Uporedna analiza javnog mnjenja o dobročinstvu na Zapadnom BalkanuCatalyst Balkans
Publikacija POKAZATELJI podrške javnosti davanju za opšte dobro, koju čine glavni nalazi i zaključci uporedne analize istraživanja stavova građana o filantropiji izvedenih u zemljama Zapadnog Balkana.
Smiljka Živanović ispred Ministarstva omladine i sporta, Goran Radisavlejvić i Ivan Živković iz Timočkog omladinskog centra - Resurs centra za Zaječarski okrug predstavili su danas, 18.4.2012. godine, Konkurs za finansiranje omladinskih projekata u cilju podsticanja aktivizma i volonterizma mladih u okviru programa „MLADI SU ZAKON“.
Prezentacija sa Euroguidance konferencije o karijernom vođenju i savetovanju koja je održana u saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta i Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, 5. decembra 2013. godine u Palati Srbija u Beogradu.
Uporedna analiza javnog mnjenja o dobročinstvu na Zapadnom BalkanuCatalyst Balkans
Publikacija POKAZATELJI podrške javnosti davanju za opšte dobro, koju čine glavni nalazi i zaključci uporedne analize istraživanja stavova građana o filantropiji izvedenih u zemljama Zapadnog Balkana.
Smiljka Živanović ispred Ministarstva omladine i sporta, Goran Radisavlejvić i Ivan Živković iz Timočkog omladinskog centra - Resurs centra za Zaječarski okrug predstavili su danas, 18.4.2012. godine, Konkurs za finansiranje omladinskih projekata u cilju podsticanja aktivizma i volonterizma mladih u okviru programa „MLADI SU ZAKON“.
Prezentacija sa Euroguidance konferencije o karijernom vođenju i savetovanju koja je održana u saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta i Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, 5. decembra 2013. godine u Palati Srbija u Beogradu.
Četvrto Nacionalno Euroguidance takmičenje dobrih praksi u oblasti karijernog vođenja i savetovanja 2019.godine:
Treća nagrada se dodeljuje praksi pod nazivom „Program VIZ&JA“ Centra Inventiva iz Beograda
U okviru projekta “Pokret omladinskog aktivizma - POMAK”, od 23 do 25. januara 2015. godine, na Borskom jezeru po prvi put u Srbiji, organizovana je Nacionalna Konferencija o socijalnom preduzetništvu i kreativnim industrijama.
Drugi dan Konferencije bio je posvećen predstavljanju kreativnih prostora za zajedničko delovanje (CO-working mesta), Deli, InCentar i Novu iskru, zatim dva socijalna preduzeća koja uspešno posluju, LicUlice i Kuhinja na točkovima, te SENS, jedina nacionalna mreža koja okuplja socijalna preduzeća. Nakon toga učesnicima su prezentovani HUB-ovi i biznis inkubatore kreativnih industrija HUBČE, Potkrovlje HUB i ZIP centar uslužnih delatnosti za mlade. O ovim prostorima i preduzećima, njihovim idejma i poslu koji rade pričali su Marko Radenković (Nova iskra Beograd), Željko Ilić (In centar Beograd), Nenad Stojanović(Deli Niš), Ivana Stančić (SENS Beograd), Nikoleta Kosovac (LiceUlice Beograd), Anica Spasov (Kuhinja na točkovima Beograd), Miloš Đuričanin (HUBČE Beograd), Vladimir Trkulja (Potkrovlje HUB Beograd) i Miloš Colić (ZIP centar za mlade Pirot).
Projekat o socijalnom preduzetništvu i kreativnim industrijama, Pokret omladinskog aktivizma “Pomak”, Timočki omladinski centar realizovao je u partnerstvu sa Krovnom organizacijom mladih Srbije, a uz finansijsku podršku Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije.
Prezentacija rezultata i dostignuća projekta "Volonteri pomeraju granice" na konferenciji "Energija volontiranja" u Novom Sadu, 7. decembra 2018. godine.
