This document discusses using social networks and modern technology for HIV prevention. It notes that social media and mobile technologies could help revolutionize HIV prevention efforts. It examines how various social media tools like social networks, commenting, and rating can help connect people, engage in conversations, and spread information online. The document provides statistics on internet and social media use among different age groups to demonstrate the potential reach. It advocates for using social media to listen, learn from others, collaborate, and create discussions to support HIV prevention goals.
The document is a letter from an AIDS support organization in Bosnia and Herzegovina providing information about their services. They offer counseling, testing, and treatment support for those living with HIV/AIDS. The organization aims to help improve quality of life and provide resources for managing the disease.
This document discusses using social networks and modern technology for HIV prevention. It notes that social media and mobile technologies could help revolutionize HIV prevention efforts. It examines how various social media tools like social networks, commenting, and rating can help connect people, engage in conversations, and spread information online. The document provides statistics on internet and social media use among different age groups to demonstrate the potential reach. It advocates for using social media to listen, learn from others, collaborate, and create discussions to support HIV prevention goals.
The document is a letter from an AIDS support organization in Bosnia and Herzegovina providing information about their services. They offer counseling, testing, and treatment support for those living with HIV/AIDS. The organization aims to help improve quality of life and provide resources for managing the disease.
Program 3P:
Prevention of chronic diseases.
Partnership of public, private, civil sector, patients and citizens in the local community.
Support for the patient and their family members.
Izdaje:
Kancelarija za mlade, gradske opštine Obrenovac
Glavna odgovorna urednica:
Maja Ivanković
Urednica rubrika:
Dragana Belanović
Art direktor:
Bojan Grujić
kontakt:
- 011 8724 025
- mladi.obrenovac@gmail.com
Forum organizacija civilnog društva za HIV i AIDS - FOCDHAAS Centar
Forum organizacija civilnog društva za HIV i AIDS (FOCDHA) je nastao kao ishod aktivnosti projekta „Mladi koji žive sa HIV-om udruženi za zastupanje svojih interesa doprinose unapređenju svog položaja“, koji sprovodi Centar za osnaživanje mladih osoba je žive sa HIV-om i AIDS-om „AS“, u partnerstvu sa Krovna Organizacija Mladih Srbije (KOMS) i Kancelarija za mlade (KZM) i saradnju sa udruženjima gradske uprave grada Beograda (GNEZDO), a finansira Ministarstvo omladine i sporta Republike Srbije (MOS).
AS Centar je aplicirao za dodatna sredstva za realizaciju okruglog stola i kao rezultat te aplikacije, TACSO kancelarija u Srbiji i TACSO Resursni centar Gradjanske Inicijative (GI) i konzorcijuma koji čine Kuća ljudskih prava Beograd, Centar za razvoj neprofitnog sektora (CRNPS), Fondacija za nove komunikacije Dokukino, podržali su održavanje prve konferencije Foruma organizacija civilnog društva za HIV/AIDS (FOCDHA) kao konsultativnog tela Evropskog Evropskim forumom organizacija civilnog društva za HIV/AIDS CSF i članova odbora EU HIV/AIDS Think Tank foruma koga čine predstavnici država članica EU i zemalja u okruženju, uz ko-predsedavanje EU grupe za terapiju AIDS-a EATG i EU AIDS mreže AAE.
Trebalo je 10 punih godina da bi se 4 nova leka stavila na pozitivnu listu, a omogućena su samo za rezistentne pacijente. Međutim, novi lekovi su novi samo u Srbiji jer od 2004 ni jedan novi lek nije bio omogućen i zato su ti isti "novi" lekovi odavno stari za Evropu i svet gde se koristi treća, četvrta pa čak i peta generacija generičkih lekova koji su ujedno i najjeftiniji.
Problem dugoročno nije rešen uvođenjem nova četiri leka samo za pacijente koji su postali rezistentni na postojeću terapiju ako uzmemo u obzir da kod nas nije omogućen test rezistencije ni pre otpočinjanja ni u toku lečenja, iako je Svetska zdravstvena organizacija to preporučila.
Mali broj doktora i sestara koji u Srbiji leče pacijente sa HIV-om, ulaže velike i nadljudske napore, često odokativno na osećaj, iskustvo i uz veliku profesionalnu i ljudsku odgovornost, da bi svakom pacijentu u skladu sa mogućnostima prepisali odgovarajuću i dostupnu terapiju koja će imati što manje neželjenih efekata.
