Termodinamika atmosfere


 Koncept česti
 Jednadžba stanja – suhi zrak, vlažni zrak
 Hidrostatička ravnoteža
    Razdioba tlaka zraka
 Adijabatički procesi
 Statička stabilnost A
Koncept česti
 Miješanje
   − Fluidi općenito → molekularno miješanje
   − Atmosfera → izmjenom dobro definiranih volumena zraka,
       dimenzija (∼cm - 1000 km)

 Čest - jedinični volumen ili jedinična masa zraka,
  određenih svojstava, te predstavlja
  osnovni termodinamički sustav atmosfere

 Varijable stanja - (p, T, V);
  u potpunosti opisuju ravnotežno stanje t.d. sustava

 Normalni uvjeti (NU) za atmosferu:
  TNU = 00C,       pNU = 1013.25 hPa                      2
Jednadžba stanja idealnog plina
  (p1, V1, T1)                          (p2, V2, T2)
                    izotermni
idealni             izobarni
plin                adijabatički

 pV = n R *T
   R* = univerzalna plinska konstanta
      = 8314 J/(kmol K)
   n = m/M



   p = ρ RT
    R = R*/M
        specifična plinska konstanta



                                                       3
Jednadžba stanja (2)
              p = ρ RT                         R = R*/M


 Suhi zrak

     M d = 28.967 kg/kmol;
                                               ρ d ( NU ) = 1.293 kg/m 3
     R d = 287 J/(kg K)

 Vlažni zrak

    mm = md + mv ;                           M v = 18 kg/kmol →            ρm < ρd
    R m = (1 + 605 ⋅ q ) ⋅ R d ;    [ q ] = g/kg

    Virtualna temperatura T*
         T * = (1 + 605 ⋅ q ) ⋅ T     T* - temperatura koju bi trebao imati suhi zrak, tako da
                                      pri istom p ima istu ρ kao uzorak vlažnog zraka

     Jednadžba stanja za vlažni zrak
              p = ρ RT *
                                                                                            4
Hidrostatička ravnoteža




                          5
Hidrostatička ravnoteža (2)

 Hidrostatička aproksimacija
    u A sila teža je gotovo u potpunosti
    uravnotežena vertikalnom komponentom
    sile gradijenta tlaka


 Kvazi-horizontalna gibanja
    Lx,y∼1000 km; hatm ∼10 km; h:L ∼       1:100
    ⇒ vertikalne akceleracije zanemarive



⇒ A je u kvazi-hidrostatičkoj ravnoteži

⇒ vrijedi hidrostatička aproksimacija

⇒ A je u plitki fluid
                                                   6
Hidrostatička ravnoteža (3)
 Netto sila na čest zraka


                        z
           Fp = p⋅A
                             x         Sila ⇓      =    Sila ⇑
 z2, p2
                                    p A + ρgA dh = (p+dp) A
          dh                                    dp = ρ g dh
                      FW = ρgA dh
                                                   = -ρ g dz
 z1,p1
                                                ∂p
                                                   = −ρ g
                                                ∂z
   Fp = (p+dp) ⋅ A



                                                                 7
Gradijent tlaka
 Barometarska stopa               - visina na kojoj se tlak smanji za 1 jedinicu (1hPa)
    ∂p
       = −ρ g
    ∂z
  - u donjoj troposferi
                                      ∂p
    ρ pri tlu = 1.293 kg / m 3 ;         = − 1 hPa / 8 m
                                      ∂z

                                            uravnotežen
 Horizontalni vs. vertikalni gradijent tlaka


     ∂p    ∂p           ∂p                          ∂p
        <<    ;            ≈ 1 hPa / 100 km ≈ 10 −4
     ∂x    ∂z           ∂x                          ∂z


                                   nije uravnotežen ⇒ strujanje

                                                                                       8
Hidrostatička ravnoteža (4)
− Jednadžba stanja -           p = ρ RT
                              ∂p            ∂p       p
− Hidrostatička ravnoteža -      = −ρ g ;      = −g
                              ∂z            ∂z      RT



            ∂p/∂z ∝ -1/T


                               p-3dp             p brže pada nad
                               p-2dp
                               p-dp
                               p                 hladnim područjem


