Zrenjanin je opština koja poseduje certifikat o povoljnom poslovnom okruženju. Informacije o investicionim potencijalima Zrenjanina, industrijskoj zoni, saobraćajnoj povezanosti, olakšicama za rast i razvoj privrede.
Zaječar je opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Informacije o investicionim potencijalima sa kojima raspolaže Zaječar, saobraćajnoj povazanosti, industrijskoj zoni, turizmu, olakšicama za rast i razvoj privrede.
Sremska Mitrovica - opština koja poseduje certifikat o povoljnom poslovnom okruženju. Informacije o njenim investicionim potencijalima, ljudskim resursima, saobraćajnoj infrastrukturi, graničnoj udaljenosti, vlasničkoj strukturi, lokalnim olakšicama i podsticajima za razvoj privrede.
Paraćin je smešten u srcu Srbije i jugoistočne Evrope, na raskrsnici važnih
saobraćajnica: na 156. kilometru međunarodnog autoputa E-75 od
Beograda ka Nišu i Bliskom istoku, na početku međunarodnog puta E-761
za Zaječar i Bugarsku, na priključku za saobraćajnicu E-760 ka Kruševcu,
za Crnu Goru i Hrvatsku. Paraćin raspolaže građevinskim zemljištem
od 38 ha u okviru industrijske zone Zmič, koja je odlično pozicionirana
između Koridora X, regionalnog puta R-214 i međunarodne pruge.
Opštinska kancelarija za lokalni ekonomski razvoj održava partnerske
odnose sa privredom o čemu svedoči uspeh lokalnog trening centra koji je
osnovan u saradnji sa kompanijom Holcim. Prosečna cena radne snage
u Paraćinu je 450 €, a u zavisnosti od broja novootvorenih radnih mesta
investitori mogu ostvariti pravo na umanjenje ili ukidanje naknade za
uređivanje građevinskog zemljišta i finansijske podsticaje od 2.000 do
4.000 € po zaposlenom. Najrazvijenije grane privrede su građevinarstvo,
prehrambena industrija i industrija hemije i nemetala.
Valjevo je grad sa povoljnim poslovnim okruženjem. Informacije o investicionim potencijalima sa kojima raspolaže Valjevo, olakšicama koje nude u cilju razvoja pospešivanja i razvoja privrede, saobraćajnoj povezanosti, graničnoj udaljenosti, industrijskoj zoni.
Grad Užice nalazi na tromeđi Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine,
podjednako udaljen od najvećih gradova u regionu. U radijusu od 200
kilometara dostupno je tržiste sa 5 miliona potrošača. Izvozno orijentisana
privreda i kvalifikovana radna snaga svrstavaju Užice u razvijenije
privredne centre zapadne Srbije. Slobodna zone Užice, čiji su osnivači Grad
Užice, Valjaonica bakra i Valjaonica aluminijuma Sevojno, nudi brojne
pogodnosti za poslovanje. Uprava grada Užica je uspešno sprovela regulatornu
reformu, ubrzala administrativne procedure i razvila paket olakšica
za investitore. Kao centar Zlatiborskog regiona, Užice je nosilac projekta
revitalizacije kompleksa aerodroma “Ponikve”, koji raspolaže sa 250
ha greenfield lokacije. Sa 0,79 ha po stanovniku, Užice pokriva najveće
područje pod šumama u Srbiji. Identifikovano je 12 lokacija za izgradnju
malih hidroelektrana, u skladu sa Prostornim planom grada. Smešteno
u najatraktivnijem planinskom području Srbije, Užice pruža uslove za
kvalitetan život i uspešan biznis.
Ruma je opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Informacije o investicionim potencijalima, ljudskim resursima, saobraćajnoj povezanosti, infrastrukturi, industrijskoj zoni.
Kruševac je grad sa dugom industrijskom tradicijom i razvijenom
hemijskom, mašinskom i prehrambenom industrijom, što potvrđuju uspešne
domaće kompanije i strani investitori poput Henkela i Cooper Tiresa .