Novim znanjima i veštinama do posla u turizmuBMagelan
Obrazovanje u turizmu je potrebno uskladiti sa potrebama tržišta. Potrebe tržišta (turizma) se menja i poslodavcima je sve teže ispratiti sve promene. Kada bi mladi koji traže posao već posedovali znanje i veštine koje su im potrebne, poslodavci bi ih brže zapošljavali ili bi se lakše odlučivali za započinjanje sopstevnog biznisa (u turizmu).
Završni izveštaj - Upoznaj državu Srbiju 2012NALED Serbia
Završni izveštaj: Letnja praksa za srudente iz dijaspore koja se sprovodi u okviru NALED-ovog projekta “Upoznaj državu Srbiju”, a osmišljena je tako da se studenti iz dijaspore tokom tronedeljnog rada u lokalnim samoupravama upoznaju sa načinom rada opštinske administracije, njenom ulogom u privrednom sistemu Srbije, kao i odnosom lokalne samouprave i privrednika koji posluju na njenoj teritoriji. U Završnom izveštaju sumirani su predlozi studenata o unapređenju rada lokalnih samouprava. Specifičnost ovogodišnje prakse jeste to što su studenti imali priliku da se kroz jednonedeljni rad upoznaju i sa funkcionisanjem jedne lokalne kompanije. U nameri da spreči „odliv mozgova“ NALED će i u budućnosti predizimati aktivnosti kao što je letnja praksa kako bi motivisao mlade ljude iz dijaspore da se vrate i poslovnu karijeru započnu u Srbiji
CSR is as old as the business itself. The forms and activities of CSR at the beginning of the 21st century featured sporadic philanthropic and PR activities with the aim to enhance company’s reputation in the community. The field gained increasing importance with the globalization of the business sector, in response to the growing expectations of various stakeholders affected by company operations. Doing good within the community in which one operates, following the outbreak of the global economic crisis in 2008 and accompanying corporate scandals, gave CSR a completely new dimension. Whether CSR is a desirable, expected or useful business strategy, which CSR forms and activities should business sector should focus on, and balancing between short-term sales and long-term sustainability goals, have all become current topics of discussion amongst prominent international and business organizations, business and academic circles. By studying CSR in Serbia, and the opportunities and limitations it presents, the thesis points to the evolution of CSR, which is evident in some companies, and more veiled in others. Corporate social responsibility evolved into an integral part of the executive decision-making process, method by which decision-makers’ actions and behaviour can influence key stakeholders in order to ensure long term market sustainability. The executed research has demonstrated a high level of CSR awareness amongst Serbian executives, but due to lack of expertise, there is a discrepancy between the desire to be responsible and ability to implement it strategically. For the Serbian executives, the image and brand value enhancement are the leading motives in CSR. Opposite, ethics and accountability in business are not strong drivers for Serbian consumers, which brings a paradox situation where companies are conducting CSR in order to be favoured by consumers, whilst consumers are treating responsible business practice as advertisement. The biggest discrepancy is found in the cost-benefit analysis of CSR, since CSR tends to be treated as an investment which brings intangible values, while bearing costs that are burdensome in current challenging business environment. The benefits and opportunities of CSR in marketing, enhanced ability to attract, motivate and retain quality workforce, create a culture of innovations, achieve cost-cutting and improved supplier relations are neglected. It is encouraging that the abovementioned is less prevailing amongst middle management representing the future business leaders, aware of the fact that in practice, CSR does not always require heavy investment but adapting to new ways of doing business. In order for Serbian enterprises, especially SMEs, to benefit from CSR strategies, CSR has to become an integral part of the management education process, either as a separate course, and/or part of coursework on corporate governance, business ethics, public relations, marketing and management.
Na drugoj Euroguidance konferenciji prisutnima se obratila gospođa Vesna Čekić iz Nacionalne službe za zapošljavanje na temu me
uinstitucionalne saradnje u kreiranju savremenih alata za karijerno informisanje.
U okviru projekta “Pokret omladinskog aktivizma - POMAK”, od 23 do 25. januara 2015. godine, na Borskom jezeru po prvi put u Srbiji, organizovana je Nacionalna Konferencija o socijalnom preduzetništvu i kreativnim industrijama.
