SlideShare a Scribd company logo
1 of 42
Voda u atmosferi




                                        HIDROLOŠKI CIKLUS
1.   U A s površine Z i oceana     3. Pretvorba u A i Precipitacija
      Isparavanje i Sublimacija       Kondenzacija i Deponiranje
      Transpiracija                      OBLACI
                                       OBORINA
1.   Širenje u A                   4. Rijekama u ocean
      Advekcija i Konvekcija
Transformacija vode
          Potrošnja energije (L)
                              Sublimacija


      Otapanje         Isparavanje
                 Tekućina       Vodena para
Led
      Zaleđivanje      Kondenzacija



                            Depozicija


           Oslobađanje energije (L)

                                         L - latentna toplina
Isparavanje i vodena para

                       ZASIĆENJE




       Isparavanje >   Isparavanje =
       kondenzacija    kondenzacija
Isparavanje i kondenzacija

 Isparavanje
  Brže molekule bježe, hladnije ostaju; T srednja
     ⇒ hlađenje

 Kondenzacija
  Sporije molekule pri sudaranju formiraju kapljice,
    kapljice padaju, brže molekule ostaju
    ⇒ zagrijavanje
  ⇒ L - latentna toplina isparavanja
Tlak vodene pare (e; es)
 • Vlažni zrak = suhi zrak + vodena para

 • Dalton


                    =                     +

Ukupni tlak zraka       Parcijalni tlak            Tlak
                         suhog zraka          vodene pare (e)


 • Ravnotežni tlak, tlak zasićene vodene pare (es)
      Tlak što ga u ravnotežnom stanju (pri zasićenju)
      vrše molekule vodene pare
Ravnotežni tlak (es)
                                  es= es(T)
                                   s = es(T)




                                                              Specifična vlažnost pri zasićenju (g/kg)
                                  es = eso⋅ exp[c1T/(c2+T)]
Tlak zasićene vodene pare (hPa)
Mjere vlage u zraku
• Tlak vodene pare         e                    [e] = hPa
  Tlak zasićene vodene pare es

• Apsolutna vlažnost
     a = masa vod.pare/ volumen zraka           [a] = g/m3

• Specifična vlažnost                           [q] = g/kg
     q = masa vod.pare / masa zraka

• Relativna vlažnost                            [u] = %
     u = tlak pare / tlak zasićene pare
     u → mjera zasićenja; osjećaj ugode
     u = u(T)
• Rosište
     τ - temperatura pri kojoj stvarni e → es
Relativna vlažnost
                         u = u(T)
Pretp.: q = const
OBLACI
Oblaci
Vidljive nakupine sićušnih kapljica vode, snijega, leda ili
    kombinacija
    u zraku ili pri tlu (magla)
    zbog debljine, sastava gube prozirnost (sivi, bijeli)

Na visinama: od 0 do 18 km (tropi)
                do 13 km (ϕ=450)
                do 8 km (polarni krajevi)

Klasifikacija
1. Morfološka – prema obliku
2. Genetska – prema načinu nastajanja
Morfološka klasifikacija

 Prema visini
   visoki, srednji, niski

 Prema obliku

⇒ Rodovi, vrste i odlike
cirrus –
 čuperak kose,
 pahulja vune
stratus –
 sloj, pokrov
cumulus –
 gomila, gruda,
  hrpa
nimbus –
kišni, oborinski
altus –
visoki
Morfološka klasifikacija (2)
1. Po visini:
   visoki      (cirrusi)
         iznad 5 km, uglavnom led
   srednji     (alto...)
         od 2 do 5 km, uglavnom kapljice
   niski
         ispod 2 km, kapljice
2. prema obliku
   slojeviti (stratus)
   grudasti (cumulus)

3. oborinski (nimbus)
Morfološka klasifikacija (3)
1.Visoki
 cirrus, cirrocumulus,
 cirrostratus
2.Srednji
 altocumulus, altostratus
3.Niski
 stratus, stratocumulus,
 nimbostratus
4.Vertikalnog razvoja
 cumulus, cumulonimbus

Oborinski
Ns – trajna kiša
Cb     - pljuskovi kiše, snijega
Ac, As, Sc, Cu – slaba oborina
St – oborina koja sipi (rosulja)
VISOKI   Cirrus
Cirrus
Cirrocumulus
Cirrostratus
SREDNJI   Altocumulus
Altostratus
NISKI   Stratocumulus
Stratocumulus




          21
Stratus




      22
Stratus
Nimbostratus
VERT. RAZVOJA   Cumulus
Cumulus
Cumulus




      27
Cumulus
Cumulonimbus
Cumulonimbus
Cumulonimbus
Noktilucentni oblaci
Generička klasifikacija
 Kondenzacija
     1. Uzdizanje → ekspanzija (RAD) → adijabatičko
        ohlađivanje (1., 2., 3.)
     2. Radijacijsko ohlađivanje (4.)




