Sadržaj prezentacije "Evolucija čovjeka – od afričkog australopiticena do modernih ljudi" održane u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva. Autor predavanja je dipl. ing. Marin Ježić.
Sanja Frigan Ciuha profesorica je povijesti, a od 1995. godine bavi se i profesionalnim istraživanjem rodoslovlja. Izradila je rodoslovna stabla za nekoliko stotina obitelji iz Hrvatske i inozemstva. Članica je upravnog odbora Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović”.
Sadržaj prezentacije "Evolucija čovjeka – od afričkog australopiticena do modernih ljudi" održane u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva. Autor predavanja je dipl. ing. Marin Ježić.
Sanja Frigan Ciuha profesorica je povijesti, a od 1995. godine bavi se i profesionalnim istraživanjem rodoslovlja. Izradila je rodoslovna stabla za nekoliko stotina obitelji iz Hrvatske i inozemstva. Članica je upravnog odbora Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović”.
U utorak, 19. veljače u 18 sati u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevom trgu 21 u Zagrebu, g. Dejan Perhat održao je predavanje ''U potrazi za Perhatima''. U predavanju je opisao svoju dvogodišnju potragu za precima koja ga je vodila od Hrvatske, preko Mađarske i Slovačke sve do Rodezije i Amerike. U drugom dijelu predavanja autor se bavio poznatim Perhatima u hrvatskoj povijesti, i na hrvatskoj i na turskoj strani, u razdoblju od 1482. do 1630. g. U završnom dijelu predavanja istražuje podrijetlo svog prezimena, detaljno analizirajući hrvatsku, mađarsku i tursku teoriju o podrijetlu prezimena Perhat.
Lidija Sambunjak, APG, profesionalna je rodoslovka specijalizirana za područje Slovenije i Hrvatske. Genealoškim istraživanjima bavi se od 1999. godine te je sudjelovala u izradi nekoliko stotina rodoslovnih stabala s nekoliko desetaka tisuća imena. Voditeljica je Centra za obiteljsko rodoslovlje i članica upravnog odbora Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović”.
U četvrtak, 8. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje će održati prof. dr. sc. Gjuro Deželić. Tema predavanja je "Dr. Velimir Deželić stariji (1874. – 1941.) – rodoslov predaka i potomaka".
U sklopu tribine HRD-a Mario Bara, diplomirani povjesničar i sociolog, profesor povijesti i sociologije s Instituta za migracije i narodnosti održao je u četvrtak, 21. siječnja 2010. godine, u 18 sati predavanje pod nazivom “Unutrašnja kolonizacija u Hrvatskoj između dva svjetska rata”.
More Related Content
More from University of Zagreb, Faculty of Electrical Engineering and Computing
U utorak, 19. veljače u 18 sati u Hrvatskom državnom arhivu na Marulićevom trgu 21 u Zagrebu, g. Dejan Perhat održao je predavanje ''U potrazi za Perhatima''. U predavanju je opisao svoju dvogodišnju potragu za precima koja ga je vodila od Hrvatske, preko Mađarske i Slovačke sve do Rodezije i Amerike. U drugom dijelu predavanja autor se bavio poznatim Perhatima u hrvatskoj povijesti, i na hrvatskoj i na turskoj strani, u razdoblju od 1482. do 1630. g. U završnom dijelu predavanja istražuje podrijetlo svog prezimena, detaljno analizirajući hrvatsku, mađarsku i tursku teoriju o podrijetlu prezimena Perhat.
Lidija Sambunjak, APG, profesionalna je rodoslovka specijalizirana za područje Slovenije i Hrvatske. Genealoškim istraživanjima bavi se od 1999. godine te je sudjelovala u izradi nekoliko stotina rodoslovnih stabala s nekoliko desetaka tisuća imena. Voditeljica je Centra za obiteljsko rodoslovlje i članica upravnog odbora Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović”.
U četvrtak, 8. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje će održati prof. dr. sc. Gjuro Deželić. Tema predavanja je "Dr. Velimir Deželić stariji (1874. – 1941.) – rodoslov predaka i potomaka".
U sklopu tribine HRD-a Mario Bara, diplomirani povjesničar i sociolog, profesor povijesti i sociologije s Instituta za migracije i narodnosti održao je u četvrtak, 21. siječnja 2010. godine, u 18 sati predavanje pod nazivom “Unutrašnja kolonizacija u Hrvatskoj između dva svjetska rata”.
