23. U posljednjemtjednupredUskrs, VelikomiliSvetom, temeljitosu se čistiliisređivalistambeniigospodarskiobjekti, okućnice, drvocijepiizaprežna kola. Posloveoko stoke igospodarskihobjekataobavljalisumuškarci, a unutrašnjosthiža, pripremanjeblagdanskihjelaibojenjepisanicapriređivalesužene. Veliki tjedan
27. Na Velikusubotublagoslivlja se vuzmenasveća,svetavoda, koja se koristizakrštenjenovorođenčadi,Sveto trodnevlje (Veliki četvrtak, petak i subota)
28.
29. Kad se okupesviukućani, jelonastoldonosimajkailinajstarijaženskaosoba. Najprije mole I zahvaljujunaobilju: Blagosloviovojeloipiloinastežake!Djecasuprijesvakogobrokagovorila: KrižiBoži, Bog namblagoslovi.
51. Crvena boja se postizala tako što se u vodu sa jajima dodavao i korijen broča,cikle ili crvenog radića.
52. Zelenu boju možete dobiti kuhanjem jaja u vodi u kojoj se nalaze kopriva, špinat ili poriluk.
53. Žuta boja se dobije ako se prije kuhanja jaja petnaestak minuta prokuha u vodi ljuska oraha
54. Crvenkasto smeđa se boja dobijala tako što se ljuske crvenog luka prokuhaju Bojanje jaja prirodnim bojama
55.
56. U prošlosti je Jurjevo imalo izrazit značaj početka gospodarske godine.
57. Ono je simbol proljeća, pastira, mladića i djevojaka, starješina i starješica kuća. U narodu se kaže: Barjaktaru svetitelju Jurju Darovaše cvijeće i proljeće Sveti Juraj lat.Georgius
69. Ivanjski se kresovi pale u predvečerje Ivanja, najčešće na seoskim raskršćima ili humcima brežuljaka kao male hrpe bez reda nabacanja granja.Ivandan
70.
71. Običajna pjesma prigodom početka paljenja krijesa gotovo u svim našim krajevima je: Lijep na kres Ivo nalaže...Ivanjski krijes
72.
73. Oni to izražavaju zdravicama, natpisima na bačvama i obredima u različitim životnim prilikama.
74. Vino prati sve važnije događaje u životu i blagdane (rođenja, krštenja, vjenčanja i pogrebe; Novu godinu, Poklade, Fašnik, seoska proštenja).OBIČAJI VEZANI ZA VINOGRADE I KLIJETI
77. vino je stvarni sok života, a ono se proizvodi i djelomično pije u i oko klijeti- stara Moslavačka klet OBIČAJI VEZANI ZA VINOGRADE I KLIJETI
78.
79.
80.
81. Slavi se na sv. Vinka (22. siječnja) Na taj dan vinogradari obilaze svoje vinograde i okupljaju se u klijetima uz jelo i piće, uz pjesmu i razgovor Vincekovo
82. Prema kršćanskoj eshatologiji smrt je prva od četiriju posljednjih stvari: smrt, sud, pakao ili raj. Sesvete, Sisvete, Svi sveti je dan posjeta grobljima Obilaze se grobovi najbližih, rodbine, susjeda, prijatelja Nosi se cvijeće, moli se za pokojne i pale se svijeće Svi sveti (čašćenje pokojnika)
83. Sveta Kato, dobar dan, Do Božića mesec dan Sveta Kata je snježna svetica koja se spominje u mnogim izrekama: sveta Kata – obilata vrata, ili sveta Kata-snijeg za vrata Kakva je sveta Kata, takav će biti i siječanj U Moslavini je neugodno hladan i još k tome iznimno snježan studeni zabilježen 1965. i 1993. Sveta Kata – snijeg za vrata
84. Spustila se tamna noć Nikola će sveti doć' iz dalekih visina preko brda i dolina, čekamo ga puni nade da nam bolji darak dade... Sveti Nikola
85.
86. To je vrijeme velikih iščekivanja, uzbuđenja i darivanja
88. Sveti Nikola obično dijeli sušene šljive, jabuke, orahe, lješnjake, slatkiše, a Krampus šibe.Nikolinje
89.
90. Sveti Nikola ne hoda od kuće do kuće, nego u školi, pučkom domu ili crkvi dijeli darove, a djeca mu pjevaju i zahvaljuju.
91. Prema najstarijoj tradiciji, sveti Nikola je zaštitnik sirotinje, pametne djece i udavača bez miraza, a od XI. stoljeća i patron pomoraca, putnika, lađara i mlinara. Sveti Nikola danas
92.
93.
94.
95.
96. Ovo mirno vrijeme je i vrijeme sjećanja. Ta sjećanja više se učvršćuju u duši i srcu nego pameti. Bude se slike našega djetinjstva, slike čija osjetna kvaliteta još uvijek živi u našem sjećanju: miris svježe jelkine grančice, pečenih kestena i jabuka…
97. Tu je svijeća koja blago sjaji na adventskom vijencu i božićnom boru.Došašće – priprava za Božić
100. Božićni običaji su zapravo skup narodnih predaja koje počinju krajem studenog, traju tijekom cijelog adventa, božićnih blagdana pa sve do Sveta tri kralja.Značenje Božića
101.
102. Na svetu Luciju ide se Z Luciju, tj. pojedini dječaci obilaze kuće i dobivaju darove. Na taj dan se stavlja nakvašena pšenica u tanjuriće ili zemljane zdjelice da do Božića naraste te ukrasi svečani stol. Pšenica je simbol zelenila prirode pa kad prođu blagdani, ona se nosi na polje i stavlja među usjeve.Moslavački božićni običaji
103.
104.
105. Na trećunedjeljuDošašća (Materice) djeca bi «vješala» matere (svežene u kućiibližemsusjedstvukojesuimale djecu), a one, da ne bi bile "obješene", su se otkupljivaledarovimakojisunajčešćebiliorasi, lješnjaci, a u novijevrijeme ibomboni, alinikadanovci!
106. 4.nedjeljaDošašća (Očići) djeca bi, kaoinaMaterice, uzelamalikonopčićiranoujutroišla „vješat“ očevekojisu se otkupljivalinajčešćeteknapolaosušenimmesomod male pečenice...Poslije Lucije dolaze Očići, Materice...