Gradska uprava neguje partnerski odnos sa postojećom privredom i
ulaže značajna sredstva u promociju investicija, razvoj preduzetništva i
zapošljavanja. Uz prosečnu bruto platu od 410 € i finansijske podsticaje od
1.000 € koje lokalna samouprava obezbeđuje za svako novo radno mesto,
Kruševac može da ponudi investitorima kvalifikovanu i iskusnu radnu
snagu po izuzetno konkurentnim uslovima. Pored toga, grad raspolaže
infrastrukturno opremljenim građevinskim zemljištem od 62.136 m² u okviru
industrijske zone IMK 14. oktobar, koje je spremno za nove investicije. Pored
povoljnog poslovnog okruženja, grad nudi raznovrsne turističke, kulturne, i
sportsko-rekreativne sadržaje gde se izdvajaju srednjevekovni manastiri, zatim
nadaleko čuveno Kruševačko pozorište i sportski kompleks i fudbalski stadion
Mladost koji je izgrađen po najvišim evropskim standardima.
Stara Pazova je opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Informacije o njenim investicionim potencijalima, olakšicama i podsticajima za razvoj privrede, saobraćajnoj povezanosti, industrijskoj zoni.
Zaječar je opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Informacije o investicionim potencijalima sa kojima raspolaže Zaječar, saobraćajnoj povazanosti, industrijskoj zoni, turizmu, olakšicama za rast i razvoj privrede.
Sremska Mitrovica - opština koja poseduje certifikat o povoljnom poslovnom okruženju. Informacije o njenim investicionim potencijalima, ljudskim resursima, saobraćajnoj infrastrukturi, graničnoj udaljenosti, vlasničkoj strukturi, lokalnim olakšicama i podsticajima za razvoj privrede.
Paraćin je smešten u srcu Srbije i jugoistočne Evrope, na raskrsnici važnih
saobraćajnica: na 156. kilometru međunarodnog autoputa E-75 od
Beograda ka Nišu i Bliskom istoku, na početku međunarodnog puta E-761
za Zaječar i Bugarsku, na priključku za saobraćajnicu E-760 ka Kruševcu,
za Crnu Goru i Hrvatsku. Paraćin raspolaže građevinskim zemljištem
od 38 ha u okviru industrijske zone Zmič, koja je odlično pozicionirana
između Koridora X, regionalnog puta R-214 i međunarodne pruge.
Opštinska kancelarija za lokalni ekonomski razvoj održava partnerske
odnose sa privredom o čemu svedoči uspeh lokalnog trening centra koji je
osnovan u saradnji sa kompanijom Holcim. Prosečna cena radne snage
u Paraćinu je 450 €, a u zavisnosti od broja novootvorenih radnih mesta
investitori mogu ostvariti pravo na umanjenje ili ukidanje naknade za
uređivanje građevinskog zemljišta i finansijske podsticaje od 2.000 do
4.000 € po zaposlenom. Najrazvijenije grane privrede su građevinarstvo,
prehrambena industrija i industrija hemije i nemetala.
Valjevo je grad sa povoljnim poslovnim okruženjem. Informacije o investicionim potencijalima sa kojima raspolaže Valjevo, olakšicama koje nude u cilju razvoja pospešivanja i razvoja privrede, saobraćajnoj povezanosti, graničnoj udaljenosti, industrijskoj zoni.
Grad Užice nalazi na tromeđi Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine,
podjednako udaljen od najvećih gradova u regionu. U radijusu od 200
kilometara dostupno je tržiste sa 5 miliona potrošača. Izvozno orijentisana
privreda i kvalifikovana radna snaga svrstavaju Užice u razvijenije
privredne centre zapadne Srbije. Slobodna zone Užice, čiji su osnivači Grad
Užice, Valjaonica bakra i Valjaonica aluminijuma Sevojno, nudi brojne
pogodnosti za poslovanje. Uprava grada Užica je uspešno sprovela regulatornu
reformu, ubrzala administrativne procedure i razvila paket olakšica
za investitore. Kao centar Zlatiborskog regiona, Užice je nosilac projekta
revitalizacije kompleksa aerodroma “Ponikve”, koji raspolaže sa 250
ha greenfield lokacije. Sa 0,79 ha po stanovniku, Užice pokriva najveće
područje pod šumama u Srbiji. Identifikovano je 12 lokacija za izgradnju
malih hidroelektrana, u skladu sa Prostornim planom grada. Smešteno
u najatraktivnijem planinskom području Srbije, Užice pruža uslove za
kvalitetan život i uspešan biznis.
