SlideShare a Scribd company logo
1 of 2
Download to read offline
Kultura i društvo | seminarski diplomski
Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kultura i društvo". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano
oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi
se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu
ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.
UNIVERZITET SINERGIJA
BIJELJINA
SEMINARSKI RAD
IZ SOCIOLOGIJE
Tema: KULTURA I DRUŠTVO
April, 2009. god
Sadržaj
Kultura ........................................................................1
Tipovi kulture................................................................2
Vrste kulture..................................................................2
Narodna kultura.............................................................3
Elitna kultura.................................................................3
Masovna kultura............................................................3
Tradicionalna kultura....................................................4
Globalna kultura............................................................4
Subkultura.....................................................................5
Lična kultura.................................................................5
Elementi kulture............................................................5
Jezik i simbolička komunikacija...................................5
Mit.................................................................................6
Magija...........................................................................8
Religija..........................................................................8
Društvo.........................................................................10
1. Struktura društva...........................................................10
1.1. Ekonomska osnova.......................................................11
1.2. Društvena nadgradnja...................................................11
2. Društvena pravila..........................................................11
3. Moral.............................................................................11
4. Običaji...........................................................................12
5. Umetnost.......................................................................14
6. Zaključak.......................................................................16
7. Literatura.......................................................................17
KULTURA
Nesumnjivo je da je kultura jedna od najbitnijih ,ako ne I najbitnija karakteristika čovjeka I ljudskog društva
uopšte.To je jasno pošto ni jedna druga vrsta ne posjeduje kulturu. Isto je tako jasno da kultura može da
dodje do izražaja tek onda ako se posmatra s obzirom na društvenu sredinu I u njihovoj uzajamnoj
interakciji.To niposto ne znači da kultura I kulturne pojave ne sadrže komponentu individualnosti pojedine
ličnosti,vec da je kultura u cjelini I po svome smislu bitno društveni fenomen. Medjutim, kako se vec na prvi
pogled vidi da je kultura veoma složena kategorija, a osim toga pošto se kultura moze definisati sa
stanovišta raznih nauka I disciplina (antropologija, filozofija, istorija, entologija, psihologije I mnogih
drugih), potrebno je da se ovdje istaknu bas oni momenti koji označavaju prvenstven karakter kulture.
Prvo treba naglasiti da postoji veliki broj definicija kultura koje mozemo sresti u redovime gradjanskih
teoreticara ali trebamo naglasiti da takodje postoji veliki broj pogresaka koje ih cine neprihvatljivim sa
jednog strozijeg naucnog I kritickog stanovista.
Termin – latinskog porekla colere, cultum – prvobitno značenje – obrađivati, gajiti, negovati. Govori
covjekovoj iskonskoj vezanosti za prirodu,za obradu polja.I danas se jos u jeziku susrece termin
"poljoprivredna kultura". Ovaj je medju prvima upotrijebio rimski filozof Ciceron, ali se sve vise poceo
koristiti I za oznacavanje "kulture duha", u smislu obrazovanja, obrade duha.
Pojam kulture u širem smislu obuhvata duhovnu i materijalnu kulturu, kao sve što je čovek svojim radom
stvorio. Kultura – ljudsko stvaralaštvo koje rezultira materijalnim i duhovnim tvorevinama. Ljudske tvorevine
prenose se unutar ljudskog društva u prostoru i vremenu, a posredstvom njih čovek zadovoljava svoje
potrebe kako bi mogao da opstane u prirodi. Kultura je, dakle, ljudski način postojanja ili ljudski način
života (svojstven samo ljudima) Kultura se može proučavati na više nivoa.
Engleski teoretičar Eduard Tajlor jasno je uočio da je kultura povezana sa čovjekom kao članom društvene
zajednice - izvan društva nema kulture! Hajder je, pak, odredio kulturu kao "drugu prirodu", a čovjeka kao
jedno živo biće u prirodi koje stvara kulturu i koje nije u stanju da zasnuje svoj život bez kulture. Dakle, dok
su sva ostala bića, prije svega, prirodna bića, čovjek je istovremeno i prirodno i društveno biće. Zbog toga
se, da bi se jasnije odredio pojam kulture, neizbježno nameće pitanje: Šta je čovjek, kakvo je to biće koje
jedino stvara kulturu?
...
CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET
 
početna
kategorije
kontakt
Seminarski, diplomski, maturski radovi iz razlicitih oblasti

More Related Content

Similar to Seminarski diplomski kultura i-drustvo-295 (8)

