Планирање на наставата по - Слободен изборен предмет - Игри за разрешување ко...
c5a1ta-se-krije-u-arhivu.ppt
1.
2. Veduta iz 1697.
11. septembar 1697. (Senćanska bitka) i krvavi sukob na Tisi. Vraćajući se
posle pobede trupe Eugena Savojskog taboruju kraj jezera Palić! Dok se
ratnici odmaraju, trupni kartograf osmatra i po zadatku skicira odmorište
pokraj močvare (jezera ) sa razmeštajem trupa na obali. U daljini će
nacrtati grad, ovekovečiti naselje pokraj koga će zapisati - Sabatska. Bila
je to prva veduta Subotice, „lice" naselja ostavljeno za budućnost nama,
jasno uočenih karakterističnih građevina. Skicu će kasnije u Beču
kartograf naslikati akvarelom. Vide se moćni volumeni kule, oko nje kuće
sa dvoslivnim krovovima, bašte i oranice.
3.
4.
5. POJAM ARHIVA
Starogrčki - arheion /archo/ zgrada/
Latinski – archivum
Danas su Arhivi upravne, kulturno-
naučne, državne ustanove
Imaju status organa uprave- vrše
stručni nadzor
Arhivistika-nauka koja se bavi
arhivskom teorijom i praksom
6. KRATKA PROŠLOST ARHIVIRANJA I ISTORIJSKOG ARHIVA SUBOTICA
Istorijat Arhiva i arhiviranja na ovim prostorima /
Potreba za čuvanjem pisanih dokumenata seže u same korene
pismenosti čovečanstva. Od polovine XVIII veka i na ovim
prostorima se zapaža razvoj državne organizacije i uprave koji prati
i usavršavanje administrativnog aparata, sistema kancelarijskog
poslovanja, pa tada nastaju i kancelarijski arhivi koji su imali
zadatak da čuvaju nastalu pisanu građu. Njihov zadatak je bio vezan
za praktične potrebe administracije, da budu mesta na kojima će se
čuvati dokumenta koja mogu poslužiti kao dokazna sredstva o
stečenim pravima i posedovanjima. No, tek u drugoj polovini XIX
veka, sa razvojem istoriografije kao nauke i u Subotici dolazi do
shvatanja da su arhivi nezaobilazna nalazišta validnih istorijskih
izvora. Primer za to su istraživanja profesora subotičke Gimnazije
Ištvana Ivanjia (Iványi István) spovedena u arhivu tadašnje gradske
administarcije, koja su uspešno krunisana i sadržajnom dvotomnom
monografijom.
7. Tako se u prošlosti arhiva i arhiviranja u Subotici, mogu jasno razlikovati dva perioda.
Prvi period započinje 1743. godine, kada se udaraju temelji organizovanom
prikupljanju i čuvanju arhivske građe. Ti postupci započinju odmah po uspostavljanju
varoškog Magistrata, građanskog organa političko-upravne i sudske vlasti, juna 1743. godine,
na osnovu privilegije izdate maja iste godine, kojom se naš grad proglašava privilegovanom
komorskom varošicom sa imenom Sent Marija (Privilegiatum Oppidum Szent Maria ) i
oslobađa vojne uprave. Pravi zamah i ta oblast, u sklopu započetog snažnog ekonomskog,
političkog i kulturnog razvoja, dobija nakon 1779. godine i proglašenja ovog naselja
slobodnim kraljevskim gradom - pod nazivom Maria Tereziopolis ( Libera regiaque civitatis
Maria-Theresiopolis).
Arhivsko područje formirano je 1946. godine i za grad Suboticu i Srez Bačku Topolu, da
bi 1952. god., na osnovu rešenja Izvršnog odbora Gradskog narodnog odbora bila
osnovana samostalna ustanova pod nazivom Gradska državna arhiva u Subotici.
Rešenjem Skupštine sreza Subotica 1964. godine, ustanova je dobila današnji naziv -
Istorijski arhiv Subotica.
Najstariji dokument koji čuva naš Arhiv potiče iz 1685. godine. Do vremena uspostavljanja
Magistrata (1743) sačuvano je samo još nekoliko akata. Od te godine, možemo da pratimo
već narastanje dobro sačuvane celine materijala nastalog u radu tog gradskog organa. Period
XIX, a pogotovo XX veka karakteriše izuzetno povećanje količina pisanih dokumenata, a
time i arhivske građe, zatečene ili preuzete u Arhiv.
8. Naša ustanova ima status
međuopštinskog arhiva, svoju
delatnost vrši na teritoriji tri opštine
– Subotice, Bačke Topole i Malog
Iđoša.
Grad Subotica danas ima površinu od 1,008 km², dok mu broj stanovnika po
poslednjem popisu iz 2002. godine iznosi 147.758
10. MREŽA ARHIVA U VOJVODINI
9 međuopštinskih, Arhiv Vojvodine
11. Organizacija IAS danas
1. Odeljenje za upravne i ošte poslove
2. Odeljenje za zaštitu arhivske građe van Arhiva
3. Odeljenje za sređivanje i obradu arhivske građe
4. Odeljenje za dokumentaciono-informativnu službu
13. ARHIV JE U PROSTORIJAMA BIVŠEG
POLICIJSKOG PRITVORA (1912-1945)
14. DELOKRUG ARHIVA
PRIKUPLJANJE, ZAŠTITA, OBRADA
ARHIVSKE GRAĐE
- zaštita građe u nastajanju
- obrada, izrada naučno inf. sredstava
RAD SA STRANKAMA I ISTRAŽIVAČIMA
- uverenja, overene fotokopije, itd
KULTURNO PROSVETNA DELATNOST
-izložbe, predavanja, publikovanje
15.