Ruma je opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Informacije o investicionim potencijalima, ljudskim resursima, saobraćajnoj povezanosti, infrastrukturi, industrijskoj zoni.
Kruševac je grad sa dugom industrijskom tradicijom i razvijenom
hemijskom, mašinskom i prehrambenom industrijom, što potvrđuju uspešne
domaće kompanije i strani investitori poput Henkela i Cooper Tiresa .
Gradska uprava neguje partnerski odnos sa postojećom privredom i
ulaže značajna sredstva u promociju investicija, razvoj preduzetništva i
zapošljavanja. Uz prosečnu bruto platu od 410 € i finansijske podsticaje od
1.000 € koje lokalna samouprava obezbeđuje za svako novo radno mesto,
Kruševac može da ponudi investitorima kvalifikovanu i iskusnu radnu
snagu po izuzetno konkurentnim uslovima. Pored toga, grad raspolaže
infrastrukturno opremljenim građevinskim zemljištem od 62.136 m² u okviru
industrijske zone IMK 14. oktobar, koje je spremno za nove investicije. Pored
povoljnog poslovnog okruženja, grad nudi raznovrsne turističke, kulturne, i
sportsko-rekreativne sadržaje gde se izdvajaju srednjevekovni manastiri, zatim
nadaleko čuveno Kruševačko pozorište i sportski kompleks i fudbalski stadion
Mladost koji je izgrađen po najvišim evropskim standardima.
Stara Pazova je opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Informacije o njenim investicionim potencijalima, olakšicama i podsticajima za razvoj privrede, saobraćajnoj povezanosti, industrijskoj zoni.
Die deutschen Hochschulen suchen den Kontakt zu ihren ehemaligen Studierenden. Die neue Zielgruppe ist jedoch nur an die Hochschule zu binden, wenn der Kontakt auch ihren Vorstellungen entspricht. Was erwarten Alumni, und was kann die Hochschule bieten – das sind Fragen, die zu einer neuen Serviceleistung der Hochschulen führen: „Hospitality“ – Gästebetreuung.
Mit Medientrainings ist es wie mit Erste-Hilfe-Kursen. Die vielen praktischen Übungen führen meist schnell zu Aha-Erlebnissen und sehr guten Lerneffekten. Doch ohne regelmäßige Erste-Hilfe-Einsätze beziehungsweise ständige Pressekontakte fehlt es schnell an der notwendigen Routine. Um auch nach dem Workshop fit für die Medien zu bleiben, muss man das Gelernte also selber auffrischen.
Die Erkenntnisse der Grundlagenwissenschaften sind Errungenschaften, von denen alle Menschen
profitieren sollen. Methoden und Möglichkeiten sind vielleicht nicht so schwer, wie sie auf den
ersten Blick scheinen.
In einer modernen Gesellschaft wird erwartet, dass sich Wissenschaftler selber um die Vermittlung ihres Arbeitsgebietes in der breiten Öffentlichkeit bemühen. Manche Forscher empfinden diese Verpflichtung als Überforderung. Oft ergeben sich aber die Ansätze für eine Öffentlichkeitsarbeit fast wie von selbst. Am Beispiel der Astronomie sollen Möglichkeiten aufgezeigt werden, wie man Forschungsgebiete auch für Laien interessant vermitteln kann. Bei der Gestaltung von Veranstaltungen zur Wissensvermittlung spielen Auswahl der Themen und die Methoden eine wichtige Rolle. Kinder lassen sich in besonderem Maße für die Wissenschaft interessieren.
Müssen Manager twittern? Müssen sie nicht. Sie sollten aber wissen, was Twittern ist und wie man Twitter im Business nutzen kann. Genau das erklärt dieses Buch mit vielen Tipps aus der Praxis. Einfach „nur in Ruhe lesen“ oder gleich aktiv werden und ausprobieren. Das Buch unterstützt beide Wege, um herauszufinden, ob und wie man Twitter für das eigene Business einsetzen kann. Vom ersten eigenen Tweet bis zu den Tipps für den „kommerziellen“ Einsatz. Die Twitter-Porträts im Anhang des Buches stellen Twitter-Auftritte von Unternehmen und deren Statements und Tipps für die Nutzungvon Twitter vor. Ein Buch nicht nur für Manager, sondern für alle, die sich für den Einsatzvon Twitter im Unternehmensbereich interessieren.