Seminarski diplomskipojam sociologije
Seminarski diplomskipojam sociologijeSeminarski diplomskipojam sociologije
Seminarski diplomskipojam sociologije
 
Istrazivanje savremenih tema_kros-kultur
Istrazivanje savremenih tema_kros-kulturIstrazivanje savremenih tema_kros-kultur
Istrazivanje savremenih tema_kros-kultur
 
Puzić 1
Puzić 1Puzić 1
Puzić 1
 
Seminarski diplomskimitovi liberalizma
Seminarski diplomskimitovi liberalizmaSeminarski diplomskimitovi liberalizma
Seminarski diplomskimitovi liberalizma
 
Anticka misao o drustvu
Anticka misao o drustvuAnticka misao o drustvu
Anticka misao o drustvu
 
Ka zasnivanju filozofije medija. teorijska shvatanja divne vuksanovic
Ka zasnivanju filozofije medija. teorijska shvatanja divne vuksanovicKa zasnivanju filozofije medija. teorijska shvatanja divne vuksanovic
Ka zasnivanju filozofije medija. teorijska shvatanja divne vuksanovic
 
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17Istorijski razvoj sociologije sociologija-17
Istorijski razvoj sociologije sociologija-17
 
Istorijski razvoj sociologije
Istorijski razvoj sociologijeIstorijski razvoj sociologije
Istorijski razvoj sociologije
 

More from maturalni

More from maturalni (20)

Devizna politika i trzista rh
Devizna politika i trzista rhDevizna politika i trzista rh
Devizna politika i trzista rh
 
Devijantno ponasanje mladih
Devijantno ponasanje mladihDevijantno ponasanje mladih
Devijantno ponasanje mladih
 
Devalvacija, revalvacija, deprecijacija i aprecijacija
Devalvacija, revalvacija, deprecijacija i aprecijacijaDevalvacija, revalvacija, deprecijacija i aprecijacija
Devalvacija, revalvacija, deprecijacija i aprecijacija
 
Devalvacija i njen uticaj na formiranje deviznog
Devalvacija i njen uticaj na formiranje deviznogDevalvacija i njen uticaj na formiranje deviznog
Devalvacija i njen uticaj na formiranje deviznog
 
Devalvacija
DevalvacijaDevalvacija
Devalvacija
 
Detinjstvo kao literalna metafora branko copic srpski jezik
Detinjstvo kao literalna metafora branko copic   srpski jezikDetinjstvo kao literalna metafora branko copic   srpski jezik
Detinjstvo kao literalna metafora branko copic srpski jezik
 
Determinisanje motiva koji uticu na odlucivanje potrosaca o kupovini market...
Determinisanje motiva koji uticu na odlucivanje potrosaca o kupovini   market...Determinisanje motiva koji uticu na odlucivanje potrosaca o kupovini   market...
Determinisanje motiva koji uticu na odlucivanje potrosaca o kupovini market...
 
Determinante razvoja preduzetnistva
Determinante razvoja preduzetnistvaDeterminante razvoja preduzetnistva
Determinante razvoja preduzetnistva
 
Detektori za gasove i pare
Detektori za gasove i pareDetektori za gasove i pare
Detektori za gasove i pare
 
Detektori u fizici jezgra i cestica
Detektori u fizici jezgra i cesticaDetektori u fizici jezgra i cestica
Detektori u fizici jezgra i cestica
 
Dete i televizija esej
Dete i televizija   esejDete i televizija   esej
Dete i televizija esej
 
Despot stefan lazarevic
Despot stefan lazarevicDespot stefan lazarevic
Despot stefan lazarevic
 
Deskriptivna statisticka analiza statistika
Deskriptivna statisticka analiza   statistikaDeskriptivna statisticka analiza   statistika
Deskriptivna statisticka analiza statistika
 
Deskartesov racionalizam filozofija
Deskartesov racionalizam   filozofijaDeskartesov racionalizam   filozofija
Deskartesov racionalizam filozofija
 
Descartesov racionalizam filozofija
Descartesov racionalizam   filozofijaDescartesov racionalizam   filozofija
Descartesov racionalizam filozofija
 
Descartesov racionalizam
Descartesov racionalizamDescartesov racionalizam
Descartesov racionalizam
 
Derivati karboksilnih kiselina
Derivati karboksilnih kiselinaDerivati karboksilnih kiselina
Derivati karboksilnih kiselina
 