Testovi za praćenje toka infekcije i imunološkog stanja su često nedostupni i pacijenti nemaju mogućnost da rade potrebne analize koje su veoma bitne jer uz nemogućnost da se uradi test rezistencije i nedostatak PCR i CD4 mogu izazvati dodatne komplikacije zato što ovi testovi mogu lekaru i pacijentu da pomognu u analizi, određivanju najbolje kombinacije lekova i praćenju toka same infekcije i bolesti.
Srbija je nakon Bosne i Hercegovine druga zemlja u Evropi i Aziji po drastično velikoj razlici cena lekova i skupoći lečenja u odnosu na druge države. Treća je Turska a onda nam treba dugi niz godina efektivnog rada, ali zajedničkog, kako bi došli do Rumunije na četvrtom mestu. Sa druge strane na globalnom nivou Srbija takođe prednjači i druga je zemlja koja najmanje sredstava ulaže u lečenje pacijenata. Svega 60 evra mesečno Srbija izdvaja za lečenje pacijenata sa HIV-om iako bi trebalo 1500, a imamo najskuplju staru terapiju koja je ujedno sada najjeftinija jer se mnogi lekovi više ne proizvode a nekima je i rok istekao. Kako je to moguće i što se o tome ne govori?!
Negodovanja pacijenata se mogu ćuti samo na grupama podrške u organizacijama koje pružaju podršku osobama koje imaju HIV u Srbiji ili u međusobnim komunikacijama. Međutim kada se treba suprotstaviti i tražiti bolje, kvalitetnije i efektnije lečenje nastaje muk.
Strah i bojazan da se ne izgubi mogućnost dobijanja i ovakve terapije, dovodi do toga da se ovakve informacije razmenjuju samo između pacijenata i ne pokreću se akcije da bi se ovakva situacija promenila.
Stara terapija svakako daje rezultate ali uz mnogobrojne neželjene efekte i dugotrajne posledice po opšte zdravlje čoveka koji ih konzumira svakodnevno dugi niz godina.
Trebamo li da ćutimo i budemo zahvalni što nam je država omogućila i ovakvo lečenje ili se trebamo zajedno sa drugim pacijentima kod nas i u svetu udružiti i dići svoj glas za bolje i efektnije
jovan ranin - overview of HCV and HBV co-infections in patients with HIV in S...Partnerships in Health
This document discusses HCV and HBV co-infections in patients with HIV in Serbia. It provides an overview of how HAART has changed the course of HIV infection from a short survival period pre-HAART to a longer survival time currently. It also discusses the importance and prevalence of HCV and HBV co-infections in HIV patients. Discriminators and predictors of outcomes are analyzed before and after HAART treatment. The mortality rate among the studied patients with HIV was 13.5%.
Program 3P:
Prevention of chronic diseases.
Partnership of public, private, civil sector, patients and citizens in the local community.
Support for the patient and their family members.
Izdaje:
Kancelarija za mlade, gradske opštine Obrenovac
Glavna odgovorna urednica:
Maja Ivanković
Urednica rubrika:
Dragana Belanović
Art direktor:
Bojan Grujić
kontakt:
- 011 8724 025
- mladi.obrenovac@gmail.com
Forum organizacija civilnog društva za HIV i AIDS - FOCDHAAS Centar
Forum organizacija civilnog društva za HIV i AIDS (FOCDHA) je nastao kao ishod aktivnosti projekta „Mladi koji žive sa HIV-om udruženi za zastupanje svojih interesa doprinose unapređenju svog položaja“, koji sprovodi Centar za osnaživanje mladih osoba je žive sa HIV-om i AIDS-om „AS“, u partnerstvu sa Krovna Organizacija Mladih Srbije (KOMS) i Kancelarija za mlade (KZM) i saradnju sa udruženjima gradske uprave grada Beograda (GNEZDO), a finansira Ministarstvo omladine i sporta Republike Srbije (MOS).