Hochschulen verabschieden sich vom Gießkannenprinzip und suchen die Studierenden, die zu ihnen passen. Angesichts struktureller Veränderungen sowohl in der Hochschullandschaft aber auch auf Seiten der potenziellen Studierenden gilt: Die Hochschule wählt ihre Studierenden aus, die Studierenden
wählen ihre Hochschule aus. Hier sind besonders Universitäten im Hinblick auf ihren Forschungsauftrag gut beraten, sich professionell zu profilieren und ebenso zu prüfen, wer passt zu uns!
In diesem Beitrag werden sowohl aus Hochschul- als auch aus Studierendenperspektive relevante
Aspekte behandelt. Da es beim Studierendenmarketing darum geht, individuelle Herangehensweisen zu finden, geht es hier weniger um ein konkretes Konzept. Der Beitrag dient vielmehr einer ersten Orientierung im Hinblick auf die Notwendigkeit eines professionellen Studierendenmarketings.
Als Nominalstil wird die in der Literatur und Journalistik nur von wenigen bevorzugte Satzbildung durch die Verwendung von Hauptwörtern bezeichnet. Sie stutzen bei diesem Satz? Zu Recht. Denn dieser Einleitungssatz ist gerade aus jenem Holz geschnitzt, das Sie zukünftig bitte kräftig spalten und hilfsweise in der Glut Ihres Schreibschaffens verfeuern sollten. Lesen Sie, warum Sie den Nominalstil für die Kommunikation Ihrer Wissenschafts-Ergebnisse weiträumig umfahren sollten.
Die deutschen Hochschulen suchen den Kontakt zu ihren ehemaligen Studierenden. Die neue Zielgruppe ist jedoch nur an die Hochschule zu binden, wenn der Kontakt auch ihren Vorstellungen entspricht. Was erwarten Alumni, und was kann die Hochschule bieten – das sind Fragen, die zu einer neuen Serviceleistung der Hochschulen führen: „Hospitality“ – Gästebetreuung.
Mit Medientrainings ist es wie mit Erste-Hilfe-Kursen. Die vielen praktischen Übungen führen meist schnell zu Aha-Erlebnissen und sehr guten Lerneffekten. Doch ohne regelmäßige Erste-Hilfe-Einsätze beziehungsweise ständige Pressekontakte fehlt es schnell an der notwendigen Routine. Um auch nach dem Workshop fit für die Medien zu bleiben, muss man das Gelernte also selber auffrischen.
Die Erkenntnisse der Grundlagenwissenschaften sind Errungenschaften, von denen alle Menschen
profitieren sollen. Methoden und Möglichkeiten sind vielleicht nicht so schwer, wie sie auf den
ersten Blick scheinen.
In einer modernen Gesellschaft wird erwartet, dass sich Wissenschaftler selber um die Vermittlung ihres Arbeitsgebietes in der breiten Öffentlichkeit bemühen. Manche Forscher empfinden diese Verpflichtung als Überforderung. Oft ergeben sich aber die Ansätze für eine Öffentlichkeitsarbeit fast wie von selbst. Am Beispiel der Astronomie sollen Möglichkeiten aufgezeigt werden, wie man Forschungsgebiete auch für Laien interessant vermitteln kann. Bei der Gestaltung von Veranstaltungen zur Wissensvermittlung spielen Auswahl der Themen und die Methoden eine wichtige Rolle. Kinder lassen sich in besonderem Maße für die Wissenschaft interessieren.
Müssen Manager twittern? Müssen sie nicht. Sie sollten aber wissen, was Twittern ist und wie man Twitter im Business nutzen kann. Genau das erklärt dieses Buch mit vielen Tipps aus der Praxis. Einfach „nur in Ruhe lesen“ oder gleich aktiv werden und ausprobieren. Das Buch unterstützt beide Wege, um herauszufinden, ob und wie man Twitter für das eigene Business einsetzen kann. Vom ersten eigenen Tweet bis zu den Tipps für den „kommerziellen“ Einsatz. Die Twitter-Porträts im Anhang des Buches stellen Twitter-Auftritte von Unternehmen und deren Statements und Tipps für die Nutzungvon Twitter vor. Ein Buch nicht nur für Manager, sondern für alle, die sich für den Einsatzvon Twitter im Unternehmensbereich interessieren.
