' s' donošenjem' odluke' o' coming' outu.' Zbog' duboko' usađenih' religioznih' stavova' ponekad'je'teže'prihvatiti'vlastiti'homoseksualni'identitet'i'LGB'osoba'će'vjerojatno' uložiti'u'ovaj'proces'više'energije'i'vremena'kako'bi'prihvatila'novi'identitet.'Treba'
  • 18. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'16' 2. Ciljevi istraživanja Prvi'cilj'istraživanja'bio'je'opisati'proces'coming'outa'kod'osoba'homoseksualne'i' biseksualne'spolne'orijentacije'u'Hrvatskoj.' Drugi' cilj' istraživanja' je' bio' utvrditi' karakteristike' sljedećih' čimbenika' važnih' za' proces' coming' outa:' sociodemografskih' karakteristika,' zadovoljstva' životom,' internalizirane' homofobije,' religioznosti' i' obiteljskih' odnosa' kod' osoba' homoseksualne'i'biseksualne'spolne'orijentacije'u'Hrvatskoj.' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' ' '
  • 19. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'17' 3. Metoda 3.1. Sudionici U' provedenome' istraživanju' sudjelovali' su' korisnici' gay' portala:' gay.hr,' crol.hr' i' queer.hr' na' kojemu' im' je' putem' Interneta' bio' dostupan' upitnik.' Sveukupno' je' u' istraživanju' sudjelovalo' 1194' osoba' od' čega' 423' žene' (35,43%)' i' 771' muškarac' (64,57%).'Najmlađi'sudionik'istraživanja'ima'14'godina,'a'najstariji'70.'Medijan'dobi' je'24'godine,'odnosno,'polovina'sudionika'ovog'istraživanja'mlađa'je'od'24'godine.' Ostale'socio5demografske'karakteristike'pregledno'su'prikazane'u'tablicama.'' Tablica'1.'Frekvencije'po'spolu'i'seksualnoj'orijentaciji' Spol Ukupno M Ž Seksualna orijentacija homoseksualna 605 245 850 biseksualna 157 162 319 ne znam 2 7 9 ostalo 7 9 16 Ukupno 771 423 1194 ' Od'ukupnog'broja'muških'sudionika'istraživanja'njih'605'(76,67%)'sebe'identificira' kao'geja,'a'157'(19,89%)'muškaraca'smatra'se'biseksualnim.'Od'ukupnog'broja'žena' koje'su'sudjelovale'u'istraživanju'njih'245'(54,57%)'identificiraju'se'kao'lezbijke,'a' 162'(36,08%)'žene'smatraju'se'biseksualnima.' U' Tablici' 2.' prikazana' su' mjesta' stanovanja' s' obzirom' na' to' gdje' su' sudionici' istraživanja'odrasli,'odnosno,'proveli'najveći'dio'svog'djetinjstva'i's'obzirom'na'to' gdje' trenutno' žive.' Najveći' postotak' sudionika' svoje' je' djetinjstvo' provelo' u' nizu' manjih'gradova'diljem'Hrvatske'(32,8%),'u'Zagrebu'(22,7%)'i'u'selima'(16,9%).'S'
  • 20. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'18' druge' strane' u' ovome' trenutku' najveći' postotak' uzorka' živi' u' Zagrebu' (45,5%)' i' manjim'gradovima'do'50'000'stanovnika'(18,5%).' Tablica'2.'Prikaz'mjesta'stanovanja's'obzirom'na'to'gdje'su'sudionici'istraživanja' odrasli'i's'obzirom'na'to'gdje'trenutno'žive' Gdje je osoba odrasla Gdje trenutno živi N % N % Zagreb 281 22,7 563 45,5 Split 92 7,4 77 6,2 Rijeka 68 5,5 96 7,8 Osijek 64 5,2 65 5,3 Zadar 29 2,3 39 3,2 Slavonski Brod 33 2,7 20 1,6 Velika Gorica 11 0,9 14 1,1 Pula 22 1,8 15 1,2 Kaštela 9 0,7 5 0,4 Karlovac 14 1,1 7 0,6 manji grad (do 50.000 stanovnika) 406 32,8 229 18,5 selo 209 16,9 108 8,7 Σ 1238 100 1238 100 '
  • 21. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'19' Tablica'3.'Prikaz'stupnja'obrazovanja'i'zaposlenosti'sudionika' Stupanj obrazovanja N % Zaposlenost N % OŠ 47 3,8 Idem u školu 162 13,1 SSS 714 57,7 Studiram 451 36,4 VŠS 146 11,8 Zaposlen/a 473 38,2 VSS 258 20,8 Nezaposlen/a 145 11,9 magisterij, doktorat 73 5,9 U mirovini 5 0,4 Σ 1238 100 Σ 1238 100 ' Najveći'postotak'sudionika'ima'srednju'stručnu'spremu'(57,7%),'a'vrlo'je'visok'i' udio'sudionika'koji'imaju'barem'višu'stručnu'spremu,'odnosno,'38,5%'sudionika.' Postotak' sudionika' barem' sa' višom' stručnom' spremom' bi' u' nekom' narednom' istraživanju'kroz'nekoliko'godina,'vjerojatno'bio'i'veći'zbog'velikog'udjela'studenata' u'uzorku'(36,4%).'Od'ukupnog'broja'sudionika,'najveći'dio'njih'je'zaposlen'(38,2%),' potom' slijede' sudionici' koji' studiraju' (36,4%)' i' oni' koji' su' trenutno' u' sustavu' srednjoškolskog'obrazovanja'(13,1%).' Tablica'4.'Prikaz'bračnog'statusa'sudionika'istraživanja' N % sam/a 722 58,3 veza s partnerom/icom istog spola 414 33,4 veza s partnerom/icom suprotnog spola 72 5,8 u braku s partnerom/icom istog spola 6 0,5 u braku s partnerom/icom suprotnog spola 15 1,2 rastavljen/a 4 0,3 udovac/udovica 2 0,4 Σ 1238 100 '
  • 22. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'20' Jedno' od' pitanja' odnosilo' se' i' na' bračni' status' sudionika' istraživanja.' Najveći' postotak'sudionika'je'sam'(58,3%)'ili'u'vezi's'partnerom/partnericom'istog'spola' (33,4%).'Od'ukupnog'broja'ispitanika,'njih'6'je'odgovorilo'kako'se'nalazi'u'braku's' partnerom/partnericom'istog'spola'iako'brak's'partnerom/partnericom'istog'spola' nije' moguće' sklopiti' u' Hrvatskoj.' U' Hrvatskoj' je' za' osobe' homoseksualne/biseksualne' spolne' orijentacije' moguće' da' budu' u' istospolnoj' zajednici.' Tablica' 5.' Frekvencije' i' proporcije' s' obzirom' na' to' s' kime' sudionici' istraživanja' trenutno'žive' S kime sudionik/ica živi N % sam/a 269 21,7 partner/ica 157 12,7 roditelji 578 46,7 prijatelj/ica 16 1,3 cimer/ica 155 12,5 rođak/inja 24 1,9 studentski dom 27 2,2 ostalo 12 1,0 Σ 1238 100 U'provedenome'istraživanju'sudionici'su'pitani'i's'kime'žive,'a'najveći'postotak'njih' živi'sa'roditeljima'(46,7%),'sami'(21,7%)'ili'sa'partnerom/partnericom'(12,7%).' 3.2. Instrumenti Podaci'u'ovome'istraživanju'prikupljeni'su'pomoću'upitnika'koji'je'podijeljen'u'pet' cjelina.'' U'prvome'dijelu'upitnika'koji'se'sastoji'od'12'pitanja'cilj'je'bio'prikupiti'informacije' o' dobi,' spolu,' spolnoj' orijentaciji,' mjestu' prebivališta,' bračnom' i' ekonomskom' statusu'sudionika.''