More from University of Zagreb, Faculty of Electrical Engineering and Computing (10)
Unutrašnja kolonizacija u Hrvatskoj između dva rata
Mogućnosti istraživanja rodoslovlja u Bosni i Hercegovini
1. TREĆA RODOSLOVNA
KONFERENCIJA HRVATSKE
Zagreb, 26. travnja 2014. godine
MOGUĆNOSTI ISTRAŽIVANJA
RODOSLOVLJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Moderator: Raif Čehajić, publicist
Ključne riječi: rodoslov, istraživanje, rodovi, obitelji, Bosna i
Hercegovina, izvori, defteri, sidžili
2. Literatura kao izvor:
• Popis katoličkog stanovništva s područja BiH koje
su obavili 1741-1743. godine fra Pavao Dragičević i
1768. fra Marijan Bogdanović
• Nikola Mandić: „Porijeklo hrvatskih starosjedilačkih
rodova u Širokom Brijegu i okolici“
• Dr. Petar Šimunović: „Hrvatska prezimena-podrijetlo,
značenje, rasprostanjenost“
• Ante Ivanković: „Duvanjska prezimena“ i „Prezimena
Eminova Sela“
• Fra Stjepan Duvnjak 2008. godine istražio oko 900
prezimena
• Jevto Dedijer: „Hercegovina“
• Miroslav Niškanović: „Porodični korijeni-jedno
nedovršeno istraživanje“
4. • Hivzija Hasandedić: „Genealoška istraživanja -
Porijeklo i status, istaknuti pojedinici nekih
muslimanskih porodica u Hercegovini“
• Aiša Sofić: „Zbornik bošnjačkih usmenih predaja“
• Radovi prof. dr. Huseina Kamberovića objavljeni u
časopisu „Historijska traganja“
• Značajni su i naučni radovi koje objavljuju časopisi
„Prilozi“ Orijentalnog instituta Sarajevo i „Anali“
Gazi Husrev-begove biblioteke Sarajevo
6. Dva karakteristična izvora u BiH:
• defteri - skup registara u kojima su u
osmanskom razdoblju evidentirani
popisi stanovništva i
• sidžili - zapisnici sa suda
• Defteri i sidžili su pisani arapskim
pismom na osmansko-turskom jeziku
kojim se koristila admninistracija u
Osmanskom Carstvu u Bosni do 1878.
• Službene matične knjige
7.
8. NA WEBU RODOVI:
Hrvatski rod Raguž koji je objavio kolosalnu
monografiju „Raguži – povijest i rodoslovlje“, autora
Stojana Raguža Gunjinovića
Rotimi i dr.
Rodoslovi na webu:
Čengića,
Kulenovića,
Tanovića,
Ćurčića,
Filipovića,
Pilava,
Dupanovića i dr.
9. REZIME
• U BiH interes za genealoškim istraživanjem nema
neku dužu tradiciju kao u Hrvatskoj i Sloveniji
• Posljednjih desetljeća interes raste i širi se kod sva
tri konstitutivna naroda u BiH
• U četiri arhiva postoje jedinice lični i porodični
fondovi
• Nekoliko univerzitetskih profesora istražilo povijest
više familija
• U franjevačkim samostanima svećenici i novinari iz
matičnih knjiga kompletiraju rodoslovlja nekih
obitelji
• U Banjaluci postoji Srpski genealoški centar
• Formirano nekoliko udruženja / udruga građana
• Pokrenuto više web portala preko kojih entuzijasti
istražuju i uvezuju svoje korijene
10. REZIME
• U BiH interes za genealoškim istraživanjem nema
neku dužu tradiciju kao u Hrvatskoj i Sloveniji
• Posljednjih desetljeća interes raste i širi se kod sva
tri konstitutivna naroda u BiH
• U četiri arhiva postoje jedinice lični i porodični
fondovi
• Nekoliko univerzitetskih profesora istražilo povijest
više familija
• U franjevačkim samostanima svećenici i novinari iz
matičnih knjiga kompletiraju rodoslovlja nekih
obitelji
• U Banjaluci postoji Srpski genealoški centar
• Formirano nekoliko udruženja / udruga građana
• Pokrenuto više web portala preko kojih entuzijasti
istražuju i uvezuju svoje korijene