Prezentaciju su izradile učenice 8.C razreda, Marija Klarić, Nikolina Kolarić i Tereza Novak na temelju zapisa o božićnim običajima u našim krajevima učenika 6.-ih razreda
Slatkovac nije obično selo. On nosi onu divnu emociju iz detinjstva kada ste jedva čekali da odete na selo gde vas sa osmehom dočekuju, ušuškani ste dok brinu o vama, dani vam prolete, a rastanci su obojeni setom... A kada niste tamo znate da neko misli na vas i nestrpljivo vas očekuje...
Slatkovac nije obično selo. On nosi onu divnu emociju iz detinjstva kada ste jedva čekali da odete na selo gde vas sa osmehom dočekuju, ušuškani ste dok brinu o vama, dani vam prolete, a rastanci su obojeni setom... A kada niste tamo znate da neko misli na vas i nestrpljivo vas očekuje...
This document counts from 1 to 10 in rhyming sentences. Each number is given its own stanza describing something related to that number, such as the sun being number one, having two hands or eyes, feeling dizzy at number three, the four seasons, five fingers on a hand, winning twice with a six on dice, seven continents, eight legs on a spider, nine planets orbiting the sun, and ten being the last number in the rhyme. The rhymes were written by Filip Posavec and designed by Iva Golec.
This math song teaches counting from one to ten by assigning each number a type of fruit. One is a peach, two is an apple, three is a pear, four is an orange, five is a plum, six is a cherry, seven is a strawberry, eight is a raspberry, nine is a lemon, and ten is a banana. The song was written by fourth grade students and their teacher to help teach numbers and fruits.
This document describes 3 math games designed to teach numbers 1-10. Game 1 has students sit in a circle and place stones numbered 1-10 in order, then reverse order. Game 2 has students standing in a line with random number cards and race to rearrange in order. Game 3 divides students into 2 groups, one with number cards and one with circle cards, who must pair up when signaled and line up in order. The games were created by 4th grade students and their teacher to teach ordering numbers 1-10.
In Spain, Christmas begins on December 22nd with the traditional Christmas lottery. Families decorate their homes with nativity scenes and small Christmas trees. Large, colorful Christmas trees and lights are displayed in streets. On Christmas Eve, families have dinner together which often includes turkey, shrimp, and desserts like nougat and marzipan. That night, they also attend Midnight Mass, which commemorates when animals witnessed Jesus' birth. On January 5th, Spanish Christmas ends as children leave their shoes out hoping to find gifts left by the Three Wise Men. The next day, they enjoy treats like "Roulade of the Kings" while searching for a surprise inside.
In Lithuania, Christmas Eve (Kūčios) on December 24th is the most important holiday, where families gather for a traditional meal. A place is left empty at the table for any family members who have died. The meal traditionally included kūčia, made from sprouted grains, but is now usually kūčiukai baked bread, eaten with poppy seed milk. The table is decorated with candles, bread, and evergreens. Fortune telling games are played after the meal. Christmas Day on the 25th involves opening presents under the tree and a roast ham meal.
Icelandic Christmas traditions include decorating Christmas trees and singing around them, opening presents on December 24th in the evening, eating nice food like smoked lamb, and believing that 13 Santa Clauses called the Yule Lads visit one by one in the 13 nights before Christmas to leave small gifts or treats in children's shoes.
Everyone looks forward to Christmas in December. Traditions include Advent calendars that provide sweets each day, lighting candles on Advent wreaths each Sunday before Christmas, and decorating with gingerbread ornaments. On December 5th, Saint Nicholas Day is celebrated by him visiting schools and homes with angels and devils to see if children were good or bad. Cookies, breads, and soups are prepared for the Christmas Eve meal when the first star appears, along with carp or other dishes. After dinner, traditions like floating boats made of walnut shells are done to predict the future. On Christmas Day and Boxing Day, families visit each other and children play with new toys while festive meals are enjoyed.
This document describes various Christmas traditions celebrated in Sveti Ivan Zelina, Croatia, including lighting Advent candles, St. Nicholas Day, decorating the Christmas tree on Christmas Eve, attending midnight mass, exchanging gifts on Christmas Day, visiting family on St. Stephen's Day, ringing in the new year, and blessing homes with holy water on Epiphany. Families prepare special meals and pastries, light candles, sing carols, and bring straw into their homes to celebrate the holidays.