  • 23. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'21' Drugi'dio'upitnika'sastoji'se'od'3'pitanja'kojima'se'ispituju'stupanj'religioznosti'i' važnost'religioznosti'sudionika'i'njihovih'obitelji.' Skala'zadovoljstva'životom'prevedena'je'i'prilagođena'verzija'skale'Satisfaction'With' Life'Scale'koju'su'izvorno'izradili'Diener,'Emmons,'Larsen'i'Griffin'(1985).''' Skala'se'sastoji'od'5'čestica,'a'u'radu'se'koristi'ukupan'rezultat'koji'se'interpretira' kao'zadovoljstvo'životom.'Teoretski'raspon'rezultata'je'od'5'do'25'pri'čemu'veći' rezultat'ukazuje'na'veće'zadovoljstvo'životom.'' Zadatak'svakog'sudionika'bio'je'odrediti'na'Likertovoj'skali'od'5'stupnjeva'u'kojoj' mjeri'pojedina'čestica'prikladno'opisuje'njegov'život.'' Primjeri'čestica'iz'skale'su:'„Moj'život'je'vrlo'blizu'onome'što'smatram'idealnim.“'i' „Kada'bih'ponovo'mogao/la'proživjeti'svoj'život'ne'bih'mijenjao/la'gotovo'ništa.“' Upitnik' Internalizirana' seksualna' stigma' prevedena' je' i' za' potrebe' istraživanja' prilagođena'verzija'Internalized'Sexual'Stigma'Scale'koju'su'izradili'Martin'i'Dean' (1988).'' Skala'se'sastoji'od'9'čestica,'a'teoretski'raspon'rezultata'je'od'9'do'45'pri'čemu'veći' rezultat'ukazuje'na'veći'stupanj'internalizacije'seksualne'stigme.'' Prilikom'ispunjavanja'upitnika'zadatak'svakog'sudionika'bio'je'na'Likertovoj'skali' od'5'stupnjeva'odrediti'u'kojoj'mjeri'se'pojedina'tvrdnja'odnosi'na'njega.' Primjeri'čestica'iz'skale'su:'„Pokušavao/5la'sam/pokušavam'biti'nezainteresiran/5a' za' osobe' istog' spola“' i' „Pokušavao/5la' sam/pokušavam' postati' seksualno' zainteresiraniji/5a'za'osobe'suprotnog'spola“.' Posljednji' i' najduži' dio' upitnika' sadrži' niz' od' 23' pitanja' kojima' su' se' nastojale' prikupiti'informacije'o'tome'kako'je'kod'sudionika'istraživanja'tekao'proces'coming' outa.'' Ovim'dijelom'upitnika'autorice'su'nastojale'prikupiti'informacije'o'tome'u'kojoj'dobi' i' pod' kojim' okolnostima' su' sudionici' prvi' puta' pomislili' kako' su' homoseksualne' spolne'orijentacije.'Kome'su'otkrili'svoju'spolnu'orijentaciju,'u'kojoj'dobi'i'kako'su'
  • 24. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'22' se'osjećali,'kakve'su'bile'reakcije'osoba'pred'kojima'su'se'outali,'koliko'im'je'važno' da'drugi'znaju'za'njihovu'spolnu'orijentaciju.'' Posljednjih' pet' pitanja' su' pitanja' otvorenog' tipa' kojima' su' autorice' nastojale' istražiti' koji' su' općeniti' razlozi' outanja,' što' bi' željeli/e' da' drugi' znaju' o' procesu' coming'outa,'što'je'sudionicama/icima'bilo'najteže'prilikom'coming'outa,'što'bi'im' olakšalo'coming'out'i'ukoliko'se'nisu'outali'–'koji'su'najvažniji'razlozi'za'to.' 3.3. Postupak Provedeno'istraživanje'osmišljeno'je'kao'online'anketa'koja'je'na'portalima'gay.hr,' crol.hr'i'queer.hr.'Korisnicima'tih'portala'anketa'je'bila'dostupna'za'ispunjavanje'u' periodu'24.05.'5''15.06.2012.'godine.'Većini'sudionika'istraživanja'je'za'ispunjavanje' ankete'bilo'potrebno'do'petnaest'minuta'vremena.'' Klikom'na'upitnik'na'portalima'gay.hr,'crol.hr'i'queer.hr'bi'se'pred'njima'otvorio' upitnik'i'uputa'za'ispunjavanje'upitnika.' „Pred'Vama'se'nalazi'upitnik'kojim'nastojimo'ispitati'i'opisati'jedno'od'najznačajnijih' razdoblja'u'životu'velikog'broja'LGB'osoba,'a'to'je'coming'out'ili'obznanjivanje'vlastite' spolne' orijentacije' obitelji,' prijateljima' i/ili' kolegama' u' školi,' fakultetu' ili' poslu.' Budući' da' do' sada' u' Hrvatskoj' nije' provedeno' niti' jedno' istraživanje' te' ili' slične' tematike'i'da'nemamo'informacije'kako'jedna'prosječna'LGB'osoba'u'Hrvatskoj'„izlazi' iz'ormara“'vrijeme'koje'ćete'izdvojiti'za'ispunjavanje'upitnika'i'Vaši'odgovori'su'nam' neizmjerno'važni.'Vrijeme'potrebno'za'ispunjavanje'ovog'upitnika'je'desetak'minuta,'a' svi'prikupljeni'podaci'biti'će'korišteni'isključivo'u'znanstvene'svrhe'te'Vam'jamčimo' potpunu' anonimnost.' Pitanja' u' ovom' upitniku' nemaju' točnih/netočnih' odgovora' i' molimo'Vas'da'budete'što'iskreniji'tijekom'ispunjavanja'upitnika."' Nadalje,' s' obzirom' na' to' da' je' upitnik' podijeljen' u' pet' cjelina,' prije' svake' cjeline' također' je' za' sudionike' ostavljena' kratka' uputa' o' tome' što' se' u' konkretnim' pitanjima'od'njih'želi'saznati.'' '
  • 25. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'23' 4. Rezultati i rasprava 4.1. Religioznost Analizom'podataka'prvo'su'pokrivena'pitanja'vezana'uz'religioznost.'' Sudionici/ce'istraživanja'u'prosjeku'se'ne'smatraju'religioznima'(M=2,37,'sd=1,30),' smatraju' kako' se' njihove' odluke' i' postupci' ne' nalaze' pod' utjecajem' religioznosti' (M=1,8,' sd=1,06),' te' kako' religioznost' nije' ni' bitna' ni' nebitna' članovima' njihovih' obitelji'(M=3,07,'sd=1,29).' Dobiveni'podaci'o'važnosti'religioznosti'i'utjecaju'religioznosti'na'odluke'i'postupke' sudionika/ca' iznenađujući' su,' jer' prema' podacima' Središnjeg' crkvenog' ureda' za' statistiku' (2011,' prema' Andrijanić,' 2011)' u' Hrvatskoj' ima' 89,88%' katolika/katolkinja.'Moguće'objašnjenje'dobivenih'podataka'je'to'da'su'sudionici/ce' zbog'konzervativnih'stavova'Crkve'prema'homoseksualnosti'i'biseksualnosti,'a'kako' bi'slobodnije'mogli'živjeti'vlastitu'seksualnost,'prilagodili'stavove'i'smanjili'važnost' koju'religija'ima'u'njihovim'životima.' Kako'bi'provjerile'postoji'li'razlika'između'muškaraca'i'žena'te'osoba'biseksualne'i' homoseksualne' spolne' orijentacije,' autorice' su' provele' dvije' odvojene' analize' kovarijance'sa'spolom'i'obrazovanjem'kao'kovarijatama.'Analizom'je'utvrđeno'kako' su'muškarci'iz'uzorka'religiozniji'od'žena'(F=11,71,'p<0,005),'kako'su'im'postupci' više' pod' utjecajem' religioznosti' (F=6,40,' p<0,05)' i' kako' su' im' obitelji' religioznije' (F=8,01,'p<0,01)'uz'kontrolu'stupnja'obrazovanja'i'dobi.' Općenito'se'u'istraživanjima'provedenima'u'Hrvatskoj'pokazalo'kako'postoje'spolne' razlike'u'religioznosti,'međutim,'uvođenjem'varijabli'kao'što'su'dob'i'obrazovanje'te' razlike'se'gube'(Anić,'2008).'U'provedenome'istraživanju'dobne'razlike'i'razlike'u' obrazovanju'nisu'se'pokazale'značajnim'kovarijatama.'' Nema'statistički'značajne'razlike'između'osoba'homoseksualne'i'biseksualne'spolne' orijentacije'niti'na'jednoj'od'varijabli'koje'se'odnose'na'njihovu'religioznost.'
  • 26. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'24' 4.2. Zadovoljstvo životom Na' Skali' zadovoljstva' životom' prosječan' rezultat' sudionika/ca' istraživanja' bio' je' M=16,02'uz'prosječno'odstupanje'sd=4,46.'T5testom'za'nezavisne'uzorke'provjereno' je' razlikuju' li' se' muškarci' i' žene' (Mžene=16,66,' sdžene=4,35;' Mmuškarci=15,63,' sdmuškarci=4,49;'Mžene5Mmuškarci=1,03),'te'heteroseksualne'osobe'od'biseksualnih'osoba' u' zadovoljstvu' životom' (Mbiseksualni=16,52,' sdbiseksualni=4,55;' Mhomoseksualni=15,83,' sdhomoseksualni=4,42;'Mbiseksualni5Mhomoseksualni=0,69).'Pronađene'razlike'između'muškaraca' i' žena' te' homoseksualnih' i' biseksualnih' osoba' su' male,' ali' značajne' zbog' veličine' uzorka'na'kojem'je'provedeno'istraživanje.''Žene'su'značajno'zadovoljnije'svojim' životom' od' muškaraca' (t=53,58,' p<0,001),' a' biseksualne' osobe' su' značajno' zadovoljnije' svojim' životom' od' homoseksualnih' osoba' (t=52,28,' p<0,05).' Vrlo' je' vjerojatno'kako'pronađene'razlike'ne'bi'bile'značajne'da'je'istraživanje'provedeno' na'manjem'uzorku.' Istraživanja' koja' se' bave' ispitivanjem' zadovoljstva' životom' obično' ne' pronalaze' spolne'razlike'u'zadovoljstvu'životom'(Kararić,'Sindik,'Raguž,'Klokoč,'Milovčević'i' Burum,'2012;'Pavot'i'Diener,'1993).' Autorice'istraživanja'pregledale'su'i'niz'varijabli's'kojima'bi'zadovoljstvo'životom' moglo' biti' povezano.' Zadovoljstvo' životom' vrlo' je' niskim' i' neznačajnim' korelacijama' povezano' sa' gotovo' svim' varijablama' iz' uzorka.' Najveća' značajna' povezanost' zadovoljstva' životom' pronađena' je' sa' kvalitetom' odnosa' koju' sudionici/ce' trenutno' imaju' s' obitelji' (r=0,324,' p<0,001),' odnosno,' što' je' veća' kvaliteta'odnosa'veće'je'i'zadovoljstvo'životom.'Trenutni'stav'koji'njihov'otac'ima' prema'njihovoj'spolnoj'orijentaciji'(r=0,220,'p<0,001)'također'je'značajno'povezan' sa' zadovoljstvom' životom,' tj.' što' je' bolji' stav' oca' prema' homoseksualnosti/biseksualnosti' sudionika' veće' je' i' zadovoljstvo' životom.' Zadovoljstvo' životom' negativno' je' povezano' sa' internaliziranom' seksualnom' stigmom'(r=50,204,'p<0,05),'tj.'što'je'veći'doživljaj'internalizirane'seksualne'stigme,' manje'je'zadovoljstvo'životom.''