        H           T           H




                                                                     9
Redukcija tlaka s visinom
 Hipsometrijska formula
                        p
   dp = − ρ g dz ; ρ =    ;
                       RT
                                         z2
   dp     g
    p
      =−
         RT
            dz                           ∫ dz
                                         z1

       p2     g
    ln    =−    ( z2 − z1 )
       p1    RT

                         g
                    −      ( z2 − z1 )
      p2 = p1 ⋅ e       RT




                                                10
Redukcija tlaka na srednju razinu mora




                                         11
Redukcija tlaka na srednju razinu mora
                                                               z
                            g
                       −      ( z 2 − z1 )                         x
         p2 = p1 ⋅ e       RT




                                             Visina (km)
                                                                                                                       700 hPa
                                                           3
z1 = 0       normalni nivo                                                                          pC

z2 = z                                                     2                              pB
                                                                                                                       850 hPa
p1 = pNN                                                   1           pA                                              900 hPa

                                                                                                                      1000 hPa
p2 = pz
                                                                       pNN           pNN          pNN
                                 g
                                   z
          p NN = p z ⋅ e        RT
                                        ;


            Tz + TNN
         T=          ;                                     TNN = Tz − ∂T        d z; ∂T        = −0.65 0C / 100 m ;
                2                                                          ∂z             ∂z

                                                                                      slobodna troposfera:
                                                                                      vertikalni temperaturni gradijent (γ )
                                                                                                                          12
Prostorna razdioba tlaka
 Horizontalna razdioba tlaka → strujanje

 2 načina prikaza

   1.   Na horizontalnoj plohi (φ = const) crtaju se izobare (p = const)
        (npr. polje prizemnog tlaka zraka)
        barički reljef

   2.   Odredi se visina u prostoru na kojoj vlada isti tlak;
        crta se visina izobarne plohe (npr. za 500 hPa, h ≅ 5.5 km)
        topografija izobarnih ploha




                                                                       13
Barički reljef
 Tlak zraka na NN;
   konfiguracija izobara (pNN = const) na zemljinoj karti

  depresija - zatvoreno područje N
  dolina - izduženo područje N
  barometarski maksimum - zatvoreno područje V
  greben - izduženo područje V
  sedlo – područje između 2 depresije i 2 maksimuma

  ciklona, anticiklona - sve pojave (tlak, strujanje, oborina,
      naoblaka) vezane uz područje N odn. V
                                                             14
Barički reljef (2)




                     15
Barički reljef (3)




                     16
Adijabatički procesi u atmosferi

 Koncept česti - ponašanje česti infinitezimalnih volumena


   pretpostavke:
   •   Termički izolirane od okoline; pri dizanju i spuštanju, T se
       unutar česti adijabatički mijenja

   •   p unutar česti jednak je tlaku okoline na istoj visini; okolna
       atmosfera je u hidrostatičkoj ravnoteži

   •   čest se dovoljno sporo giba; Ek << Etot


                                                                      17
Adijabatički procesi u atmosferi (2)
 Adijabatička stopa ohlađivnja              -dT/dz = ?

   Promjena T česti koja se adijabatički diže ili spušta,
   u atmosferi koja je u hidrostatičkoj ravnoteži

                                      q      toplinska energija
 d q = du + dw             1. z. TD   u      unutarnja energija
                                      w      rad



                               1          dq = 0 ; d p = − ρ g d z
d q = c v dT + p dα     ;α =
                               ρ
                                               1
                 1                    c p dT = dp
d q = c p dT −     dp                          ρ
                 ρ
                                             = −g d z

                                                                     18
Adijabatički procesi u atmosferi (3)
 Adijabatička stopa ohlađivnja                 -dT/dz = ?

    c pdT = −g d z

      dT g
    -   =    = Γd            cp = 1004 J/(kg*deg), g = 9.81 m/s2
      dz c p


    Γd - suhoadijabatička stopa
                 ohlađivanja
    Γd = 0.98 °C/100 m


  γ - vert. temp. gradijent (0.65 °C/100m)

                                                                   19
Adijabatičko dizanje i hlađenje


                          Γs
Mokroadijabatički




Suhoadijabatički          Γd




                               Temperatura
                                             20
Adijabatički procesi u atmosferi (4)
 Mokroadijabatički procesi
     Adijabatičko dizanje česti → zasićenja → kondenzacija →
     oslobađanje latentne topline → sporije hlađenje