1) Everyone looks forward to Christmas in December, when they get Advent calendars with sweets to eat each day and light candles on Advent wreaths each Sunday before Christmas.
2) Popular Christmas decorations include gingerbread ornaments, Bethlehems, and cottages.
3) On December 24th, families have a large ceremonial dinner with traditions like putting coins under plates and floating boats made of walnut shells in water. After dinner, children excitedly open presents from Baby Jesus under the Christmas tree.
4) Families visit each other on December 25th and 26th, exchange gifts, and enjoy festive meals and outdoor activities like skiing while children play with new toys.
2. Advent (četiri nedjelje prije
Božića)
• Advent traje 4 nedjelje prije
Božića
• U to vrijeme posebne su
mise zornice u 6,00 sati
ujutro
• Idemo na ispovijed prije
Božića kako bismo Božić
dostojno doĉekali i proslavili
3. • Svake nedjelje
palimo svijeće
na adventskom
vjenĉiću
• 4 svijeće
simboliziraju 4
nedjelje do
Božića
4. SVETI NIKOLA (6. 12.)
• Veĉer uoĉi blagdana
svetog Nikole stavljamo
oĉišćenu ĉizmicu na
prozor i drugo jutro u
njoj naĊemo ono što
zaslužujemo
• Dobri dobiju slatkiše, a
oni zloĉesti šibe
• Ako smo oboje, dobijemo
oboje
5. SVETA LUCIJA (13. 12.)
• Na blagdan svete Lucije
sijemo pšenicu koju na
Badnjak stavljamo pod
okićen bor i na božićni stol
• Pšenica je simbol molitve za
plodnu i uspješnu godinu
• Kada bor raskitimo, tu istu
pšenicu bacimo na mekotu
(polje) ili vrt i ona
simbolizira blagoslov zemlje
7. Tradicionalna jela koja se pripremaju na Badnjak, a većina
ih se jede na Božić jer se na Badnjak uglavnom posti
8. Obiĉaji na Badnjak
• Ĉistimo kuću. Ženski • Muški ĉlanovi obitelji
ĉlanovi obitelji nabavljaju i
pripremaju bor za
pripremaju jela i kolaĉe
kićenje. Ako netko ima
koji će se posluživati za
svoju šumu, ide u šumu
Božić po bor, a većina kupuje
• Sitni i suhi kolaĉi bor prije Badnjaka.
ispeku se u tjednu prije
Božića
9. • Kasno popodne svi ĉlanovi obitelji
sudjeluju u kićenju bora (Osim onih
koji se izvlaĉe od posla i nisu
sudjelovali ni u ĉemu do sada osim
što su bili na fejsu.)
• U nekim se obiteljima za vrijeme
kićenja bora pjevaju ili slušaju
božićne pjesme.
• Tradicionalne hrvatske (ili
preuzete) božićne pjesme su:
RADUJTE SE NARODI,
ZVONĈIĆI, TIHA NOĆ, U TO
VRIJEME GODIŠTA, SVIM NA
ZEMLJI, MEHKI SNEŽEK.
10. • Kada je bor okićen, ispod bora se
stavlja pšenica i jaslice
• Neki stavljaju i stare i nove
ĉestitke.
• Vrlo ĉest obiĉaj je da se pod bor
stavljaju jabuke božićnice, a stavlja
se i božićni kruh (na sebi ima znak
križa) i razni poljoprivredni urod
• Sve to simbolizira molitvu za
blagoslovom kako bi obitelj u
narednoj godini imala svega što joj
je potrebno za život, a najviše
blagoslova
• Postoji i obiĉaj da se pod bor
stavljaju novĉići koji se nakon
Božića podijele ukućanima kao
blagoslov
11. Poneke (iako sve rjeĊe)
obitelji još uvijek na
Badnjak u kuću unose
slamu. Najstariji muški
ĉlan obitelji u kuću unosi
slamu i stavlja ju pod stol.