AS Centar je aplicirao za dodatna sredstva za realizaciju okruglog stola i kao rezultat te aplikacije, TACSO kancelarija u Srbiji i TACSO Resursni centar Gradjanske Inicijative (GI) i konzorcijuma koji čine Kuća ljudskih prava Beograd, Centar za razvoj neprofitnog sektora (CRNPS), Fondacija za nove komunikacije Dokukino, podržali su održavanje prve konferencije Foruma organizacija civilnog društva za HIV/AIDS (FOCDHA) kao konsultativnog tela Evropskog Evropskim forumom organizacija civilnog društva za HIV/AIDS CSF i članova odbora EU HIV/AIDS Think Tank foruma koga čine predstavnici država članica EU i zemalja u okruženju, uz ko-predsedavanje EU grupe za terapiju AIDS-a EATG i EU AIDS mreže AAE.
Trebalo je 10 punih godina da bi se 4 nova leka stavila na pozitivnu listu, a omogućena su samo za rezistentne pacijente. Međutim, novi lekovi su novi samo u Srbiji jer od 2004 ni jedan novi lek nije bio omogućen i zato su ti isti "novi" lekovi odavno stari za Evropu i svet gde se koristi treća, četvrta pa čak i peta generacija generičkih lekova koji su ujedno i najjeftiniji.
Problem dugoročno nije rešen uvođenjem nova četiri leka samo za pacijente koji su postali rezistentni na postojeću terapiju ako uzmemo u obzir da kod nas nije omogućen test rezistencije ni pre otpočinjanja ni u toku lečenja, iako je Svetska zdravstvena organizacija to preporučila.
Mali broj doktora i sestara koji u Srbiji leče pacijente sa HIV-om, ulaže velike i nadljudske napore, često odokativno na osećaj, iskustvo i uz veliku profesionalnu i ljudsku odgovornost, da bi svakom pacijentu u skladu sa mogućnostima prepisali odgovarajuću i dostupnu terapiju koja će imati što manje neželjenih efekata.
Testovi za praćenje toka infekcije i imunološkog stanja su često nedostupni i pacijenti nemaju mogućnost da rade potrebne analize koje su veoma bitne jer uz nemogućnost da se uradi test rezistencije i nedostatak PCR i CD4 mogu izazvati dodatne komplikacije zato što ovi testovi mogu lekaru i pacijentu da pomognu u analizi, određivanju najbolje kombinacije lekova i praćenju toka same infekcije i bolesti.
Srbija je nakon Bosne i Hercegovine druga zemlja u Evropi i Aziji po drastično velikoj razlici cena lekova i skupoći lečenja u odnosu na druge države. Treća je Turska a onda nam treba dugi niz godina efektivnog rada, ali zajedničkog, kako bi došli do Rumunije na četvrtom mestu. Sa druge strane na globalnom nivou Srbija takođe prednjači i druga je zemlja koja najmanje sredstava ulaže u lečenje pacijenata. Svega 60 evra mesečno Srbija izdvaja za lečenje pacijenata sa HIV-om iako bi trebalo 1500, a imamo najskuplju staru terapiju koja je ujedno sada najjeftinija jer se mnogi lekovi više ne proizvode a nekima je i rok istekao. Kako je to moguće i što se o tome ne govori?!
Negodovanja pacijenata se mogu ćuti samo na grupama podrške u organizacijama koje pružaju podršku osobama koje imaju HIV u Srbiji ili u međusobnim komunikacijama. Međutim kada se treba suprotstaviti i tražiti bolje, kvalitetnije i efektnije lečenje nastaje muk.
Strah i bojazan da se ne izgubi mogućnost dobijanja i ovakve terapije, dovodi do toga da se ovakve informacije razmenjuju samo između pacijenata i ne pokreću se akcije da bi se ovakva situacija promenila.
Stara terapija svakako daje rezultate ali uz mnogobrojne neželjene efekte i dugotrajne posledice po opšte zdravlje čoveka koji ih konzumira svakodnevno dugi niz godina.
Trebamo li da ćutimo i budemo zahvalni što nam je država omogućila i ovakvo lečenje ili se trebamo zajedno sa drugim pacijentima kod nas i u svetu udružiti i dići svoj glas za bolje i efektnije
jovan ranin - overview of HCV and HBV co-infections in patients with HIV in S...Partnerships in Health
This document discusses HCV and HBV co-infections in patients with HIV in Serbia. It provides an overview of how HAART has changed the course of HIV infection from a short survival period pre-HAART to a longer survival time currently. It also discusses the importance and prevalence of HCV and HBV co-infections in HIV patients. Discriminators and predictors of outcomes are analyzed before and after HAART treatment. The mortality rate among the studied patients with HIV was 13.5%.