                          Γs<Γd


  Mokroadijabatički proces - voda ostaje unutar česti
                             - reverzibilan
  Pseudoadijabatički proces - voda ispadne iz česti
                             - ireverzibilan
                             → netto povećanje T
                                  i smanjenje vlage u zraku
                                                               21
Orografsko uzdizanje




Ekspanzija →              Kompresija →
adijabat. ohlađivanje →   zagrijavanje →
kondenzacija              ispravanje




                                           22
Statička stabilnost atmosfere




                                23
Statička stabilnost A (2)
Povratna Sila
                                                                    T´,ρ´ T,ρ
                          dp                                                    γ
atmosfera:                      = − ρg
                          dz                                         TB T+dT, ρ+dρ
Arhimed:(netto sila ↓)            (        )
                         ∆m ⋅ g = ρ ′ − ρ ∆V ⋅ g
                            F = ( ρ′ − ρ ) ⋅ g
sila po jed. mase
                            m       ρ
                                                                1
                              p = ρ ⋅ R ⋅T ;     p′ = p ; ρ ∝
                                                                T
                                 1 1
                                  −
                             F T′ T       T-T ′                     T −T′
                               =     ⋅g =       ⋅g ;                      = −( γ − Γd )
                             m    1        T                          δz
                                  T

 netto sila ↓ pri            F g
                              = ⋅ ( Γd − γ ) ⋅ ∆ z
 pomaku Č ↑                  m T
                                                                                          24
Γ   γ   Apsolutno stabilna A

                          atmosfera:γ




                                    čest: Γd




           visina
                    temperatura


                    γ<Γ
                                         25
Apsolutno stabilna A

                        atmosfera: γ




                                  čest: Γd




   visina
            inverzija
               temperatura


              γ<Γ
                                       26
Apsolutno labilna A

                 atmosfera: γ
                     čest: Γd




  visina
           temperatura


           γ>Γ
                                27
Statička stabilnost A (3)