  • 27. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'25' U' istraživanju' kojeg' su' proveli' King' i' Noelle' (2005)' zadovoljstvo' životom' homoseksualnih/biseksualnih' osoba' bilo' je' značajno' povezano' s' prihvaćajućim' stavovima'i'pozitivnim'reakcijama'okoline'na'coming'out.' 4.3. Internalizirana seksualna stigma Na'skali'Internalizirane'seksualne'stigme,'prosječan'rezultat'bio'je'M=17,30'uz'visoka' pojedinačna'odstupanja'sd=7,88.'Kako'bi'se'utvrdile'spolne'razlike'(Mmuškarci=18,93,' sdmuškarci=8,49;' Mžene=14,62,' sdžene=5,72;' Mmuškarci5Mžene=4,31)' i' razlike' prema' spolnoj' orijentaciji' (Mhomoseksualni=16,64,' sdhomoseksualni=7,63;' Mbiseksualni=19,03,' sdbiseksualni=8,27;' Mhomoseksualni5Mbiseksualni=52,39)' provedena' je' analiza' kovarijance' uz' kontrolu' dobi' i' obrazovanja.' Analiza' je' pokazala' kako' postoje' značajne' razlike' i' prema' spolu' (F=126,95,'p<0,001)'i'prema'spolnoj'orijentaciji'(F=36,82,'p<0,001)'i'kako'postoji' značajna' interakcija' spola' i' spolne' orijentacije' (F=16,04,' p<0,001)' pri' čemu' biseksualne'osobe'pokazuju'veći'stupanj'internalizirane'stigme'od'homoseksualnih' osoba,' a' muškarci' veći' stupanj' internalizirane' stigme' nego' žene.' Najveći' stupanj' internalizirane' stigme' pokazuju' biseksualni' muškarci' u' odnosu' na' gejeve' (Mbiseksualni=23,05,' sdbiseksualni=8,84;' Mgej=17,72,' sdgej=8,05)' kao' i' biseksualne' žene' u' odnosu' na' lezbijke' (Mbiseksualne=15,32,' sdbiseksualne=5,55;' Mlezbijke=14,09,' sdlezbijke=5,79).' Veća'razlika'u'izraženom'stupnju'internalizirane'seksualne'stigme'prisutna'je'kod' gejeva'i'biseksualnih'muškaraca'nego'kod'lezbijki'i'biseksualnih'žena.' Istraživanje'provedeno'u'SAD5u'pokazalo'je'slične'rezultate'u'kojima'su'biseksualni' muškarci'postizali'najviše'rezultate'na'skali.'Nadalje,'istraživači'iz'SAD5a'utvrdili'su' kako' su' dob' i' edukacija' važni' faktori' koji' djeluju' na' ukupan' rezultat' na' skali' internalizirane' stigme' (Herek,' Gilis' i' Cogan,' 2009).' U' Hrvatskoj' do' sada' nije' provedno'istraživanje'koje'bi'ispitivalo'spolne'razlike'u'doživljaju'seksualne'stigme.' Istraživanje'provedeno'na'studentskoj'populaciji'u'Hrvatskoj'pokazalo'je'kako'žene' imaju' pozitivnije' stavove' prema' homoseksualnim/biseksualnim' osobama' od' muškaraca' i' kako' su' općenito' gledajući' prisutni' pozitivniji' stavovima' prema' lezbijkama'i'biseksualnim'ženama'nego'prema'gejevima'i'biseksualnim'muškarcima.' Muškarci' imaju' negativnije' stavove' prema' gejevima' nego' prema' lezbijkama,' dok' kod'žena'nije'pronađena'takva'razlika'(Parmač,'2005).'
  • 28. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'26' Prema' ranije' navedenim' nalazima' negativniji' stavovi' muškaraca' prema' vlastitoj' homoseksualnosti/biseksualnosti' mogli' bi' se' objasniti' općenitim' negativnijim' stavovima'koje'muškarci'unutar'Hrvatske'imaju'prema'homoseksualnosti.'Tijekom' odrastanja' djeca' internaliziraju' heteronormativne' stavove' okoline,' a' ukoliko' su' i' sami'homoseksualni/biseksualni'posljedično'imaju'i'negativnije'stavove'o'sebi'nego' što'bi'imali'da'su'heteroseksualni.'' O' heteronormativnosti' i' homofobnosti' građana' Hrvatske' govore' i' rezultati' istraživanja'koje'je'proveo'PULS'(2007),'a'prema'kojemu'bi'70%'sudionika,'ako'bi' saznali'da'im'je'dijete'gej/lezbijka/bi,'vrlo'vjerojatno'pokušali'djetetu'objasniti'kako' to'nije'prirodno,'vrlo'vjerojatno'bi'bili'iskreno'razočarani'(59%),'vrlo'vjerojatno'bi' se'šokirali'(61%)'i'njih'28%'bi'vrlo'vjerojatno'reagiralo'agresivno'i'burno.'' 4.4. Coming out 4.4.1. Prva razmišljanja o homoseksualnosti i biseksualnosti Medijan' dobi' u' kojoj' su' sudionici/ce' prvi' puta' pomislili' da' su' homoseksualne' ili' biseksualne'spolne'orijentacije'je'13'godina,'odnosno,'polovina'sudionika/ca'je'to' pomislila'do'13.'godine'ili'u'13.'godini.'Medijan'dobi'različit'je'za'muškarce'i'žene'u' upitniku.'Medijan'dobi'žena'je'14'godina,'a'muškaraca'13'godina.'' Medijan' dobi' prvih' razmišljanja' o' vlastitoj' spolnoj' orijentaciji' u' istraživanju' provedenom' u' Hrvatskoj' od' strane' Lezbijske' organizacije' Rijeka' LORI' (Juretić,' Božić,'Birta,'Lacovich,'Almesberger'i'Balenović,'2007)'bio'je'15'godina.'' Polovina' žena' u' uzorku' je' do' 17' ili' u' 17.' godini' prihvatila' da' je' homoseksualna/biseksualna,'a'polovina'muškaraca'je'isto'učinila'do'18.'godine.'Od' muškaraca' 147' ih' je' u' ovome' pitanju' odgovorilo' sa' 0,' a' od' žena' njih' 61,' te' su' autorice' pretpostavile' da' ti' sudionici' još' uvijek' nisu' prihvatili' svoju' spolnu' orijentaciju.'' Raspon'dobi'prihvaćanja'vlastite'spolne'orijentacije'je'od'10'do'55'godine.'' '
  • 29. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'27' Grafički' prikaz' 1.' Što' je' sudionike/ce' prvi' puta' potaknulo' da' pomisle' da' su' gej/lezbijka/bi' ' U'Grafičkom'prikazu'1.'prikazani'su'odgovori'na'pitanje'što'je'sudionike/ce'prvi' puta' potaknulo' da' pomisle' kako' su' homoseksualne' ili' biseksualne' spolne' orijentacije.'Sudionici/ce'su'u'ovome'pitanju'mogli'odabrati'više'odgovora'za'koje' smatraju' da' se' odnose' na' njih.' Najveći' postotak' sudionika/ca' je' o' svojoj' spolnoj' orijentaciji'počeo'razmišljati'nakon'što'ih'je'privukla'osoba'istog'spola'(65,5%)'i/ili' nakon'što'su'se'zaljubili'u'osobu'istoga'spola'(35,4%).' Istraživanjem'provedenim'u'SAD5u'utvrđeno'je'kako'je'77%'sudionika/ca'svijest'o' homoseksualnoj/biseksualnoj' spolnoj' orijentaciji' počelo' razvijati' prije' 18.' godine' života,' a' što' se' obično' zbivalo' nakon' što' bi' ih' privukla' osoba' istog' spola' (Gates,' 2010).'' Pitanje' što' je' sudionicima/sudionicama' pomoglo' da' shvate' koje' su' spolne' orijentacije'također'je'bilo'pitanje'na'kojem'su'mogli'označiti'više'odgovora.'Najveći' postotak'sudionika/ca'odgovorio'je'kako'su'im'pomogli'filmovi'sa'LGB'tematikom' (54,5%),'razgovor's'prijateljima'(40,6%),'razgovor'sa'LGB'osobama'(39,5%)'i'visok' postotak' ih' je' odmah' prihvatio' da' su' gej/' lezbijka/bi' (34,4%).' Najmanji' postotak' sudionika' se' za' pomoć' obratio' stručnim' osobama' (psiholozima/psihijatrima)' (4,6%)'i'roditeljima'(6,8%).' '
  • 30. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'28' Grafički'prikaz'2.'Što'je'sudionicima/sudionicama'pomoglo'da'shvate'koje'su'spolne' orijentacije' ' Na'pitanje'koliko'su'im'prije'coming'outa'bile'dostupne'informacije'o'LGB'tematici,' sudionici/ce'su'u'prosjeku'odgovarali'kako'su'im'informacije'bile'niti'dostupne'niti' nedostupne' (M=3,19,' sd=1,18),' a' 10,8%' sudionika' odgovorilo' je' kako' su' im' informacije'o'LGB'tematici'bile'u'potpunosti'nedostupne,'a'17%'je'odgovorilo'kako' su'im'informacije'bile'nedostupne.'' Kako' bi' se' provjerilo' da' li' su' informacije' o' LGB' tematici' bile' jednako' dostupne' različitim' dobnim' skupinama,' sudionici/ce' su' podijeljeni' u' šest' dobnih' kategorija' (14520' godina,' 21525' godina,' 26530' godina,' 31535' godina,' 36540' godina,' 415 70godina).''Posljednja'dobna'kategorija'ima'najveći'raspon'godina'zbog'malog'broja' sudionika/ca' koji' su' stariji' od' 41' godine.' ' Provedena' je' analiza' varijance' te' je' utvrđeno'kako'se'različite'dobne'skupine'razlikuju'prema'dostupnosti'informacija' (F=8,09,'p<0,001).'' Kako'bi'se'utvrdilo'koje'dobne'skupine'se'razlikuju'prema'dostupnosti'informacija' proveden' je' post' hoc' test' kojim' je' utvrđeno' kako' su' informacije' bile' značajno' dostupnije' mlađim' sudionicima/sudionicama' nego' starijim.' Informacije' su' bile'