This document summarizes research on HIV vulnerability among young MSM in Belgrade, Serbia who abuse alcohol and/or drugs. It finds that both HIV-positive and unknown status MSM commonly consume alcohol/drugs and engage in unsafe sex while under their influence. Of 47 total reported sexual encounters among unknown status MSM and 32 among HIV-positive MSM, 20-15 occurred without condoms for each group respectively. The document concludes abuse of substances contributes greatly to high-risk sexual behavior and HIV transmission in this population. It recommends education programs to promote healthy lifestyles and harm reduction.
HIV treatment activism began in the 1980s as community-based organizations started small clinical trials of experimental compounds and demanded more research into treatment options. Key events included the Denver Principles in 1983 which emphasized that people with AIDS should be involved in decisions about them. Groups like Project Inform and ACT UP advocated for expanded access to experimental treatments and an end to placebo-controlled trials. The European AIDS Treatment Group was founded in 1992 to help accelerate access to treatments in Europe. HIV treatment activism continues to focus on issues like ensuring access to care, establishing standards, reducing discrimination, and involving people living with HIV in research.
The document summarizes the HIV situation in Macedonia, including estimated cases and demographics of those infected. It describes the formation of Stronger Together, Macedonia's first community-based organization for people living with HIV/AIDS, established in 2009-2010 in response to needs identified in a survey. Stronger Together now has 18 members and focuses on peer support, counseling, and advocacy to improve treatment availability. Challenges remain in establishing a sustainable treatment system and reducing stigma through increased public awareness and engagement.
This document discusses positive prevention efforts in Serbia. It describes how stigma and discrimination against HIV-positive individuals increased in Serbia following economic crisis in the 1990s. More recently, associations have worked to empower and support people living with HIV through positive prevention programs. These programs aim to promote overall well-being, healthy relationships, and reducing new HIV infections through education on topics like safer sex practices, nutrition, and disclosure. Evaluations found these programs strengthened the role of HIV-positive community activists and provided representation in relevant policy bodies.
The document discusses the ILO's approach to HIV/AIDS, which is based on human rights principles. It argues that workplaces are important places to address HIV/AIDS because the epidemic impacts work and workplaces set standards for working conditions. The ILO aims to promote decent work opportunities for all. However, HIV/AIDS threatens this goal by also threatening its four strategic objectives, including fundamental rights at work, employment opportunities, social protection, and social dialogue. The ILO has several conventions and a code of practice related to non-discrimination, health and safety, and preventing HIV infection in the workplace.
The document summarizes key points from the Partnerships in Health 6th Regional Conference on HIV and AIDS regarding treatment of co-infections and innovative approaches to HIV prevention. It discusses how HIV is a public health issue as well as a human rights issue, with many people living with HIV experiencing discrimination. It also outlines principles from the ILO's HIV and AIDS Recommendation of 2010, such as prohibiting discrimination based on real or perceived HIV status, ensuring confidential voluntary testing and gender equality in the workplace, and emphasizing prevention.
The document summarizes a presentation on cardiopulmonary involvement in HIV infection. It discusses how the spectrum of cardiovascular disease has changed in the HIV-infected population since the introduction of HAART. It notes that conditions like pulmonary arterial hypertension are now better diagnosed under HAART. The document also examines the increased cardiovascular risk in HIV patients compared to the general population and explores potential reasons for this, including traditional risk factors, the role of antiretroviral medications, HIV itself, and persistent inflammation.
Treatment and care of HIV+ patients in Croatia is centralized, with all patients treated at the University Hospital for Infectious Diseases in Zagreb. A study found the prevalence of HIV among men who have sex with men in Zagreb to be 14.2% in 2011, unchanged from 2006. While monitoring and treatment guidelines are available, fewer antiretrovirals are available compared to other EU countries. Late presentation to care remains a challenge, though the percentage of patients entering care within a month of diagnosis has increased in recent years.
1. MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
2. LIĈNO ISKUSTVO
- ZLOUPOTREBA DROGA OD 12-TE GODINE
- U 17-TOJ GODINI ŢIVOTA-POĈINJEM DA
KORISTIM HEROIN INTAVENSKIM PUTEM-I
NAKON POLA GODINE BIVAM ZAVISNA OD
HEROINA, HCV POZITIVNA,
-BAVIM SE MODELINGOM I RADIM KAO MODEL,
TRENIRAM KONJIĈKI SPORT I POKUŠAVAM DA
SAVLADAM ODVIKAVANJE OD DROGA I
OSTANEM U TRAJNIJOJ APSTINENCIJI-NE
USPEVAM!
-2000-TE GOD,U SVOJOJ 23.GODINI,ODLAZIM U
ZATVOR, SAZNAJEM DA SAM HIV POZITIVNA I
OSTAJEM SAMA ZBOG SMRTI OCA.
-2003.GOD.ODLAZIM NA IZDRŢAVANJE
ZATVORSKE KAZNE OD 9.MESECI ...
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
3. Niko nije predodređen da ţivi sa
HIV-om.
U riziku od dobijanja HIV-a je
svaka osoba.
PODRŠKA
porodice, partnera, prijatelja od
neprocenjivog značaja.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
4. Znaĉaj podrške za Osobe
koje žive sa HIVom (u
daljem tekstu PLHIV) u
velikoj meri nije shvaćen
u potpunosti kako od strane
društva, porodice, tako i od
strane zdravstvenih radnika i
socijalnih radnika dok su
PLHIV usmereni uglavnom na
potrebu za podrškom od strane
zdravstvenih i socijalnih
radnika. MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
5. PLHIV
jesu izuzetno senzibilne, osetljive osobe. Posmatrajući
na taj naĉin zajednicu PLHIV, dolazimo do zakljuĉka da
kada se govori o prevenciji HIV-a, obuhvataju se u
velikoj meri preventivne aktivnosti usmerene na zdravu
populaciju koja je pod povećanim rizikom za inficiranje
HIV-om, ali kada se o prevenciji radi, mora se više
obratiti pažnja da u prevenciju upravo spada nega i
podrška prema Osobama koje žive sa HIV-om.
Moja iskustva kao osobe koja živi sa HIV i HCV
infekcijom, upravo pokazuju da je za moje leĉenje i
odvikavanje od droga, najzaslužnija upravo podrška,od
strane lekara psihijatara i epidemiologa u najvećoj meri,
meĊutim podrška nije dovoljno zastupljena.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
6. U kontaktu sa zdravstvenim radnicima
pokušavamo da skrenemo pažnju na
dobro ponašanje, na prvi kontakt
korisnika sa zdravstvenom ustanovom
koji se odigrava na prijemnom šalteru
zdravstvene ustanove,sa medicinskim
tehniĉkim osobljem I sl.
MOJ ŢIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-OM
UDRUŢENJE GRAĐANA SUNCE NIŠ, MAJ 2012
7. Primeri pokazuju da kada su medicinski radnici
bili ljubazni prema korisnicima, mnogo je manje
bilo problema, ali kada dolazi do osuĊivanja,
neprijatnog ponašanja od strane medicinskog
osoblja prema PLHIV, tada se dešava da :
PLHIV odustaju od daljeg leĉenja,
Bivaju agresivni naroĉito kada se radi o
korisnicima koji se leĉe i od bolesti zavisnosti,
Gube poverenje u psihosocijalne i zdravstvene
servise,
Prestaju da brinu o sebi,
A zatim prestaju da brinu i o ljudima oko sebe.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
8. Namera nije da ukažem da PLHIV namerno
prenose infekciju npr. partneru, ali moramo
uzeti ozbiljno u obzir da je i ovo ponašanje
prisutno.
Podrška od strane lekara npr. ne može se
ogledati samo u prepisivanju recepata i
davanju uputa za pregled, ako s druge strane
taj lekar pokaže neljubaznost,ĉak osuĊivanje
prema korisniku ili bude
ljubazan(tj.profesionalan)ali napiše na
zdravstvenom kartonu crvenim slovima
„HIV+“ .