16. Prvi subotički arhivski dan,
2008.
Drugi subotički arhivski dan,
2009.
Treći subotički
arhivski dan, 2010.
Četrvrti subotički
arhivski dan,
21.09.2011.
17. Pano sa zadnje izložbe IAS
Tri subotičke gradske kuće
1751-1828-1912
SUBOTICA, septembar 2010
gostovala:
OSIJEKU
VUKOVARU
BUDIMPEŠTI
KEČKEMETU
18. Neka od izdanja Arhiva:
Prezentacija Historijskog arhiva Subotica dostupna je na web adresi
www.suarhiv.co.rs
19. www.suarhiv.co.rs
Arhivi i kod nas sve više usluga
pokušavaju da pružaju u virtuelnom
domenu. Web stranice se također
mogu smatrati virtualnim
proizvodom ako su izgrađene tako da
komuniciraju sa korisnicima
informacije i da su prilagođene
njihovim interesima.
24. DEPO – SMEŠTAJNI PROSTOR
Pravilno čuvanje poverene nam
kulturne pisane baštine
Idealni uslovi, tamno, suvo mesto,
temperatura 15-17C°, vlažnost 55-
65% itd.
Građa odložena u arhivske kutije
29. Kolega Mesaroš sa učenicima u depou IAS.
Projekat “Arhiv i škola II”
30. RAST BROJA FONDOVA IAS
Godina Broj fondova i zbirki Količina
2005 442 4 702
2006 450 4 794
2007 451 4 963
2008 458 5 736
31. STANJE NA KRAJU 2010.
473 FONDOVA I ZBIRKI (484 danas)
(6 535 dužnih metara)
(70-80 000 000 listova)
20 ZAPOSLENIH
(10 sa visokom spremom)
7 LOKACIJA SPREMIŠTA
(Ukupna površina 2.805 m²)
37. BROJ STRANAKA 2010.
Stranke, građani i pravna lica podneli
su u prošloj godini 821 molbu i
zahtev za izdavanje raznih potvrda,
uverenja i prepisa
Građevinske stvari-tehnički projekti,
uevrenja na osnovu podataka iz
matičnih knjiga (1756-1910)
Po pitanjima radnog staža
drugo
38. Čitaonicu je koristio 141 istraživač, 120 domaćih i 21
strana, u ukupno 524 istraživačka dana. Izdato im je 1 120
knjiga, 190 ar. kutija, 1 001 predmeta, 44 karte, 42 folije
negativa.
Istraživače
primamo od
9,30 do
13,30
radnim
danima
39. ISTORIJSKI ARHIV - SUBOTICA
SPISAK FONDOVA I ZBIRKI
F:001. Vojnići iz Bajše [1235]1644-1946:
F:002. Gradsko veće slobodnog kraljevskog grada -Subotica
(1861-1918)
F:003. Kartografska zbirka 1556-
F:004. Đorđe Sučić, gradski kamerar - Subotica (1748- ? )
F:005. Mihalj Irmenji, kraljevski komesar - Subotica (1782-1788)
F:006. Vlastelinski sud sela - Čantavir ( ? -1848)
F:007. Aleksije Katačić, gradski pravozastupnik - Subotica 1772-
1792
F:008. Jožef Gludovac, kraljevski komesar - Subotica (1788-1790)
F:009. Vlastelinski sud grada - Subotica (1794-1848)
F:010. Vlastelinski sud sela - Bajmok ( ? - 1848)
...
F484.
40. SA TERITORIJE BAČKE TOPOLE:
F:038. Opština - Bačka Topola (1886-1918)
F:081. Narodni odbor opštine - Bačka Topola
(1944-1959)
F:085. Narodni odbor sreza - Bačka Topola
(1945-1959)
F:137. Trgovinska komora sreza - Bačka Topola
(1952-1959)
F:144. Udruženje zanatlija - Bačka Topola (1887-
1950)
F:145. Sreska zanatska komora - Bačka Topola
(1950-1959)
59. F:47 Senat Grada Subotice, Ekonomsko odeljenje
F: 047. XV 1/1919
1. Predlog da se podela petroleja, cipela i uglja
prebaci u delokrug većnika za javno snabdevanje
stanovništva. l: 1, mađ.
F: 047. XV 3/1919
2. Jožef Kiseli (Kizeli, Kiszeli József) piše molbu i želi
uzeti u najam 2 lanca sada napuštene zemlje na
Kelebiji koju je koristila policija.
l: 2, mađ.
F: 047. XV 9/1919
3. Senat odbija molbu Ivana Sarića da otkupi
električni motor iz Bolnice za zarazne bolesti, Narodni
odbor po predlogu Senata prodaje nakon javne licitacije
sve strojeve koje bolnici ne trebaju Vranji Malagurskom
za 52000 kruna. Ostalima se vraća depozit (Hartmann i
Conen, S. Kopp i sin, NJeisz Antal János).
l:6 , srp.