Depresija kod dece
Depresija kod deceDepresija kod dece
Depresija kod dece
 
Depresija
DepresijaDepresija
Depresija
 
Deonice
DeoniceDeonice
Deonice
 

Seminarski diplomski kultura i-drustvo-295

  • 1. Kultura i društvo | seminarski diplomski Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kultura i društvo". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada. Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti. Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE. UNIVERZITET SINERGIJA BIJELJINA SEMINARSKI RAD IZ SOCIOLOGIJE Tema: KULTURA I DRUŠTVO April, 2009. god Sadržaj Kultura ........................................................................1 Tipovi kulture................................................................2 Vrste kulture..................................................................2 Narodna kultura.............................................................3 Elitna kultura.................................................................3 Masovna kultura............................................................3 Tradicionalna kultura....................................................4 Globalna kultura............................................................4 Subkultura.....................................................................5 Lična kultura.................................................................5 Elementi kulture............................................................5 Jezik i simbolička komunikacija...................................5 Mit.................................................................................6 Magija...........................................................................8 Religija..........................................................................8 Društvo.........................................................................10 1. Struktura društva...........................................................10 1.1. Ekonomska osnova.......................................................11 1.2. Društvena nadgradnja...................................................11 2. Društvena pravila..........................................................11 3. Moral.............................................................................11 4. Običaji...........................................................................12 5. Umetnost.......................................................................14 6. Zaključak.......................................................................16 7. Literatura.......................................................................17 KULTURA Nesumnjivo je da je kultura jedna od najbitnijih ,ako ne I najbitnija karakteristika čovjeka I ljudskog društva uopšte.To je jasno pošto ni jedna druga vrsta ne posjeduje kulturu. Isto je tako jasno da kultura može da dodje do izražaja tek onda ako se posmatra s obzirom na društvenu sredinu I u njihovoj uzajamnoj interakciji.To niposto ne znači da kultura I kulturne pojave ne sadrže komponentu individualnosti pojedine ličnosti,vec da je kultura u cjelini I po svome smislu bitno društveni fenomen. Medjutim, kako se vec na prvi pogled vidi da je kultura veoma složena kategorija, a osim toga pošto se kultura moze definisati sa stanovišta raznih nauka I disciplina (antropologija, filozofija, istorija, entologija, psihologije I mnogih drugih), potrebno je da se ovdje istaknu bas oni momenti koji označavaju prvenstven karakter kulture. Prvo treba naglasiti da postoji veliki broj definicija kultura koje mozemo sresti u redovime gradjanskih teoreticara ali trebamo naglasiti da takodje postoji veliki broj pogresaka koje ih cine neprihvatljivim sa jednog strozijeg naucnog I kritickog stanovista. Termin – latinskog porekla colere, cultum – prvobitno značenje – obrađivati, gajiti, negovati. Govori covjekovoj iskonskoj vezanosti za prirodu,za obradu polja.I danas se jos u jeziku susrece termin
  • 2. "poljoprivredna kultura". Ovaj je medju prvima upotrijebio rimski filozof Ciceron, ali se sve vise poceo koristiti I za oznacavanje "kulture duha", u smislu obrazovanja, obrade duha. Pojam kulture u širem smislu obuhvata duhovnu i materijalnu kulturu, kao sve što je čovek svojim radom stvorio. Kultura – ljudsko stvaralaštvo koje rezultira materijalnim i duhovnim tvorevinama. Ljudske tvorevine prenose se unutar ljudskog društva u prostoru i vremenu, a posredstvom njih čovek zadovoljava svoje potrebe kako bi mogao da opstane u prirodi. Kultura je, dakle, ljudski način postojanja ili ljudski način života (svojstven samo ljudima) Kultura se može proučavati na više nivoa. Engleski teoretičar Eduard Tajlor jasno je uočio da je kultura povezana sa čovjekom kao članom društvene zajednice - izvan društva nema kulture! Hajder je, pak, odredio kulturu kao "drugu prirodu", a čovjeka kao jedno živo biće u prirodi koje stvara kulturu i koje nije u stanju da zasnuje svoj život bez kulture. Dakle, dok su sva ostala bića, prije svega, prirodna bića, čovjek je istovremeno i prirodno i društveno biće. Zbog toga se, da bi se jasnije odredio pojam kulture, neizbježno nameće pitanje: Šta je čovjek, kakvo je to biće koje jedino stvara kulturu? ... CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET   početna kategorije kontakt Seminarski, diplomski, maturski radovi iz razlicitih oblasti