 Florens je rođena u Firenci
(Italija), 12. maja
1820. godine
 Ona je mnogo učinila za razvoj
njege bolesnika.
 Biti medicinska sestra je
jedinstven poziv koji traži ono
najljepše u ljudskom biću-
humanost i predanost pozivu.
 Radila je kao
njegovateljica,
organizatorka,
istraživačica,
reformatorka,
spisateljica i
učiteljica.
 Ona u rusko-turskom ratu
učestvuje kao sestra u redovima
turske vojske
Novine su izvještavale o manjku medicinskog osoblja
koje bi trebalo da njeguje britanske vojnike ranjene
na frontu. S obzirom da su za Florens mnogi tada već
čuli, veoma brzo je pozvana sa svojim timom
medicinskih sestara u vojne bolnice u Turskoj.
Otvorila je prvu školu
za sestre i omogućila
profesionalizaciju
sestrinstva.
Sa grupom od 38 žena
krenula je 1854. godine
da preuzme upravu
bolnice u opštini Skutari
gdje se suočila sa
stravičnim higijenskim
uslovima.
32 nas je i nismo svi žene, ali smo
budući medicinski radnici koji čuvaju
spomen na Florens Najtingejl.
Florens je
tokom
Krimskog
rata oboljela
od tifusa, ali
nije prestala
da radi.
Njen rad je
smanjio stopu
smrtnosti u
bolnici za
dvije trećine.
Uveče bi s lampom u
ruci prolazila kroz
mračne hodnike,
obilazila jednog po
jednog pacijenta i
brinula o njima.
Drugi su je, pak,
zvali „krimski
anđeo“.
Vojnici, koje je njena
nepresušna briga
istovremeno i dirnula
i tješila, nazivali su je
„dama s lampom“.
Govorila je sedam jezika, interesovala ju je matematika, statistika i
njegovanje bolesnika. Kako su to radile žene iz niže klase koje su bile na
lošem glasu, roditelji nisu želeli da se Florens bavi ovim poslom.
Florens je vojnicima obezbedila novu odeću, adekvatnu hranu,
pomagala je pri amputacijama, previjala je rane, pisala je
porodicama ranjenih.
Neke od reformi koje je ona uvela i koje se i dan danas
primenjuju su:
 obilaženje pacijenata noću
 praćenje njihove bolesti
 dokumentovanje podataka i mnoge druge...
1856. godine se kao heroina vratila u
Englesku. Brinula je o majci, sestri,
rođacima, komšijama i radnicima na
svom imanju.
/
Napisala je preko 200 knjiga i zakletvu koja je slična Hipokratovoj zakletvi.
St Thomas’ Hospital, London, home of the Nightingale Training School for
nurses. Reproduced courtesy of the Florence Nightingale Museum.
Smješten u bolnici St.Thomas, tik uz
Vestminster Bridge, muzej je otvoren
1989. godine i sada predstavlja ključni
dio medicinske baštine Londona. Arhiva
muzeja sadrži oko 800 pisama Florence
Nightingale i važnu zbirku rijetkih
knjiga od 284 naslova.
Kolekcija se sastoji od ličnog
materijala povezanog s
Florence Nightingale,
predmeta koji se odnose na
Krimski rat i artefakata
sestre.
1883. godine je odlikovana Kraljevskim Crvenim Krstom. Ona je prva žena
kojoj je dodijeljen Orden vrline.
Florens je preminula 13. avgusta 1910.
Gledali smo, gledamo,
gledaćemo!
Ljubili smo, ljubimo,
ljubićemo!
Mi smo prijatelji,
sudbinska porodica.
Mi smo
svjetlost,
odgovornost,
kako drugima,
tako i sebi.
Nikada ne gubite
priliku da potaknete
neki praktični početak,
ma koliko mali, jer je
divno koliko često
semenke senfa klijaju i
korijene.
Da nije bilo onih
koji nisu bili
zadovoljni onim što
imaju, svet nikada
ne bi postigao
ništa bolje.