  • 31. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'29' najdostupnije'osobama'između'21'i'25'godina,'a'najmanje'dostupne'sudionicima'od' 41'do'70'godina.' Grafički'prikaz'3.'Izvori'informacija'o'LGB'tematici' ' Najčešći' izvori' informacija' vezani' uz' LGB' tematiku' prije' comng' outa' su' internet' (75,4%),'TV'(51,3%)'te'novine'i'časopisi'(39,1%).'Najmanji'postotak'sudionika/ca' informacije' je' dobio' u' vjerskim' ustanovama' (1,5%),' od' obitelji' (3,1%)' i' u' obrazovnim'ustanovama'(6,2%).' Gotovo'svim'dobnim'skupinama,'osim'osobama'od'41'do'70'godine,'najčešći'izvor' LGB' informacija' bio' je' internet.' Osobama' između' 41' i' 70' godina,' najčešći' izvor' informacija'bile'su'novine'i'časopisi.'' ' ' ' ' '
  • 32. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'30' Tablica'6.'Korišteni'izvori''LGB'informacija'prema'dobnoj'skupini'sudionika/ca' 14-21 21-25 26-30 31-35 36-40 41-70 Σ izvoriinformacija TV 169 201 95 77 33 25 600 novine i časopisi 108 140 78 63 33 35 457 Internet 252 319 161 92 39 19 882 stručna literatura 42 72 34 31 20 16 215 obitelj 14 12 6 3 1 0 36 prijatelji 107 155 61 45 20 10 398 obrazovne ustanove 34 27 7 3 2 0 73 vjerske ustanove 7 5 3 1 2 0 18 nešto drugo 12 10 13 7 6 4 52 ne sjećam se 40 38 12 19 7 12 128 ' Nakon' shvaćanja' kako' nisu' poput' njihovih' vršnjaka,' osobe' biseksualne' i' homoseksualne' spolne' orijentacije' suočavaju' se' s' burnim' emocijama.' Kako' bi' provjerile' postoji' li' razlika' između' muškaraca' i' žena' u' uzorku' i' razlika' između' homoseksualnih' i' biseksualnih' sudionika/sudionica' istraživanja,' autorice' istraživanja'napravile'su't5test.' ' ' '
  • 33. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'31' Tablica'7.'Prikaz'prosječnog'doživljaja'straha,'zbunjenosti,'poteškoća'u'prihvaćanju' vlastite'spolne'orijentacije'i'sreće'prema'spolu'i'spolnoj'orijentaciji' M Ž homoseks. osobe biseksualne osobe M sd M sd M sd M Sd doživljaj straha 3,08 1,33 2,61 1,29 2,98 1,33 2,72 1,31 doživljaj zbunjenosti 3,24 1,31 3,12 1,32 3,18 1,32 3,26 1,31 poteškoće u prihvaćanju spolne orijentacije 2,93 1,43 2,25 1,24 2,70 1,41 2,64 1,38 doživljaj sreće 2,68 1,39 1,85 1,14 2,44 1,39 2,23 1,29 ' Rezultati' analize' pokazali' su' kako' su' muškarci' doživjeli' više' straha' (t=5,35,' p<0,001),' bili' su' nesretniji' (t=10,11,' p<0,001)' i' teže' su' prihvaćali' svoju' homoseksualnost/biseksualnost'od'žena'(t=7,52,'p<0,001).'Na'varijabli'zbunjenosti' nije'pronađena'statistički'značajna'razlika.' Homoseksualne' osobe' osjećale' su' više' straha' (t=2,69,' p<0,01)' bile' su' nesretnije' (t=2,17,'p<0,05)'od'biseksualnih'osoba,'a'razlike'nema'u'osjećaju'zbunjenosti'i'kod' prihvaćanja'homoseksualnosti/biseksualnosti.' Kao'što'je'vidljivo'iz'Tablice'7.'dobivene'razlike'prema'spolu'i'spolnoj'orijentaciji' vrlo' su' male,' te' bi' na' manjem' uzorku' ispitanika' dobivene' razlike' vjerojatno' bile' neznačajne'i'stoga'je'na'dobivene'rezultate'potrebno'gledati's'posebnim'oprezom.' Ukoliko' se,' usprkos' malim' razlikama,' ' ipak' pokušaju' objasniti' dobiveni' rezultati,' moguće'objašnjenje'je'vrlo'slično'objašnjenju'spolnih'razlika'pronađenih'na'varijabli' internalizirane' seksualne' stigme.' Zbog' života' u' heteronormativnom' društvu' u' kojemu' muškarci' općenito' imaju' negativniji' stav' prema' homoseksualnosti/biseksualnosti,'a'u'kojem'su'žene'značajno'liberalnijih'pogleda,'
  • 34. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'32' nije' neobično' da' gej' ili' biseksualni' muškarci' imaju' većih' poteškoća' od' žena' u' prihvaćanju'vlastite'spolne'orijentacije'(Parmač,'2005).' 4.4.2. Prvi coming out i osobe od povjerenja U' pitanju' u' kojoj' su' dobi' prvi' puta' nekome' rekli' za' svoju' spolnu' orijentaciju,' medijan'dobi'je'18'godina,'odnosno'polovina'sudionika/ca'je'do'18.'ili'u'18.'godini' napravila'coming'out.'Raspon'dobi'je'od'11'do'37'godina.'Na'ovo'pitanje,'285'osoba' je'upisalo'0,'a'za'te'sudionike'autorice'su'pretpostavile'da'se'nisu'još'ni'pred'kime' outale.'' U'istraživanju'provedenom'u'SAD5u'34,3%'sudionika'se'outalo'pred'nekim'do'svoje' 18.'godine,'a'52,9%'se'outalo'tek'u'odrasloj'dobi'(Gates,'2010).' Polovina'muškaraca'iz'uzorka'outala'se'do'19.'godine'ili'u'19.'godini,'a'polovina'žena' outala'se'do'17.'ili'u'17.'godini.'Dob'outanja'za'homoseksualne'i'biseksualne'osobe'je' jednaka.'Polovina'homoseksualnih/biseksualnih'osoba'outala'se'do'svoje'18.'ili'u'18.' godini.' Gatesovo' (2010)' istraživanje' je' pokazalo' kako' se' gejevi/lezbijke' u' većoj' mjeri' (43,3%)'outaju'do'18.'godine,'a'tek'21,9%'biseksualna'osoba'outa'se'u'toj'dobi.'U' uzorku'provedenog'istraživanja'dob'outanja'za'homoseksualne'i'biseksualne'osobe' je'slična.''
  • 35. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'33' Grafički'prikaz'4.'Prva'osoba'kojoj'su'sudionici/ce'rekli'da'su'gej/lezbijka/bi'' ' Najčešće'prve'osobe'pred'kojima'su'se'sudionici/ce'outali'su'prijatelji/prijateljice' (63,1%),'a'nakon'toga'kolege'u'školi/na'fakultetu/na'poslu'(14,6%).'Sudionici/ce' najrjeđe'su'se'povjeravali'stručnim'osobama'(1,6%)'i'očevima'(2,2%).' Istraživanje' u' Hrvatskoj' pokazalo' je' kako' su' najčešće' prve' osobe' s' kojom' su' sudionici/ce' razgovarali' o' spolnoj' orijentaciji' i/ili' rodnom' identitetu' braća' i/ili' sestre'(44,9%)'i'majke'(34,4%)'(Božić'i'Almesberger,'2007).' Sudionici/ce'u'najvećoj'mjeri'su'out'pred'prijateljima'(68,9%),'kolegama'u'školi/na' fakultetu/na' poslu' (40,8%)' i' majkama' (32,7%).' Najrjeđe' su'outani' pred' stručnim' osobama'(14,8%)'i'očevima'(18,2%)'(Grafički'prikaz'5.).' Vezano' uz' outanje' pred' očevima' i' majkama,' slični' nalazi' veće' tendencije' outanja' pred'majkom'nego'pred'ocem'nađeni'su'i'u'SAD5u'(Herek,'Gilis'i'Cogan,'2009),'a' slične'nalaze'pronašle'su'i'Pikić'i'Jugović'(2006)'u'čijem'je'uzorku'40%'sudionika' pretpostavljalo'kako'njihova'majka'zna'za'njihovu'spolnu'orijentaciju'u'odnosu'na' 20%'očeva.'U'istraživanju'Juretić'i'suradnika'(2007)'23,3%'sudionika/ca'je'out'pred' ocem,'a'37,2%'out'je'pred'majkom.' '
  • 36. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'34' Grafički'prikaz'5.'Pred'kime'su'sve'sudionici/ce'out' ' Od' ukupnog' broja' sudionika/ca' njih' 196' (22,05%)' je' istovremeno' outano' i' pred' ocem' i' pred' majkom.' Od' ukupnog' broja' gejeva' pred' ocem' i' majkom' je' outano' 21,25%' gej' muškaraca,' od' ukupnog' broja' biseksualnih' muškaraca' njih' 7,07%,' od' ukupnog' broja' lezbijki' njih' 33,02%' i' od' ukupnog' broja' biseksualnih' žena' njih' 18,32%.'Broj'outanih'osoba'u'Hrvatskoj'razmjerno'je'nizak'u'odnosu'na'SAD.'Herek' i' suradnici' (2009)' proveli' su' istraživanje' kojim' su' utvrdili' kako' je' u' njihovom' uzorku' pred' ocem' i' majkom' outano' 63%' gejeva,' 64%' lezbijki,' 32%' biseksualnih' muškaraca'i'39%'biseksualnih'žena.'' Najniži'medijan'dobi'outanja'pred'ranije'navedenim'kategorijama'osoba,'je'medijan' outanja'pred'prijateljima'i'to'u'18.'ili'do'18.'godine,'a'najviši'medijan'dobi'outanja'je' pred' majkom,' braćom' i' sestrama' i' pred' kolegama' u' školi/na' fakultetu' i' na' poslu' (medijan'je'20'godina).' Sudionicima/sudionicama' istraživanja' je' u' prosjeku' najvažnije' da' su' out' pred' prijateljima' (M=4,21,' sd=1,06),' pred' majkom' (M=3,65,' sd=1,37)' i' pred' sestrama' (M=3,50,' sd=1,45).' Najmanje' im' je' važno' biti' out' pred' kolegama' iz' škole/sa' fakulteta/sa'posla'(M=2,80,'sd=1,21)'i'pred'očevima'(M=3,14,'sd=1,48).'