Drugi dan Konferencije bio je posvećen predstavljanju kreativnih prostora za zajedničko delovanje (CO-working mesta), Deli, InCentar i Novu iskru, zatim dva socijalna preduzeća koja uspešno posluju, LicUlice i Kuhinja na točkovima, te SENS, jedina nacionalna mreža koja okuplja socijalna preduzeća. Nakon toga učesnicima su prezentovani HUB-ovi i biznis inkubatore kreativnih industrija HUBČE, Potkrovlje HUB i ZIP centar uslužnih delatnosti za mlade. O ovim prostorima i preduzećima, njihovim idejma i poslu koji rade pričali su Marko Radenković (Nova iskra Beograd), Željko Ilić (In centar Beograd), Nenad Stojanović(Deli Niš), Ivana Stančić (SENS Beograd), Nikoleta Kosovac (LiceUlice Beograd), Anica Spasov (Kuhinja na točkovima Beograd), Miloš Đuričanin (HUBČE Beograd), Vladimir Trkulja (Potkrovlje HUB Beograd) i Miloš Colić (ZIP centar za mlade Pirot).
Projekat o socijalnom preduzetništvu i kreativnim industrijama, Pokret omladinskog aktivizma “Pomak”, Timočki omladinski centar realizovao je u partnerstvu sa Krovnom organizacijom mladih Srbije, a uz finansijsku podršku Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije.
Četvrto Nacionalno Euroguidance takmičenje dobrih praksi u oblasti karijernog vođenja i savetovanja 2019.godine:
Treća nagrada se dodeljuje praksi pod nazivom „Program VIZ&JA“ Centra Inventiva iz Beograda
U okviru projekta “Pokret omladinskog aktivizma - POMAK”, od 23 do 25. januara 2015. godine, na Borskom jezeru po prvi put u Srbiji, organizovana je Nacionalna Konferencija o socijalnom preduzetništvu i kreativnim industrijama.
Drugi dan Konferencije bio je posvećen predstavljanju kreativnih prostora za zajedničko delovanje (CO-working mesta), Deli, InCentar i Novu iskru, zatim dva socijalna preduzeća koja uspešno posluju, LicUlice i Kuhinja na točkovima, te SENS, jedina nacionalna mreža koja okuplja socijalna preduzeća. Nakon toga učesnicima su prezentovani HUB-ovi i biznis inkubatore kreativnih industrija HUBČE, Potkrovlje HUB i ZIP centar uslužnih delatnosti za mlade. O ovim prostorima i preduzećima, njihovim idejma i poslu koji rade pričali su Marko Radenković (Nova iskra Beograd), Željko Ilić (In centar Beograd), Nenad Stojanović(Deli Niš), Ivana Stančić (SENS Beograd), Nikoleta Kosovac (LiceUlice Beograd), Anica Spasov (Kuhinja na točkovima Beograd), Miloš Đuričanin (HUBČE Beograd), Vladimir Trkulja (Potkrovlje HUB Beograd) i Miloš Colić (ZIP centar za mlade Pirot).
Projekat o socijalnom preduzetništvu i kreativnim industrijama, Pokret omladinskog aktivizma “Pomak”, Timočki omladinski centar realizovao je u partnerstvu sa Krovnom organizacijom mladih Srbije, a uz finansijsku podršku Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije.
Prezentacija rezultata i dostignuća projekta "Volonteri pomeraju granice" na konferenciji "Energija volontiranja" u Novom Sadu, 7. decembra 2018. godine.
Novim znanjima i veštinama do posla u turizmuBMagelan
Obrazovanje u turizmu je potrebno uskladiti sa potrebama tržišta. Potrebe tržišta (turizma) se menja i poslodavcima je sve teže ispratiti sve promene. Kada bi mladi koji traže posao već posedovali znanje i veštine koje su im potrebne, poslodavci bi ih brže zapošljavali ili bi se lakše odlučivali za započinjanje sopstevnog biznisa (u turizmu).