                       suha     zasićena



Apsolutno stabilna A   γ < Γd   γ < Γs




Apsolutno labilna A    γ > Γd   γ > Γs




                                           28

04 terodinamika stabilnost_van

  • 1.
    Termodinamika atmosfere  Konceptčesti  Jednadžba stanja – suhi zrak, vlažni zrak  Hidrostatička ravnoteža  Razdioba tlaka zraka  Adijabatički procesi  Statička stabilnost A
  • 2.
    Koncept česti  Miješanje − Fluidi općenito → molekularno miješanje − Atmosfera → izmjenom dobro definiranih volumena zraka, dimenzija (∼cm - 1000 km)  Čest - jedinični volumen ili jedinična masa zraka, određenih svojstava, te predstavlja osnovni termodinamički sustav atmosfere  Varijable stanja - (p, T, V); u potpunosti opisuju ravnotežno stanje t.d. sustava  Normalni uvjeti (NU) za atmosferu: TNU = 00C, pNU = 1013.25 hPa 2
  • 3.
    Jednadžba stanja idealnogplina (p1, V1, T1) (p2, V2, T2) izotermni idealni izobarni plin adijabatički pV = n R *T R* = univerzalna plinska konstanta = 8314 J/(kmol K) n = m/M p = ρ RT R = R*/M specifična plinska konstanta 3
  • 4.
    Jednadžba stanja (2) p = ρ RT R = R*/M  Suhi zrak M d = 28.967 kg/kmol; ρ d ( NU ) = 1.293 kg/m 3 R d = 287 J/(kg K)  Vlažni zrak mm = md + mv ; M v = 18 kg/kmol → ρm < ρd R m = (1 + 605 ⋅ q ) ⋅ R d ; [ q ] = g/kg Virtualna temperatura T* T * = (1 + 605 ⋅ q ) ⋅ T T* - temperatura koju bi trebao imati suhi zrak, tako da pri istom p ima istu ρ kao uzorak vlažnog zraka Jednadžba stanja za vlažni zrak p = ρ RT * 4
  • 5.
  • 6.
    Hidrostatička ravnoteža (2) Hidrostatička aproksimacija u A sila teža je gotovo u potpunosti uravnotežena vertikalnom komponentom sile gradijenta tlaka  Kvazi-horizontalna gibanja Lx,y∼1000 km; hatm ∼10 km; h:L ∼ 1:100 ⇒ vertikalne akceleracije zanemarive ⇒ A je u kvazi-hidrostatičkoj ravnoteži ⇒ vrijedi hidrostatička aproksimacija ⇒ A je u plitki fluid 6
  • 7.
    Hidrostatička ravnoteža (3) Netto sila na čest zraka z Fp = p⋅A x Sila ⇓ = Sila ⇑ z2, p2 p A + ρgA dh = (p+dp) A dh dp = ρ g dh FW = ρgA dh = -ρ g dz z1,p1 ∂p = −ρ g ∂z Fp = (p+dp) ⋅ A 7
  • 8.
    Gradijent tlaka  Barometarskastopa - visina na kojoj se tlak smanji za 1 jedinicu (1hPa) ∂p = −ρ g ∂z - u donjoj troposferi ∂p ρ pri tlu = 1.293 kg / m 3 ; = − 1 hPa / 8 m ∂z uravnotežen  Horizontalni vs. vertikalni gradijent tlaka ∂p ∂p ∂p ∂p << ; ≈ 1 hPa / 100 km ≈ 10 −4 ∂x ∂z ∂x ∂z nije uravnotežen ⇒ strujanje 8
  • 9.
    Hidrostatička ravnoteža (4) −Jednadžba stanja - p = ρ RT ∂p ∂p p − Hidrostatička ravnoteža - = −ρ g ; = −g ∂z ∂z RT ∂p/∂z ∝ -1/T p-3dp p brže pada nad p-2dp p-dp p hladnim područjem H T H 9
  • 10.
    Redukcija tlaka svisinom  Hipsometrijska formula p dp = − ρ g dz ; ρ = ; RT z2 dp g p =− RT dz ∫ dz z1 p2 g ln =− ( z2 − z1 ) p1 RT g − ( z2 − z1 ) p2 = p1 ⋅ e RT 10
  • 11.
    Redukcija tlaka nasrednju razinu mora 11
  • 12.
    Redukcija tlaka nasrednju razinu mora z g − ( z 2 − z1 ) x p2 = p1 ⋅ e RT Visina (km) 700 hPa 3 z1 = 0 normalni nivo pC z2 = z 2 pB 850 hPa p1 = pNN 1 pA 900 hPa 1000 hPa p2 = pz pNN pNN pNN g z p NN = p z ⋅ e RT ; Tz + TNN T= ; TNN = Tz − ∂T d z; ∂T = −0.65 0C / 100 m ; 2 ∂z ∂z slobodna troposfera: vertikalni temperaturni gradijent (γ ) 12
  • 13.
    Prostorna razdioba tlaka Horizontalna razdioba tlaka → strujanje  2 načina prikaza 1. Na horizontalnoj plohi (φ = const) crtaju se izobare (p = const) (npr. polje prizemnog tlaka zraka) barički reljef 2. Odredi se visina u prostoru na kojoj vlada isti tlak; crta se visina izobarne plohe (npr. za 500 hPa, h ≅ 5.5 km) topografija izobarnih ploha 13
  • 14.
    Barički reljef  Tlakzraka na NN; konfiguracija izobara (pNN = const) na zemljinoj karti depresija - zatvoreno područje N dolina - izduženo područje N barometarski maksimum - zatvoreno područje V greben - izduženo područje V sedlo – područje između 2 depresije i 2 maksimuma ciklona, anticiklona - sve pojave (tlak, strujanje, oborina, naoblaka) vezane uz područje N odn. V 14
  • 15.
  • 16.
  • 17.
    Adijabatički procesi uatmosferi  Koncept česti - ponašanje česti infinitezimalnih volumena pretpostavke: • Termički izolirane od okoline; pri dizanju i spuštanju, T se unutar česti adijabatički mijenja • p unutar česti jednak je tlaku okoline na istoj visini; okolna atmosfera je u hidrostatičkoj ravnoteži • čest se dovoljno sporo giba; Ek << Etot 17
  • 18.
    Adijabatički procesi uatmosferi (2)  Adijabatička stopa ohlađivnja -dT/dz = ? Promjena T česti koja se adijabatički diže ili spušta, u atmosferi koja je u hidrostatičkoj ravnoteži q toplinska energija d q = du + dw 1. z. TD u unutarnja energija w rad 1 dq = 0 ; d p = − ρ g d z d q = c v dT + p dα ;α = ρ 1 1 c p dT = dp d q = c p dT − dp ρ ρ = −g d z 18
  • 19.
    Adijabatički procesi uatmosferi (3)  Adijabatička stopa ohlađivnja -dT/dz = ? c pdT = −g d z dT g - = = Γd cp = 1004 J/(kg*deg), g = 9.81 m/s2 dz c p Γd - suhoadijabatička stopa ohlađivanja Γd = 0.98 °C/100 m γ - vert. temp. gradijent (0.65 °C/100m) 19
  • 20.
    Adijabatičko dizanje ihlađenje Γs Mokroadijabatički Suhoadijabatički Γd Temperatura 20
  • 21.
    Adijabatički procesi uatmosferi (4)  Mokroadijabatički procesi Adijabatičko dizanje česti → zasićenja → kondenzacija → oslobađanje latentne topline → sporije hlađenje Γs<Γd Mokroadijabatički proces - voda ostaje unutar česti - reverzibilan Pseudoadijabatički proces - voda ispadne iz česti - ireverzibilan → netto povećanje T i smanjenje vlage u zraku 21
  • 22.
    Orografsko uzdizanje Ekspanzija → Kompresija → adijabat. ohlađivanje → zagrijavanje → kondenzacija ispravanje 22
  • 23.
  • 24.
    Statička stabilnost A(2) Povratna Sila T´,ρ´ T,ρ dp γ atmosfera: = − ρg dz TB T+dT, ρ+dρ Arhimed:(netto sila ↓) ( ) ∆m ⋅ g = ρ ′ − ρ ∆V ⋅ g F = ( ρ′ − ρ ) ⋅ g sila po jed. mase m ρ 1 p = ρ ⋅ R ⋅T ; p′ = p ; ρ ∝ T 1 1 − F T′ T T-T ′ T −T′ = ⋅g = ⋅g ; = −( γ − Γd ) m 1 T δz T netto sila ↓ pri F g = ⋅ ( Γd − γ ) ⋅ ∆ z pomaku Č ↑ m T 24
  • 25.
    Γ γ Apsolutno stabilna A atmosfera:γ čest: Γd visina temperatura γ<Γ 25
  • 26.
    Apsolutno stabilna A atmosfera: γ čest: Γd visina inverzija temperatura γ<Γ 26
  • 27.
    Apsolutno labilna A atmosfera: γ čest: Γd visina temperatura γ>Γ 27
  • 28.
    Statička stabilnost A(3) suha zasićena Apsolutno stabilna A γ < Γd γ < Γs Apsolutno labilna A γ > Γd γ > Γs 28