Hochschulen verabschieden sich vom Gießkannenprinzip und suchen die Studierenden, die zu ihnen passen. Angesichts struktureller Veränderungen sowohl in der Hochschullandschaft aber auch auf Seiten der potenziellen Studierenden gilt: Die Hochschule wählt ihre Studierenden aus, die Studierenden
wählen ihre Hochschule aus. Hier sind besonders Universitäten im Hinblick auf ihren Forschungsauftrag gut beraten, sich professionell zu profilieren und ebenso zu prüfen, wer passt zu uns!
In diesem Beitrag werden sowohl aus Hochschul- als auch aus Studierendenperspektive relevante
Aspekte behandelt. Da es beim Studierendenmarketing darum geht, individuelle Herangehensweisen zu finden, geht es hier weniger um ein konkretes Konzept. Der Beitrag dient vielmehr einer ersten Orientierung im Hinblick auf die Notwendigkeit eines professionellen Studierendenmarketings.
Als Nominalstil wird die in der Literatur und Journalistik nur von wenigen bevorzugte Satzbildung durch die Verwendung von Hauptwörtern bezeichnet. Sie stutzen bei diesem Satz? Zu Recht. Denn dieser Einleitungssatz ist gerade aus jenem Holz geschnitzt, das Sie zukünftig bitte kräftig spalten und hilfsweise in der Glut Ihres Schreibschaffens verfeuern sollten. Lesen Sie, warum Sie den Nominalstil für die Kommunikation Ihrer Wissenschafts-Ergebnisse weiträumig umfahren sollten.
Sektorska analiza tržišta maloprodaje u Srbiji, maj 2018.NALED Serbia
Rezultati prve faze sektorske analize tržišta maloprodaje hrane, pića i duvanskih proizvoda u Srbiji, koju je sprovela Komisija za zaštitu konkurencije.
Istraživanje kapaciteta za lokalni ekonomski razvoj u SrbijiNALED Serbia
Kapaciteti za lokalni ekonomski razvoj u Srbiji - U istraživanju
NALED-a i RAS-a su analizirani podaci o uslovima koje gradovi i opštine nude potencijalnim investitorima, politici naplate taksi i naknada, kvalitetu kadrova koji rade na privlačenju investicija, kao i aktivnosti na promociji lokalnih samouprava.
Pravilnik o odštetnim zahtevima usled ujeda napuštenih pasaNALED Serbia
NALED-ov predlog teksta Pravilnika o postupku i načinu rešavanja zahteva građana za naknadu štete nastale usled napada napuštenih životinja ili štete koju prouzrokuju napuštene životinje
Grey Book 10 - Recommendations for Eliminating Administrative Obstacles to Do...NALED Serbia
The tenth edition of Grey Book brings 100 key recommendations made by businesses for cutting the red tape and improving the business environment.
The Grey Book came into existence in 2008 as a result of NALED’s desire to assemble all segments of society and encourage them to engage and contribute to the common goal – building better business environment by eliminating redundant and obsolete administrative procedures. Citizens, businesses, NALED members and academic community have nominated more than 500 initiatives for streamlining bureaucracy, and
210 found their place in the Grey Book. Those that were not successfully resolved were transferred to the following issue and almost half (89) were adopted by line authorities – 54 procedures were reformed completely and 35 partially, thus easing the work of citizens and businesses.
Siva knjiga 10 - Preporuke za ukidanje administrativnih preporuka poslovanju ...NALED Serbia
Jubilarno, deseto izdanje NALED-ove Sive knjige donosi 100 ključnih preporuka privrede za smanjenje birokratije i unapređeje poslovnog okruženja u Srbiji.
Siva knjiga nastala je 2008. kao rezultat želje NALED-a da okupi sve segmente društva i podstakne ih da se aktiviraju i doprinesu realizaciji zajedničkog zadatka - izgradnji boljeg poslovnog ambijenta kroz eliminisanje suvišnih i zastarelih birokratskih procedura. U poslednjih 10 izdanja građani, privreda, članovi NALED-a i stručna javnost kandidovali su više od 500 inicijativa za pojednostavljivanje birokratije,
a ukupno 210 našlo je mesto u Sivoj knjizi. One koje nisu rešene prenošene su u naredno izdanje, a gotovo polovinu preporuka (89) državne institucije su prihvatile - 54 procedure reformisane su u potpunosti i još 35 delimično – čime je u velikoj meri olakšan rad građanima i privredi.