Završni izveštaj - Upoznaj državu Srbiju 2012NALED Serbia
Završni izveštaj: Letnja praksa za srudente iz dijaspore koja se sprovodi u okviru NALED-ovog projekta “Upoznaj državu Srbiju”, a osmišljena je tako da se studenti iz dijaspore tokom tronedeljnog rada u lokalnim samoupravama upoznaju sa načinom rada opštinske administracije, njenom ulogom u privrednom sistemu Srbije, kao i odnosom lokalne samouprave i privrednika koji posluju na njenoj teritoriji. U Završnom izveštaju sumirani su predlozi studenata o unapređenju rada lokalnih samouprava. Specifičnost ovogodišnje prakse jeste to što su studenti imali priliku da se kroz jednonedeljni rad upoznaju i sa funkcionisanjem jedne lokalne kompanije. U nameri da spreči „odliv mozgova“ NALED će i u budućnosti predizimati aktivnosti kao što je letnja praksa kako bi motivisao mlade ljude iz dijaspore da se vrate i poslovnu karijeru započnu u Srbiji
CSR is as old as the business itself. The forms and activities of CSR at the beginning of the 21st century featured sporadic philanthropic and PR activities with the aim to enhance company’s reputation in the community. The field gained increasing importance with the globalization of the business sector, in response to the growing expectations of various stakeholders affected by company operations. Doing good within the community in which one operates, following the outbreak of the global economic crisis in 2008 and accompanying corporate scandals, gave CSR a completely new dimension. Whether CSR is a desirable, expected or useful business strategy, which CSR forms and activities should business sector should focus on, and balancing between short-term sales and long-term sustainability goals, have all become current topics of discussion amongst prominent international and business organizations, business and academic circles. By studying CSR in Serbia, and the opportunities and limitations it presents, the thesis points to the evolution of CSR, which is evident in some companies, and more veiled in others. Corporate social responsibility evolved into an integral part of the executive decision-making process, method by which decision-makers’ actions and behaviour can influence key stakeholders in order to ensure long term market sustainability. The executed research has demonstrated a high level of CSR awareness amongst Serbian executives, but due to lack of expertise, there is a discrepancy between the desire to be responsible and ability to implement it strategically. For the Serbian executives, the image and brand value enhancement are the leading motives in CSR. Opposite, ethics and accountability in business are not strong drivers for Serbian consumers, which brings a paradox situation where companies are conducting CSR in order to be favoured by consumers, whilst consumers are treating responsible business practice as advertisement. The biggest discrepancy is found in the cost-benefit analysis of CSR, since CSR tends to be treated as an investment which brings intangible values, while bearing costs that are burdensome in current challenging business environment. The benefits and opportunities of CSR in marketing, enhanced ability to attract, motivate and retain quality workforce, create a culture of innovations, achieve cost-cutting and improved supplier relations are neglected. It is encouraging that the abovementioned is less prevailing amongst middle management representing the future business leaders, aware of the fact that in practice, CSR does not always require heavy investment but adapting to new ways of doing business. In order for Serbian enterprises, especially SMEs, to benefit from CSR strategies, CSR has to become an integral part of the management education process, either as a separate course, and/or part of coursework on corporate governance, business ethics, public relations, marketing and management.
Na drugoj Euroguidance konferenciji prisutnima se obratila gospođa Vesna Čekić iz Nacionalne službe za zapošljavanje na temu me
uinstitucionalne saradnje u kreiranju savremenih alata za karijerno informisanje.
U okviru projekta “Pokret omladinskog aktivizma - POMAK”, od 23 do 25. januara 2015. godine, na Borskom jezeru po prvi put u Srbiji, organizovana je Nacionalna Konferencija o socijalnom preduzetništvu i kreativnim industrijama.