  • 37. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'35' U' istraživanju' provedenom' u' Hrvatskoj' rezultati' pokazuju' kako' 78,3%' osoba' izjavljuje'kako'im'je'važna'prihvaćenost'u'obitelji,'a'87,5%'smatra'da'je'važno'da' roditelji'budu'upoznati's'LGBTQ'tematikom'(Juretić'i'sur.,'2007).' 4.4.3. Reakcije i stavovi okoline na coming out Odnos' s' obitelji' prije' (M=3,97,' sd=0,96)' i' nakon' coming' outa' (M=4,06,' sd=0,96)' sudionici/ce'u'prosjeku'procjenjuju'dobrim,'a't5testom'je'utvrđeno'kako'se'odnos' nakon'outanja'nije'značajno'promijenio.' Dobiveni'nalazi'podudaraju'se'sa'samo5procjenama'sudionika/ca'koji'su'sudjelovali' u'istraživanju'koje'je'proveo'PULS'(2007),'a'prema'kojem'54%'sudionika/ca'smatra' kako'se'njihov'odnos'sa'vlastitom'djecom'ne'bi'promijenio'ukoliko'bi'saznali'da'im' je'dijete'gej/lezbijka/bi,'a'8%'sudionika'smatra'kako'bi'se'odnos'nakon'coming'outa' popravio.'' Prosječno,'neposredna'reakcija'majke'(M=1,95,'sd=0,64)'i'oca'(M=1,88,'sd=0,68)'na' coming' out' nije' bila' niti' pozitivna' niti' negativna,' a' reakcije' prijatelja' (M=2,57,' sd=0,55)'bile'su'pozitivnije'nego'reakcije'roditelja.' Pregledom' pojedinih' reakcija' na' coming' out,' autorice' su' utvrdile' kako' je' 23,5%' sudionika/ca' doživjelo' negativnu' reakciju' od' majke,' 29,6%' sudionika/ca' je' doživjelo' negativnu' reakciju' od' oca,' a' 2,9%' sudionika/ca' je' doživjelo' negativnu' reakciju' od' prijatelja/prijateljica.' Najpozitivnijim' reakcijama' procijenjene' su' reakcije'prijatelja/prijateljica'od'kojih'je'59,50%'njih'reagiralo'pozitivno'(Grafički' prikaz'6.).'' U' istraživanju' koje' su' proveli' Juretić' i' suradnici' (2007),' utvrđeno' je' kako' je' 42%' pripadnika/ca' seksualnih' i' rodnih' manjina' doživjelo' negativnu' reakciju' majke,' a' 48%'ih'je'doživjelo'negativnu'reakciju'oca.'' Trenutni' stavovi' i' majki' (M=2,28,' sd=0,64)' i' očeva' (M=2,16,' sd=0,66)' i' prijatelja' (M=2,76,'sd=0,45)'značajno'su'pozitivniji'u'odnosu'na'početne'reakcije'(stav'majke' t=59,07,'p<0,001;'stav'oca't=55,07,'p<0,001;'stav'prijatelja't=55,96,'p<0,001).' '
  • 38. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'36' Grafički'prikaz'6.'Neposredne'reakcije'majke,'oca'i'prijatelja'na'coming'out' ' ' Kao' što' je' vidljivo' iz' Grafičkog' prikaza' 7.' najpozitivnije' trenutne' stavove' prema' homoseksualnosti/biseksualnosti'sudionika/ca'pokazuju'prijatelji'(68,20%)'i'majke' (30,60%),'a'najnegativnije'trenutne'stavove'imaju'očevi'(22,80%).' '
  • 39. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'37' Grafički' prikaz' 7.' Trenutni' stav' majke,' oca' i' prijatelja' prema' homoseksualnosti' /' biseksualnosti'sudionika/ca' ' Posljednjih' pet' pitanja' bila' su' pitanja' otvorenog' tipa' na' koja' su' sudionici/ce' vlastitim'riječima'mogli'opisati'razloge'zbog'kojih'su'napravili'coming'out,'opisati' ono'što'smatraju'da'bi'moglo'pomoći'drugima,'što'im'je'bilo'najteže,'kakve'reakcije' su'priželjkivali'i'ukoliko'nisu'napravili'coming'out,'razloge'zbog'kojih'nisu.' 4.4.4. Razlozi outanja Općeniti'razlozi'outanja'sudionika/ca'istraživanja'su'želja'da'mogu'biti'slobodni,'biti' ono' što' uistinu' jesu,' da' ne' moraju' više' lagati' i' voditi' dvostruke' živote,' da' mogu' ostvariti'veću'bliskost'sa'prijateljima'i'članovima'obitelji'pred'kojima'su'se'odlučili' outati,' da' mogu' bez' straha' pričati' o' svojim' partnericama' i' partnerima.' Bila' im' je' bitna' mogućnost' otvorenog' razgovora' o' sreći' kada' su' zaljubljeni' i' tugi' kada' pate' zbog'neuzvraćene'ljubavi.' Istraživanje' u' Hrvatskoj' pokazalo' je' kako' su' najčešći' razlozi' coming' outa' pred' obitelji'to'što'sudionici/ce'ne'žele'živjeti'u'laži'i'skrivati'svoju'spolnu'orijentaciju' (85,5%),'to'što'žele'živjeti'svoj'život'otvoreno'i'u'potpunosti'(90,5%),'zato'što'ne' žele' živjeti' u' strahu' (74,5%)' i' zato' što' smatraju' da' imaju' pravo' da' ih' se' poštuje' (87,9%)'(Božić'i'Almesberger,'2007).'
  • 40. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'38' Jedan'od'dodatnih'razloga'zbog'kojih'bi'homoseksualna/biseksualna'osoba'mogla' napraviti'coming'out'je'taj'što'istraživanja'dosljedno'pokazuju'kako'heteroseksualne' osobe' koje' imaju' LGB' poznanike/prijatelje/članove' obitelji' imaju' i' pozitivnije' stavove'prema'LGB'populaciji'(Herek,'1997).' Muškarac,'30'godina' „Kad'sam'imao'20'godina'neki'muškarac'me'napao'u'tramvaju'pretpostavljajući'da' sam' gej.' Tek' nakon' što' se' moja' mama' rasplakala' i' počela' ljude' moliti' za' pomoć,' reagirali'su'i'izbacili'ga'iz'tramvaja.'Shvatio'sam'da'će'mi'se'to'događati'čitav'život' ako'ću'se'skrivati'i'ne'pokušati'bilo'što'promijeniti.“' Muškarac,'24'godine' „Potreba' da' me' okolina' promatra' i' kroz' prizmu' moje' (homo)seksualnosti.' ' Nije' moguće'reći'da'seksualnost'nije'važnom'odrednicom'čovjekove'osobnosti,'ali'i'njegovih' svakodnevnih' reakcija.' A' najmanje' je' moguće' reći' da' je' ona' privatna.' Konkretni' seksualni'kontakti'jesu'privatni'i'intimni,'ali'seksualnost'je'u'svojoj'cjelini'veoma'javna' i'bitna'stvar.''Teško'je'živjeti'sa'osjećajem'da'se'pred'nekime'nešto'mora'skrivati.“' Muškarac,'25'godina' „Rekao'sam'činjenicu'da'sam'"queer"'svom'najboljem'prijatelju'u'onom'trenutku'kada' sam'osjetio'da'i'njega'muče'jednaki'problemi...'Bilo'je'to'zato'što'sam'vidio'da'on'zbog' toga'pati'mnogo'više'nego'ja'i'imao'sam'potrebu'da'se'izložim'samo'zato'da'shvati' kako'nije'jedini'i'kako'je'to'normalno.“' Žena,'33'godine' „Nisan'se'sama'outala,'mater'me'prokužila'i'drago'mi'je'da'je'tako.'A'bolje'se'outat' nego'živit'u'laži.'Priljatelji'ako'su'pravi'onda'će'se'pokazat'a'oni'koji'odu'ti'nikad'nisu' ni'bili...'Ne'triba'se'sramiti'onoga'šta'si,no'naravno'ne'triba'ni'kričat'po'ulici,kao'šta'ni' ne'kriče'okolo'hetero'ljudi...Živit'svoj'život'i'pustit'druge'da'žive'te'ne'radit'drugima'šta' ne'želiš'da'se'tebi'radi.“' '
  • 41. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'39' Muškarac,'20'godina' „Moji' razlozi' outanja' bliskim' prijateljicama' bila' je' moja' potištenost,usamljenost' i' zbunjenost.'Nisam'mogao'trpjeti'osjećaj'samoće'i'neprihvačanja'samog'sebe'te'mi'je' bilo'lakše'kada'sam'se'povjerio'bliskim'osobama.“' Muškarac,'22'godine' „Da'si'omogućim'potpun'i'otvoren'odnos's'prijateljima'i'drugim'bliskim'osobama,'da' vodim'jednostavan'život's'manje'stresa,'da'odijelim'važne'od'nevažnih'ljudi'u'svom' životu,'da'si'povećam'mogućnost'upoznavanja'partnera.“' Muškarac,'32'godine' „Nikad'se'pred'nikim'u'Hrvatskoj'nisam'outao.'Kad'sam'otisao'iz'Hrvatske,'onda'sam' se'okružio'gejevima'i'lezbijkama'i'počeo'izlaziti'isključivo'na'gej'mjesta.'U'Hrvatskoj'se' nikada'nikome'ne'bih'pred'nekome'outao,'a'pogotovo'ne'pred'str8'populacijom!“' Muškarac,'41'godina' „Prema'javnosti'u'krugu'prijatelja''postavio'sam'se'kao'čovjek'i'outanje'nije'ni'bilo' potrebno,personaliti'i'ljudskost'stoje'ispred'outanja.'Niti'govorim'o'tome'a'na'pitanje'o' istospolnosti'odgovaram'iskreno.'dam'do'znanja'kako'stvari'stoje,a'za'tuđe'mišljenje' nisam'odgovoran.“' Žena,'21'godina' „Roditeljima'sam'se'outala'jer'sam'smatrala'da'oni'to'zaslužuju'znati.'Nisam'željela'da' me' vide' na' pride`u' ili' čuju' od' nekog' drugog' s' obzirom' da' se' naš' odnos' oduvijek' temeljio' na' zajedničkom' rješavanju' "problema",' i' da' bi' se' takav' odnos' nastavio' procijenila' sam' nakon' upisanog' fakulteta,' uspješno' završene' prve' godine' i' samostalnog'života'da'sam'se'dokazala'(sebi'i'njima)'i'da'ako'stvari'i'prođu'loše'ništa' mi'ne'mogu'prišiti'na'to,'jer'je'samnom'sve'u'redu.'I'nisam'htjela's'25'im'reći'da'su' propustili'10'godina'mog'života'jer'to'jednostavno'ne'bi'bilo'fer.'A'prijateljima'mi'je' bilo'blesavo'izmišljati'razloge'zašto'svakih'par'mjeseci'imam'novu'najbolju'frendicu' koja'onda'netragom'nestane.“'