Studija: Siva ekonomija u Srbiji 2017. - karakteristike i obimNALED Serbia
Studija "Siva ekonomija u Srbiji 2017: Procena obima, karakteristike učesnika i determinante" nastala je u okviru projekta „Podrška Vladi Srbije u borbi protiv sive ekonomije“ koji sprovodi NALED u saradnji sa projektom Nemačke razvojne saradnje Reforma javnih finansija. U okviru studije je prvi put od 2012. sprovedena analiza obima sive ekonomije koji se procenjuje na 15,4% BDP-a među registrovanom privredom
Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizacij...NALED Serbia
Upravljanje bezbednosti saobraćaja u lokalnim samoupravama kroz digitalizaciju podataka
Milan Božić - direktor, MSS Centar za motorna vozila
Dragoslav Kukić, direktor istraživačko razvojnog centra za oblast saobraćaja, AMSS Centar za motorna vozila
Autor: Mirjana Ilić, viši savetnik i šef grupe za održavanje puteva, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Prezentacija sa skupa o upravljanju bezbednosti saobraćaja u organizaciji NALED-a, Auto-moto saveza Srbije i uz podršku Ministasrtva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Opstina Vrbas kao primer upravljanja bezbednosti saobraćaja kroz digitalizaci...NALED Serbia
Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas
Prezentacija sa skupa o upravljanju bezbednosti saobraćaja u organizaciji NALED-a, Auto-moto saveza Srbije i uz podršku Ministasrtva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Izmene Zakona o bezbednosti saobraćajaNALED Serbia
Autor: Nebojša Arsov, načelnik Uprave saobraćajne policije
Prezentacija sa skupa Upravljanje bezbednošću saobraćaja na lokalu u organizaciji NALED-a, Auto-moto saveza Srbije i podršku Ministarstva, soabraćaja i infrastrukture
Prezentacija tima Cashless Students za Cashless Case Challenge 2017.
Cashless Case Challenge je studentsko takmičenje za najbolje ideje koje mogu da doprinesu razvoju bezgotovinskog društva u Srbiji. Takmičenje je organizovao NALED u saradnji sa Ministarstvom finansija u okviru nacionalne kampanje – Godina borbe protiv sive ekonomije. Organizaciju takmičenja su podržali kompanija Mastercard, Societe Generale banka, Fakultet organizacionih nauka i Case Study Club.
Cashless Case Challenge 2017 - UmrežavanjeNALED Serbia
Prezentacija tima Umrežavanje za Cashless Case Challenge 2017.
Cashless Case Challenge je studentsko takmičenje za najbolje ideje koje mogu da doprinesu razvoju bezgotovinskog društva u Srbiji. Takmičenje je organizovao NALED u saradnji sa Ministarstvom finansija u okviru nacionalne kampanje – Godina borbe protiv sive ekonomije. Organizaciju takmičenja su podržali kompanija Mastercard, Societe Generale banka, Fakultet organizacionih nauka i Case Study Club.
Cashless Case Challenge 2017 - Triple ANALED Serbia
Prezentacija tima Triple A za Cashless Case Challenge 2017.
Cashless Case Challenge je studentsko takmičenje za najbolje ideje koje mogu da doprinesu razvoju bezgotovinskog društva u Srbiji. Takmičenje je organizovao NALED u saradnji sa Ministarstvom finansija u okviru nacionalne kampanje – Godina borbe protiv sive ekonomije. Organizaciju takmičenja su podržali kompanija Mastercard, Societe Generale banka, Fakultet organizacionih nauka i Case Study Club.
Prezentacija tima 24h za Cashless Case Challenge 2017.
Cashless Case Challenge je studentsko takmičenje za najbolje ideje koje mogu da doprinesu razvoju bezgotovinskog društva u Srbiji. Takmičenje je organizovao NALED u saradnji sa Ministarstvom finansija u okviru nacionalne kampanje – Godina borbe protiv sive ekonomije. Organizaciju takmičenja su podržali kompanija Mastercard, Societe Generale banka, Fakultet organizacionih nauka i Case Study Club.