Editor's Notes

  • #6 Na čest djeluje sila gravitacije prema dolje i sila uzgona prema gore Ako Č. ima gustoću veću od okoline, ona se spušta, ako manju, ona se diže. Znamo da u atmosferi tlak pada eksponencijalno s visinom Što se dešava sa Č. kad se diže? -&gt; EKSPANDIRA Što se dešava sa Č. kad se ekspandira? HLADI se Odnos T, p, V dat je jednadžbom stanja plina
  • #24 Na čest djeluje sila gravitacije prema dolje i sila uzgona prema gore Ako Č. ima gustoću veću od okoline, ona se spušta, ako manju, ona se diže. Znamo da u atmosferi tlak pada eksponencijalno s visinom Što se dešava sa Č. kad se diže? -&gt; EKSPANDIRA Što se dešava sa Č. kad se ekspandira? HLADI se Odnos T, p, V dat je jednadžbom stanja plina
  • #25 A. ima svoju strukturu, karakteriziranu s  . Na nekom nivou, temp. atmosfere je T A. Promatramo Č koja se prvotno nalazi na nivou n u ravnoteži s okolinom. Zbog nečega (npr. nailaska na planinu) Č. je prisiljena dizati se. Dakle, Adijabatički Č dignemo na nivo n+1. Zbod adijabat. hlađenja, temp. Č je T B . Ako su je gustoća Č veća od gustoće A, Č se teži vratiti u prvobitni položaj. Č. osijeća povratnu silu. Sila veća što je (T A – T B ) veće