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
9. Kada je reč o socijalnim servisima,
istraživanje koje je raĊeno u
Republici Srbiji, meĊu osobama koje
žive sa HIV-om pokazuje da PLHIV
veoma malo koriste
materijalno/socijalnu pomoć, ĉak i
kada se radi o veoma siromašnim
porodicama. I iskustvo našeg
udruženja je isto.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
10. PLHIV imaju u velikoj meri strah da se obrate
Centru za socijalni rad za materijalnu pomoć, jer
prilikom zahteva za materijalnu pomoć,uglavnom
se mora navesti razlog zašta su potrebni lekovi,
zašto osoba ne radi i koje su bolesti prisutne, te
kada PLHIV kažu/napišu u svom zahtevu da su
HIV poz. dešava se najĉešće da nailaze na
komentare od strane socijalnih radnika,
osuĊivanje, na ĉestu konstataciju da ako „ima
samo HIV a nema sidu, onda može da radi“, ne
ulazeći dalje u problem da se možda radi o osobi
koja je upravo izgubila radno mesto zato što je
na radnom mestu otkriven njen HIV status.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
11. VIŠESTRUKA STIGMA
Ukoliko se radi o osobi koja je ili IKD(intravenski
korisnik droga) na tretmanu odvikavanja a
istovremeno je i PLHIV, istovremeno HCV poz. I
Romske nacionalnosti, onda se dešava da je
primarni problem i primarni razlog za nedavanje
podrške korisniku,tj.razlog/izgovor za
osuĊivanje, upravo to što je osoba npr.
„narkoman“, tako da ĉesto ovi korisnici prvi budu
ne prihvaćeni kada je u pitanju materijala pomoć
I u ovom sluĉaju najlakše dolazi do odsustva
Podrške.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
12. PROGRAMI PODRŠKE
S druge strane,kroz rad NVO imamo programe
podrške koji kada je materijalna podrška u
pitanju, odnose se na:
--Edukaciju raĉunara
--Edukaciju stranog jezika
--Druge obuke i usavršavanja
Ali je sasvim nerealno da u sredini gde je veći
broj korisnika iz siromašnih sredina i porodica,
pružati ovaj vid podrške i tu se dolazi do toga
da korisnici gube poverenje i u socijalne
servise koje im pružaju i nude NVO.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
13. PODRŠKA PARTNERA
MOJE ISKUSTVO...
…Od 2003 god. Upoznala sam Ranka, i
otpoĉeli smo zajedniĉki život. Ranko je
kao moj partner meni bio prva i najveća
podrška. Njegov HIV status je HIV
negativan, ali su na njegovom
medicinskom kartonu u Domu zdravlja
napisali crvenim slovima HIV+. Ja i
Ranko smo bili IKD i napokon u aprilu
2004 god.sa otvaranjem metadonskog
centra,dobili šansu za leĉenje. Od tada
smo na Metadonskom programu.
MOJ ŢIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
14. Osnovali smo 2005 god.
Udruženje graĊana Sunce.
Podršku smo imali od naših
lekara sa Metadonskog
programa, prof.epidemiologije i
ljudi iz Ministarstva zdravlja koji
su tada radili na prvoj
Nacionalnoj strategiji za HIV.
Postali smo korisni ĉlanovi
društva, dobili priliku da se
angažujemo, tako da metadon
nije sam mogao da nam
pomogne,kao lek, da nije bilo
ove podrške za ukljuĉivanje u
društvene tokove...
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
15. ali tako smo mnogo
srećniji...
...putovali smo,bili smo
umorni često
MOJ ŢIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
16. ...prvi put sam prešla
granicu i putovala avionom ,a Ranko se oprobao u
po prvi put svojim prvim edukativnim
treninzima
MOJ ŢIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
17. ...i za nas je podrška naših
lekara,saradnika,donatora...ogromna.
Danas, ja i Ranko-imamo neki potpuno
drugačiji ţivot od onoga koji smo dugo
poznavali.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
18. Preporuke:
Edukacija studenata kontinuirano na temu
HIV-a,
Senzibilizacija zdravstvenih i socijalnih
radnika za pružanje podrške i rad sa PLHIV,
Ukljuĉivanje PLHIV kao trenera i predavaĉa.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
19. SVRHA PREZENTACIJE
Cilj ove prezentacije je da se
osvrnemo na reĉ Podrška i na
velike probleme koji nastaju
kada doĊe do odsustva prave
i konkretne podrške.
MOJ ŽIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012
20. Sandra Mančić
MOJ ŢIVOT IZ MOG UGLA-DANAS
SANDRA MANĈIĆ IZ UGLA OSOBE KOJA ŢIVI SA HIV-om
Udruţenje građana Sunce Niš, Maj 2012