  • 42. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'40' Muškarac,'23'godine' „Imam'osjećaj'da'ja'ne'mogu'biti'ja'i'bez'tog'dijela.'Mislim'ako'nam'drugi'ljudi'služe' kao''zrcala'našoj'duši'onda'ona'nikad'ne'može'biti'cijela':)“' Žena,'17''godina' „Ormar'je'postao'previše'tjeskoban“' Žena,'38'godina' „Nije'mi'se'dalo'lagati.“' Muškarac,'21'godina' „Smatram'da'mojoj'obitelji'i'prijateljima'ako'je'stalo'do'mene'i'ako'me'iskreno'vole'i' poštuju'ne'bi'trebala'biti'bitna'moja'orijentacija'...'u'većini'slučajeva'sam'se'outao''jer' nisam' htio' ljudima' do' kojih' mi' je' stalo' lagati' iz' dana' u' dan' ...' ili' da' se' mojim' roditeljima/'sestri'nešto'desi,'a'da'neznaju'tko'sam'bio'tokom'čitavog'života'...“' Muškarac,'17'godina' „Sloboda'da'činite'i'govorite'sve'što'vas'čini'baš'vama.“' Žena,'22'godine' „Više'mi'je'bilo'važno'da'sam'JA'ta'koja'je'napokon'to'shvatila'i'prestala'pokušavati'bit' nešto'što'nisam.'Kako'sam'ja'to'prihvatila'kao'dio'sebe,'baš'kao'što'imam'i'smeđe'oči' ili'ne'podnosim'bakalar,'rekla'sam'ljudima'do'kojih'mi'je'stalo'i'koji'su'dio'mog'života.' A'oni'su'se'postavili'prema'meni'pa'zapravo'nikako'`'bili'su'isti'kao'i'prije,'što'je,'meni' barem,'najbolja'reakcija.“' Muškarac,'25'godina' "Double'life"'je'zapravo'teži'od'outanja..'bar'meni..'laganje'i'izmišljanje'priča'su'mi'bili' najveći'razlog.“' '
  • 43. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'41' Muškarac,'31'godina' „Imam'jedan'život'i'ne'želim'ga'živjeti'pod'maskom“' Muškarac,'30'godina' „Dosadio'mi'je'život'u'laži'i'glumi'za'koju'nisam'primao'novac,'a'glumio'sam.“' 4.4.5. Kako olakšati proces coming outa Ono'što'su'sudionici/ce'istraživanja'smatrali'da'bi'moglo'pomoći'osobama'koje'se' još'nisu'outale,'je'to'da'prvo'oni'sami'shvate'tko'su'i'što'su'i'da'se'prihvate.'Važno'je' da' svaka' LGB' osoba' shvati' kako' nije' „kriva“' što' nije' heteroseksualna,' kako' homoseksualnost/biseksualnost'nije'odabir'i'nije'bolest.' Vrlo'je'važno'da'se'osoba'ne'outa'iz'ljutnje'i'u'afektu,'ako'radi'ničega'drugog,'onda' zbog' toga' da' ne' bi' propustila' riječi' podrške' i' odobravanja' koje' bi' mogla' dobiti' ukoliko'coming'out'napravi'trezveno'i'smireno.' Važan' je' pažljiv' odabir' ljudi' pred' kojima' će' se' outati' jer' usprkos' nizu' pozitivnih' iskustava'i'dalje'ima'vrlo'neugodnih'i'bolnih'iskustava'koja'proizlaze'iz'neznanja,' netolerancije'i'nespremnosti.'Ukoliko'osoba'živi's'roditeljima'i'financijski'je'ovisna'o' njima,'a'pretpostavlja'da'bi'mogli'negativno'reagirati,'možda'je'bolje'pričekati'da'se' osamostali.'' Neki'od'savjeta'su'i'da'se'osobe'oboružaju'stručnom'literaturom'o'LGB'pitanjima' kako' bi' je' mogli' dati' roditeljima/braći' i' sestrama/prijateljima' da' je' pročitaju' i' informiraju'se.'' Žena,'45'godina' „Aktivizam' i' prideovi,' serije,' filmovi' s' gay' tematikom' ...' puno' pomažu' o' educiranju' društva'kako'bi'promjenili'percepciju'prema'LGB'osobama'i'time'u'veliko'pomažu'u' outanju.“'' ' '
  • 44. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'42' Žena,'30'godina' „Da' znaju' da' je' to' najljepši' osjećaj' slobode' koji' čovjek' može' imati.' Olakšati' im' taj' proces'mogu'ljudi'koji'imaju'iskustva'koja'su'slična'njima,'dakle'osobe'iz'LGB'zajednice' kroz'peer'podršku.“' Žena,'21'godina' „Ne'žuriti.'Ne'postoji'pravo'vrijeme.'No,mlađim'osobama'je'teže'jer'financijski'ovise'o' roditeljima,' pa' postoji' mogućnost' da' će' im' zbog' toga' prijetiti' izbacivanjem' iz' kuće/obitelji.“' Muškarac,'31'godina' „Svatko'od'nas'ima'svoj'put.'Možeš'se'molit'možeš'meditirat,'ali'na'kraju'sam'moraš' skinut'masku.za'to'treba'imat'muda.“' Muškarac,'21'godina' „Svaki'roditelj'se'iznenadi'kada'sazna'da'je'njegovo'dijete'drugačije.“'' Žena',25'godina' „Super' je' kada' shvatiš' da' te' tvoja' okolina' voli' bez' obzira' na' sve.' ' ' Coming' out' OSLOBADA.'''Osobađajuća'je'sama'činjenica'da'ne'moraš'konstantno'nešto'skrivati,' paziti'hoće'li'negdje'izaći'neki'"trag"'ili'će'netko'ostaviti'nespretan'komentar'na'fejsu' koji'će'onda'svi'vidjeti'prije'nego'li'ga'ti'izbrišeš.'Kada'sam'se'outala'svijetu'kao'da' sam'skinula'dvadeset'kila.“' Muškarac,'40'godina' „Da' nisu' "krivi"' zbog' toga' što' su' i' da' neće' doživjeti' nasilje,' nerazumijevanje' ili' prijezir.“' ' '
  • 45. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'43' Muškarac,'34'godine' „Svatko' ima' svoje' vrijeme' za' coming' out,' a' ako' nije' prilika' ili' vrijeme' ne' treba' ga' forsirati.' Mislim' da' ako' treba' birati' između' osobne' sigurnosti' i' "istine"' o' spolnom' identitetu,'u'načelu'treba'birati'osobnu'sigurnost.“' Žena,'24'godine' „Iako' može' za' sobom' povući' neke' negativne' reakcije,' osjećaj' slobode' koji' se' osjeti' nakon'je'neusporediv's'bilo'čime'prije.“' Muškarac,'22'godine' „Nemojte'to'raditi'dok'niste'samostalni,'osim'u'slučaju'da'se'100%'sigurni'da'će'ljudi'o' kojima'ovisite'to'prihvatiti.“' Žena,'35'godina' „Teško'je'dati'jedan'savjet'za'sve'koji'su'u'ormarima,'u'raznim'stadijima'života.'Za'one' cure'od'25'godina'nadalje,'rekla'bih'da'je'ormar'vrlo'tužno'i'samotno'mjesto'koje'ima' moć'uništiti'potencijalno'sretnu'vezu.'Nemojte'si'to'dopustiti.'Izađite'van'i'živite'svoj,' jedan'jedini'život'kojeg'imate.“' Muškarac,'33'godine' „Gay'osobe'koje'su'u'ormaru'imaju'više'predrasuda'o'svojoj'hetero'okolini'nego'što' hetero' okolina' ima' o' gay' osobama.' Kada' sam' se' outao' shvatio' sam' da' moji' hetero' prijatelji' već' imaju' gay' prijatelja' ili' imaju' nekoga' tko' ima' gay' prijatelja.' Možda' se' moje' iskustvo' ne' može' preslikati' na' cijelo' društvo,' ovisi' o' okolini' u' kojoj' živimo' i' djelujemo,'ali'i'dalje'mislim'da'gay'populacija'ima'više'predrasuda'o'hetero'osobama' (da'će'loše'ili'negativno'reagirati'na'outanje,'nego'što'to'stvarno'je)...“' Muškarac,'20'godina' „Da'nije'uvijek'lagano'povesti'raspravu'u'tom'smjeru,'no'da'se'trud'isplati'ako'se'radi'o' ljudima' do' kojih' vam' je' doista' stalo,' jer' ćete' im' tako' moći' biti' bliskiji,' znajući' da' prihvaćaju' vas,' a' ne' vašu' djelomice' lažnu' sliku.' Olakšati' bi' moglo' pripremanje'
  • 46. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'44' odgovora' na' moguća' pitanja' koja' će' biti' postavljena,' te' postaviti' si' što' ćete' reći' u' različitim'scenarijima'koji'bi'se'mogli'dogoditi'prilikom'outanja“' Žena,'23'godine' „U'biti'je'ljude'mnogo'manje'briga'nego'što'ti'se'čini“' Muškarac,'33'godine' „To'je'kao'vađenje'zuba.'Ako'je'pokvaren'boljet'će'stalno'i'u'nedogled.'Ako'se'vadi,' boljet'će'samo'5'minuta:)''Molim'vas'potpište'me,'baš'mi'ovo'dobro'zvuči:)''Miroslav:)“' 4.4.6. Što je bilo najteže prilikom coming outa Na'pitanje'„Što'Vam'je'bilo'najteže'prilikom'procesa'coming'outa?“'sudionici/ce'su' vrlo'često'odgovarali'kako'im'je'bilo'teško'prihvatiti'da'su'gej/lezbijka/bi'i'po'prvi' puta'to'izreći'pred'nekim'drugim'u'iščekivanju'prihvaćanja'ili'neprihvaćanja.'' Teško'im'ja'padao'strah'od'osude'i'strah'od'odbacivanja'od'strane'bliskih'ljudi'kao'i' samo' odbacivanje' koje' se' dogodilo' u' nekim' slučajevima.' Nekim' sudionicima/sudionicama' se' dogodilo' da' roditelji' nisu' prihvaćali' njihovu' homoseksualnost/biseksualnost'već'su'to'smatrali'fazom'koja'će'proći'ili'su'tražili' da'promjene'svoj'izbor'jer'su'homoseksualnost/biseksualnost'smatrali'nečime'što' se'može'promijeniti'pukim'odabirom.' Na' žalost' neke' osobe' iz' našeg' uzorka,' susrele' su' se' i' s' verbalnim' i' s' tjelesnim' zlostaljanjem,' izbacivanjem' iz' kuće' i' posljedično' neimaštinom' i' prisilom' da' se' odabere'ili'partner/partnerica'ili'roditelji.' Muškarac,'30'godina' „Bilo'me'strah'odbacivanja'okoline'i'bojao'sam'se'da'će'mi'umrijeti'mama.'No,'mene'je' majka'ionako'čitav'život'zastrašivala'svojom'smrću'ako'ne'bih'bio'poslušan'tako'da'je' to'bilo'neko'posebno'iznenađenje.“' Žena,'17'godina' „Izgubila'sam'obitelj'tj.'Majku.“'