Cashless Case Challenge 2017 - ŠtedišeNALED Serbia
Prezentacija tima Štediše za Cashless Case Challenge 2017.
Cashless Case Challenge je studentsko takmičenje za najbolje ideje koje mogu da doprinesu razvoju bezgotovinskog društva u Srbiji. Takmičenje je organizovao NALED u saradnji sa Ministarstvom finansija u okviru nacionalne kampanje – Godina borbe protiv sive ekonomije. Organizaciju takmičenja su podržali kompanija Mastercard, Societe Generale banka, Fakultet organizacionih nauka i Case Study Club.
Prezentacija tima S-Gen za Cashless Case Challenge 2017.
Cashless Case Challenge je studentsko takmičenje za najbolje ideje koje mogu da doprinesu razvoju bezgotovinskog društva u Srbiji. Takmičenje je organizovao NALED u saradnji sa Ministarstvom finansija u okviru nacionalne kampanje – Godina borbe protiv sive ekonomije. Organizaciju takmičenja su podržali kompanija Mastercard, Societe Generale banka, Fakultet organizacionih nauka i Case Study Club.
2. investirajte u
zrenjanin
Ljudski resursi
Radna snaga: 91.104 (muškarci: 45.225, žene: 45.879)
Obrazovna struktura: 10,65% visoka i viša škola, 48,08% srednja škola, 40,75% osnovna škola i niže, 0,52% nepoznato
Obrazovni profili: Ekonomista, trgovac, tehnolog, inženjer informatike, tekstilac, hemijski, poljoprivredni i prehrambeni
tehničar, medicinski radnik, elektro-tehničar, građevinski tehničar
Broj nezaposlenih: 12.673 nezaposlenih; 29% stopa nezaposlenosti
Prosečna bruto plata: 482,8€ / mesečno
Lokalna privreda
Broj preduzeća: 4.800
Veličina preduzeća: 25% privrednih društava, 75% preduzetnika
Dominantne grane privrede: Poljoprivreda, prehrambena industrija, proizvodnja nafte i gasa, hemijska, tekstilna i
metalska industrija
Najveće domaće kompanije: Dijamant, Mlekoprodukt, Žitoprodukt (prehrambena industrija), Alpin (trgovina, autode-
lovi), Bomex (brodogradilište), Luxol, Beohemija Inhem (kozmetika i kućna hemija), Radijator (metalska industrija)
Najvažniji strani investitori: Pompea, Fulgar (tekstil), Draexlmaier (automobilska industrija), Mehler-Baps (zaštitna
balistička oprema), Geze (mehanika i automatika), Kolpa-san (prerada plastike), Pecocar Holland (građevinarstvo)
Saobraćajna povezanost
Autoput (Koridor X): E 70 – udaljenost 50km, pristup preko M-7; E 75 – udaljenost 75km, pristup preko M-24
Magistralni putevi: M7 – veza sa Rumunijom, M24 i M 7.1
Železničke linije: linija br. 46 - Pančevo-Zrenjanin-Kikinda, linija br. 88 Zrenjanin-Plandište-Vršac-Bela Crkva
Reka Dunav (Koridor VII): Luka Dunav – udaljenost 30 km preko reke Tise, najveće pritoke Dunava
Aerodrom: Aerodrom Nikola Tesla – udaljenost 90km; Aerodrom Ečka – udaljenost 5,9 km
Industrijska zona 720.000 m², građevinsko zemljište, sa infrastrukturom
Vlasnička struktura 100% u vlasništvu grada Zrenjanina
Pozicija 3 km od centra grada
Udaljenost od saobraćajnica M 24 magistralni put, reka Begej (0.5 km), aerodrom Ečka (2 km)
Cena i uslovi pribavljanja 8,75-14€ / m², kupovina
Naknada za uređivanje GZ 4,4-16€ / m²
Lokalne olakšice i podsticaji Zona slobodne trgovine – i do 40% niži troškovi poslovanja
NALED, Zetska 4a/2, 11000 Beograd, 011/334 76 34, naled@naled-serbia.org www.naled-serbia.org