Unoseći slamu u kuću,
govori blagoslovnu molitvu:
DEJ NAM BOG PICEKOV,
RACEKOV, TELEKOV,
PAJCEKOV, KRUHA,
VINA, ŽIRA I BOŽJEGA
MIRA! Na toj slami sjede
ukućani i blaguju.
12. • Postoji i obiĉaj da se u nekim obiteljima slama stavlja na sredinu stola,
uz nju se dodaju božićni kruh, jabuke, pšenica i novĉići. To se pokrije
starinski vezenim stolnjakom i stoji tijekom božićnih blagdana, a obitelj
blaguje na tom stolu. Prije veĉere glava obitelji predvodi zajedniĉku
molitvu.
• Na Badnjak naveĉer selom hodaju ĉestitari. Hodajući od kuće do kuće,
pjevaju božićne pjesme i ĉestitaju ljudima Božić govoreći pritom: DEJ
NAM BOG PICEKOV, RACEKOV, TELEKOV, PAJCEKOV, KRUHA,
VINA, ŽIRA I BOŽJEGA MIRA!
• Obitelj na Badnjak naveĉer ide na misu polnoćku. Nakon nje ukućani se
okupljaju i zapoĉinju slavlje Božića.
13. Božić (25.12.)
• Na božićno jutro otvaraju se darovi
pod borom (ako ih ima).
• Na sam blagdan Božića obitelj odlazi
na misu i druži se s ĉlanovima uže
obitelji. Nije obiĉaj ići u posjet
nekome tko nije uža obitelj. Jedu se
jela koja su pripremana ranije: juha
s domaćim rezancima, purica s
mlincima, odojak, janjetina i svi oni
fini kolaĉi koje smo spominjali.
• Telefonom ĉestitamo Božić svima koji
su nam bliski i dragi. Rijetki ljudi
šalju ĉestitke prije Božića. Taj su
obiĉaj potisnuli internet i telefoni,
posebno poruke na mobitelima.
14. ŠTEFANJE ILI BLAGDAN
SVETOG STJEPANA (26. 12.)
• Na blagdan svetog Stjepana ide se u posjet
ostalim ĉlanovima obitelji i prijateljima ili se
slavi imendan kod nekoga tko nosi ime svetog
Stjepana (Stjepan, Štef, Štefica, Štefanija).
15. STARA GODINA (31. 12.) I
NOVA GODINA (1. 1.)
• Na Staru godinu ide se na
misu zahvalnicu i zahvaljuje
se za sve dobro u protekloj
godini. Ujedno se i moli za
blagoslov u sljedećoj.
• Nakon toga ide se na doĉek
nove godine. Kažu da novu
godinu treba što veselije
kako bi sljedeća godina bila
vesela i dobra.
16. SVETA TRI KRALJA (6. 1.)
• Veĉer uoĉi blagdana Sveta tri
kralja u crkvi se blagoslivlja
voda.
• Kada se doĊe na misu na Sveta
tri kralja, ponese se boĉica u
koju se ulije voda i nosi kući
• Na toj misi blagoslivlja se
tamjan i zlato u spomen na
sveta tri kralj (Gašpara,
Melkiora i Baltazara) koji su
malenog Isusa darivali zlatom,
tamjanom i mirnom – darovima
koji su se poklanjali kraljevima.
17. • Nakon mise obiĉaj je da se uz molitvu tamjanom i
svetom vodom blagoslovi cijelo imanje – kuća i
okućnica.
• To je zadatak glave obitelji.
• Na blagdan Svetih triju kraljeva prestaje obiteljsko
slavljenje Božića te se u većini obitelji dan nakon
Sveta tri kralja raskiti bor.
• U crkvi borovi ostaju okićeni do blagdana
Svijećnice (2. 2.) kad i službeno prestaje božićno
vrijeme.
18. BLAGOSLOV OBITELJI
• Tijekom božićnih blagdana, u
tjednu nakon Božića, zapoĉinje
blagoslov obitelji.
• Župnik i svećenici koji mu u
tome pomažu, obilaze obitelji u
župi, razgovaraju s njima i
donose im Božji blagoslov.
• Obitelj najĉešće pri tome daje
novĉani dar, ali u našoj župi on
nije obavezan dio blagoslova
obitelji.