  • 47. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'45' Žena,'20'godina' „Čekanje'reakcije'osobe'kojoj'sam'rekla.“' Muškarac,'38'godina' „Prvi'puta'sam'rekao'roditeljima'sa'16'godina'iz'inata.'Ismijavali'su'se'pederima.'Ja' sam'samo'rekao'pazi'što'pričaš'i'sin'ti'je'peder.'stara'plače,'stari'se'baca'sa'balkona.' vješa'na'luster'i'vrišti!'(to'je'bila'1990)'2004'ja'se'zaljubim'ko'budaletina!'Ponašam'se' ko'šiparica,'ne'mogu'jesti'i'sav'sam'ko'na'amfetaminima.'stara'pita,'jel'ti'to'imaš'curu' (ah,'da'opaska'autora;'živio'sam'u'šestogodišnjoj'heteroseksualnoj'vezi''prije'toga'koja' je' pukla' ali' ne' zbog' gay' problematike' već' je' jednostavno' pukla)' Ka' mrtav' ladan' ispalim'ko'iz'topa.'ne,'imam'dečka.'Opet'suze,'čitava'poplava'i'vrisak!'moja'reakcija.' joj,'stara'kaj'sad'kvrljiš,'imaš'sina'pedera,'koliko'se'tvojih'frendica'može'pohvaliti'sa' time?'njena'molba.'Samo'nemoj'ocu'reći.'stara'i'ja'smo'sada'super,'Ocu'nisam'nikada' rekao,' ' Poanta:' najteže' mi' je' pao' očev' strah' za' mene,' za' moju' budućnost,' zdravlje,' sigurnost.'Nije'mi'to'nikada'rekao'za'života,'ali'znam'da'ga'je'to'mučilo.“' Muškarac,'20'godina' „Skupiti'hrabrosti'da'uopće'progovorim'zbog'straha'od'odbacivanja.“' Žena,'23'godine' „Najteže'prilikom'outanja'me'pogodilo'što'me'neki'prijatelji'više'ne'gledaju'kao'istu' osobu.“' Muškarac,'29'godina' „Izgovoriti'tko'si'zapravo'naglas'prvi'puta'i'otvoriti'dio'sebe'koji'je'dotada'bio'samo' tvoj.“' Žena,'19'godina' „To'što'me'je'tata'natjerao'da'biram'između'njega'i'cure“' '
  • 48. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'46' Žena,'24'godine' „Strah' da' ću' time' razočarat' roditelje' koji' su' do' mog' outanja' imali' najhomofobnije' stavove'ikad,'da'će'biti'njihovog'neprihvaćanja'i'da'ću'ih'u'krajnjem'slučaju'izgubit“' Muškarac,'17'godina' „Misao'da'ću'biti'4ever'alone“' Žena,'23'godine' „Gledanje'u'oči.'Zbog'straha'što'bih'tamo'mogla'vidjeti.“' Žena,'26'godina' „Tjeranje'iz'obiteljskog'doma'i'besparica.“' Žena,'17'godina' „Bratovo'podrugivanje'i'vrijeđanje.“' Muškarac,'34'godine' „Fizičko'zlostavljanje'od'strane'oca.“' Žena,'24'godine' „Suočavanje's'činjenicom'da'ću'neke'prijatelje'ipak'izgubiti,'dugogodišnje'prijatelje.“' Muškarac,'35'godina' „Prihvaćanje'samog'sebe'kao'gej'osobe'i'strah.“' 4.4.7. Priželjkivane reakcije okoline Na' pitanje' „Što' biste' voljeli' da' ste' čuli' od' osoba' u' okolini' kada' ste' se' outali' pred' njima?“'sudionici/ce'su'uglavnom'odgovarali'sa'dva'tipa'priželjkivanih'reakcija.'
  • 49. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'47' Prvi'tip'reakcije'uključuje'riječi'koje'odražavaju'prihvaćanje'i'podršku'i'koje'u'sebi' skrivaju'ideju'kako'su'to'roditelji/braća'i'sestre/prijatelji/kolege'već'znali'i'odavno' prihvatili.'' Drugi' tip' priželjkivanih' reakcija' je' da' zapravo' i' nema' rekacije' i' da' ta' informacija' nikome' ne' bude' pretjerano' važna.' Ukoliko' je' posve' normalno' biti' homoseksualan/biseksualan,'onda'nije'potrebno'previše'riječi'i'rasprave'o'tome.'' Žena,'23'godine' „Drago'mi'je'to'čuti,'hvala'što'mi'vjeruješ.'To'ne'mijenja'moje'mišljenje'o'tebi,'koliko'si' dobra'i'empatična'osoba.“' Žena,'26'godina' „Ne'čuti,'nego'primiti'zagrljaj'kao'potporu'i'znak'prihvaćenosti.“' Muškarac,'34'godine' "Oduvijek' sam' to' znao/znala,' drago' mi' je' radi' tebe,' želim' da' budeš' sretan.`To' su' roditelji'i'rekli.“' Muškarac,'21'godina' „Prijateljica'mi'je'samo'rekla'da'imam'rep'i'rogove'da'bih'ja'i'dalje'bio'njen'prijatelj'i' da'me'i'dalje'voli'isto'koliko'i'prije.'Druga'prijateljica'me'zagrlila'i'veselo'poviknula' konačno'imam'gay'frenda';)'Majka'mi'je'rekla'da'je'sretna'ako'sam'ja'sretan.'i'da'šta' god'da'sam'ja'njen'sin.'rekla'je'samo'da'joj'je'žao'što'neću'imati'lagan'život'ni'djecu.' no'da'je'ona'tu'upravo'zato'da'bude'uz'mene.“' Žena,'20'godina' "Hvala' što' si' bila' iskrena' s' nama,' to' ne' znači' da' ćemo' te' manje' voljeti.' Jednako' si' vrijedna'i'dobra'u'našim'očima."' Žena,'19'godina' „Ništa,'da'uopće'ne'ragiraju.'Zašto'bi'reagirali'ako'je'to'normalno?“'
  • 50. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'48' 4.4.8. Razlozi ostanka u ormaru Razlozi'zbog'kojih'se'sudionici/ce'uopće'nisu'outali'ili'zbog'kojih'se'pred'određenim' ljudima' nisu' outali' prvenstveno' se' odnose' ' na' strahove' od' odbacivanja,' od' promjene/pogoršanja'odnosa's'roditeljima'i'drugim'bliskim'osobama,'strahove'da' će' ih' roditelji' izbaciti' iz' obiteljskog' doma,' zabraniti' im' da' se' viđaju' s' partnerom/partnericom' ili' da' će' zahtijevati' da' izlaze' i' ostvaruju' romantične/seksualne'veze's'osobama'suprotnog'spola.' Neki' sudionici/ce' nisu' se' outali' jer' ne' prihvaćaju' svoju' seksualnost' i' sami' se' smatraju' bolesnima' i' neprihvatljivima,' a' neki' još' uvijek' nisu' sigurni' u' svoju' seksualnost'i'žele'pričekati'dok'sami'ne'shvate'tko'su.' Nadalje,'neke'osobe'nalaze'se'u'vezama'i'brakovima's'osobama'suprotnog'spola'i'ne' znaju'kako'da'izađu'iz'začaranoga'kruga'i'kažu'svima'tko'su'zapravo'i'što'žele.' Neki' sudionici/ce' smatraju' kako' je' njihova' seksualnost' i' spol' osobe' koju' vole' i' s' kojom' ulaze' u' romantične/seksualne' odnose' njihova' privatna' stvar' i' kako' nema' potrebe'da'to'itko'osim'njih'samih'i'partnera/partnerica'zna.' Muškarac,'20'godina' „Smatram'da'je'to'bolest'biti'gay!'Svi'bi'me'se'odrekli..vrijeđali,'mlatili'itd..bio'bi'žrtva' svog'grada!'A'i'jednog'dana'moram'imati'ženu'i'djecu!''Nije'normalno'biti'gay..to'je' poremećaj..isto'kao'i'mutacije...to'je'zapravo'neka'vrsta'mutacije....ali'jbga'mi'to'nismo' birali..da'jesmo'nitko'od'nas'ne'bi'bio'gay..zato..trebali'bi'se'pomiriti'da'smo'rođeni' prokleti!“' Muškarac,'27'godina' „Ono's'kim'ja'dijelim'krevet'je'samo'moja'stvar.'Ne'tiče'se'apsolutno'nikoga.“' Muškarac,'23'godine' „Dugogodišnja'veza'sa'osobom'suprotnog'spola'me'blokira'pred'tom'odlukom.“' '
  • 51. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'49' Muškarac,'22'godine' „Razlog' zbog' kojega' nisam' napravio' coming' out' prema' obitelji,' kolegama' i' drugim' osobama'je'taj'što'trenutno'uživam'dijeleći'intimu's'bliskim'osobama'i'upoznavajući' sebe,'kada'dođe'vrijeme'za'nove'korake,'i'njih'ću'koračati.“' Muškarac,'21'godina' „Roditelji'mi'nemaju'dobar'stav'o'gej'ljudima.'Misle'da'su'bolesnici,'vesele'se'kad'vide' na'TV`u'da'prebijaju'gej'ljude'u'Bjelorusiji.'Ostatak'obitelji'je'manje'zadrt'stav'po'tom' pitanju,'ali'i'dalje'ne'misle'ništa'dobro'o'gej'populaciji.“' Muškarac,'23'godine' „Nisam'se'outao'iz'više'razloga,'a'najveći'i'najbitniji'je'što'sam'ne'prihvaćam'da'sam' gay.“'