Drugi dan Konferencije bio je posvećen predstavljanju kreativnih prostora za zajedničko delovanje (CO-working mesta), Deli, InCentar i Novu iskru, zatim dva socijalna preduzeća koja uspešno posluju, LicUlice i Kuhinja na točkovima, te SENS, jedina nacionalna mreža koja okuplja socijalna preduzeća. Nakon toga učesnicima su prezentovani HUB-ovi i biznis inkubatore kreativnih industrija HUBČE, Potkrovlje HUB i ZIP centar uslužnih delatnosti za mlade. O ovim prostorima i preduzećima, njihovim idejma i poslu koji rade pričali su Marko Radenković (Nova iskra Beograd), Željko Ilić (In centar Beograd), Nenad Stojanović(Deli Niš), Ivana Stančić (SENS Beograd), Nikoleta Kosovac (LiceUlice Beograd), Anica Spasov (Kuhinja na točkovima Beograd), Miloš Đuričanin (HUBČE Beograd), Vladimir Trkulja (Potkrovlje HUB Beograd) i Miloš Colić (ZIP centar za mlade Pirot).
Projekat o socijalnom preduzetništvu i kreativnim industrijama, Pokret omladinskog aktivizma “Pomak”, Timočki omladinski centar realizovao je u partnerstvu sa Krovnom organizacijom mladih Srbije, a uz finansijsku podršku Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije.
Similar to Holiday4All - Vera Jovanović - Fokus grupe i zaključci (12)
Holiday4All - Vera Jovanović - Fokus grupe i zaključci
1.
2. ISTRAŽIVANJE KAPACITETA I MOGUĆNOSTI
RAZVOJA DESTINACIJA I SADRŽAJA VAN
TURISTIČKE SEZONE
U SRBIJI I CRNOJ GORI
po modelu Kalipso programa Evropske komisije
3. PROJEKTNI PARTNERI
Nosilac projekta:
Turistička organizacija Srbije
www.srbija.travel
Partneri:
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore
www.montenegro.travel
Dunavski centar za kompetenciju
www.danubecc.org
4. CILJEVI PROJEKTA
doprinos podsticaju i promovisanjeutransnacionalne saradnje u
dunavskoj makro-regiji
podsticanje inovativnost u kreiranju ponude - kreiranje novih turističkih
programa i promovisanje destinacija u vansezonskom periodu po
Kalipso modelu
pružanje institucionalne podrške jačanju kapaciteta za razvoj ovog
oblika turističke ponude u Srbiji i Crnoj Gori
podsticanje javno-privatnog partnerstva
5. ISTRAŽIVANJE KAPACITETA I MOGUĆNOSTI
ZA RAZVOJ VANSEZONSKOG I SOCIJALNOG
TURIZMA
Instrumenti:
Upitnici
(odabrani uzorak sačinjen od turističkih aktera iz javnog, privatnog i civilnog
sektora)
Fokus grupe
(dve fokusirane grupne diskusije – Novi Sad i Beograd)
Intervjui
(predstavnici ključnih institucija, donosioci odluka)
6. FOKUS GRUPNE DISKUSIJE
2 fokus grupne diskusije (Beograd, Novi Sad)
pozvani predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora
odazvalo se ukupno 26 učesnika, uglavnom iz privatnog sektora
7. RAZMENA MIŠLJENJA O:
Postojećem iskustvu i rezultatima u oblasti vansezonskog turizma
Sistemskom utemeljenju vansezonskog turizma, odnosno pojedinačnim
inicijativama pružalaca usluga
Ukupnoj spremnosti za razvoj socijalnog turizma
Razvoju ponude za ključne kategorije korisnika
Mehanizmima za podsticaj razvoju vansezonskog i socijalnog turizma
8. PITANJA POSTAVLJENA UČESNICIMA
• Po vašem mišljenju da li koncept razvoja turizma u Srbiji prepoznaje oblast
vansezonskog turizma?
• Da li možete da izdvojite primere i opišite kako izgleda razvoj vansezonskog
turizma u Srbiji danas?
• Da li postoje oblici socijalnog turizma koji se realizuju danas u Srbiji? Da li
postoje razlike u shvatanju vansezonskog i socijalnog turizma?