1.   OROGENETSKI
2.   FRONTALNI
3.   OBLACI TERMIČKE KONVEKCIJE
4.   RADIJACIJSKI
Orografsko uzdizanje



Ekspanzija →              Kompresija →
adijabat. ohlađivanje →   zagrijavanje →
kondenzacija              ispravanje
Generička klasifikacija (2)
 Orogenetski
  navjetrina: uzdizanje → adijabatsko hlađenje ∆T =
            10C / 100m → kondenzacija
  vrh – kape
  zavjetrina: spuštanje → zagrijavanje → isparavanje
 Frontalni
  na granici 2 zračnih masa
    hladna fronta → brzo uzdizanje → cumulusi
    topla fronta → sporo uzdizanje → stratusi
Hladna
fronta




Topla
fronta
Generička klasifikacija (3)
 Oblaci termičke konvekcije
  Difrencijalno zagrijavanje podloge →
  zagrijavanje prizemnog sloja → dizanje →
  adijabatičko hlađenje (10C / 100 m) →
  kondenzacija → oslobađanje latentne topline →
  zagrijavanje okolnog zraka → uzdizanje

  sredina oblaka – jako uzlazno strujanje (20 m/s)
  vrh – pupanje (do 2 km/10 km, stabilno/nestabilno vrijeme)
  vanjska strana – jako miješanje, isparavanje, hlađenje, silazno
  strujanje
  rast – raspoloživa vlaga za stvaranje uzgona
Oblaci termičke konvekcije
           (Cu)
Razdioba vode u cumulonimbusu
Generička klasifikacija (3)
 Radijacijski oblaci
  ohlađivanje prizemnog sloja zbog emisije dugovalnog
     zračenja → magla

  1. mirovanje toplog zraka → noću hlađenje kopna →
     hlađenje prizemnog sloja
               jutarnje magle


  2. polagano strujanje toplog zraka preko hladne
     podloge
               topli zrak prema polarnim krajevima
Radijacijski oblaci
              a) topli zrak stoji
              nad hladnim tlom




               b) advekcija toplog
               zraka preko hladne
               podloge
Oborina
 Kondenzacija i smrzavanje
   kapljice i ledene prizmice d ∼ 10 µm → oblačni elementi

   lebde (otpor zraka)

   rast (d > 100 µm) → oborinski elementi

 Oborina
   kapljice vode, kristali, pahulje snijega, zrna tuče, koji iz
   atmosfere dopiru na tlo, te rosa i inje koji nastaju pri tlu

More Related Content

Viewers also liked (7)