  • 52. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'50' 5. Ograničenja u istraživanju Kao'i'svako'istraživanje,''provedeno'istraživanje'sadrži'neke'nedostatke.' Naime,'uzorak'ispitanika'koji'je'korišten'u'istraživanju'nije'reprezentativan,'jer'su' podaci'prikupljeni'isključivo'putem'gay'portala:'gay.hr,'crol.hr'i'queer.hr'na'kojima' im'je'putem'Interneta'bio'dostupan'upitnik.'Dakle,'da'bi'se'upitnik'ispunio,'bila'je' potrebna'informatička'pismenost'i'internetska'veza,'što'je'vrlo'vjerojatno'i'razlog' zašto' je' upitnik' ispunilo' toliko' osoba' mlađe' dobne' skupine,' dok' je' znatno' manje' ispitanika' starije' dobne' skupine' koji' su' ispunili' upitnik.' Zbog' toga' je' potrebno' naglasiti'da'je'uzorak'bio'prigodan,'a'ne'reprezentativan.' Drugi' nedostatak' istraživanja' odnosi' se' na' zaključivanje' zbog' manjka' ranije' provedenih' istraživanja,' pogotovo' na' lezbijkama,' koja' bi' bila' relevantna' za' ovu' tematiku.'Naime,'događa'se'da'je'puno'veći'broj'istraživanja'proveden'na'gejevima' (muškarcima)'nego'na'lezbijkama'(ženama),'što'poziva'na'oprez'pri'zaključivanju,' ali'i'otvara'mogućnost'za'postavljanje'novih'pitanja'i'provođenje'novih'istraživanja.' S'obzirom'da'do'sada'u'Hrvatskoj'još'nije'provedeno'slično'istraživanje,'provedeno' istraživanje'je'deskriptivno,'jer'se'prvotno'ukazala'potreba'za'utvrđivanjem'nekih' važnih' karakteristike' vezanih' za' proces' coming' outa:' sociodemografskih' karakteristika,' zadovoljstva' životom,' internalizirane' homofobije,' religioznosti' i' obiteljskih' odnosa' kod' osoba' homoseksualne' i' biseksualne' spolne' orijentacije' u' Hrvatskoj.'Budući'da'je'provedeno'istraživanje'dalo'zanimljive'i'korisne'informacije' o' tim' karakteristikama,' otvorilo' je' vrata' za' nova' daljnja' istraživanja' povezana' s' iznimno'važnom'tematikom'izlaska'iz'ormara'u'Hrvatskoj.' ' ' '
  • 53. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'51' 6. Zaključak Općeniti'razlozi'outanja'sudionika/ca'istraživanja'su'želja'da'mogu'biti'slobodni,'biti' ono' što' uistinu' jesu,' da' ne' moraju' više' lagati' i' voditi' dvostruke' živote,' da' mogu' ostvariti'veću'bliskost'sa'prijateljima'i'članovima'obitelji'pred'kojima'su'se'odlučili' outati,'da'mogu'bez'straha'pričati'o'svojim'partnericama'i'partnerima.'' Ono'što'su'sudionici'istraživanja'smatrali'da'bi'moglo'pomoći'osobama'koje'se'još' nisu'outale,'je'to'da'prvo'oni'sami'shvate'tko'su'i'što'su'i'da'se'prihvate.'' Važan' je' pažljiv' odabir' ljudi' pred' kojima' će' se' outati' jer' usprkos' nizu' pozitivnih' iskustava'i'dalje'ima'vrlo'neugodnih'i'bolnih'iskustava'koja'proizlaze'iz'neznanja,' netolerancije'i'nespremnosti.'' Teško'im'ja'padao'strah'od'osude'i'strah'od'odbacivanja'od'strane'bliskih'ljudi'kao'i' samo' odbacivanje' koje' se' dogodilo' u' nekim' slučajevima.' Nekim' sudionicima' se' dogodilo'da'roditelji'nisu'prihvaćali'njihovu'homoseksualnost/biseksualnost'već'su' to' smatrali' fazom' koja' će' proći' ili' su' tražili' da' promjene' svoj' izbor' jer' su' homoseksualnost/biseksualnost' smatrali' nečime' što' se' može' promijeniti' pukim' odabirom.' Razlozi'zbog'kojih'se'sudionici'uopće'nisu'outali'ili'zbog'kojih'se'pred'određenim' ljudima' nisu' outali' prvenstveno' se' odnose' ' na' strahove' od' odbacivanja,' od' promjene/pogoršanja'odnosa's'roditeljima'i'drugim'bliskim'osobama,'strahove'da' će' ih' roditelji' izbaciti' iz' obiteljskog' doma,' zabraniti' im' da' se' viđaju' s' partnerom/partnericom' ili' da' će' zahtijevati' da' izlaze' i' ostvaruju' romantične/seksualne'veze's'osobama'suprotnog'spola.' Neki'sudionici'nisu'se'outali'jer'ne'prihvaćaju'svoju'seksualnost'i'sami'se'smatraju' bolesnima'i'neprihvatljivima,'a'neki'još'uvijek'nisu'sigurni'u'svoju'seksualnost'i'žele' pričekati'dok'sami'ne'shvate'tko'su.' Nadalje,'neke'osobe'nalaze'se'u'vezama'i'brakovima's'osobama'suprotnog'spola'i'ne' znaju'kako'da'izađu'iz'začaranoga'kruga'i'kažu'svima'tko'su'zapravo'i'što'žele.'
  • 54. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'52' 7. Literatura Andrijanić,'G.'(2011).'Istraživanje:'U'8'godina'broj'katolika'narastao'za'84'tisuće.' Jutarnji'List.''Preuzeto'08.10.2012.'sa:'http://www.jutarnji.hr/hrvatska5ima5895885 posto5vjernika5i5u5vrhu5je5najkatolickijih5zemalja/947240/' Anić,'R.J.'(2008).'Spolne'razlike'u'religioznosti'pod'vidom'obrazovanja.'Bogoslovska' smotra.'78,4,'8735903.' Baptist,'J.'A.,'Allen,'K.'R.'(2008).'A'Family’s'Coming'Out'Process:'Systemic'Change' and'Multiple'Realities.'Contemp'Family'Therapy'30:92–110.' Bybee,' A.' J.' ' Sullivan,' E.' L.,' ' Zielonka,' E.,' Moes,' E.' (2009).' Are' Gay' Men' in' Worse' Mental' Health' than' Heterosexual' Men?' The' Role' of' Age,' Shame' and' Guilt,' and' Coming5Out.'Journal'of'Adult'Dev'16:144–154' Clinton,'K.'(2011).'The'10'Percent'Problem.'The'Progressive.'75,'7,'41.' Diener,'E.,'Emmons,'R.'A.,'Larsen,'R.'J.,'Griffin,'S.'(1985).'The'Satisfaction'With'Life' Scale,'Journal'of'Personality'Assessment,49,'1.' Eskridge,' W.' E.' Jr.' (1997).' A' Jurisprudence' of' "Coming' Out":' Religion,' Homosexuality,'and'Collisions'of'Liberty'and'Equality'in'American'Public'Law.'The' Yale'Law'Journal.'106:'241152474.' Gates,'G.J.'(2010).'Sexual'Minorities'in'the'2008'General'Social'Survey:'Coming'Out' and'Demographic'Characteristics.'The'Williams'Institute,'UCLA.' Henrickson,'M.'(2007).'Lavender'Faith:'Religion,'Spirituality'and'Identity'in'Lesbian,' Gay'and'Bisexual'New'Zealanders.'Journal'of'Religion'&'Spirituality'in'Social'Work' 26.' Herek,' G.M.' (1997).' 'Heterosexuals'' attitudes' toward' lesbians' and' gay' men:' Does' coming'out'make'a'difference?'In'M.'Duberman'(Ed.),'A'queer'world:'The'Center'for' Lesbian' and' Gay' Studies' reader'(pp.' 3315344).' New' York:' New' York' University' Press.'
  • 55. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'53' Herek,'G.'M.,'Cogan,'J.'C.,'Gillis,'J.'R.,'Glunt,'E.'K.'(1997).''Correlates'of''Internalized' Homophobia'in'a'Community'Sample'of'Lesbians'and'Gay'Men.'Journal'of''the'Gay' and'Lesbian'Medical'Association.'2,'17525.' Herek,' G.' M.,' Gillis,' J.' R.,' &' Cogan,' J.' C.' (2009).' Internalized' stigma' among' sexual' minority' adults:' Insights' from' a' social' psychological' perspective.' Journal' of' Counseling'Psychology,'56,'32543.' Juretić,' J.,' Božić,' S.,' Birta,' O.,' Lacovich,' M.,' Almesberger,' S.' i' Balenović,' A.' (2007).' Procjena' potreba' seksualnih' i' rodnih' manjina' u' Hrvatskoj.' Lezbijska' organizacija' Rijeka'„LORI“.'' Kararić,'D.,'Sindik,'J.,'Raguž,'V.,'Klokoč,'P.,'Milovčević,'V.'i'Burum,'M.'(2012).'Odnos' zadovoljstva'životom'i'psihološke'dobrobiti'sa'stresom'i'mentalnom'čvrstoćom'kod' studenata'sestrinstva.'8,'29,'35548.' King,'L.A.'i'Noelle,'S.S.'(2005).'Happy,'mature,'and'gay:'Intimacy,'power,'and'difficult' times'in'coming'ut'stories.'Journal of Research in Personality.'39,'2,'2785298.'' Kort,'J.'(2003).''10'Smart'Things'Gay'Men'Can'Do'To'Improve'Their'Lives.'Publisher' Alyson'Books.' Božić,'S.'i'Almesberger,'D.'(2007).'Prihvaćenost'pripadnica'i'pripadnika'seksualnih'i' rodnih'manjina'u'obitelji'u'Hrvatskoj.'Lezbijska'organizacija'Rijeka'„LORI“.' MacLachlan,'A.'(2012).'Closet'Doors'and'Stage'Lights:'On'the'Goods'of'Out.'Social' Theory''and'Practice,'38,'2.''3025332.' Martin' J.L.' i' Dean' L.L.' (1988).' ' The' Impact' of' AIDS' on' Gay' Men:' A' Research' Instrument.'Unpublished'technical'report.'New'York:'Columbia'University.' Parmač,'M.'(2005).'Stavovi'studenata'prema'osobama'homoseksualne'orijentacije.' Sveučilište'u'Zagrebu,'Filozofski'fakultet,'Odsjek'za'psihologiju.' Pavot,' W.' i' Diener,' E.' (1993).' Review' of' the' Satisfaction' With' Life' Scale.' Psychological'Assesment,'5,2,'1645172.'
  • 56. ' ' ISKORAK'U'HRVATSKOJ'|'54' Pikić,'A.,'Jugović,I.'(2006).'Nasilje'nadlezbijkama,'gejevima'i'biseksualnim'osobama' u'Hrvatskoj:'izvještaj'istraivanja.'Lezbijska'grupa'Kontra.'' PULS,' nezavisna' istraživačka' agencija.' (2007).' Istraživanje' stavova' građana' i' građanki'Hrvatske'ukoliko'bi''članovi/ce'njihove'obitelji'bili/e'homo/biseksualne,' transrodne'ili'transeksualne'osobe.' Siker,' J.' S.' (2006).' Homosexuality' and' religion:' an' encyclopedia.' Westport,' Ct:' Greenwood'Publishing.' Smyth,'B.'(2011).'Coming'Out'5'LGB'Young'People:'Challenges'and'support'needs'in' rural'Ireland.'Derby'House'Hotel,'Kildare'town.' Williamson,' I.' R.' (2000).' Internalized' homophobia' and' health' issues' affecting' lesbians'and'gay'men.'Health'Education'Research.'Theory'and'Practice,'15,'1,'975 107.' ' ' '