• Koje mere bi trebalo da budu preduzete da bi se socijalni turizam unapredio i
dalje razvio i obuhvatio veću populaciju korisničkih kategorija?
9. PITANJA POSTAVLJENA UČESNICIMA
• Koje mere bi trebalo prvo preduzeti da bi se to realizovalo?
• Da li socijalni turizam ima budućnost i da li on može biti održiv i finansijski
isplativ? Ili da li je neophodno da država subvencioniše odredjene akivnosti?
• Da li je realno i moguće insistirati na razvoju javnog i privatnog partnerstva i
time pojačati napore u razvijanju socijalnog turizma u Srbiji?
• Šta biste vi konkretno predložili kao prvu aktivnost?
11. Da li u Srbiji postoje iskustva vansezonskog turizma i
kakvi su postignuti rezultati?
• Iskustva postoje, ali se svode na individualne inicijative
• Ovoj oblasti potrebno je osnaživanje i sistemski razvoj
• Definisani turistički proizvodi koji doprinose razvoju vansezonskog turizma
(MICE, manifestacioni, đački, planinski, ruralni, sportski, banjski i zdravstveni)
• Identifikovani mehanizmi koji bi pomogli razvoju vansezonskog turizma (niže
cene, popusti i posebne ponude, vansezonski paketi, vaučeri, promo
aktivnosti)
• Zapažena tendencija poređenja praksi iz inostranstva sa situacijom u Srbiji (i
Crnoj Gori) (bugarski zimski centri Vs Kopaonik, Grčka Vs Crna Gora, itd.)
12. Da li vansezonski turizam ima formalno utemeljenje i
sistemsku podršku ili je to samo pojedinačna inicijativa
pojedinih davalaca i organizatora turističkih usluga?
• Učesnici FGDs smatraju da nema sistemske podrške vansezonskom turizmu
• Vansezonska ponuda svodi se na pojedinačne inicijative i dobar menadžment
• Ne poznaju programe ili mehanizme koji pružaju sistemsku podršku u praksi
• Prihvataju mogućnost postojanja dokumentacione osnove, ali ne poznaju
strateška dokumenta koja ovo eventualno sugerišu
• Smatraju da postoji potreba za boljom saradnjom javnog i privatnog sektora
13. Da li je vansezonski turizam isto što i sociajlni turizam?
Koja su ograničenja, a koje prednosti?
• Vansezonski nije isto što i socijalni turizam, ali mogu se uzajamno dopunjavati
• Vansezonski je definisan sezonalnošću, dok je socijalni definisan ciljnom
grupom i cenom aranžmana
• Termin “socijalni turizam” prvenstveno se povezuje sa putovanjima
organizovanim preko sindikata i udruženja penzionera
• Prednost: opšta društveno-ekonomska korist
• Potrebno definisati oba termina
• Potrebno definisati sezonu na različitim destinacijama
14. Da li postoji spremnost svih učesnika za razvoj socijalnog
turizma?
• Postoji određeni nivo svesti, ali ne i potpuna spremnost svih aktera
• Svaki sektor ima sopstveni mehanizam koji bi uzajamnim dopunjavanjem
doprineli razvoju
• Javni sektor: neophodan za razvoj, karakterišu ga manjkavost socijalne politike
i nepostojanje podrške razvoju turizma za osobe slabije platežne moći
• Privatni sektor: delimično spreman i tržišno orijentisan, ali nedovoljan
• Civilni sektor: nedovoljno razvijen da bi zagovarao zajedničke interese i stavove
i razvojne inicijative
• Domaći turisti: nedovoljno senzibilisani na domaće destinacije
15. Kako razvijati vansezonsku turističku ponudu i koje
programe ponuditi za četiri kategorije korisnika?