 Florence Nightingale

Dan sestrinstva- 12.maj

  • 2.
     Florens jerođena u Firenci (Italija), 12. maja 1820. godine  Ona je mnogo učinila za razvoj njege bolesnika.  Biti medicinska sestra je jedinstven poziv koji traži ono najljepše u ljudskom biću- humanost i predanost pozivu.  Radila je kao njegovateljica, organizatorka, istraživačica, reformatorka, spisateljica i učiteljica.
  • 3.
     Ona urusko-turskom ratu učestvuje kao sestra u redovima turske vojske Novine su izvještavale o manjku medicinskog osoblja koje bi trebalo da njeguje britanske vojnike ranjene na frontu. S obzirom da su za Florens mnogi tada već čuli, veoma brzo je pozvana sa svojim timom medicinskih sestara u vojne bolnice u Turskoj. Otvorila je prvu školu za sestre i omogućila profesionalizaciju sestrinstva.
  • 4.
    Sa grupom od38 žena krenula je 1854. godine da preuzme upravu bolnice u opštini Skutari gdje se suočila sa stravičnim higijenskim uslovima. 32 nas je i nismo svi žene, ali smo budući medicinski radnici koji čuvaju spomen na Florens Najtingejl.
  • 5.
    Florens je tokom Krimskog rata oboljela odtifusa, ali nije prestala da radi.
  • 6.
    Njen rad je smanjiostopu smrtnosti u bolnici za dvije trećine. Uveče bi s lampom u ruci prolazila kroz mračne hodnike, obilazila jednog po jednog pacijenta i brinula o njima. Drugi su je, pak, zvali „krimski anđeo“. Vojnici, koje je njena nepresušna briga istovremeno i dirnula i tješila, nazivali su je „dama s lampom“.
  • 7.
    Govorila je sedamjezika, interesovala ju je matematika, statistika i njegovanje bolesnika. Kako su to radile žene iz niže klase koje su bile na lošem glasu, roditelji nisu želeli da se Florens bavi ovim poslom. Florens je vojnicima obezbedila novu odeću, adekvatnu hranu, pomagala je pri amputacijama, previjala je rane, pisala je porodicama ranjenih. Neke od reformi koje je ona uvela i koje se i dan danas primenjuju su:  obilaženje pacijenata noću  praćenje njihove bolesti  dokumentovanje podataka i mnoge druge... 1856. godine se kao heroina vratila u Englesku. Brinula je o majci, sestri, rođacima, komšijama i radnicima na svom imanju. / Napisala je preko 200 knjiga i zakletvu koja je slična Hipokratovoj zakletvi.
  • 9.
    St Thomas’ Hospital,London, home of the Nightingale Training School for nurses. Reproduced courtesy of the Florence Nightingale Museum.
  • 11.
    Smješten u bolniciSt.Thomas, tik uz Vestminster Bridge, muzej je otvoren 1989. godine i sada predstavlja ključni dio medicinske baštine Londona. Arhiva muzeja sadrži oko 800 pisama Florence Nightingale i važnu zbirku rijetkih knjiga od 284 naslova. Kolekcija se sastoji od ličnog materijala povezanog s Florence Nightingale, predmeta koji se odnose na Krimski rat i artefakata sestre.
  • 13.
    1883. godine jeodlikovana Kraljevskim Crvenim Krstom. Ona je prva žena kojoj je dodijeljen Orden vrline. Florens je preminula 13. avgusta 1910.
  • 14.
    Gledali smo, gledamo, gledaćemo! Ljubilismo, ljubimo, ljubićemo! Mi smo prijatelji, sudbinska porodica. Mi smo svjetlost, odgovornost, kako drugima, tako i sebi.
  • 16.
    Nikada ne gubite prilikuda potaknete neki praktični početak, ma koliko mali, jer je divno koliko često semenke senfa klijaju i korijene. Da nije bilo onih koji nisu bili zadovoljni onim što imaju, svet nikada ne bi postigao ništa bolje.
  • 17.