Padavine
PadavinePadavine
Padavine
 
Klima
KlimaKlima
Klima
 
Klima
KlimaKlima
Klima
 
Neživa priroda
Neživa prirodaNeživa priroda
Neživa priroda
 
Vrijeme i klima
Vrijeme i klimaVrijeme i klima
Vrijeme i klima
 
voda na zemlji
voda na zemljivoda na zemlji
voda na zemlji
 
Атмосфера
АтмосфераАтмосфера
Атмосфера
 

03 vlaga van

  • 1. Voda u atmosferi HIDROLOŠKI CIKLUS 1. U A s površine Z i oceana 3. Pretvorba u A i Precipitacija  Isparavanje i Sublimacija  Kondenzacija i Deponiranje  Transpiracija OBLACI  OBORINA 1. Širenje u A 4. Rijekama u ocean  Advekcija i Konvekcija
  • 2. Transformacija vode Potrošnja energije (L) Sublimacija Otapanje Isparavanje Tekućina Vodena para Led Zaleđivanje Kondenzacija Depozicija Oslobađanje energije (L) L - latentna toplina
  • 3. Isparavanje i vodena para ZASIĆENJE Isparavanje > Isparavanje = kondenzacija kondenzacija
  • 4. Isparavanje i kondenzacija  Isparavanje Brže molekule bježe, hladnije ostaju; T srednja ⇒ hlađenje  Kondenzacija Sporije molekule pri sudaranju formiraju kapljice, kapljice padaju, brže molekule ostaju ⇒ zagrijavanje ⇒ L - latentna toplina isparavanja
  • 5. Tlak vodene pare (e; es) • Vlažni zrak = suhi zrak + vodena para • Dalton = + Ukupni tlak zraka Parcijalni tlak Tlak suhog zraka vodene pare (e) • Ravnotežni tlak, tlak zasićene vodene pare (es) Tlak što ga u ravnotežnom stanju (pri zasićenju) vrše molekule vodene pare
  • 6. Ravnotežni tlak (es) es= es(T) s = es(T) Specifična vlažnost pri zasićenju (g/kg) es = eso⋅ exp[c1T/(c2+T)] Tlak zasićene vodene pare (hPa)
  • 7. Mjere vlage u zraku • Tlak vodene pare e [e] = hPa Tlak zasićene vodene pare es • Apsolutna vlažnost a = masa vod.pare/ volumen zraka [a] = g/m3 • Specifična vlažnost [q] = g/kg q = masa vod.pare / masa zraka • Relativna vlažnost [u] = % u = tlak pare / tlak zasićene pare u → mjera zasićenja; osjećaj ugode u = u(T) • Rosište τ - temperatura pri kojoj stvarni e → es
  • 8. Relativna vlažnost u = u(T) Pretp.: q = const
  • 9. OBLACI Oblaci Vidljive nakupine sićušnih kapljica vode, snijega, leda ili kombinacija u zraku ili pri tlu (magla) zbog debljine, sastava gube prozirnost (sivi, bijeli) Na visinama: od 0 do 18 km (tropi) do 13 km (ϕ=450) do 8 km (polarni krajevi) Klasifikacija 1. Morfološka – prema obliku 2. Genetska – prema načinu nastajanja
  • 10. Morfološka klasifikacija  Prema visini visoki, srednji, niski  Prema obliku ⇒ Rodovi, vrste i odlike
  • 11. cirrus – čuperak kose, pahulja vune stratus – sloj, pokrov cumulus – gomila, gruda, hrpa nimbus – kišni, oborinski altus – visoki
  • 12. Morfološka klasifikacija (2) 1. Po visini: visoki (cirrusi) iznad 5 km, uglavnom led srednji (alto...) od 2 do 5 km, uglavnom kapljice niski ispod 2 km, kapljice 2. prema obliku slojeviti (stratus) grudasti (cumulus) 3. oborinski (nimbus)
  • 13. Morfološka klasifikacija (3) 1.Visoki cirrus, cirrocumulus, cirrostratus 2.Srednji altocumulus, altostratus 3.Niski stratus, stratocumulus, nimbostratus 4.Vertikalnog razvoja cumulus, cumulonimbus Oborinski Ns – trajna kiša Cb - pljuskovi kiše, snijega Ac, As, Sc, Cu – slaba oborina St – oborina koja sipi (rosulja)
  • 14. VISOKI Cirrus
  • 18. SREDNJI Altocumulus
  • 20. NISKI Stratocumulus
  • 22. Stratus 22
  • 25. VERT. RAZVOJA Cumulus
  • 27. Cumulus 27
  • 33. Generička klasifikacija  Kondenzacija 1. Uzdizanje → ekspanzija (RAD) → adijabatičko ohlađivanje (1., 2., 3.) 2. Radijacijsko ohlađivanje (4.) 1. OROGENETSKI 2. FRONTALNI 3. OBLACI TERMIČKE KONVEKCIJE 4. RADIJACIJSKI
  • 34. Orografsko uzdizanje Ekspanzija → Kompresija → adijabat. ohlađivanje → zagrijavanje → kondenzacija ispravanje
  • 35. Generička klasifikacija (2)  Orogenetski navjetrina: uzdizanje → adijabatsko hlađenje ∆T = 10C / 100m → kondenzacija vrh – kape zavjetrina: spuštanje → zagrijavanje → isparavanje  Frontalni na granici 2 zračnih masa  hladna fronta → brzo uzdizanje → cumulusi  topla fronta → sporo uzdizanje → stratusi
  • 37. Generička klasifikacija (3)  Oblaci termičke konvekcije Difrencijalno zagrijavanje podloge → zagrijavanje prizemnog sloja → dizanje → adijabatičko hlađenje (10C / 100 m) → kondenzacija → oslobađanje latentne topline → zagrijavanje okolnog zraka → uzdizanje sredina oblaka – jako uzlazno strujanje (20 m/s) vrh – pupanje (do 2 km/10 km, stabilno/nestabilno vrijeme) vanjska strana – jako miješanje, isparavanje, hlađenje, silazno strujanje rast – raspoloživa vlaga za stvaranje uzgona
  • 39. Razdioba vode u cumulonimbusu
  • 40. Generička klasifikacija (3)  Radijacijski oblaci ohlađivanje prizemnog sloja zbog emisije dugovalnog zračenja → magla 1. mirovanje toplog zraka → noću hlađenje kopna → hlađenje prizemnog sloja jutarnje magle 2. polagano strujanje toplog zraka preko hladne podloge topli zrak prema polarnim krajevima
  • 41. Radijacijski oblaci a) topli zrak stoji nad hladnim tlom b) advekcija toplog zraka preko hladne podloge
  • 42. Oborina  Kondenzacija i smrzavanje kapljice i ledene prizmice d ∼ 10 µm → oblačni elementi lebde (otpor zraka) rast (d > 100 µm) → oborinski elementi  Oborina kapljice vode, kristali, pahulje snijega, zrna tuče, koji iz atmosfere dopiru na tlo, te rosa i inje koji nastaju pri tlu