• Osvrt na opštu potrebu poboljšanja kvaliteta programskih sadržaja, uz posebnu
potrebu za kvalitetom u vansezonskom periodu, kao i za određene kategorije
stanovništva
• Potreba za posebnim programima za zasebne ciljne grupe
• Potreba za optimalnim korišćenjem često zapostavljenih potencijala i resursa
• Važni preduslovi za razvoj programa: kreativnost i saradnja
• Brojne ideje (ture posebnog interesovanja, programi za poboljšanje zdravlja,
itd.) treba da imaju zajedničke karakteristike: povoljni uslovi realizacije i
povoljne cene
16. Koji bi bili mehanizmi za podsticanje razvoja
vansezonskog i socijalnog turizma?
• Naglašena uloga javnog sektora i potreba za direktnom podrškom države
(olakšice, smanjenje poreza, ukidanje lokalnih taksi, itd.)
• Kreiranje strateškog okvira – definisanje pojmova, itd.
• Edukacija na temu razvoja vansezonskog turizma i njegova promocija
• Poboljšanje kvaliteta ponude
• Podrška stvaranju partnerstava i udruživanju
• Uspostavljanje boljih kanala komunikacije među sektorima
• Usklađivanje turističkog kalendara
18. RAZUMEVANJE POJMOVA VANSEZONSKOG I SOCIJALNOG
TURIZMA
Postoji određeni stepen razumevanja, ali koncepti nisu dovoljno prepoznati
Postoji opšte prihvaćeni stav da su ova dva pojma označavaju različite
koncepte koji se mogu međusobno dopunjavati i doprineti zajedničkom
razvoju.
19. TRENUTNO STANJE I PRIMERI PRAKSE U VANSEZONSKOM I
SOCIJALNOM TURIZMU
Postoje primeri dobre prakse, ali se svode na pijedinačne inicijative
Potrebno je značajno osnaživanje ove oblasti turizma
Posebno je značajno osnažiti turističke proizvode koji doprinose razvoju ovih
turističkih grana
20. PREPOZNAVANJE RAZVOJA VANSEZONSKOG I SOCIJALNOG
TURIZMA U STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
Nacionalne i sektorske strategje razvoja turizma usmerene su na razvoj kako
destinacija, tako i posebnih proizvoda, a u cilju smanjenja sezonalnosti
Mere predviđene strateškim dokumentima potrebno je pretočiti u praksu
21. ODRŽIVOST VANSEZONSKOG I SOCIJALNOG TURIZMA I
SUGESTIJE ZA NJIHOV RAZVOJ
Vansezonski i socijalni turizam jesu održivi, ali uz sistemsku podršku svih
sektora potrebnih za njihov razvoj
Održivost može biti obezbeđena us pomoć mehanizama predloženih u
svim fazama istraživanja
22. SPREMNOST ZA RAZVOJ VANSEZONSKOG I SOCIJALNOG
TURIZMA, PROŠIRENJE KAPACITETA I PONUDE
Relevantni akteri delimično su spremni za razvoj vansezonskog i socijalnog
turizma, a preduslov za njihov razvoj je saradnja među sektorima i jasna
podrška nacionalnog nivoa
Podaci o spremnosti privatnog sektora za proširenje kapaciteta ili ponude
nisu kompletni
23. MERE POTREBNE ZA RAZVOJ VANSEZONSKOG I
SOCIJALNOG TURIZMA
Usklađivanje strateškog okvira za razvoj vansezonskog i socijalnog tuirzma
Regulisaje penzionog i zdravstvenog sistema
Uspostavljanje mera podrške i podsticaja vansezonskom i socijalnom turizmu
Usklađivanje turističkog kalendara
Podrška proizvodima koji podstiču vansezonski i socijalni turizam
24. MERE POTREBNE ZA RAZVOJ VANSEZONSKOG I
SOCIJALNOG TURIZMA
Izgradnja i jačanje ljudskih kapaciteta
Izgradnja i jačanje partnerstava, podsticanje javno-privatnog partnerstva
Bolje korišćenje postojećih resursa
Kreiranje posebnih programa adaptiranih ciljnim grupama
Podizanje svesti o vansezonskom i socijalnom turizmu
25. HVALA NA PAŽNJI!
Vera Jovanović
www.srbija.travel
www.montenegro.travel
www.danubecc.org / www.danube.travel